Aerodrom Tuzla dobio i drugi bazni avion Wizz Aira: Širi se mreža destinacija
Marx.ba Međunarodni aerodrom Tuzla danas će svečano obilježiti dolazak drugog baznog aviona aviokompanije Wizz Air, kao i proširenje mreže destinacija iz Tuzle, čime se dodatno unapređuje međunarodna povezanost Bosne i Hercegovine. Dolazak drugog baznog aviona predstavlja značajan iskorak u razvoju kapaciteta aerodroma,omogućavajući povećanje broja operacija, veću dostupnost destinacija i dalji rast putničkogsaobraćaja. Ovim proširenjem dodatno se potvrđuje dugoročna saradnja sa aviokompanijom Wizz Air, kao i strateški značaj Međunarodnog aerodroma Tuzla u regionalnom zračnom saobraćaju. Uz povećanje kapaciteta, iz Tuzle se uvodi više novih linija prema evropskim destinacijama, uključujući i glavne gradove, čime se dodatno unapređuje povezanost sa ključnim tržištima. „Dolazak drugog baznog aviona i proširenje mreže destinacija predstavljaju važan korak u daljem razvoju našeg aerodroma. Uvođenje novih linija dodatno jača našu međunarodnu povezanost i otvara nove mogućnosti za saradnju, turizam i mobilnost putnika. Nastavit ćemo raditi na unapređenju infrastrukture i širenju ponude destinacija, s ciljem daljeg jačanja naše pozicije na regionalnom tržištu“, izjavio je Dževad Halilčević, direktor JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“. Vera Jardan, menadžer korporativnih komunikacija kompanije Wizz Air, rekla je da je uvođenje nove linije između Tuzle i Bratislave predstavlja značajan iskorak u proširenju mogućnosti putovanja iz Bosne i Hercegovine prema evropskim destinacijama. “Izuzetno nam je drago što pokrećemo ovu direktnu vezu, koja putnicima donosi nove prilike za atraktivna gradska putovanja, ali i jednostavnije i brže planiranje putovanja. Nova linija dodatno će povezati Bosnu i Hercegovinu i Slovačku, doprinijeti razvoju turizma, jačanju kulturnih veza i intenzivnijem protoku putnika u oba smjera“, poručila je. Destinacije: Frekvencija i početak Tuzla – Bratislava, Utorak, četvrtak, subota,nedjelja, 29. mart 2026 Tuzla – Göteborg, Srijeda, Nedjelja, 29. mart 2026 Tuzla – Berlin Brandenburg, Ponedjeljak, srijeda, petak, 30. mart 2026 Tuzla – Frankfurt Hahn, Utorak, Četvrtak, Subota, 31. mart 2026 Tuzla – Larnaca, Utorak, Subota 31. mart 2026 Tuzla – Paris Beauvais, Utorak , Četvrtak, Subota, 31. mart 2026
Dolar ojačao: Fed vjerovatno neće smanjivati kamate ove godine
Marx.ba Na svjetskim tržištima dolar je prošle sedmice ojačao prema košarici valuta jer kriza na Bliskom istoku podržava cijena nafte na povišenim nivoima, pa je sve manje izgleda da će američki Fed ove godine smanjiti kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,7 posto, na 100,19 bodova, pa je na putu dobitka u ovom mjesecu za otprilike 2,6 posto. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,7 posto, pa je cijena dolara dosegnula 160,30 jena. Na svjetskim finansijskim tržištima vlada nestabilnost jer kriza na Bliskom istoku ne jenjava, dok je rat SAD i Izraela protiv Irana ušao u petu sedmicu. Zbog toga ulagači traže sigurnije utočište za kapital, što podržava jačanje dolara. Predsjednik SAD Donald Trump poručio je prošle sedmice da Iran mora pristati na dogovor o završetku rata ili će napadi SAD i Izraela biti još žešći. Iranci, s druge strane, poručuju da je američki prijedlog za prekid borbi “jednostran i nepravedan” i, uz rijetke izuzetke, i dalje ne dozvoljavaju prolaz tankera kroz Hormuški moreuz, što podržava cijena nafte na povišenim nivoima. A povišene cijene nafte mogle bi izazvati rast inflacije i usporavanje rasta ekonomija, na šta su već upozorile centralne banke. Zbog toga su splasnula očekivanja da će američki Fed u ovoj godini smanjiti kamatne stope.
