Tržišta više ne vjeruju u “bear market”: Kako je Wall Street naučio ignorirati rat, naftu i visoke kamate
Marx.ba Da su nam prije deset ili petnaest godina rekli da će Bliski istok ponovno gorjeti, da će nafta preskakati 100 dolara, da će Fed držati kamate visoko, a da će američko tržište dionica i dalje djelovati gotovo uvredljivo mirno, to bi zvučalo kao loša šala. Danas je to novo normalno stanje. Brent je ovih dana opet skočio iznad 100 dolara nakon novog zaoštravanja oko Irana i Hormuškog tjesnaca, dok je Fed u martu zadržao kamatne stope nepromijenjenima, uz poruku da je neizvjesnost i dalje visoka, a inflacija i dalje iznad cilja. U nekom starijem tržišnom režimu to bi bila formula za ozbiljniji strah. Danas je, čini se, samo još jedan razlog za kratku nervozu koju kupci brzo “pojedu”, pišu Financije. Pravi paradoks ovog tržišta, ovdje tek počinje. Loše vijesti naprosto više ne funkcioniraju kao nekad. Svaka korekcija izgleda kratko, svako povlačenje djeluje kao privremena rasprodaja, a strategija “buy the dip” više nije tek investicijska fora s društvenih mreža nego gotovo osnovni refleks tržišta. Jedan od dokaza leži i u činjenici da su nedavno S&P 500 i Nasdaq nanizali sedam uzastopnih dobitnih dana čak i dok je nafta rasla, upravo iz razloga što su ulagači ponovno zaključili da će svaki stres, dok god ne preraste u potpuni haos, biti prilika za kupovinu. Kako objašnjava analitičar i ekonomist Velimir Šonje, cijene su prije svega refleksija očekivanih zarada, pa dok nema jasne naznake recesije neće biti niti klasičnog medvjeđeg tržišta. Inače, čitava situacija ne tiče se samo psihologije, iako je psihologija važna. Američko tržište posljednjih je petnaestak godina odgojeno u svijetu u kojem duboki padovi traju kraće, a svaki ozbiljniji šok na kraju provocira istu reakciju: likvidnost, intervenciju, “spašavanje sistema”. Pandemija 2020. bila je konačni dokaz te promjene. Globalna ekonomija doslovno je stala, lanci opskrbe su pucali, ljudi su sjedili kod kuće, a tržište je nakon početnog šoka relativno brzo pronašlo dno i nastavilo prema novim rekordima. Tko je to gledao iz klasične perspektive recesije, morao je zaključiti da se pravila više ne primjenjuju na isti način. Tu dolazimo do neugodnog, ali važnog zaključka: tržišta danas ne funkcioniraju samo na očekivanju zarada kompanija, nego i na vjeri da će sistem učiniti sve da spriječi stvarni kolaps. Nakon 2008. Fed je prestao biti samo čuvar cijene novca i postao čuvar same strukture financijskog sustava. I upravo je to najveća promjena naše ere. Nekad je recesija bila brutalno čišćenje viškova: kompanije propadaju, nezaposlenost eksplodira, likvidnost nestaje, tržište se “ispuhuje” kroz bol. Danas se recesija sve više tretira kao kvar koji se smije ublažiti prije nego postane smrtonosan. To ne znači da su rizici nestali. Dapače, znači da su samo promijenili oblik. Umjesto velikih, deflatornih slomova kakvih se investitori i dalje instinktivno boje, dobili smo svijet kronične inflacije, skupljeg novca i stalnog manevriranja centralnih banaka između gašenja požara i hlađenja pregrijanog sistema. Fedove minute iz marta jasno pokazuju tu novu stvarnost: gotovo svi učesnici podržali su zadržavanje postojećeg raspona kamatnih stopa, uz ocjenu da je sukob na Bliskom istoku dodatni izvor neizvjesnosti. Drugim riječima, regulator više ne upravlja ekonomijom iz komotne pozicije, nego iz pozicije stalne odbrane. Zato je i iluzorno pitati zašto tržište “ne pada kako bi trebalo”. Ono ne pada jer više ne vjeruje u isti tip završetka. Ulagači su naučili da ozbiljan sistemski stres više ne vodi automatski do dugotrajne depresije cijena imovine. Vodi do panike, zatim do reakcije vlasti, a onda najčešće do oporavka. To ne vrijedi uvijek i svugdje, ali dovoljno često