BHANSA u Lisabonu: BiH aktivan partner u razvoju zračnog prostora srednje Evrope
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine – BHANSA učestvovala je na međunarodnom događaju Airspace World 2026. u Lisabonu, jednom od vodećih globalnih okupljanja zajednice zračne plovidbe i upravljanja zračnim prometom. U okviru tog događaja održan je sastanak Odbora direktora FAB CE – funkcionalnog bloka zračnog prostora srednje Evrope, kojim je predsjedao Davorin Primorac, direktor BHANSA-e. Predsjedanje tim sastankom potvrđuje aktivnu ulogu Bosne i Hercegovine, kroz BHANSA-u, u regionalnim i europskim procesima modernizacije zračne plovidbe, saopćeno je u četvrtak iz te agencije. Na sastanku su razmatrani konkretni projekti i inicijative usmjereni na jačanje saradnje između pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, unapređenje prekograničnih operacija, digitalizaciju i primjenu inovativnih rješenja u upravljanju zračnim prometom. Posebna pažnja posvećena je pripremi projekta U-Space i demonstracije letova dronova uživo 2026. godine, kao i završetku aktivnosti ATCO Lifecycle Benchmarkinga – usporedne analize ključnih faza profesionalnog razvoja kontrolora zračnog prometa kod pružatelja usluga zračne plovidbe unutar FAB CE. Predsjedanje Odborom direktora FAB CE u Lisabonu službeno je predano Austro Controlu, odnosno predsjedateljici Elisabeth Landrichter, čime se nastavlja kontinuitet zajedničkih aktivnosti usmjerenih na modernizaciju zračne plovidbe i jačanje regionalne saradnje unutar FAB CE. BHANSA će nastaviti aktivno učestvovati u regionalnim i evropskim inicijativama koje doprinose sigurnijem, učinkovitijem i bolje povezanom zračnom prostoru, potvrđujući ulogu Bosne i Hercegovine kao pouzdanog partnera u evropskom sistemu zračne plovidbe, navodi se u saopćenju.
Analize stručnjaka: Šta će biti sa cijenom srebra
Marx.ba Vrtoglavi rast cijene srebra u 2025. stvorio je uvjete za uništenje potražnje među kupcima plemenitog metala, prema analitičarima, koji kažu da bi cijene mogle pasti još više s prošlogodišnjih maksimuma. Širok raspon industrijskih namjena metala znači da je osjetljiviji na ekonomski ciklus od zlata, kao bitna komponenta u raznim proizvodima, od računara i mobitela do solarnih panela i automobila. Rast cijene srebra od oko 140 posto prošle godine odvraća kupce u raznim industrijama, a njegovi povišeni novoi cijena počinju opterećivati potražnju, rekao je UBS u bilješci objavljenoj 22. maja. „Erozija potražnje vjerovatno će se nastaviti sve dok cijene ostanu na trenutnimnivoima“, napisali su, prenosi CNBC. UBS vjeruje da trenutni investicijski slučaj ne nagrađuje dovoljno investitore za povezanu volatilnost i kao takav ostaje “neprivlačna” pozicija za njih. Izvanredan rast srebra dosegao je vrhunac 28. janaura ove godine kada je probio 120 dolara po unci prije snažnog pada od gotovo 30 posto u jednom danu. Cijene su se oporavile otkako su 20. martaa dosegle najniži nivo u 2026. od 67,60 dolara, ali ostaju znatno ispod nivoa prije rata s Iranom. I spot srebro i terminski ugovori za srebro porasli su u maju na oko 87 dolara po unci 14. majaa, prije nego što je još jedna rasprodaja dovela do konsolidacije cijena oko 75-78 dolara u posljednje dvije sedmice. Spot srebro posljednji put je viđeno s padom od 3,7% na oko 72,13 dolara po unci u četvrtak, dok su terminski ugovori za američko srebro s rokom dospijeća također pali za 3,7% i zaključili na 72,16 dolara. No analitičari HSBC-a kažu da je metal “fundamentalno precijenjen” i da bi se mogao odmaknuti od zlata u svojoj putanji. Analitičari Macquarieja također ne vide mnogo prostora za oporavak cijena srebra. Njegovi stratezi smatraju da će Federalne rezerve povećati kamatne stope u prvoj polovici 2027., smanjujući pritisak na cijene plemenitih metala.