Xiaomi u 2025. isporučio 165 miliona mobitela i 411 hiljada električnih vozila
Xiaomi je objavio financijsko izvještaj za 2025. godinu koje pokazuje da su zadržali poziciju među tri najveća proizvođača mobitela u svijetu, uz snažan rast prihoda i prvi značajan iskorak na tržištu električnih vozila. Naime, Xiaomi je tokom godine isporučio 165,2 mobitela, ostvarivši prihod od 186,4 milijarde juana (oko 23,7 milijardi eura). Prema podacima Omdije, Xiaomi je zadržao 13,3 posto globalnog tržišnog udjela te se petu godinu zaredom nalazi među tri najveća proizvođača mobitela. Na domaćem tržištu zauzeo je drugo mjesto s udjelom od 16,6 posto. Primjetan je i pomak prema skupljim uređajima. Mobiteli s cijenom iznad 3.000 juana (oko 382 eura) činili su rekordnih 27,1 posto prodaje, dok su modeli iz višeg cjenovnog razreda, od 4.000 do 6.000 juana (od 510 do 765 eura) zauzeli 17,3 posto, piše Bug. Na globalnom nivou Xiaomi je dodatno ojačao poziciju u Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji, gdje je drugi po tržišnom udjelu, dok u Evropi i Africi drži treće mjesto. Osim mobitela, kompanija bilježi dobre rezultate i u drugim kategorijama. Tableti su među pet najprodavanijih globalno, nosivi uređaji drže prvo mjesto u svijetu, a TWS slušalice drugo. Segment Interneta stvari i internetskih usluga premašio je 750 miliona mjesečno aktivnih korisnika te ostvario prihod od 123,2 milijarde juana (oko 15,7 milijardi eura). Snažan rast zabilježen je i u segmentu kućanskih uređaja, gdje su isporuke dosegle rekordne nivoe uz rast prihoda od 23,1 posto. Posebno se ističe Xiaomijev ulazak u automobilski sektor. Komanija je u 2025. isporučila 411.082 električna vozila, a prihodi tog odjela porasli su za 223,8 posto, na 106,1 milijardu juana (oko 13,5 milijardi eura). Po prvi put, automobilski biznis ostvario je i godišnju dobit od 0,9 milijardi juana (oko 115 miliona eura). Model Xiaomi SU7 bio je najprodavanija limuzina u Kini u cjenovnom razredu iznad 200.000 juana (oko 25.500 eura), dok je serija Xiaomi YU7 dominirala segmentom srednjih i velikih SUV-ova sedam mjeseci zaredom. Xiaomi za 2026. predviđa daljnji rast te planira isporučiti oko 550.000 vozila.
