Potrebno nekoliko mjeseci da se zalihe kerozina vrate u normalu
Marx.ba Za povratak normalnih zaliha kerozina avio-sektora i smanjenje cijena ugljovodonika bit će potrebno nekoliko mjeseci, čak i ako se Hormuski moreuz trajno ponovo otvori, upozorio je generalni direktor Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA) Willie Walsh. – Mislim da će biti potrebno još nekoliko mjeseci da se vratimo na neophodne nivoe snabdijevanja, s obzirom na poremećaje u rafinerijskim kapacitetima na Bliskom istoku, koji je kritična karika u globalnom snabdijevanju rafiniranim proizvodima“, rekao je Walsh na konferenciji u Singapuru. On je to rekao poslije najave dvonedeljnog prekida vatre koji su dogovorile Sjedinjene Američke Države i Iran uz očekivano ponovno otvaranje Hormuskog moreuza, kroz koji obično prolazi 20 posto svjetske nafte, a koji je praktično blokiran od početka sukoba. – Najava primirja dovela je do veoma značajnog pada cijena sirove nafte, ali će i dalje biti potrebni mjeseci da se vrate na željeni nivo. Ne mislim da će se to dogoditi za nekoliko sedmica, rekao je. Kako je naglasio, vazdušni saobraćaj je sektor koji može biti profitabilan čak i sa visokim cijenama nafte, ali je problem kratkoročna reakcija na ovo brzo povećanje cijena.
Nakon Trumpove najave cijena nafte pala ispod 100 dolara
Marx.ba Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Sjedinjene Američke Države i Iran “vrlo blizu” postizanju konačnog mirovnog sporazuma te da je dogovoreno dvosedmično primirje kako bi se otvorio prostor za pregovore. Odluka dolazi neposredno prije isteka roka koji je Trump postavio, prijeteći masovnim napadima na iransku infrastrukturu ako dogovor ne bude postignut. Primirje je uvjetovano i potezima Irana, uključujući obustavu neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za komercijalni promet, što je Teheran načelno prihvatio, uz naglasak da i dalje zadržava kontrolu nad tim ključnim plovnim putem. Objava o primirju odmah je odjeknula na finansijskim tržištima. Cijena nafte pala je ispod 100 dolara po barelu prvi put nakon nekoliko dana, dok su američki berzanski futuresi snažno porasli, signalizirajući olakšanje investitora i očekivanje smirivanja situacije. Nakon sedmica eskalacije i rastuće neizvjesnosti, tržišta su ovu vijest dočekala kao znak da bi najgori scenarij mogao biti izbjegnut, barem kratkoročno. Iako primirje otvara prostor za diplomatsko rješenje, analitičari upozoravaju da slijedi jako zahtjevan pregovarački proces. Iran je već iznio niz uvjeta, uključujući povlačenje američkih snaga iz regije, ukidanje sankcija i kompenzacije za ratnu štetu, što bi moglo otežati postizanje trajnog dogovora.
Porasla ponuda M1 novca u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Ponuda novca M1 u Bosni i Hercegovini dosegla je 26,8 milijardi maraka krajem februara 2026., što predstavlja porast od 12,2% u odnosu na kraj februara 2025., pokazali su podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine. Krajem februara, ponuda novca M2, koja obuhvaća i M1 i kvazinovac (QM), porasla je za 10,4% na godišnjem nivou, iznosivši ukupno 43,1 milijardu maraka. Krajem januara, novčana masa M1 u Bosni iznosila je 26,6 milijardi maraka, dok je novčana masa M2 iznosila 42,7 milijardi maraka. M1 uključuje gotovinu u opticaju i prenosive depozite u domaćoj valuti svih domaćih sektora, osim depozita centralne vlade i bankovnih depozita. Kvazi-novac uključuje ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora, osim depozita središnje vlade i bankovnih depozita.
