Poslovni retreat ili kako ojačati svoj tim
Marx.ba Osnaživanje timskog duha jedna je od ključnih zadaća svake kompanije, a mudrost pritom ostaje važna odlika savremenog lidera. Kako tome pristupiti na pravi način? Provjeren recept sastoji se od nekoliko jednostavnih elemenata: atraktivne lokacije uz more, dobro uravnoteženog spoja zabavnih i malo ozbiljnijih aktivnosti te, naravno, zadovoljnih zaposlenika. Spojite timove Izgradnja timskog duha poseban je izazov za kompanije čiji zaposlenici većinom rade od kuće i li na različitim lokacijama. U takvom okruženju kolege često ostaju samo ‘lica s ekrana’. Tehnologija, koliko god napredovala, još ne može potpuno zamijeniti ono što se događa u stvarnom, ličnom susretu. Upravo zato stručnjaci za organizacijsku psihologiju potiču lidere da barem povremeno okupe tim na inspirativnoj lokaciji, i to na nekoliko dana. Cilj je jednostavan: maknuti se od svakodnevice i stvoriti prostor u kojem se zaposlenici mogu bolje upoznati, povezati u zajedničkim iskustvima i vidjeti osobu iza ekrana. Gdje ići i šta raditi Za takva okupljanja najčešći su izbor hoteli uz more ili lokacije u prirodi, osobito izvan glavne sezone, kad odredišta imaju mirniji ritam. Program retreata obično kombinira boravak na otvorenom, zajedničke izlete i opuštene večernje aktivnosti. Neizostavan je i poslovni dio, prilika za predstavljanje ciljeva, analizu dosadašnjeg rada te, sve češće, dodjelu priznanja zaposlenicima.
Rast u prva tri mjeseca ove godine: Povećan broj putnika na Aerodromu Sarajevo
Marx.ba Ukupan broj putnika na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, što uključuje dolaske i odlaske u prva tri mjeseca iznosi 368.184 putnika, što je za 10 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, objavili su najvećeg bh. aerodroma. U martu je broj putnika bio najveći – 136.258 putnika. U januaru je broj putnika bio 121.762, a u februaru 110.164. S druge strane, počevši od 29. marta na Međunarodnom aerodromu Sarajevo na snagu je stupio ljetni red letenja, u okviru kojeg će 24 aviokompanije realizovati letove prema 40 destinacija širom Evrope i svijeta. Ove sezone Međunarodni aerodrom Sarajevo najavljuje i tri nove aviolinije, i to za Pariz/Orly, Berlin i Ankaru. Na tržište Bosne i Hercegovine po prvi put dolazi niskobudžetna aviokompanija Transavia France, članica grupe Air France–KLM, koja od 17. aprila 2026. uspostavlja direktnu liniju Pariz (Orly) – Sarajevo sa dvije sedmične frekvencije (ponedjeljak i petak). U periodu od 9. maja – 24. oktobra 2026., u okviru širenja svojih operacija iz glavnog grada Njemačke, aviokompanija Eurowings ponovo uvodi direktne letove na relaciji Berlin-Sarajevo. U okviru ljetnog reda letenja vraćaju se i popularne sezonske destinacije, među kojima su: Solun/Thessaloniki, Kopenhagen, Oslo, Pariz-Beauvais, Doha, Muscat, Kuwait, Riyadh, Dammam, Bodrum, Izmir, Antalya, Hurghada i druge, uz prisustvo aviokompanija poput Norwegian Air Shuttle, Norwegian Air Sweden, SAS, Qatar Airways, Oman Air, Kuwait Airways, Flynas, i druge, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Prihodi od indirektnih poreza u BiH veći za 169 miliona KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini za tri mjeseca 2026. godine iznosili su 2,92 milijarde KM i veći su za 169 milion KM ili 6,14 posto u odnosu na isti period 2025. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je u tri mjeseca 2026. izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 516 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u tri mjeseca 2026., a to su država, entiteti i Brčko distrikt BiH, iznosili su 2,4 milijarde KM i veći su za 8,75 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u tri mjeseca 2025. godine, podaci su UIO BiH. 20+godinasa vama PočetnaVijestiBiH UIO BiH Prihodi od indirektnih poreza veći za 169 miliona KM Autor: Biznis.ba02. 