Drastično pala cijena plina u Evropi
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Cijene plina u Evropi značajno su pale u ponedjeljak nakon što su Iran i SAD usaglasili tekst memoranduma o razumijevanju o okončanju rata i najavili otvaranje Hormuškog moreuza nakon potpisivanja dokumenta, prenosi Seebiz. Megavatsat plina s rokom isporuke u julu koštao je iza podneva na referentnoj nizozemskoj digitalnoj berzi TTF 43,55 eura i bio jeftiniji za 7,4 posto nego na kraju prošle sedmice. Njegova cijena bila je i najniža od početka maja. Raspoloženje na tržištu, obilježila je početkom sedmice, najava američko-iranskog memoranduma o razumijevanju o okončanju rata na Bliskom istoku, koji bi trebao biti potpisan u petak. Hormuškim moreuzom prolazila je prije rata otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina. Pregovori dvije strane o konačnom tekstu memoranduma završili su tek nekoliko minuta prije objave, izvijestila je iranska novinska agencija Tasnim. Washington i Teheran nisu se slagali oko odredbi vezanih za Hormuški moreuz, pa su u tekst dokumenta tokom posljednjih dana i sati pregovora unošene izmjene. Tako je u članu 5 memoranduma dodano da će Iran i Oman pružati “usluge pomorske navigacije” u Hormuškom moreuzu, a dokument je nadopunjen i odredbom o 60‑dnevnom moratoriju na naplaćivanje naknada plovilima koja prolaze moreuz. Po isteku roka od 60 dana Iran namjerava početi naplaćivati usluge brodovima koji prolaze tim plovnim putem, izvijestio je Tasnim.
Microsoft tvrdi da je napravio revolucionarni kvantni čip – fizičari skeptični
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Microsoft je objavio da je napravio značajan iskorak s novim kvantnim čipom pod nazivom Majorana 2, no fizičari iz cijelog svijeta reagovali su sa skepticizmom, navodi Scientific American. Novi čip temelji se na takozvanom topološkom pristupu kvantnom računarstvu. Elektroni ohlađeni na ultraniskim temperaturama u supravodljivim žicama trebali bi se ponašati kao Majorana kvazičestice, što bi ih teorijski učinilo otpornijima na greške u računarskim procesima. Slično kao što se slaba vlakna pletu u čvrsto uže, Microsoft želi stvarati topološke kvantne bitove manipulacijom više Majorana kvazičestica na jednom uređaju. Kompanija tvrdi da bi ovaj pristup jednog dana mogao smjestiti milione kvantnih bitova na jedan čip. Međutim, Microsoft ima problematičan dosadašnji put s ovakvim tvrdnjama. Godine 2021. kompanija je povukla visokoprofilni rad iz uglednog časopisa Nature nakon što su vanjski stručnjaci ukazali da bi podaci mogli poticati od materijalnih nepravilnosti. Ni najnoviji rad nije prošao bez kritika. Fizičar Henry Legg s Univerziteta St. Andrews naglašava da prikazani podaci dolaze svega s nekoliko uređaja, što nije dovoljno za naučnu potvrdu. Sergey Frolov, istraživač kvantnog računarstva s Univerziteta u Pittsburghu, dodaje da prethodni Microsoftov preprint ostaje neobjavljen od prošlog ljeta, što po njemu znači da su ga vodeći naučni časopisi vjerojatno odbili. Uprkos svemu, Microsoft ostaje pri svome. Jason Zander, izvršni potpredsjednik koji vodi kvantni tim kompanije, izjavio je da kompanija ubrzava vlastiti plan razvoja i da sada cilja na demonstraciju praktičnog kvantnog računarstva do 2029. godine.