Cijene kuća u EU porasle za 5,5 posto u četvrtom kvartalu 2025. godine
Marx.ba Cijene kuća u Evropskoj uniji su porasle za 5,5 posto u posljednjem tromjesečju 2025. godine, dok su zakupnine povećane za 3,2 posto u poređenju sa istim periodom godinu ranije. U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine, cujene kuća su porasle za 0,8 procenata, a zakupnine za 0,6 posto, objavila je Evropska kancelarija za statistiku – Eurostat. Tokom posljednje decenije, između 2015. i trećeg kvartala 2025. godine, cijene kuća u EU su porasle za 64,9 posto, a zakupnine za 21,8 procenata. Što se tiče nacionalnih podataka, kada se uporedi četvrti kvartal 2025. sa 2015. godinom, cijene kuća su porasle više od kirija u 25 zemalja EU za koje su dostupni podaci. Tokom ovog perioda, cijene kuća su se više nego utrostručile u Mađarskoj (+290 posto) i više nego udvostručile u 12 zemalja, sa najvećim povećanjem zabilježenim u Portugalu (+180 posto), Litvaniji (+168 posto) i Bugarskoj (+157 posto). Finska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene kuća pale tokom ovog perioda (-3 posto). Tokom istog perioda, kirije su porasle u svih 27 zemalja EU, sa najvećim povećanjem zabilježenim u Mađarskoj (+109 posto), zatim u Litvaniji (+88 posto) i Irskoj i Poljskoj (obje +76 posto).
Prodaje se Koksara Lukavac: Početna cijena 150,5 milona KM
Marx.ba Objavljen je prvi javni oglas za prodaju stečajnog dužnika Koksara d.o.o. Lukavac u stečaju, i to kao društva, odnosno pravnog lica, putem usmenog javnog nadmetanja. Prema objavljenom pozivu, procijenjena vrijednost stečajnog dužnika kao pravnog lica iznosi 225.854.131 KM, dok je minimalna početna cijena određena na 150.569.420,66 KM, piše e-kapija. Riječ je o prodaji kompanije sa imovinom u poslovnom kompleksu od milion kvadratnih metara zemljišta, u okviru kojeg posluje više fabrika i pratećih cjelina. U oglasu se navodi da kompleks obuhvata fabriku energane za proizvodnju električne energije, fabriku AMK sa solarnom fotonaponskom elektranom, koksaru za proizvodnju koksa i koksnog plina, željeznički saobraćaj, fabriku Azotara za proizvodnju mineralnih đubriva, mašinsku radionicu, filter stanicu za proizvodnju i distribuciju vode, kao i ostalu imovinu van navedenih pogona. Prodaja je definisana po principu “viđeno-kupljeno”, bez naknadnih prigovora i reklamacija, a zainteresovanim ponuđačima je ostavljena mogućnost da, od objave oglasa do datuma ročišta, zatraže pismenu procjenu pravnog lica i imovine, kao i druge podatke o predmetu prodaje i poslovanju. Uslov za to je potpisivanje i ovjera izjave o povjerljivosti koju dostavlja stečajni upravnik. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uplate depozit najkasnije na naznačeni dan održavanja prodaje, i to u iznosu od 10 posto od utvrđene procijenjene vrijednosti, uz maksimalan iznos depozita od 50.000 KM, odnosno 25.564,59 eura za uplate u eurima.