04. 2026. Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini za tri mjeseca 2026. godine iznosili su 2,92 milijarde KM i veći su za 169 milion KM ili 6,14 posto u odnosu na isti period 2025. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je u tri mjeseca 2026. izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 516 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u tri mjeseca 2026., a to su država, entiteti i Brčko distrikt BiH, iznosili su 2,4 milijarde KM i veći su za 8,75 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u tri mjeseca 2025. U martu 2026. prikupljene su 1,34 milijarde KM indirektnih poreza što je za 85 miliona KM, ili 8,96 posto više u odnosu na mart 2025. Za finansiranje državnih institucija u tri mjeseca 2026. raspoređen je iznos od 245 miliona KM. Najveći dio prikupljenih prihoda od indirektnih poreza raspoređen je entitetima i Brčko distriktu BiH. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 1,32 milijarde Republika Srpska 744 miliona KM i Brčko distrikt BiH 75 miliona KM. Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 59 miliona KM, Republika Srpska 39 miliona KM i Distrikt Brčko dva miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, saopćeno je iz UIO.
AI agenti sve više preuzimaju urede: Koji su poslovi najsigurniji
Marx.ba Za razliku od prijašnjih tehnoloških revolucija koje su automatizirale fizički rad, val razvoja umjetne inteligencije direktno cilja na visokoplaćene, visokoobrazovane profesionalce, glavno je to saznanje iz opsežne studije o utjecaju tzv. “agentske umjetne inteligencije” na budućnost rada, koju su proveli kompsnija za upravljanjem rizicima Coface i Opservatorij ugroženih i novih radnih mjesta (Observatory of Threatened and Emerging Jobs, OEM). Potencijal automatizacije Kako su objasnili Aurélien Duthoit, analitičar u Cofaceu, i Axelle Arquié, istraživačica i suosnivačica OEM-a, umjetna inteligencija polako postaje samostalni učesnik na globalnom tržištu rada, što ima svoje prednosti, ali i mane. Naime, analizom više od 900 zanimanja u 12 ključnih svjetskih ekonomija, istraživači su mapirali potencijal AI automatizacije. Jedan od najvažnijih zaključaka jest da su radna mjesta koja zahtijevaju fizičku prisutnost i interakciju s materijalnim svijetom trenutno najotpornija na promjene koje donosi automatizacija. Upravo ta povezanost s opipljivim okruženjem na neki način štiti zaposlenike, budući da umjetna inteligencija, unatoč svojoj naprednoj logici, još uvijek ne može zamijeniti ljudsku spretnost i snalažljivost. Isto tako, poslovi u građevini, ugostiteljstvu ili proizvodnji imaju stopu izloženosti automatizaciji manju od 10 posto, jer današnji modeli umjetne inteligencije još uvijek teško navigiraju fizičkim prostorom. S druge strane, poslovi koji uključuju obradu informacija i podataka nalaze se na prvoj liniji udara. Finansijski analitičari, pravnici, administrativno osoblje i IT inženjeri više nisu zaštićeni svojim formalnim znanjem. Kako su objasnili stručnjaci iz Cofacea, “agentska” umjetna inteligencija predstavlja drugu fazu revolucije koja će u sljedećih pet godina moći samostalno planirati, upravljati datotekama i izvršavati kompleksne zadatke bez stalnog ljudskog nadzora. To znači da će umjetna inteligencija uskoro potpuno preuzimati neke ljudske zadatke, ali ne sve. Također, koliko će koja država biti otporna na ove promjene ovisi prvenstveno o strukturi njene