da bi promijenilo ponašanje tržišta. Klasični medvjeđi investitor danas se ne bori samo protiv procjena i makro podataka, nego i protiv cijelog postkriznog režima koji je tržište naučio da je svako dublje spuštanje prije reset nego kraj. U toj novoj logici inflacija postaje gotovo cijena opstanka. Ako je sistem odlučio da više neće dopuštati kaskadne slomove kakve smo gledali 1929. ili 2008., onda neko mora platiti račun. Taj račun ne dolazi nužno kroz masovnu nezaposlenost i bankrote, nego kroz sporije, upornije nagrizanje vrijednosti novca. Reuters je proteklih dana više puta upozoravao da rat u Iranu i skok energenata nose rizik tvrdokornije inflacije i viših kamatnih stopa nego što tržište očekuje. To je druga strana iste medalje: možda više nemamo česte duboke slomove tržišta, ali zato imamo kronično skuplji novac i stalni inflacijski pritisak. Upravo zato ovaj mir na tržištu ne treba brkati sa zdravljem istog. Stabilnost indeksa ne znači da je sistem zdraviji nego prije. Samo znači da je postao ovisniji o intervencijama, očekivanjima i implicitnoj zaštitnoj mreži. Problem je što takav sistem s vremenom stvara svoje nuspojave: “zombi” kompanije koje opstaju zahvaljujući jeftinom ili dostupnom novcu, sve veću razliku između cijena imovine i realne ekonomije, te osjećaj gotovo institucionalne nepogrešivosti kod investitora. Kad tržište dovoljno dugo vjeruje da dno zapravo ne postoji, počinje se ponašati kao da rizik više nije ozbiljna kategorija nego samo kratkotrajna nelagoda. I tu leži i možda najveća opasnost – ne u tome što tržišta odbijaju pasti, nego u tome što sve više sudionika vjeruje da više ni ne mogu ozbiljno pasti. To je psihološki trenutak koji je uvijek opasan jer samopouzdanje koje postane dogma prestaje biti zaštita i postaje slabost. Što duže tržište ignorira rat, naftu, kamate i geopolitičke lomove, to više raste uvjerenje da će svaki budući problem također biti riješen istim receptom. A upravo takva vjera najčešće završava time da tržište zaboravi ne kako pasti, nego zašto bi se uopće trebalo bojati. Možda je zato najtačnije reći da Wall Street danas ne ignorira stvarnost zato što je ona bezazlena, nego zato što vjeruje da je postao veći od nje. A historija baš nikada nije bila nježna prema tržištima koja povjeruju u vlastitu nepobjedivost.
Vlasnik Lidla ima velike planove s mobilnom telefonijom
Marx.ba Schwarz grupa, vlasnik trgovačkih lanaca Lidl i Kaufland, potpisala je ugovor o akviziciji otprilike 10 posto udjela u pružatelju mobilnih komunikacija 1Global, koji ima telekomunikacijske licence i partnerstva u dvanaest zemalja. Ulaganje je namijenjeno značajnom proširenju Lidlovih mobilnih usluga, izvještavaju njemačke novine Handelsblatt. Kompanije nisu otkrile kupovnu cijenu niti druge detalje, ali Handelsblattovi izvori iz industrije rekli su da je 1Global procijenio vrijednost posla na oko 800 miliona dolara. U Njemačkoj Lidl od 2015. ima vlastitog mobilnog operatera, Lidl Connect, kojeg koristi oko dva miliona ljudi. Svoje usluge nudi u saradnji s Vodafoneom, jer nema vlastitu infrastrukturu. Lidl Connect stoga posluje kao mobilni virtuelni mrežni operater (MVNO). Također sarađuje sa Saltom u Švicarskoj i Dreijem u Austriji. Uz pomoć kompanije 1Global, koja ima sjedište u Nizozemskoj, Lidlovi paketi mobilne telefonije moći će se proširiti izvan Njemačke, Austrije i Švicarske. Trgovac je za Financial Times rekao da bi na kraju mogli biti dostupni u do 30 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Francusku i Španijuu. Trgovac nije želio otkriti na koja će se tržišta prvo usredotočiti. Lidl će ove godine početi nuditi mobilne usluge u nekoliko zemalja, a one će biti dostupne putem njegove aplikacije Lidl Plus, koja prema Financial Timesu ima više od 100 miliona korisnika.