Bajram Šerif Mubarek Olsun žele vam agencija Topcom i portal Marx.ba
Marx.ba Bajram Šerif Mubarek Olsun. Agencija Topcom i redakcija portala Marx.ba muslimanima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta čestita Bajram u želji da ga provedu u zdravlju, rahatluku i okruženi dragim ljudima. Želimo vam da u najboljem raspoloženju provedete ovaj praznik radosti.
Prva bh. fabrika veterinarskih lijekova izlazi na inozemna tržišta
Marx.ba Orašju je otvorena prva i zasad jedina tvornica za proizvodnju veterinarskih lijekova u Bosni i Hercegovini, čime je napravljen značajan iskorak u domaćoj farmaceutskoj industriji. Tvornica, smještena u Poduzetničkoj zoni Dusine, nastala je uz potporu partnera iz talijanske veterinarske farmaceutske industrije, a riječ je o potpuno domaćem brendu koji već opskrbljuje tržište BiH. U prvoj fazi proizvodnje fokus je na antibioticima za masovnu terapiju životinja u stočarstvu, uključujući praškaste i tekuće pripravke. “To su uglavnom lijekovi koji se koriste u svinjogojstvu, peradarstvu, kunićarstvu, kao i dijelom u terapiji teladi“, kazao je direktor i vlasnik tvrtke, dr. vet. med. Nusret Mulamekić. Uz savremenu tehnologiju i edukaciju stručnog kadra, osiguranu uz pomoć talijanskih partnera, u tvornici su, kako ističu, ispunjeni svi standardi Europske unije. „Ova aparatura omogućuje proizvodnju kvalitetnih veterinarskih lijekova. Već imamo registrirane proizvode koje plasiramo na tržište BiH, a uskoro očekujemo i izlazak na inozemna tržišta“, dodao je Mulamekić, prenosi Indikator. Šef proizvodnje dr. vet. med. Nermin Džidić naglašava kako dnevni kapacitet iznosi oko jedne tone, što je dovoljno za potrebe domaćeg tržišta. Šef proizvodnje dr. vet. med. Nermin Džidić naglašava kako dnevni kapacitet iznosi oko jedne tone, što je dovoljno za potrebe domaćeg tržišta. Lokacija u Orašju odabrana je zbog geostrateške blizine granice s Europskom unijom, što bi, uz potporu lokalnih vlasti, trebalo dodatno potaknuti razvoj tvrtke i izvozne aktivnosti. „
Temu, Shein i AboutYou pod udarom: EU ukida oslobađanje od carina
Marx.ba S prvim danom jula ukida se oslobođenje od carina za pakete vrijednosti ispod 150 eura koji u Evropsku uniju (EU) ulaze putem e-trgovine iz trećih zemalja. Time se želi ukinuti praksa nepoštenog tržišnog takmičenja prema trgovcima s područja EU te carinaska pravila prilagoditi rastu globalne online trgovine. Prema odluci Vijeća EU iz februara ove godine, do uspostave Centra EU za carinske podatke, što se očekuje 2028., uvodi se privremena paušalna carina. Ona će po tarifnoj kategoriji artikala unutar paketa iz trećih zemalja iznositi 3 eura. U navedenom iznosu naplaćivat će se unutar iste pošiljke prema različitim tarifnim podbrojevima. Cilj novih mjera je osigurati ravnopravnije tržišne uvjete za trgovce iz EU. Također ideja je i ograničiti mogućnosti zloupotreba te povećati sigurnost proizvoda s udaljenih tržišta. Novi sistem naplate trebao bi imati i pozitivan utjecaj na budžet EU te budžete država članica. One će zadržavati dio prikupljenih iznosa kao naknadu za troškove obrade i naplate pošiljaka.