ekonomije, pa su istraživači jasno definirali evropske regije prema stupenu rizika. Zemlje s visokom izloženošću, poput Danske, Švedske, Velike Britanije, Nizozemske i Švicarske, predvode listu jer se njihove ekonomije temelje na znanju, finansijama i IT sektoru, što ih čini najranjivijima na automatizaciju uredskih poslova. Najplaćeniji radnici Centralna Evropa i Francuska bilježe umjerenu izloženost. Naime, iako se industrijske sile poput Njemačke, Poljske, Austrije, Slovačke i Slovenije uveliko oslanjaju na proizvodnju gdje su radnici na trakama sigurni, te industrije zapošljavaju veliki broj inženjera i pravnog osoblja koji su pod visokim rizikom. Najnižu stopu izloženosti u ima Južna Evropa, npr. zemlje poput Španije, Grčke, Turske, pa i Hrvatske, jer su njihove ekonomije temeljene na uslugama u turizmu, poljoprivredi i fizičkoj gradnji. Jedan od najintrigantnijih i ujedno najalarmantnijih zaključaka ticao se javnih finansija. Naime, budući da AI cilja na najplaćenije radnike, države bi se mogle suočiti s naglim padom prihoda od poreza na dohodak uz istovremeni rast troškova za nezaposlene, piše Lider. Dodatni rizik je i “fiskalno curenje”, primjerice, ako lokalnu radnu snagu zamijeni AI infrastruktura u vlasništvu američkih tehnoloških giganata, porezna baza se seli iz lokalnih plaća u međunarodni kapital, što bi moglo isprazniti nacionalne riznice.
Finansijska strana velikog uspjeha: Zmajevi već zaradili milione, ali nagrada može biti i veća
Marx.ba Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je historijski rezultat plasmanom na Svjetsko prvenstvo koje će se 2026. godine igrati u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi. Zmajevi su mjesto na Mundijalu izborili nakon uzbudljive pobjede protiv Italije na Bilinom polju u Zenici. Nakon što je susret završen rezultatom 1:1 i poslije produžetaka, BiH je bila uspješnija u izvođenju penala i slavila sa 4:1. Ovo je tek drugi put u historiji da se Bosna i Hercegovina plasirala na Svjetsko prvenstvo, nakon prvog nastupa u Brazilu 2014. godine. Pored velikog sportskog ugleda, plasman na Mundijal donosi i značajnu finansijsku korist Fudbalskom savezu Bosne i Hercegovine. Već samim učešćem na turniru, FIFA svakoj od 48 reprezentacija garantuje minimalan iznos od 10,5 miliona dolara. Taj iznos uključuje 9 miliona dolara za nastup u grupnoj fazi te dodatnih 1,5 miliona dolara namijenjenih za pokrivanje troškova priprema. Prema trenutnom kursu, riječ je o približno 9,7 miliona eura, što predstavlja ozbiljan prihod za savez. Nagradni fond dodatno raste sa svakim narednim uspjehom na turniru. Prolazak grupne faze i ulazak u nokaut rundu, odnosno šesnaestinu finala, povećava zaradu na 11 miliona dolara. Plasman u osminu finala donosi ukupno 15 miliona dolara, dok bi ulazak u četvrtfinale savezu osigurao čak 19 miliona dolara. Novi svjetski prvak će, za poređenje, osvojiti rekordnih 50 miliona dolara, odnosno oko 42,6 miliona eura. Svjetsko prvenstvo 2026. godine bit će posebno, ne samo zbog rekordnog nagradnog fonda koji je FIFA povećala za čak 50 posto u odnosu na prvenstvo u Kataru. Ovo će biti prvo izdanje Mundijala na kojem će učestvovati čak 48 reprezentacija. Bosna i Hercegovina nalazi se u grupi B, gdje će igrati protiv domaćina Kanade te selekcija Katara i Švicarske. Prvi meč na prvenstvu odigrat će 12. juna 2026. godine u Torontu. Osim direktnih finansijskih nagrada od FIFA-e, plasman na Svjetsko prvenstvo otvara vrata i brojnim dodatnim prihodima. Očekuje se da će Nogometni savez BiH profitirati kroz nove sponzorske ugovore, veći medijski interes te značajno povećanu prodaju dresova i navijačkih suvenira.