Porezna uprava FBiH: U prva tri mjeseca ove godine uplaćeno više od 2,15 milijardi KM javnih prihoda
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH saopćila je podatke o uplaćenim javnim prihodima i stanju privrednih aktivnosti za prvi kvartal 2026. godine u FBiH. Uplaćeno ukupno 2.159.940.276 KM javnih prihoda. Kako je objavljeno, broj zaposlenih na dan 31.3.2026. iznosio 541.829. U navedenom periodu registrovano 135.308 aktivnih poslovnih subjekata i instalirano 110.660 fiskalnih uređaja. Evidentiran promet u martu od 6.366.790.049,89 KM, objavljeno je.
Poznato za koliko su porasle cijene nekretnina u EU
Marx.ba Cijene nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,5 posto u posljenjem kvartalu prošle godine. – Kretanja cijena krajem 2025. bila su oblikovana poboljšanjem uvjeta finansiranja, što je dovelo do povratka potražnje, izjavio je Michael Polzler, izvršni direktor jedne kompanije za nekretnine. Dodao je da su se kupci zainteresirali i jer su se stabilizirale kamatne stope. Cijene su najviše porasle u Mađarskoj, koja je osjetila povećanje od 21,2 posto, prema podacima Eurostata. U europodručju su Portugal i Hrvatska također zabilježili značajan rast od 18,9% odnosno 16,1%. Španija slijedi s rastom od 12,9%. Polzler je rekao da je najjači rast cijena u Portugalu, Hrvatskoj i Španiji koncentriran u ključnim urbanim i obalnim područjima gdje je potražnja najveća. Istakao je da je, primjerice, rast cijena u Portugalu potaknut ograničenom ponudom, posebno u Lisabonu, Portu i okolnim područjima, ali i ciljanim mjerama državne potpore. Pritom je istakao da su gradovi poput Valencije i Madrida nadmašili nacionalne prosjeke u Španiji, potaknuti domaćom i međunarodnom potražnjom. Pritom su kontinuirana strana ulaganja i trajna privlačnost tih tržišta dodatno su ojačali rast cijena. Euronews je izdvojio i ostale zemlje s rastom cijena nekretnina iznad deset posto. Tu spadaju Slovačka (12,8%), Bugarska (12,6%), Latvija (11%), Litvanija (10,8%) i Češka (10,4%). Manji je rast zabilježen u Danskoj (7,6%), Irskoj (7%), Rumuniji (6,7%), Nizozemskoj (6,2%), Malti (6,1%), Cipru (6%), Sloveniji (5,8%) i Norveškoj (5,7%) također je bio iznad prosjeka EU, ali s manjom razlikom.
Izvoz iz BiH bilježi rast: Ekonomija BiH pokazuje otpornost uprkos krizi
Marx.ba U prvom kvartalu tekuće godine BiH je ostvarila ukupan obim razmjene od gotovo 12 milijardi maraka i veća je za 1,5 posto ili 180 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je uvećan za jedan posto, ali je istovremeno rastao izvoz i to za 2,5 procenta. Ovaj rast, uprkos svim domaćim i problemima u svijetu,daje nadu da će negativna kretanja izvoza s početka godine biti amortizovana, te da će pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH. Nakon veoma loših pokazatelja za prva dva mjeseca ove godine, u martu je ipak došlo do konsolidacije domaće privrede i zbirno posmatrano,rasta izvoza.To je doprinijelo da smo u prvom kvartalu ove, imali 30 miliona maraka manji vanjskotrgovinski deficit, u odnosu na isti period lani, prenosi BHRT. Kako je objavljeno, u prvom kvartalu ove godine uvoz je iznosio 7,6 milijardi KM i veći je za jedan posto, to jest za 74 miliona KM. Vrijednost izvoza iznosila je 4,26 milijardi što je više za 2,5 procenta ili 103 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je 56 procenata. Evropska Unija i dalje je naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner. Najveću razmjenu imamo sa Hrvatskom. Od ostalih država, koje nisu članice EU, izdvaja se Srbija. Od zemalja iz kojih najviše uvozimo i u koje najviše izvozimo suficit, i to skroman, ostvarujemo samo sa Njemačkom i Austrijom. Uprkos složenoj geopolitičkoj situaciji u svijetu, sukobima koji su poremetili globalne lance snabdjevanja, enormnom poskupljenju energenata, ohrabrujući podaci o uvozu i izvozu za prvi kvartal ukazuju, smatraju ekonomisti, da su naša privredna društva fleksibilna i uspjevaju poslovati, i ne samo poslovati nego i bilježiti dobre rezultate, u gotovo nemogućim uslovima. Nažalost, uglavnom zahvaljujući svojoj snalažljivosti i entuzijazmu, a ne podršci države.