BiH treća zemlja u regionu po količini monetarnog zlata
Marx.ba U ovoj godini zlato ostaje jedan od glavnih stubova globalnog finansijskog sistema. Centralne banke širom svijeta i dalje ga koriste kao sigurno utočište u turbulentnim geopolitičkim vremenima, zaštitu od inflacije i geopolitičkih rizika, ali i kao instrument monetarne stabilnosti. Najviše rezervi, 60 posto drže SAD i evropske zemlje. Prema Svjetskom vijeću za zlato (World Gold Council), tokom posljednje tri godine centralne banke su kupovale zlato rekordnim tempom, a trend se nastavlja i u ovoj godini. Za centralne banke, rezerve u zlatu su itekako važne, prevashodno zbog sigurnosti, likvidnosti i povrata, te njihove rezerve prema podacima Vijeća, čine oko petinu ukupnog zlata koje je iskopano kroz historiju, prenosi ekapija. Da ono nije pasivna rezerva, već značajan finansijski instrument, potvrđuje primjer Francuske, koja je kroz svoje rezerve ostvarila dobit od oko 15 milijardi dolara, zahvaljujući visokim cijenama zlata, bez promjene ukupne količine (oko 2.437 tona). Praktično, Francuska je ostvarila dobit ne zato što je trgovala zlatom, već zato što je cijena zlata porasla, pa su njene postojeće rezerve postale vrednije. Kada je o BiH riječ, jedan dio deviznih rezervi Centralne banke BiH (CBBiH) jeste zlato. – Mi u ovom trenutku imamo 3,5 tone monetarnog zlata ili 112.000 unci. Krajem 2024. godine smo kupili dvije tone zlata. Ovo je u historiji Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordno visok iznos zlatnih rezervi i s obzirom na to kakve su cijene u ovom trenutku i na naša ograničenja, koje imamo našim internim dokumentima, koji se odnose na stratešku alokaciju deviznih rezervi, u ovom trenutku ne planiramo kupovati nove količine zlata, kazala je za Forbes BiH guvernerka CBBiH Jasmina Selimović dodajući: ” 3,5 tone možda može zvučiti nekom malo ili puno, ali ako pogledate region, Srbija je zemlja sa najvećom količinom monetarnog zlata. Nakon Srbije dolazi Slovenija i mi smo nakon Slovenije. Dakle, treća zemlja u regionu po količini monetarnog zlata.”
Energetski sektor intenzivira ulaganja u autonomno upravljanje operacijama
Marx.ba Schneider Electric, globalni lider u području energetske tehnologije i digitalne transformacije upravljanja energijom, objavio je rezultate novog istraživanja koje ističe snažan skup tržišnih i operativnih pritisaka koji autonomno upravljanje operacijama pozicioniraju kao strateški prioritet najvišeg nivoa u energetskom i hemijskom sektoru. Istraživanje provedeno među 400 viših rukovodilaca u 12 zemalja pokazuje značajan porast hitnosti uvođenja autonomnih rješenja. Ukupno 31,5% ispitanika smatra razvoj operativne autonomije strateškim prioritetom u sljedećih pet godina, a taj udio raste na 44 % u desetogodišnjem periodu. Manje od 5 % ispitanika ovoj temi pridaje nizak prioritet. Rukovodioci ističu konkretne poslovne rizike odgađanja uvođenja rješenja: rast operativnih troškova (59%), produbljivanje nedostatka kvalificiranih kadrova (52%) i slabljenje konkurentske pozicije (48%). Implementaciji pak stoje na putu visoke početne investicije (34%), zastarjela infrastruktura (30%), organizacijski otpor (27%), rizici kibernetičke sigurnosti (26%) te regulatorna neizvjesnost (25%). Globslni izvještaj o autonomnoj zrelosti kompanije Schneider Electric pokazuje da se sektor nalazi na prijelomnoj tački transformacije, obilježenoj konvergencijom elektrifikacije, automatizacije i digitalizacije. Eksponencijalni rast potražnje za rješenjima temeljenima na umjetnoj inteligenciji, prvenstveno potaknut razvojem hyperscale cloud infrastrukture i podatkovnih centara, stvara dosad nezabilježen pritisak na globalne energetske sisteme. Procjenjuje se da će se potražnja za električnom energijom gotovo udvostručiti i dosegnuti 1.000 TWh do 2030. godine, čime se dodatno naglašava potreba za fleksibilnim, učinkovitim i operativno otpornim poslovanjem. U tom kontekstu, 49% rukovodilaca prepoznaje umjetnu inteligenciju kao glavni pokretač ubrzanja autonomije. Slijede napredak u području kibernetičke sigurnosti, cloud i edge računarstvo, digitalni blizanci, napredno upravljanje procesima te softverski definirana automatizacija.