Finansije, građevinarstvo i ICT pokreću kvartalni rast BDP-a u FBiH
Marx.ba Federalni zavod za statistiku objavio je da realni rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2025. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine iznosi 2,2 posto. Posmatrano po područjima Klasifikacije djelatnosti, značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u četvrtom tromjesečju 2025. godine zabilježili su finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 6,4 posto; građevinarstvo 3,8 posto; informacije i komunikacije 3,4 posto i trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, prevoz i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane2,5 posto. Tromjesečni BDP ukazuje na kratkoročna privredna kretanja, te je stoga korisno sredstvo za ekonomske analize i politike. Osnovna svrha obračuna tromjesečnog BDP-a je izračun realne stope rasta. Tromjesečni BDP obračunat je po proizvodnom pristupu u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine i cijenama referentne 2021. godine.
Cijena “sitnica”: Virgin Galactic ponovo prodaje karte za let u svemir
Marx.ba Kompanija Virgin Galactic Holdings ponovo je pokrenula prodaju svojih komercijalnih svemirskih letova u ograničenom obimu, pri čemu cijena jedne karte iznosi 750.000 dolara. Dionice Virgin Galactic Holdings porasle su za čak 22 posto u trgovanju nakon jučerašnjeg zatvaranja berze u SAD nakon ove objave, iako su i dalje u padu od oko 30 posto od početka godine. Virgin Galactic je prijavio gubitak od 98 centi po dionici u četvrtom kvartalu, uz prihod od oko 312.000 dolara, i očekuje da njen drugi SpaceShip uđe u upotrebu između kraja 2026. ili početka 2027. godine. Dionice Virgin Galactic Holdings naglo su porasle nakon što je kompanija nastavila prodaju komercijalnih svemirskih letova u ograničenom obimu, što signalizira da se kompanija, koju je osnovao milijarder Richard Branson, kreće ka ponovnom pokretanju turističkih operacija nakon dvogodišnje pauze. Kompanija sa sedištem u Kaliforniji saopštila je da je pustila u prodaju određeni broj karata za svemirske letove, po cijeni od 750.000 dolara po karti, što je oko 100.000 dolara više nego ranije. Industrija tzv. svemirskog turizma suočava sa ograničenom potražnjom i tehnološkim izazovima. Kompanija je pauzirala prodaju karata dok radi na predstavljanju unaprijeđenog svemirskog aviona Delta. Nakon što je kompanija Blue Origin u januaru objavila da obustavlja letove svoje rakete New Shepard, Virgin Galactic Holdings je ostala jedina velika kompanija fokusirana na kratke turističke letove u svemir. Kompanija je imala gotovinu i gotovinske ekvivalente u iznosu od 144,7 miliona dolara, što je pad od 19 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Također se očekuje da će Virgin Galactic Holdings potrošiti oko 90 miliona dolara tokom prvog kvartala 2026. godine.
