Nakon Trumpove odluke odmah porasle evropske berze
Marx.ba Na evropskim su berzama u utorak ujutro cijene dionica porasle jer je Washington odgodio napad na Iran i jer su cijene nafte pale. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši drugi dan zaredom. Pritom je londonski FTSE indeks porastao 0,46 posto, na 10.370 bodova, frankfurtski DAX 0,56 posto, na 24.455 bodova, a pariški CAC 0,47 posto, na 8.026 bodova. I na većini azijskih berzi cijene su dionica porasle. No, MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Pritom su cijene dionica u Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,4 i 3,2 posto, dok su u Šangaju, Indiji, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,4 i 1,2 posto. Na azijskim se berzama trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,32 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,07, a Nasdaq 0,51 posto. Na berzama vlada oprez zbog krize na Bliskom istoku. Predsjednik SAD Donald Trump odgodio je jučer najavljeni vojni napad na Iran jer postoji, kako kaže, mogućnost dogovora s Teheranom. Kaže da je napad odgodio na zahtjev čelnika Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Nakon više od decenije Energoinvest se vraća na tržište Libije
Marx.ba Nakon više od decenije Energoinvest se vraća na tržište Libije potpisivanjem međunarodnog ugovora sa kompanijom LISCO za realizaciju projekta izgradnje elektroenergetskih postrojenja u gradu Misurata, Libija. Ugovor vrijedan više od 5,3 miliona konvertibilnih maraka potpisali su dr. Mohammed Al-Faqieh u ime kompanije LISCO i Mirza Ustamujić u ime Energoinvesta, uz prisustvo ambasadora Bosne i Hercegovine u Libiji, Senada Mašovića. U konkurenciji 11 renomiranih kompanija iz više država Energoinvest je izabran zahvaljujući najkvalitetnijoj tehničko-finansijskoj ponudi, potvrđujući sposobnost domaće kompanije da ravnopravno nastupa i pobjeđuje na zahtjevnim međunarodnim tenderima. Projekat podrazumijeva realizaciju kompleksnog „ključ u ruke“ (“turn key”) sistema koji uključuje projektovanje i inženjering, nabavku i isporuku opreme, elektro i građevinske radove, instalaciju, testiranje i puštanje u rad novih elektroenergetskih postrojenja. Tokom posjete Libiji direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić sa saradnicima je obišao lokaciju buduće izgradnje kako bi se neposredno upoznao sa uslovima realizacije projekta i uvjerio u okolnosti u kojima će raditi uposlenici Energoinvesta. „Povratak Energoinvesta na tržište Libije nakon više od decenije predstavlja dokaz da kompanija ponovo zauzima mjesto koje joj pripada na međunarodnim tržištima. Posebno sam ponosan što je u pripremi ovog projekta učestvovao veliki broj mladih stručnjaka, jer upravo spoj iskustva i nove energije daje snagu da vraćamo povjerenje i ugled Energoinvesta. Želimo poslati poruku da Bosna i Hercegovina još uvijek ima znanje, ljude i snagu da podigne i obnovi kompanije koje su nekada bile simbol naše industrije i razvoja, stoga su naše misli i uz radnike Nove Željezare Zenica i sve ljude koji danas prolaze kroz neizvjesnost,“ izjavio je Mirza Ustamujić, direktor kompanije Energoinvest. Ambasador Bosne i Hercegovine u Libiji, Senad Mašović, ovom prilikom je izjavio: „Obradovao me današnji čin svečanog potpisivanja ugovora i nastavak saradnje između Bosne i Hercegovine i Libije, a posebno povratak Energoinvesta na libijsko tržište nakon više od decenije.“ Posljednji ugovor Energoinvesta na tržištu Libije realizovan je 2015. godine, a novi projekat predstavlja još jednu potvrdu da domaće kompanije mogu ponovo otvarati vrata strateških svjetskih tržišta i predstavljati Bosnu i Hercegovinu kao pouzdanog partnera u realizaciji velikih infrastrukturnih i energetskih projekata.
Evropske berze: Kako se zastoj u pregovorima SAD i Irana odrazio na tržišta
Marx.ba Na evropskim burzama cijene dionica oštro su pale u petak prijepodne, budući da je zastoj u pregovorima SAD i Irana uznemirio energetska tržišta i rasplamsao zabrinutost zbog inflacije, što sve potiče averziju ulagača prema riziku. Panevropski STOXX 600 indeks pao je u 10,00 sati 0,8 posto na 611,22 boda te je na putu sedmičnog gubitka. Istovremeno, frankfurtski DAX pao je 1,01 posto, na 24.209 bodova, londonski FTSE za 0,81 posto, na 10.289 bodova, a pariški CAC za 0,87 posto, na 8.012 bodova. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da mu ponestaje strpljenja s Iranom i da se slaže s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom da se Teheranu ne smije dopustiti razvoj nuklearnog oružja te da bi trebao ponovno otvoriti Hormuški moreuz, ključnu rutu koja tipično prenosi oko petine globalnog protoka nafte i ukapljenog prirodnog plina. Cijene nafte porasle su više od dva posto jer je taj vitalni prolaz ostao zatvoren. Ove sedmice objavljeni podaci o inflaciji pokazali su da se utjecaj rata s Iranom počeo očitovati u velikim porastima potrošačkih i proizvođačkih cijena širom svijeta. Evropska tržišta, ovisna o uvozu energije, ranjivija su na rast cijena nafte te zaostaju za ostalim globalnim berzama, koje su se oporavile od najnižih nivoa zabilježenih u martu.