Bh. biznismen iz Njemačke novi vlasnik Hidrogradnje
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Halid Čustović, bosanskohercegovački biznismen sa njemačkom adresom, pobijedio je na licitaciji za kupovinu nekadašnjeg sarajevskog građevinskog giganta Hidrogradnja d.d. Sarajevo, cijena prodaje je iznosila 88 miliona KM. Ovu informaciju potvrdio je i sam Čustović te kazao kako je za njega to velika čast, ali i odgovnost. „Hidrogradnja je kompanija koja je decenijama gradila najznačajnije infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. Moj cilj je da sačuvamo njeno naslijeđe, ali i da je transformišemo u moderno, konkurentno i finansijski stabilno preduzeće. Vjerujem da Hidrogradnja ponovo može postati prepoznatljivo ime u građevinskom sektoru i važan partner na domaćem i međunarodnom tržištu.“ S obzirom na dugogodišnju povezanost s domovinom i ulaganja u različite projekte, za Čustovića kad je u pitanju Hidrogradnja, prvi korak će biti analiza postojećih kapaciteta kompanije i izrada dugoročne strategije razvoja, prenosi Hayat. „Fokus ćemo staviti na jačanje stručnih kadrova, ulaganje u modernu opremu i tehnologije te uspostavljanje partnerstava s domaćim i međunarodnim kompanijama. Posebnu pažnju posvetit ćemo mladim stručnjacima i stvaranju novih radnih mjesta. Želimo da Hidrogradnja bude kompanija koja doprinosi razvoju infrastrukture i ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine.“ Kupovina Hidrogradnje dolazi u trenutku kada mnoge nekada velike bh. kompanije traže novi put razvoja, vidi li ovaj potez kao poslovnu investiciju, patriotski čin ili spoj oba cilja, odgovorio je: „Smatram da je riječ o spoju oba cilja. Svaka investicija mora imati jasnu ekonomsku logiku i održiv poslovni plan, ali istovremeno vjerujem da uspješni ljudi imaju odgovornost da ulažu u sredinu iz koje potiču. Hidrogradnja ima bogatu tradiciju, veliko iskustvo i značajan potencijal. Moj cilj je da kroz odgovorno upravljanje stvorimo uspješnu kompaniju koja će donositi novu vrijednost zaposlenima, partnerima i cijeloj Bosni i Hercegovini.“
Frasers objavio ponudu za preuzimanje Hugo Bossa
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Dionice Hugo Bossa porasle su za oko 8% u četvrtak nakon što je njegov najveći dioničar, Frasers Group, objavio ponudu za preuzimanje njemačke modne kompanije u vrijednosti od 2 milijarde eura. Frasers, koji ima 26% udjela u Hugo Bossu, rekao je u srijedu navečer da nudi 38 eura po dionici u gotovini za preostale dionice Hugo Bossa, što označava ukupnu naknadu od 1,978 milijardi eura (2,28 milijardi dolara). Ponuda predstavlja premiju od oko 4% u odnosu na cijenu Hugo Bossa na zatvaranju u srijedu, prenosi Seebiz. Hugo Boss je napomenuo da kompanija nije koordinirala ponudu i dodao da će “detaljno ispitati” dogovor. Hugo Boss se posljednji put trgovao 7,7% više. Dionice Frasera porasle su za 1%, preokrenuvši smjer nakon što su ranije tokom trgovanja zabilježile gubitke. Hugo Boss bio bi najnoviji dodatak Frasersovom portfoliu maloprodajnih brendova, koji uključuje Sports Direct i House of Fraser, kao i udjele u Asosu, Debenhamsu i Currysu. Britanski trgovac na malo koji je osnovao britanski milijarder Mike Ashley, bio je u velikoj kupovnoj turneji, a analitičar Shore Capitala David Hughes primijetio je da se ponuda za Hugo Boss čini strateškom, s obzirom na ambicije proizvođača luksuznih odijela i parfema da bude premium/luksuzni brend. Frasers se posljednjih godina repozicionirao kako bi privukao bogatije kupce. Akvizicija Hugo Bossa produbila bi Frasersov pristup tržištu premium muške odjeće, kao i potencijalno bi mu dala veći utjecaj na proizvode, distribuciju i prezentaciju u kanalu gdje su rijetkost brenda i izvedba važni, rekao je Hughes. „Ovo nam se čini kao prilika da Frasersu privučemo strateški relevantan brend po atraktivnoj procjeni“, dodao je Hughes. Rekli su da i dalje podržavaju Hugoovu strategiju održivog rasta te izvršnog direktora kompanije Daniela Griedera i predsjednika Nadzornog odbora Stephana Sturma. „Skromna“ premija trebala bi ograničiti povećanje udjela, a istovremeno podstaći nagađanja da bi se veća ponuda na kraju mogla ostvariti. „Očekujemo umjereni rast cijene dionica u kratkoročnom periodu“, rekli su analitičari Citija. Frasers je rekao da očekuje da će se posao, koji podliježe regulatornim odobrenjima, zaključiti u drugoj polovici 2026. godine.