Kriptovalute sve češće u pozadini nabavke bespilotnih letjelica za vojnu upotrebu
Marx.ba Sve veća dostupnost jeftinih dronova na globalnim online platformama otvorila je novi kanal za njihovu nabavku – ali i za finansiranje putem kriptovaluta, što dodatno komplicira nadzor i regulaciju takvih transakcija. Najnoviji izvješts analitičke kompsnije Chainalysis ukazuje na rastuću povezanost kripto tržišta i mreža koje opskrbljuju paravojne grupe i druge aktere uključene u aktuelne sukobe. Prema tim nalazima, grupe povezane s Rusijom i Iranom sve češće koriste kriptovalute kako bi finansirale kupovinu komercijalno dostupnih dronova i njihovih komponenti. Takvi uređaji, koji su relativno jeftini i lako dostupni putem e-commerce platformi, postali su ključan alat u ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku. Za razliku od tradicionalnih finansijskih tokova, gdje banke i regulatorna tijela imaju određenu razinu nadzora, kriptovalute omogućuju alternativni kanal financsiranja koji je decentraliziran i često manje transparentan na prvi pogled. No upravo ta percepcija anonimnosti pokazuje se varljivom. Blockchain, tehnologija na kojoj se temelje kriptovalute, zapravo omogućuje detaljno praćenje transakcija, od izvora do odredišta. Analitičari Chainalysisa uspjeli su povezati konkretne digitalne novčanike s kupovinama dronova, prateći tok sredstava od donacija do same isporuke opreme. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, proruske grupe prikupile su više od 8,3 miliona dolara u kriptovalutama, pri čemu su dronovi među jasno identificiranim stavkama finansiranim tim sredstvima. U nekim slučajevima, iznosi pojedinačnih transakcija, između 2.200 i 3.500 dolara, poklapali su se s tržišnim cijenama konkretnih modela dronova i njihovih dijelova dostupnih online. Dodatno, istraživanje otkriva da se kriptovalue koriste ne samo za kupovinu, već i za distribuciju vojne opreme. Posebno se ističe primjer digitalnog novčanika povezanog s Islamskom revolucionarom gardom koji je nabavljao dijelove za dronove od dobavljača sa sjedištem u Hong Kongu. Iako ukupni iznosi koji prolaze kroz kripto kanale ostaju relativno mali u odnosu na globalnu vojnu potrošnju, trend ukazuje na sve veću sofisticiranost opskrbnih lanaca koji kombiniraju tradicionalne i digitalne finansijske tokove.
BHANSA povećala kapacitet vazdušnog prostora za 12 posto pred ljetnu sezonu
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) intenzivno provodi pripreme za ljetnu sezonu letenja 2026. godine. Modernizacija je rezultirala i povećanjem kapaciteta zračnog prostora za oko 12 posto. Iz BHANSA-e su saopćili kako su kroz modernizaciju glavnog sistema za obradu podataka uvedene nove funkcionalnosti koje unapređuju operativne procese. “Uveli smo 13 novih funkcionalnosti koje su usmjerene na skraćenje operativnih koraka, smanjenje manuelnih radnji te bržu i efikasniju internu i koordinaciju sa susjednim sektorima. To direktno doprinosi efikasnijem i stabilnijem upravljanju zračnim saobraćajem”, izjavila je Elvira Hajdarević, master elektrotehnike i oblasni kontrolor zračnog saobraćaja. Uz usvojene operativne i finansijske planove, fokus je stavljen na tehnološka unapređenja i organizacijske mjere koje osiguravaju sigurno i kontinuirano odvijanje zračnog prometa. Povećanje je potvrđeno na temelju stručnih analiza i operativne validacije, kroz sveobuhvatan ciklus simulacija zasnovanih na reprezentativnim uzorcima stvarnog prometa. “U testiranju su sudjelovali kontrolori letenja različitih operativnih profila i razine ovlaštenja, s ciljem validacije sigurnosnih margina, radnog opterećenja i održivosti deklariranog povećanja kapaciteta u uvjetima gustog i kompleksnog prometa”, dodala je Hajdarević. Uz