Izačić i Svilaj postaju prelazi prve kategorije
Marx.ba Vijeće ministara BiH prihvatio je da granični prelazi Izačić i Svilaj postanu BIP prelazi prve kategorije, čime će biti omogućen međunarodni promet svih vrsta robe i vozila. Privrednici i prevoznici poručuju da će ova odluka rasteretiti lance snabdijevanja, smanjiti troškove transporta i ubrzati isporuke, ali upozoravaju da BiH i dalje hitno treba najmanje pet funkcionalnih BIP prelaza kako bi odgovorila potrebama međunarodne trgovine i izvoza prema Evropskoj uniji. Promjena kategorizacije omogućena je nakon usvajanja izvještaja o pregovorima za zaključivanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o graničnim prelazima. Velibor Peulić, koordinator iz Konzorcijuma “Logistika Bosne i Hercegovine”, kazao je za “Nezavisne novine” da je usvajanje ove odluke spas za domaću privredu, ali i za same prevoznike. Dodaje da su u proteklih 18 mjeseci pokušavali objasniti nadležnima zašto je Bosni i Hercegovini potrebno najmanje pet funkcionalnih BIP prelaza. “Doći će do rasterećenja u lancima snabdijevanja, smanjenja troškova, a privredna aktivnost biće dovedena u poziciju veće predvidivosti kada je riječ o rokovima isporuke”, rekao je Peulić. Kako je naveo, veliki problem predstavljaju troškovi čekanja na granicama, koji direktno utiču na poslovanje prevoznika i privrede. “Nadamo se da će ovo što prije biti stavljeno u funkciju. Moje procjene su da bi u periodu od jednog do tri mjeseca prelazi trebalo da budu pušteni u promet”, kazao je Peulić. Naime, BIP granični prelazi su prelazi sa svim potrebnim inspekcijskim kontrolama za promet svih vrsta robe, uključujući i robu životinjskog i biljnog porijekla. Iz Konzorcijuma su ranije kazali da, uprkos višegodišnjim upozorenjima i prijedlozima privrednog sektora, BiH i dalje nema dovoljno razvijenu mrežu BIP graničnih prelaza koja bi odgovorila potrebama međunarodnog transporta i trgovine.
Devizne rezerve BiH premašile 18,2 milijarde KM, očuvana stabilnost valute
Marx.ba Neto devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) 30. aprila ove godine iznosile su 18.264.665.000 KM, dok je istovremeno neto strana aktiva dostigla nivo od 1.622.430.000 KM, čime je, prema Izvještaju o poštovanju aranžmana valutnog odbora CBBiH, u potpunosti obezbijeđena stabilnost domaće valute. Podaci pokazuju da su zvanične devizne rezerve Centralne banke većinom investirane u dužničke instrumente i depozite kod inostranih banaka, dok obaveze prema nerezidentima u najvećem obimu predstavljaju MMF-ove račune koje Centralna banka drži kao depozitar za članstvo BiH u Međunarodnom monetarnom fondu. Iz Centralne banke navode da je tokom aprila ove godine u potpunosti ispoštovan aranžman valutnog odbora, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH. Neto devizne rezerve definišu se kao razlika između vrijednosti aktive i pasive, a njihova stabilnost ključna je za očuvanje monetarne sigurnosti zemlje. Centralna banka BiH, kao nezavisna institucija, jedina je nadležna za provođenje monetarne politike u zemlji, a održavanje stabilnosti KM ostaje njen osnovni mandat.
SpaceX IPO mogao bi stvoriti milijarde za hedge fondove
Marx.ba Godinama je za male ulagače Tesla bila gotovo jedini berzanski način način da kupe dio vizije Elona Muska. Ko je vjerovao u Muskovu sposobnost da iz jedne industrije preskače u drugu, kupovao je Teslu, čak i kada su njeni rezultati teško mogli opravdati valuaciju. No očekivani izlazak SpaceX-a na berzu mogao bi promijeniti tu dinamiku. SpaceX se priprema za jedno od najvećih javnih uvrštenja u historiji, a procjene vrijednosti kompanije kreću se oko 1,75 biliona dolara, iako se konačne brojke još mogu mijenjati. Prema informacijama Financial Timesa, kompanija razmatra prikupljanje oko 75 milijardi dolara kroz inicijalnu javnu ponudu, a Musk navodno cilja izlazak na berzu idućeg mjeseca. Ako se takva valuacija ostvari, najveći dobitnici neće biti samo Musk i rani venture capital investitori, nego i dio hedge fondova koji su ušli u SpaceX dok javno uvrštenje još nije izgledalo izgledno. Jedan od najvećih potencijalnih dobitnika je D1 Capital Partners Dana Sundheima. Taj je fond prvi put uložio u SpaceX 2020., kada je kompanija vrijedila oko 36 milijardi dolara. Ako SpaceX bude vrednovan oko 1,75 biliona dolara, udio D1 Capitala mogao bi vrijediti oko 20 milijardi dolara. D1 danas upravlja imovinom od oko 35 milijardi dolara, što znači da je izloženost SpaceX-u postala jedan od ključnih pokretača prinosa fonda. Sundheim je ulagačima ranije poručio da ne namjerava prodavati udio, unatoč velikom interesu kupaca. Među velikim dobitnicima mogao bi biti i Darsana Capital Partners, vrlo zatvoren hedge fond koji je osnovao Anand Desai. Darsana je u SpaceX prvi put ušla 2019., kada je kompanija vrijedila oko 33 milijarde dolara. Učestvovala je i u kasnijim rundama finansiranja, uključujući kupovinu dionica od zaposlenika koji su željeli unovčiti dio udjela.