Centralna banka BiH i Banka Engleske otvorile novo poglavlje saradnje
Marx.ba (Foto: CBBiH) Tokom službene posjete Londonu, sa delegacijom Centralne banke Bosne i Hercegovine predvođenom guvernerkom Jasminom Selimović, sastao se guverner Banke Engleske Andrew Bailey, što predstavlja prvi zvanični susret uprava dvije institucije i predstavlja značajan korak u unapređenju saradnje Centralne banke Bosne i Hercegovine s jednom od najuticajnijih centralnih banaka u svijetu. Sastanak guvernera Baileyja i delegacije Centralne banke BiH, u čijem sastavu su, uz guvernerku Selimović, bili i viceguverneri Emir Kurtić i Marko Vidaković, potvrđuje rastući značaj međunarodnog dijaloga i saradnje u vremenu složenih globalnih ekonomskih i finansijskih izazova. Tokom razgovora razmatrana su aktuelna makroekonomska kretanja, očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, upravljanje deviznim rezervama, upravljanje rizicima, razvoj platnih sistema kao i savremeni izazovi s kojima se suočavaju centralne banke širom svijeta. Razmijenjena su i iskustva o odgovorima institucija na promjenjivo međunarodno okruženje i izazove koji proizlaze iz globalnih ekonomskih kretanja. „U vremenu izraženih globalnih neizvjesnosti, saradnja i razmjena iskustava s vodećim centralnim bankama od izuzetnog su značaja za jačanje institucionalnih kapaciteta i očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti Bosne i Hercegovine“, izjavila je guvernerka Selimović. Poseban značaj ove posjete ogleda se u činjenici da predstavlja prvi institucionalni susret na ovom nivou između Centralne banke BiH i Banke Engleske, otvarajući prostor za intenzivniju profesionalnu razmjenu iskustava i razvoj buduće saradnje, saopćeno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Hoće li Huawei pobijediti sankcije Amerike?
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Huawei priprema novi dizajn čipova koji je usmjeren na povećanje brzine prenosa. Ukoliko bi Huawei uspio u svojoj namjeri ponudio bi Kini put ka izgradnji savremenih čipova što trenutno blokiraju sankcije koje je nametnula Amerika. Kini je od 2019. godine zabranjen uvoz ASML, najnaprednije mašine za ultraljubičastu litografiju, čime je ograničena sposobnost proizvođača čipova da prate globalne lidere poput tajvanskog TSMC. Huawei je ovu prepreku čini se zaobišao. Novi dizajn je najavio kraće vrijeme potrebno za prolazak signala kroz čipove i veće računarske sisteme koji bi se oslanjao na princip pod nazivom Tau zakon skaliranja. Cilj je da se rasporede logička, analogna, memorijska kola u složene, čvršće povezane strukture čime bi se potencijalno poboljšala gustina, efikasnost i brzina takta tokom naredne decenije. Nvidia je ovo ocijenila kao proboj Huawei kompanije ali ne i kao prijetnju po TSMC. Nova tehnologija Huawei podsjeća na 3D pakovanja, koja TSMC odavno koristi, prenosi PC Press. Ipak, ovakav potez Huawei kompanije Kinu bi učinio značajno samostalnijom u pogledu tehnologije što se vjerovatno različitim administracijama neće dopasti.