Strategy prikuplja kapital od 44 milijarde dolara za kupovinu bitcoina
Marx.ba Strategy Michaela Saylora najavio je nekoliko programa prikupljanja kapitala u ukupnom iznosu od 44,1 milijarde dolara za finansiranje kupovine bitcoina, uključujući prodaju običnih dionica i dva svoja dionička društva za isplatu dividendi. Kompanija planira prikupiti do 21 milijarde dolara prodajom dionica Strategyja (MSTR) i dodatnih 21 milijarde dolara od svojih visokoprinosnih trajnih povlaštenih dionica Stretch (STRC) putem novih programa prodaje na tržištu, izjavila je tvrtka u podnesku 8-K američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berze (SEC) u ponedjeljak. Strategy također namjerava prodati Strike u vrijednosti do 2,1 milijarde dolara, još jedna od njihovih ponuda trajnih povlaštenih dionica. Kompanija nije odredila vremenski okvir za izdavanje, navodeći da se dionice mogu prodavati ‘s vremena na vrijeme’. Saylorova kompanija je plasirala svoje vrijednosne papire na tržište kao način da investitori steknu izloženost bitcoinu, koji je trenutno pao za više od 44 posto u odnosu na svoj historijski maksimum. Kompanija trenutno ima nerealizirani gubitak od 6,3 posto na bitcoin investiciju. Revidirani program ulaganja omogućuje kompsniji postupnu prodaju više dionica na otvorenom tržištu, umjesto oslanjanja na manji broj velikih prikupljanja kapitala od vanjskih investitora, kao što je to prije činila putem konvertibilnog duga. Strategyjeve preferirane dionice, kao što su STRC i STRK, daju investitorima mjesečne dividende, a istovremeno omogućuju kompaniji da poveća svoje investicije u bitcoin bez izdavanja dodatnih redovnih dionica MSTR-a. Strategy je objavio da je u svojoj najnovijoj kupovini ove sedmice kupio 1.031 bitcoina u vrijednosti od 76,6 miliona dolara, što je dodatak većim kupobinama od uobičajenih ovog mjeseca, koje uključuju 17.994 bitcoina 9. marta i 22.337 bitcoina 16. marta za ukupno 2,9 milijardi dolara. Kompanija sada posjeduje 762.099 bitcoina vrijednih 54 milijarde dolara.
Sony Grupa se nalazi usred jedne od najvećih strateških promjena u novijoj historiji
Marx.ba Sony Grupa se nalazi usred jedne od najvećih strateških promjena u novijoj historiji jer je na korak do prodaje većinskog udjela u svom televizijskom i potrošačkom elektronskom segmentu kineskom divu TCL Electronics Holdings Ltd., u poslu vrijednom oko milijardu dolara. Pregovori su u poodmakloj fazi, a dvije kompanije ciljaju objaviti dogovor već tokom ovog mjeseca, iako konačna odluka još nije formalno donesena. Riječ je o nastavku saradnje najavljene još u januaru, kada su Sony i TCL otkrili planove za osnivanje zajedničkog ulaganja u segmentu televizora i kućne zabave, koji uključuju i preuzimanje Sonyeva premium brenda Bravia. Prema tom planu, TCL bi imao većinski udio od 51 posto, dok bi Sony zadržao 49 posto. Nova kompanija trebala bi započeti s radom 2027. godine, proizvoditi televizore pod Sonyjevim i Bravijinim imenom, ali uz korištenje TCL-ove tehnologije zaslona. Treba znati i da je TCL posljednjih godina među top dva ili tri proizvođača televizora u svijetu po broju prodanih uređaja, dok Sony prodaje manje televizora, ali u višem cjenovnom segmentu. TCL, jedan od najvećih kineskih proizvođača elektronike i globalno sve agresivniji igrač na tržištu televizora, već godinama gradi prisutnost na međunarodnoj pozornici nudeći tehnološki konkurentne, ali cjenovno pristupačnije uređaje. Ovaj potez jasno ukazuje i na zaokret Sonyja, koji se sve više udaljava od tradicionalne proizvodnje potrošačke elektronike i fokusira na profitabilnije segmente poput intelektualnog vlasništva, filmova, serija, animea, muzike i sportskih prijenosa. Na tržištu kapitala trendovi dodatno oslikavaju ovu promjenu: dionice Sonyja pale su oko 21 posto ove godine u Tokiju, dok je TCL zabilježio rast od oko četiri posto na berzi u Hong Kongu. Uprave dvije kompanije naglasile su da tržište velikih televizora i dalje raste, potaknuto razvojem OTT usluga i platformi za dijeljenje videa, kao i sve većom potražnjom za uređajima visoke rezolucije. Predsjednik i izvršni direktor Sonyja Kimio Maki ističe da spajanje stručnosti dvije kompanije otvara prostor za još impresivnija audiovizuelna iskustva, dok predsjednica TCL-a Du Juan vidi partnerstvo kao priliku za optimizaciju opskrbnog lanca i jačanje globalne vrijednosti brenda. Za TCL ovaj posao predstavlja i tehnološki iskorak jer bi mogao dobiti pristup Sonyjevoj naprednoj OLED tehnologiji. Iako dugoročne posljedice ovog dogovora još nisu u potpunosti jasne, prvi učinci na tržištu vjerovatno neće biti dramatični. Očekuje se da će novi modeli nositi svojevrsni hibridni identitet, primjerice kroz pristup “dizajnirao Sony, proizveo TCL”, dok će ponuda u početku biti ograničena dok TCL ne pronađe način kako premium brend Bravia uklopiti u svoj postojeći portfelj, koji je pretežno orijentiran na srednji i niži cjenovni segment.