Poslodavci traže istrajnost u pristupanju međunarodnim finansijskim mehanizmima
Marx.ba Udruženje poslodavaca u FBiH pozdravilo je sve dosadašnje aktivnosti koje su institucije provele s ciljem usvajanja potrebnih zakonskih rješenja i usklađivanja sa međunarodnim standardima, uključujući nedavno usvajanje zakona koji se odnose na sprečavanje finansiranja terorizma i ograničavanje raspolaganja imovinom. Međutim, smatraju da je krajnje vrijeme za potpunu institucionalnu koordinaciju i odgovornost svih nivoa vlasti kada je riječ o ispunjavanju međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, jer privreda ne smije snositi posljedice političkih blokada i zakašnjelih reakcija. Podsjećaju da je na jučer održanoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH usvojen set zakona iz oblasti finansijkog poslovanja, odnosno Zakon o dopuni Zakona o bankama, Zakon o elektronskom novcu, Zakona o platnim uslugama, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mikrokreditnim organizacijama, Zakon o računima za plaćanje i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. U UPFBiH smatraju da se, uz ranije usvojen Zakon o izmjenama Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu, radi o ozbiljnom iskoraku u pravcu olakšavanja poslovanja kompanija u BiH, a posebno u prekograničnom finansijskom poslovanju. Dodaju da era modernizacije i digitalizacije već odavno zahtjeva i od Bosne i Hercegovine uključivanje u međunarodne platne mehanizme i otvaranje vrata na širem europskom i drugim tržištima. Najvažniji izazovi jesu uključivanje u Jedinstveni sistem plaćanja u eurima (SEPA) i izbjegavanja uvrštavanja na sivu listu Moneyvala. Spomenuti mehanizmi su od izuzetne važnosti kako za privredu i ekonomiju u BiH tako i za sve njene građane. Stupanjem na snagu ovih propisa očekuju efikasnije i povoljnije poslovanje bh. kompanija, modernizacija i bolje povezivanje sa ino tržištima. Također, podsjećaju da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi pod pojačanim međunarodnim nadzorom zbog procjene usklađenosti sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a konačne odluke međunarodnih tijela očekuju se u narednom periodu, te Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH ponovo upozorava da bi eventualno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu predstavljalo ozbiljan reputacijski i ekonomski udar za domaću privredu, finansijski sektor i ukupnu investicijsku klimu u zemlji. UPFBiH smatra da je pitanje Moneyvalaa direktno pitanje ekonomske stabilnosti i konkurentnosti Bosne i Hercegovine te da će svako dodatno usporavanje međunarodnih finansijskih tokova najviše pogoditi privredu, ali i sve bh. građane, posebno dijasporu, jer status države pod pojačanim monitoringom dovodi do sporijih međunarodnih transakcija, otežanog pristupa finansiranju, većih troškova poslovanja, opreznijeg pristupa stranih investitora i dodatnog administrativnog opterećenja za kompanije i bankarski sektor, saopćeno je.
Nvidia vrijedi više od cijele njemačke ekonomije
Marx.ba Zamislite da jedna jedina privatna kompanija vrijedi više od svega što 84 miliona Nijemaca proizvede u godinu dana. Ako ste zamislili, ne morate, jer je to postala istina i stvarnost u kojoj živimo. Nvidia, američki proizvođač čipova čiji procesori pokreću sve od videoigara do najnaprednijih sistema umjetne inteligencije, dostigla je sredinom maja 2026. tržišnu kapitalizaciju od 5,7 biliona dolara. Njemački BDP za istu godinu, prema procjenama MMF-a, iznosi 5,45 biliona dolara. Da bi se razumjela Nvidijina sadašnja veličina, dovoljno je pogledati njen put unazad samo tri i po godine. Krajem 2022. kompanija je vrijedila oko 300 milijardi dolara, respektabilna suma, ali daleko od vrha. Zatim je stigao val generativne AI. Od početka 2023. Nvidijina dionica porasla je za nevjerovatnih 1.440 posto, a kompanija je, unatoč povremenim padovima od više od 10 posto, postala najvrjednija kompanija na svijetu. Nvidia je postala prva kompanija u historiji koja je prešla prag od 5 biliona dolara tržišne kapitalizacije, dostigavši tu granicu u oktobru 2025. godine.