QatarEnergy planira pokretanje proizvodnje ukapljenog plina
Marx.ba QatarEnergy priprema teren za pokretanje proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG) u pogonu u Ras Laffanu, rekla su dva izvora za Reuters. Plinski div obustavio je u martu proizvodnju ukapljenog plina i povezanih proizvoda nakon napada na infrastrukturu u Ras Laffanu i Mesaidu. Izrael je napao iransko plinsko polje Južni Pars, a Iran je uzvratio napadom na postrojenje u Ras Laffanu. Iranski napadi uništili su 17 posto katarskih kapaciteta za izvoz ukapljenog plina (LNG), rekao je direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi 19. marta, navodeći da su oštećena dva od 14 postrojenja za ukapljivanje plina i jedan od dva pogona za proizvodnju goriva. Popravak će potrajati od tri do pet godina i kompanija u tom periodu neće moći isporučivati 12,8 miliona tona plina godišnje, dodao je tom prilikom direktor katarske kompanije. Katar proizvodi petinu svjetskog ukapljenog prirodnog plina i zauzima drugo mjesto na listi vodećih izvoznika, iza SAD. U međuvremenu je QatarEnergy ponovno pokrenuo dva od tri postrojenja za ukapljivanje plina u pogonu QELNG North-1 (Qatargas-1), rekao je za Reuters jedan od izvora. QELNG North 1 prvi je katarski projeat za proizvodnju LNG‐a i također se nalazi u Ras Laffanu. Pogon obuhvata tri konvencionalna postrojenja za ukapljivanje plina ukupnog kapaciteta od otprilike 10 miliona tona LNG‐a godišnje. Pokretanje proizvodnje u punom kapacitetu uvjetovano je mogućnošću prolaska brodova kroz Hormuški moreuz. Iran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad moreuzom, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi “prijateljskih” zemalja moraju pak koordinirati tranzit s iranskom mornaricom. Teheran trenutno priprema novi sistem kontrole tranzita, najavljujući koordinaciju i saradnju s Omanom. Sjeverna obala Hormuskog moreuza pripada Iranu, a na južnoj nalazi se poluotok Musandam čiji je vrh u sastavu Omana. U noći s utorka na srijedu SAD i Iran dogovorili su dvosedmično primirje. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je da će, ako napadi budu obustavljeni, Teheran tokom dvosedmičnog primirja garantirati siguran prolazak brodovima, u koordinaciji s iranskim oružanim snagama i u skladu s tehničkim uvjetima. Izrael je pak u srijedu pojačao napade na Libanon, a Teheran je ponovo upozorio da njegov mirovni plan od 10 tačaka predviđa obustavu neprijateljstava na svim frontovima. Nekoliko sati kasnije Iran je ponovo zatvorio Hormuz, izvijestila je novinska agencija Fars. Moreuz je potpuno zatvoren, citira kineska novinska agencija Xinhua izvještaj iranske državne televizije Press TV, i tankeri koji su se spremali za tranzit morali su se okrenuti.