Hiljade domaćinstava FBiH korak bliže solarnoj energiji
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Nakon što su u proteklom periodu intenzivirane aktivnosti na ubrzanju procesa u sektoru obnovljivih izvora energije, Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) nastavio je aktivnosti na realizaciji jednog od najznačajnijih programa podrške građanima u sektoru OIE u FBiH – Programa o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva. Tim povodom u utorak je održan radni sastanak predstavnika Operatora za OIEiEK, Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH – FERK, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije – FMERI, JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo i JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar s ciljem razmatranja aktivnosti koje prethode objavi javnog poziva. Sastanak je okupio institucije koje imaju ključnu ulogu u regulatornom, administrativnom i tehničkom dijelu implementacije Programa, kako bi se sagledalo trenutno stanje i usaglasili naredni koraci potrebni za njegovu uspješnu realizaciju. Posebna pažnja posvećena je pitanjima od značaja za ostvarivanje uslova za učešće građana u Programu, saopćio je Operator za OIEiEK. Tokom sastanka predstavljene su aktivnosti koje se već provode u vezi sa izdavanjem elektroenergetskih saglasnosti, koje predstavljaju jedan od preduslova za prijavu na javni poziv. Predstavnici JP Elektroprivreda BiH informisali su učesnike da se postupci izdavanja elektroenergetskih saglasnosti za prosumere već provode, dok je JP Elektroprivreda HZHB prezentirala aktivnosti na obradi zaprimljenih zahtjeva, kojih je trenutno 58. Zaključeno je da su ostvareni značajni pomaci u stvaranju pretpostavki za implementaciju Programa, te da postoji opredijeljenost svih učesnika za nastavak saradnje kako bi se eventualni izazovi blagovremeno rješavali kroz institucionalnu koordinaciju. “U prethodnim mjesecima fokusirali smo se na otklanjanje prepreka koje su usporavale razvoj sektora obnovljivih izvora energije. Nakon što su pokrenuti procesi od značaja za investitore, naredni korak je stvaranje uslova da i građani aktivno učestvuju u energetskoj tranziciji kroz model prosumera“, izjavio je Goran Valka, v.d. predsjednika Uprave Operatora za OIEiEK. Kako je istaknuto tokom sastanka, Program sufinansiranja prosumera iz kategorije domaćinstva predstavlja prvi sistemski model kojim se dio sredstava prikupljenih na osnovu naknade za podsticanjem, direktno vraća građanima kroz podršku za izgradnju solarnih elektrana za vlastite potrebe. “Interes javnosti za Program je izuzetno velik i to potvrđuje da građani žele biti aktivni učesnici energetske tranzicije. Naša obaveza je da stvorimo uslove da taj interes bude pretvoren u konkretne projekte koji će dugoročno donositi koristi i domaćinstvima i energetskom sistemu Federacije BiH”, naglasio je Valka. Učesnici sastanka posebno su istakli značaj zajedničkih aktivnosti informisanja javnosti, zbog čega će u narednom periodu biti organizirane informativne sesije na kojima će građani imati priliku dobiti detaljne informacije o uslovima Programa, potrebnoj dokumentaciji i postupku prijave. Operator za OIEiEK će, u saradnji sa partnerima uključenim u realizaciju Programa, nastaviti pripremne aktivnosti, dok se objava javnog poziva očekuje u roku do 90 dana. O tačnom terminu objave javnog poziva javnost će biti blagovremeno informisana putem službene internet stranice i drugih komunikacijskih kanala Operatora za OIEiEK, navodi se u saopćenju.
OpenAI se sprema izaći na berzu
Marx.ba OpenAI, kompanija koja stoji iza ChatGPT-a, najrasprostranjenije AI platforme na svijetu, podnijela je zahtjev za izlazak na berzu američkoj Komisiji za vrijednosne papire (SEC). Kao vodeće banke u ovom procesu angažirani su Goldman Sachs i Morgan Stanley, a javni debut planira se za septembar 2026. godine. Trenutna vlastita procjena vrijednosti OpenAI-a iznosi oko 852 milijarde dolara, nakon što je u martu 2026. zatvoren investicijski krug od 122 milijarde dolara u koji su ušli Amazon, Nvidia i SoftBank. Analitičari očekuju da bi izlazak na berzu mogao gurnuti kompaniju preko granice od trilion dolara – što bi ga svrstalo među najveće inicijalne javne ponude dionica u historiji. OpenAI planira prikupiti oko 60 milijardi dolara u okviru listinga, što bi više nego udvostručilo rekord saudijskog Aramca iz 2019. godine. Zanimljivo je da kompanija bilježi gubitak – prema dostupnim podacima, u jednom kvartalu izgubila je 1,22 dolara na svakom zarađenom dolaru – ali investitori očekuju da će troškovi dugoročno pasti kako AI infrastruktura sazrijeva. Nije OpenAI jedini AI gigant koji juri prema Wall Streetu. Na početku mjeseca, vlastitu dokumentaciju za izlazak na berzu podnio je i Anthropic, s procijenjenom vrijednošću od 965 milijardi dolara. Dvije najmoćnije AI kompanije na svijetu tako se istovremeno pripremaju za javna tržišta, što je bez presedana u historiji tehnološke industrije.