BiH bi mogla uskoro uvoziti američki gas preko terminala Krk
Marx.ba Pokretanje pregovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o sporazumu za uvoz američkog gasa preko LNG terminala na Krku trenutno je u fokusu aktivnosti Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Tim povodom otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH, John Ginkel, sastao se s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašom Košarcem. Iz Američke ambasade je nakon sastanka saopćeno da je jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine jedan od ključnih prioriteta SAD, te da takvi projekti donose konkretne koristi građanima. Tokom razgovora razmatrani su naredni koraci u vezi s ekonomskim i energetskim prioritetima, među kojima je i pokretanje pregovora s Hrvatskom o sporazumu koji bi omogućio uvoz američkog gasa iz LNG terminala na Krku, putem planiranog gasovoda Južna interkonekcija. Kako su naveli iz Ambasade, Sjedinjene Američke Države namjeravaju nastaviti saradnju s institucijama koje rade na jačanju energetske sigurnosti BiH, otvaranju tržišta za američki ukapljeni prirodni gas te proširenju ekonomskih odnosa između dvije zemlje. Podsjećaju da je Ambasada SAD u proteklom periodu održala niz sastanaka s domaćim zvaničnicima, posebno na nivou Federacije BiH, gdje je potrebno riješiti većinu zakonskih pitanja vezanih za realizaciju projekta Južne interkonekcije. Ginkel je, osim toga, razgovarao i s predstavnicima vlasti u BiH i Hrvatskoj.
Nafta pala za više od 4 posto nakon što je Trump signalizirao pregovore s Iranom
Marx.ba Cijene nafte pale su u srijedu nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da su Washington i Teheran “trenutno u pregovorima” i naznačio da je Iran zainteresiran za postizanje mirovnog sporazuma, unatoč tome što Islamska Republika poriče bilo kakve direktne pregovore sa SAD-om. Međunarodne referentne terminske cijene sirove nafte Brent pale su za 4,52% na 98,71 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke nafte West Texas Intermediate također pale za 3,72% na 88,89 dolara po barelu. – Trenutni poremećaj u opskrbi naftom označava najveći šok u desetljećima kada se mjeri kao udio u globalnoj ponudi, rekao je suvoditelj istraživanja globalnih roba Goldman Sachsa Daan Struyven u pozivu s medijima, naglašavajući neuobičajeno visoku neizvjesnost s kojom se suočavaju tržišta. Banka je primijetila da su kratkoročna kretanja cijena manje potaknuta promjenama u osnovnom scenariju, a više promjenama u percipiranoj vjerovatnosti najgorih scenarija. Sirova nafta se zapravo trguje s geopolitičkom premijom rizika jer se investitori osiguravaju od dugotrajnih poremećaja i kritično niskih zaliha, objavio je Goldman Sachs. Osnovni scenarij banke pretpostavlja da će se protok kroz Hormuški moreuz normalizirati u aprilu tokom perioda od četiri sedmice.