Ukupan promet na Sarajevskoj berzi u martu bio 160,4 miliona KM
Marx.ba U martu ove godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 160.438.476,75 KM. U okviru 379 transakcija prometovana su 326.523 vrijednosna papira. Održana je aukcija obveznica i dvije aukcije trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 38.000 vrijednosnih papira, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 109.129.128,97 KM. Ujedno, uspješno je završena i druga emisija obveznica ASA banke d.d. Sarajevo, gdje je prikupljeno ukupno 50.000.000KM, a u sklopu 104 transakcije prometovano je 50.000 obveznica. Na Kotaciji privrednih društava promet je iznosio 71.346,69 KM, uz 2.445 trgovane dionice u okviru 23 transakcije. Sav promet na ovom segmentu Kotacije ostvaren je sa dionicama emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo (BSNLR). Dionice Bosnalijeka su u martu ostvarile porast vrijednosti od 7,91 posto sa cijenom od 30 KM. Na Kotaciji fondova, promet je iznosio je 3.194,05 KM, a najveći promet ostvaren je dionicama ZIF-a „Prof Plus“ d.d. Sarajevo u iznosu od 1.466 KM i porastom vrijednosti kursa od 11,11 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF „MI Group“ d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 1.018,25 KM i padom vrijednosti kursa od 5,19 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovane su ukupno 3.173 dionice. Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija. Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio 926.685,47 KM. Najviše se trgovalo dionicama „ASA Banka“ d.d. Sarajevo – 434.954,50 KM. Ukupno je protrgovano 1.813 dionica ove banke. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se „BH Telecom“ d.d. Sarajevo sa prometom od 196.722,99 KM, te „HM Cement BiH“ d.d. Kakanj sa 139.405,30 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 305.321,57 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „Šipad komerc“ d.d. Sarajevo – 191.838,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se “Udarnik“ d.d. Breza sa prometom od 29.067,57 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 2.800KM, dok na Tržištu za emitente nije bilo zaključenih transakcija. Na mjesečnom nivou, svi indeksi berze bilježe pozitivan saldo. BIFX je porastao za 2,25 posto. Indeks SASX-FN je zabilježio najizraženiji porast od 3,22 posto, a slijede SASX-30 sa plusom od 2,64 posto i SASX-10 sa +1,34 posto. Indeks SASX-BBI završio je mjesec sa porastom od 0,58 posto. U martu 2026. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina – 137.296.091,64 KM. Slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 79.259.186,33 KM i „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 53.576.229,12 KM prometa. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE također zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 216 sklopljenih transakcija, nakon čega slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 211 sklopljenih transakcija , te „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 157 transakcija.
Ovog mjeseca lakši izvoz u zemlje EFTA i veća konkurentnost za bh. kompanije
Marx.ba Od 27. aprila počinje primjena pune kumulacije u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i EFTA zemalja – Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obavijestila je poslovnu zajednicu o važnoj promjeni koja bi mogla značajno unaprijediti izvoz domaćih kompanija. Ova odluka predstavlja veliki korak naprijed za bh. privredu, jer omogućava fleksibilniji i povoljniji način sticanja preferencijalnog porijekla robe. U praksi, to znači da će kompanije imati više opcija u procesu proizvodnje i lakše ispunjavati uslove za izvoz bez carinskih opterećenja. Za razliku od dosadašnjih pravila, puna kumulacija dozvoljava da se u proizvodnju uključe materijali i faze obrade iz bilo koje zemlje članice PEM sistema. To direktno znači da domaći proizvođači više nisu ograničeni samo na određene izvore sirovina, već mogu kombinovati resurse iz šireg evropskog prostora. Ova promjena donosi nekoliko ključnih benefita – povećanje konkurentnosti bh. proizvoda na tržištima EFTA zemalja, veću fleksibilnost u lancima nabavke, ali i jednostavniji proces dokazivanja porijekla robe putem EUR.1 certifikata ili izjave na fakturi. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da je ovo posebno značajno za izvoznike koji već posluju ili planiraju poslovanje sa ovim tržištima. Pozvali su sve kompanije da na vrijeme prilagode svoje poslovne procese i dokumentaciju novim pravilima koja uskoro stupaju na snagu.