Od danas novi sistem na granicama EU: Spremite se na gužve
Od danas države članice Evropske unije započinju s potpunom primjenom Sistema ulaska/izlaska (EES), čime se prelazi na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Riječ je o automatiziranom sistemu kojim se zamjenjuje dosadašnje ručno pečatiranje pasoša, a svi podaci o prelascima granice evidentirat će se digitalno, uključujući biometrijske podatke poput fotografije lica i otisaka prstiju, kao i podatke iz putnih isprava. Sistem se odnosi na državljane trećih zemalja koji ulaze u EU na kratkotrajni boravak do 90 dana u periodu od 180 dana. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske naveli su kako se time omogućuje preciznije praćenje boravka, otežava zloupotreba dokumenata te dodatno jača sigurnost kroz razmjenu podataka u stvarnom vremenu između država članica. Stručnjaci upozoravaju da bi puna primjena sistema mogla dovesti do zastoja, a to bi se moglo posebno osjetiti tokom ljetne sezone. Gužve su moguće već danas, mišljenja su stručnjaci.
Bitcoin dosegao 73.000 dolara unatoč slabim ekonomskim podacima SAD
Marx.ba Bitcoin je u četvrtak dotakao 73.147 dolara, gurajući se prema novim najvišim vrijednostima unatoč valu zabrinjavajućih američkih ekonomskih podataka i rastućoj neizvjesnosti oko krhkog primirja između SAD i Irana. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, bivši general Islamske revolucionarne garde, ustvrdio je da nastavak izraelske kampanje u Libanonu, neovlašteni vojni upadi bespilotnih letjelica u iranski zračni prostor i poricanje obogaćivanja urana predstavljaju kršenje uvjeta primirja. Cijene sirove nafte skočile su nazad na 97 dolara po barelu nakon vijesti, preokrenuvši oštar pad koji je uslijedio nakon Trumpove objave prekida vatre u srijedu. Kada je Trump prvi put objavio primirje, terminske cijene S&P 500 skočile su na najviši nivo u 30 dana, dok je sirova nafta WTI pala ispod 100 dolara, ilustrirajući uski obrnuti odnos između cijena nafte i rizične imovine. Američki ured za ekonomsku analizu izvijestio je da je temeljni PCE indeks porastao 0,4% u februaru u odnosu na prethodni mjesec, dok je BDP u četvrtom tromjesečju revidiran na samo 0,5% godišnju stopu. Umjesto da potaknu rasprodaju, čini se da su podaci podigli raspoloženje trgovaca. Tako sada po logici stvari stagflacijski uvjeti povećavaju vjerovatnost da će američka vlada ubrizgati likvidnost kako bi podržala tržišta, što slabi američki dolar i ide u prilog oskudnoj imovini poput bitcoina. Indeks S&P 500 trgovao se u četvrtak samo 2% u odnosu na svoju najviši nivo svih vremena, što sugerira da ulagači još ne procjenjuju ozbiljne rizike od privatnog kreditnog stresa ili troškova duga za infrastrukturu umjetne inteligencije. 30-dnevna korelacija Bitcoina sa S&P 500 ostala je vidljiva, ali nesavršena, a analitičari su primijetili da se čini da bitcoin pomnije prati geopolitička kretanja nego domaće ekonomske ispise.
Muskova šala sa Wikipediom: Nudio im milijardu dolara za bizarnu promjenu imena
Marx.ba Milijarder Elon Musk ponovno je potvrdio svoju neobičnu ponudu tešku milijardu dolara. Uvjet je samo jedan – da besplatna internetska enciklopedija Wikipedia promijeni svoje ime u nešto znatno vulgarnije. Ovaj potez ponovno je pokrenuo raspravu o finansiranju i navodnoj pristranosti popularne platforme. Musk je prijedlog prvi put iznio u listopadu 2023., a nedavno je na X-u potvrdio da je ponuda još na stolu, odgovarajući jednom korisniku: “Ponuda još uvijek stoji. Hajde, učinite to…”. Traži da Wikipedia promijeni ime u “Dickipedia”, tvrdeći kako bi to bilo “u interesu točnosti”. Kako bi spriječio da fondacija uzme novac i odmah vrati staro ime, postavio je i dodatni uvjet da novo ime mora ostati na snazi najmanje godinu dana. “Nisam budala, lol”, poručio je. Međutim, sada je već dovoljno vremena prošlo da možemo utvrditi kako je ponuda ostala neodgovorena i kako su se iz Wikipedie ogradili od