Zanimljiva stvar događa se s luksuznim brendovima: Povlače se novi potezi
Marx.ba Uz usporavanje globalne potražnje za luksuzom, vodeći svjetski modni brendovi borbu za kupce preselili su s digitala na prestižne gradske lokacije pa ove godine nastavljaju agresivno širiti fizičku maloprodaju u Evropi. LVMH se pri tome istakao kao najaktivniji investitor u nove trgovine, dok je Kering širio prisutnost kroz brendove poput Saint Laurenta i Bottega Veneta. S druge strane, Richemont bilježi usporavanje nakon nekoliko godina intenzivnog širenja. Podaci koje je sakupio Cushman & Wakefield, vodeća globalna kompanija za komercijalne nekretnine, pokazuju da su luksuzne trgovačke ulice širom Evrope prošle godine zabilježile rast od 13 posto u broju novih prodajnih mjesta, pri čemu je gotovo trećina novootvorenih trgovina bila u vlasništvu najvećih luksuznih konglomerata kao što su LVMH, Kering i Richemont. Ukupno je tokom 2025. otvoreno 96 novih trgovina – više nego godinu dana ranije, ali ipak manje nego rekordne 2023. kada ih je bilo 107. Pariz prednjači, s nešto više od petine svih novih lokacija što pokazuje da se polako oporavlja od zastoja iz 2024. uzrokovanog organizacijom Olimpijskih igara. Segment luksuzne mode i modnih dodataka i dalje čini oko polovice svih novih trgovina, dok su parfumerije zabilježile posebno snažan rast. Niže cijene parfema u odnosu na nakit ili satove čine ih privlačnim kupcima u petiodu ograničene potrošnje, a zanimljivo je da su sve nove luksuzne parfumerije otvorene u Parizu. Nakon postpandemijskog procvata, luksuzni sektor suočava se s padom potrošnje jer kupci postaju oprezniji uslijed neizvjesne ekonomske situacije. Fizičke trgovine ponovno dobivaju na važnosti, ne samo kao prodajna mjesta, već kao ključni alat za privlačenje i zadržavanje zahtjevnijih kupaca pa luksuzni brendovi nastoje usavršiti iskustvo kupovine uživo. Istodobno, finansijski rezultati vodećih igrača pokazuju da situacija nije baš tako blistava. LVMH je početkom godine izvijestio o slabijoj božićnoj prodaji i opreznim očekivanjima za 2026., dok je izvršni direktor Bernard Arnault najavio ograničavanje troškova. Slični trendovi vidljivi su i kod Guccija, čija je prodaja pala za 10 posto u četvrtom tromjesečju. Time su, doduše, čak i bili zadovoljni jer je riječ o najmanjem padu u posljednje dvije godine. Dodatni pritisak dolazi s tržišta nekretnina: ograničena ponuda prostora na najatraktivnijim lokacijama podigla je prošlogodišnje cijene najma za 3,5 posto. Economist je prošlog ljeta pisao o LVMH-ovom padu kao primjeru kompanije koja je iskoristila sve adute luksuzne industrije, ali i na svojoj koži osjetila šta znači prodavati proizvode koji nisu u kategoriji “potrebe”. Kompanija je u julu objavila da su prihodi u prvoj polovici 2025. pali za četiri posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je neto dobit potonula za čak 22 posto. Potrošači u Americi i Kini, dva najveća tržišta luksuznih proizvoda, počeli su smanjivati potrošnju, a američke carine na evropsku robu stvari su samo dodatno pogoršale. Tržišna vrijednost LVMH je tokom 2024. pala za više od četvrtine, na manje od 250 milijardi eura, dok se danas procjenjuje na još manjih 230 miliona eura. Godina iza nas je bila izazovna i za Gucci. Luksuzni modni brend, koji svojoj matičnoj kompaniji Kering donosi polovicu ukupne prodaje i dvije trećine operativne dobiti, u drugom tromjesečju 2025. zabilježio je pad prihoda za čak 25 posto u odnosu na isti period godinu prije, a njihove su se skupe krpice slabije prodavale u baš svim većim regijama u svijetu.