OPEC+ simbolično povećava proizvodnju nafte
Marx.ba OPEC+ je upozorio da će šteta na energetskim resursima na Bliskom istoku imati dugotrajan utjecaj na opskrbu naftom čak i nakon završetka rata s Iranom, jer je odobrio simbolično povećanje proizvodnih kvota za sljedeći mjesec. Vraćanje oštećenih energetskih resursa u puni kapacitet skupo je i dugotrajno, objavio je ministarski nadzorni odbor grupe nakon sastanka u nedjelju. Kako si rekli, svaka akcija koja ugrožava sigurnost opskrbe, bilo da se radi o napadu na infrastrukturu ili poremećaju izvoznih ruta, povećava volatilnost tržišta i slabi napore OPEC+. Ključni proizvođači predvođeni Saudijskom Arabijom i Rusijom dogovorili su se o povećanju ciljeva za maj za oko 206.000 barela dnevno tokom videokonferencije. S obzirom na to da je izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva ograničen ratom i da su vodeći regionalni proizvođači prisiljeni smanjiti opskrbu, takav potez grupe je simboličan. Ipak, to bi moglo signalizirati njihovu namjeru da ožive proizvodnju nakon što se neprijateljstva smire. Cijene nafte uzburkane su pet sedmica sukoba, popevši se na gotovo 120 dolara po barelu prošlog mjeseca jer su ključni energetski resursi u Zaljevu napadnuti, a Iran je efektivno zatvorio kritični Hormuški moreuz, stvarajući ono što je Međunarodna agencija za energiju nazvala najvećim poremećajem u opskrbi u historiji tržišta.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Uskrs
Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Uskrs.
Centralne banke kupile 19 tona zlata
Marx.ba Centralne banke širomm svijeta kupile su u februaru neto 19 tona zlata, signalizirajući oporavak potražnje nakon slabog početka godine, pokazao je izvještaj udruženjs rudarskih kompanija WGC. U februaru su tako banke neto kupile tri puta više zlata nego u januaru, prema podacima. Tempo kupovina bio je ipak znatno slabiji nego prošle godine, kad su mjesečno u prosjeku neto kupovale 26 tona. U prva dva ovogodišnja mjeseca centraln banke neto su nabavile 25 tona zlata, točno upola manje nego u istom lanjskom periodu, ističu iz WGC‑a. Najaktivniji kupac u februaru je ponovno bila poljska centralna banka, koja je rezervama dodala 20 tona, najviše istog lanjskog mjeseca, kad je bila kupila 29 tona. Time su ukupne poljske zalihe zlata sada dosegnule 570 tona, uz udio od 31 posto u ukupnim rezervama i planirano povećanje do 700 tona, citira WGC najavu guvernera Adama Glapinskog. Među vodećim je kupcima u februaru bio i Uzbekistan, čija je ventralna banka u februaru kupila osam tona zlata. Od početka godine rezerve je popunila sa 16 tona plemenitog metala, na 407 tona, odnosno 88 posto ukupnih rezervi. Češka centralna banka dodala je pak u rezerve dvije tone zlata, produživši neto mjesečne kupovin na čak tri godine. Dvije tone kupila je i malezijska centralna banka, dok su Kina i Kambodža nabavile po jednu. Kineske zlatne rezerve dosegle su tako 2.308 tona, odnosno 10 posto ukupnih rezervi, pokazali su podaci WGC‑a. Neto prodavci zlata bili su pak turska i ruska centralna banka, koje su prodale osam, odnosno šest tona tog plemenitog metala. Neto smanjene turske zlatne rezerve odražavaju, kako se čini, manju vrijednost portfelja ministarstva finansija, a ne centralne banke, napominju u WGC-u. No, turska centralna banka bila je u martu izuzetno aktivna i, prema procjenama WGC‑a, koristila je oko 50 tona zlatnih rezervi za potrebe likvidnosti i pozicija u stranim valutama, stoji u izvještaju. Značajan dio tih transakcija odnosi se na terminske ugovore zamjene zlata za valutne rezereve, što znači da će se po dospijeću “zlato vratiti u turske rezerve”, citira WGC riječi guvernera turske banke Fatiha Karahana. Zlatu kao strateškoj imovini sve se više okreću i afričke centralne banke, napominje WGC, istaknuvši osobito Ugandu koja je nacionalni program nabavke zlata pokrenula prije dvije godine, a aktivnu kupovinu započela u martu 2026. Slične namjere signalizirala je i kenijska centralna banka početkom februara, stoji u izvještaju.