takvih igrica. Ova provokacija samo je vrh sante leda u Muskovom sukobu sa Fondacijom Wikimedia, koja stoji iza Wikipedije. On već dugo javno propituje zašto findacija traži tolike donacije. – Jeste li se ikada zapitali zašto Fondacija Wikimedia želi toliko novca? Sigurno nije potreban za rad Wikipedije. Doslovno možete kopiju cijelog teksta staviti na svoj telefon! Pa, za šta je novac?” napisao je Musk u jednoj od objava na X-u. Posebno mu smeta trošenje sredstava na inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI). Nakon što je objavljeno da je fondacija za te svrhe u budžetu izdvojila više od 50 miliona dolara, Musk je platformu nazvao “Wokepedia” i pozvao svoje pratitelje da prestanu donirati dok se ne “vrati ravnoteža u uređivačku politiku”. Zato je osnovao vlastitu verziju online enciklopedije koja je odmah digla prašinu zbog veličanja ratnih zločinaca. Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales i sama fondacija uglavnom su ignorirali Muskovu ponudu, smatrajući je neozbiljnim trolanjem. Wales je i sam ranije bio glasan kritičar Muska, optužujući ga da je uništio reputaciju X-a kao pouzdanog izvora informacija. Zanimljivo je da su Muskovu objavu o troškovima ispravile “Bilješke zajednice”, funkcija na samom X-u. U objašnjenju je navedeno da Wikipedia bilježi preko 25 milijardi pregleda stranica mjesečno te da su svi finansijski izvještaji javno dostupni i revidirani od treće strane.
Od sutra počinje primjena digitalnog ulaska u EU
Marx.ba Evropska unija od sutra, 10. aprila 2026. u potpunosti uvodi novi Sistem ulaska/izlaska (EES), čime završava razdoblje postupne prilagodbe i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Za putnike to znači ukidanje pečatiranja pasoša državljana trećih zemalja, jer će se svi podaci o ulascima i izlascima bilježiti elektronski, obavijestila je u saopćenju karlovačka policija. Šta se mijenja na granicama Novi sistem automatski će bilježiti datum i mjesto ulaska i izlaska, izračunavati trajanje dopuštenog boravka i evidentirati eventualna odbijanja ulaska. Trajanje boravka precizno će se utvrđivati pomoću integrisanog automatiziranog kalkulatora. Na taj način omogućuje se tačnije praćenje boravka te se dodatno povećava sigurnost vanjskih granica Evropske unije, piše biznis.ba. Hrvatska spremna za novi sistem Republika Hrvatska aktivno je učestvovala u procesu uvođenja EES-a te je pohvaljena kao jedna od država članica koja sistem provodi pravovremeno i učinkovito. Od početka postupne primjene 12. oktobra 2025. do 1. aprila 2026. godine, u sistemu je u Hrvatskoj kreirano i verifikovano više od 3.750.000 dosjea državljana trećih zemalja, što potvrđuje visok nivo operativne spremnosti hrvatske granične policije. Modernizacija granične kontrole Sistem ulaska/izlaska jedan je od ključnih informacijskih alata Evropske unije za upravljanje granicama. Njime se modernizuje i unapređuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na kratkotrajni boravak. Postupno uvođenje sistema započelo je 12. oktobra prošle godine kako bi se državama članicama omogućila prilagodba, a od 10. aprila ove godine sistem se primjenjuje u punom obimu u svim članicama. Ciljevi i prednosti EES-a Primjena EES sistema na nivou EU donosi niz prednosti, uključujući jačanje sigurnosti vanjskih granica, učinkovitije upravljanje migracijama te pouzdano praćenje trajanja boravka državljana trećih zemalja. Očekuje se i smanjenje zloupotreba i prekoračenja dopuštenog boravka. Uvođenjem potpune primjene EES-a, Evropska unija dodatno potvrđuje svoju predanost sigurnom, učinkovitom i tehnološki naprednom upravljanju vanjskim granicama. Preporuke putnicima Policija poziva putnike da se pravovremeno informišu o novom načinu evidentiranja prelazaka granice. Također savjetuju da prilikom putovanja imaju svu potrebnu dokumentaciju i da postupaju u skladu s uputama policijskih službenika kako bi se granična kontrola odvijala što brže i učinkovitije.