Novi podaci: Evo odakle je najviše turista u aprilu bilo u BiH
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Bosnu i Hercegovinu je aprilu 2026. godine posjetilo 160.780 turista, što je više za 48,2 posto u odnosu na mart 2026. godine i 2,5 posto više u odnosu na april 2025. godine. Najviše stranih turista u aprilu bilo je iz Srbije (16.116), Hrvatske (14.965), Turske (9.912), Slovenije (8.760), Njemačke (5.725) i Kine (4.991). Turisti su ostvarili 324.184 noćenja, što je više za 42,1 posto u odnosu na mart 2026. godine i za 0,4 posto više u odnosu na april 2025. godine. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja, učešće domaćih turista iznosilo je 30,9 posto, dok je učešće stranih turista iznosilo 69,1 posto. Broj noćenja domaćih turista u aprilu 2026. godine viši je za 39,2 posto u odnosu na mart 2026. godine i za 10 posto viši u odnosu na april 2025. godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Broj noćenja stranih turista je za 43,4 posto viši je u odnosu na mart 2026. godine i za 3,4 posto manji u odnosu na april 2025. godine. U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske sa učešćem od 15 posto, zatim iz Srbije sa 13,6 posto, Slovenije sa 8,9 posto, Turske sa 7,1 posto, Njemačke sa 5,5,, Sjedinjenih Američkih Država sa 4,1 i Italije sa 3,5 posto. Navedene zemlje čine 57,7 posto ukupnog broja noćenja stranih turista, dok preostalih 42,3 noćenja ostvaruju turisti iz ostalih zemalja. Turistima je u aprilu 2026. godine u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 21.148 soba, apartmana i mjesta za kampiranje sa kapacitetom od 47.778 kreveta. U odnosu na april 2025. godine u sobama, apartmanima i mjestima za kampiranje bilo je za 1,1 posto manje raspoloživosti, dok je broj kreveta ostao približno isti. Što se tiče dužine boravka stranih turista u Bosni i Hercegovini, u posmatranom periodu najduže se zadržavaju turisti iz Egipta, s prosječnim boravkom od 4,1 noćenje po dolasku. Slijede turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata s prosjekom od 2,9 noćenja, te turisti iz Danske i Litve s po 2,8 noćenja. Turisti iz Francuske i Malte ostvaruju prosječno po 2,7 noćenja po dolasku, dok turisti iz Kipra, Švedske i Belgije ostvaruju prosječno po 2,5 noćenja. U okviru djelatnosti „Hoteli i sličan smještaj“ turistima je bilo na raspolaganju ukupno 19.279 soba i apartmana, što je 1,0 posto manje nego u aprilu 2025. godine, te 42.197 kreveta, što je za 0,2 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Stopa iskorištenost soba u aprilu 2026. iznosila je 32,9 posto, a stalnih kreveta 24,5 posto, dok je u aprilu 2025. godine stopa iskorištenosti soba iznosila 32,3 posto, a stalnih kreveta 24,2 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti „Hoteli i sličan smještaj“ sa učešćem od 94,7 posto u ukupnom broju noćenja.
Jay Hoag novi predsjednik Netflixa, Reed Hastings napušta kompaniju nakon skoro tri decenije
Marx.ba (Foto: X) Netflix je doživio značajnu promjenu na vrhu kompanije. Jay Hoag, dugogodišnji član upravnog odbora, imenovan je za predsjednika, naslijedivši time suosnivača Netflixa Reeda Hastingsa koji je nakon skoro 30 godina napustio kompaniju kako bi se posvetio filantropiji i privatnim projektima. Hoag nije stranac u Netflixovim hodnicima – član je upravnog odbora još od 1999. godine, a više od decenije obavljao je ulogu vodećeg nezavisnog direktora. Njegovo imenovanje dolazi kao prirodan nastavak dugogodišnjeg angažmana unutar kompanije. Operativno vođenje Netflixa ostaje nepromijenjeno. Co-CEO pozicije i dalje drže Ted Sarandos i Greg Peters, koji zajedno upravljaju kompanijom koja danas broji više od 300 miliona pretplatnika širom svijeta i vrijedi oko 346 milijardi dolara. Hastingsov odlazak simboličan je kraj jedne ere. Pod njegovim vodstvom Netflix je prešao put od servisa za iznajmljivanje DVD-ova do globalnog giganta u streaming industriji, fundamentalno mijenjajući način na koji svijet konzumira filmove i serije. Hoag preuzima kormilo upravnog odbora u trenutku kada Netflix navigira sve složenijim medijskim pejzažom – rastućom konkurencijom, ekspanzijom live programa i sve većim fokusom na oglašivački model koji kompaniji otvara nove prihode.