tehnološka unapređenja, BHANSA provodi i organizacijske mjere za dodatno rasterećenje zaposlenika. U toku je uvođenje tzv. “objedinjene radne pozicije” tokom dnevnih smjena, kada su ispunjeni operativni uvjeti, uz već ustaljenu praksu u noćnim smjenama. Formiran je i poseban tim za planiranje rasporeda rada, koji je izradio dinamički plan za 2026. godinu, uključujući scenarije za nepredviđene okolnosti. “Cilj je optimalno korištenje raspoloživih kapaciteta, uz jasne procedure i planiranje koje obuhvaća i izvanredne situacije. Za vršna opterećenja pripremili smo operativne scenarije u saradnji s evropskim partnerima, prvenstveno s EUROCONTROL-om. Oni uključuju fleksibilne sektorske konfiguracije i mjere uravnoteženja protoka saobraćaja”, pojasnila je Hajdarević. Uz punu tehničku spremnost, osigurana je i financijska stabilnost Agencije. Usvojeni finansijski plan za 2026. godinu predviđa povećanje primanja operativnog osoblja do 25 posto, čime kumulativno povećanje od 2016. godine dostiže približno 100 posto, a naveli su kako je BHANSA kadrovski popunjena i operativno u potpunosti spremna za predstojeću sezonu. BHANSA dodaje da nastavlja ulagati u školovanje novih generacija kontrolora letenja, uz zaštitu vlastitih ulaganja kroz ugovorne klauzule, čime se dodatno osigurava dugoročna stabilnost sistema zračne plovidbe u Bosni i Hercegovini.
Fed gura cijenu zlata, dok tržište reagira na svaki Trumpov potez
Marx.ba Cijena zlata nastavila je rast drugi dan zaredom, potaknuta blažim tonom američkog Feda i signalima iz Washingtona da bi rat s Iranom mogao završiti bez ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza. Vrijednost unce nakratko je skočila i do 2,4 posto, dosegnuvši oko 4.560 dolara, prije nego što je dio dobitaka izbrisan. Okidač za rast bio je izvještaj da je američki predsjednik Donald Trump spreman okončati vojnu kampanju protiv Irana čak i ako ključni energetski koridor ostane djelomično zatvoren. Dodatni poticaj stigao je od predsjednika Feda Jeromea Powella, koji je poručio da su dugoročna inflacijska očekivanja i dalje pod kontrolom, unatoč rastu cijena energije uzrokovanom ratom. Powell je naglasio da je monetarna politika trenutno u fazi „čekanja i posmatranja“, što je ublažilo očekivanja novih povećanja kamatnih stopa. Posljedično su pali prinosi na američke obveznice, što je povećalo privlačnost zlata kao imovine koja ne nosi kamatu. Unatoč kratkoročnom rastu, analitičari upozoravaju da tržište još uvijek ne uračunava scenarij ekonomskog usporavanja. Očekivanja smanjenja kamatnih stopa ostaju ograničena, a krivulje prinosa i dalje su relativno strme. Prema procjenama tržišnih stručnjaka, to znači da bi zlato moglo ostati pod pritiskom, bez snažnijeg i dugotrajnijeg oporavka u kratkom roku. S druge strane, Iran poduzima vlastite korake — od uvođenja naknada za prolaz kroz Hormuški moreuz do priprema za potencivne napade na brodski promet u Crvenom moru. Napadi na tankere dodatno pojačavaju rizike za globalnu opskrbu energijom. Istovremeno, situacija na Bliskom istoku i dalje je jako nestabilna. Dok Washington signalizira mogućnost deeskalacije, paralelno se razmatraju i nove vojne akcije, uključujući napade na ključnu infrastrukturu. Tržišta trenutno reagiraju gotovo isključivo na vijesti iz geopolitike. Analitičari upozoravaju da bi eventualni mirovni dogovor mogao dodatno pogurati cijenu zlata, dok bi šira vojna eskalacija, uključujući kopnenu invaziju, mogla imati suprotan efekat. Rastuće cijene energije i potencijalno zaoštravanje monetarne politike također predstavljaju negativan faktor za zlato, koje ne donosi prinos. Zbog kombinacije tih pritisaka, zlato je i dalje na putu da mjesec završi s padom od oko 13%, unatoč recentnom oporavku.