Porsche Sarajevo u Blažuju slavi dvije godine kao nova lifestyle destinacija
Marx.ba Neka mjesta nisu samo lokacije, već doživljaji. Kompleks Porsche Sarajevo u Blažuju upravo je takav prostor – mjesto gdje automobili više nisu samo proizvodi, već sastavni dio savremenog i održivog životnog stila. Dvije godine nakon otvaranja vrata na novoj lokaciji, Porsche Sarajevo slavi viziju koja je Blažuj transformisala u destinaciju: otvorenu, pristupačnu i suštinski drugačiju od tradicionalnog autosalona. „Nismo samo promijenili adresu — promijenili smo način na koji ljudi doživljavaju automobilski svijet. Danas je Blažuj mjesto gdje se budućnost mobilnosti zaista može osjetiti,“izjavio je Alex Vaszi, CEO Porsche Sarajeva. Arhitektura u harmoniji s prirodom Bez dimnjaka. Bez fosilnih goriva. Bez kompromisa. Pokretan geotermalnom energijom i suncem, kompleks spaja pametne sisteme grijanja i hlađenja s modernim, minimalističkim dizajnom – stvarajući prostor u kojem se luksuz ne pokazuje, već osjeća. Mjesto susreta, ne samo kupovine Lounge zone, profinjen hospitality koncept i porodično okruženje redefinišu iskustvo boravka u salonu. Ovo je mjesto za razgovor, inspiraciju, kafu – i, naravno, nezaboravne testne vožnje. PIA Motion Days: Proslava pokreta i emocije Od 15. do 16. maja, Porsche Sarajevo poziva javnost da doživi spoj inovacije, dizajna i zabave. Najnoviji modeli, sadržaji za cijelu porodicu i uvidi stručnjaka susreću se u atmosferi koja briše granicu između tehnologije i lifestylea. Posjetioce očekuju testne vožnje različitih modela, posebne pogodnosti i ponude, prezentacije brendova i niz sadržaja koji će cijeli prostor centra pretvoriti u mjesto susreta automobilskog svijeta i porodične atmosfere. Dok jedni budu istraživali nove modele i uživali u testnim vožnjama, najmlađe očekuje posebno organizovan dječiji kutak uz tete čuvalice koje će brinuti o mališanima tokom trajanja programa. Za dodatnu atmosferu bit će zadužen i poznati influenser i food kreator Neno Cooks, koji će uživo pripremati specijalitete za posjetioce i cijelom događaju dati dodatnu lifestyle dimenziju. PIA Motion Days tako ovog vikenda Porsche Sarajevo pretvara u prostor koji se neće doživljavati samo kroz automobile, nego kroz kompletno iskustvo koje stoji iza njih. Porsche Sarajevo – kada automobilska izvrsnost postane način života.
Vlada FBiH utvrdila prijedlog zakona za vanrednu upravu u Novoj Željezari
Marx.ba Vlada Federacije BiH utvrdila je prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, uz najavu hitne parlamentarne procedure. Riječ je o zakonu koji se odnosi na privredno društvo Nova Željezara Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH, a cilj je zaštita radnih mjesta, očuvanje domaće industrije i stabilnosti privrednog sistema. Prijedlog će biti upućen Parlamentu FBiH po hitnoj proceduri, uz zahtjev za održavanje hitne sjednice oba doma. Prema obrazloženju Vlade FBiH, predloženi zakon uvodi poseban, hitan i sudski kontrolisan mehanizam kojim bi Federacija prvi put dobila sistemski instrument za sprečavanje nekontrolisanog stečaja i gašenja kompanije čije bi posljedice, kako se navodi, daleko prevazilazile samu željezaru. Premijer FBiH Nermin Nikšić poručio je da Vlada neće dozvoliti da se industrijski sistemi od strateškog značaja gase bez pokušaja spašavanja proizvodnje i radnih mjesta.
OPEC snizio prognozu rasta svjetske potražnje za naftom u 2026.
Marx.ba Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) snizila je prognozu rasta svjetske potražnje za naftom u 2026. godini, pridruživši se nizu drugih organizacija, poput Međunarodne organizacije za energiju (IEA), koje su srezale očekivanja uslijed rata u Iranu. Grupa proizvođača očekuje manji utjecaj na potražnju nego IEA, koja je ranije u srijedu povisila prognozu pada potrošnje nafte u ovoj godini. OPEC očekuje da će se potrošnja kasnije oporaviti i povisio je prognozu rasta potražnje u 2027. godini. Zbog rata je praktički obustavljen promet Hormuškim tjesnacem, ključnom globalnom rutom za tranzit nafte, što je smanjilo ponudu s Bliskog istoka za milione barela te potaknulo snažan skok cijena goriva. Poskupljenje je pogodilo potrošače i kompanije te potaknulo vlade na poduzimanje koraka za očuvanje zaliha. Svjetska potražnja za naftom porast će u 2026. godini za 1,17 miliona barela dnevno, predviđa OPEC. Ranije je organizacija proizvođača očekivala rast potražnje za 1,38 miliona barela dnevno. U 2027. godini OPEC očekuje rast potražnje za naftom za 1,54 miliona barela dnevno, što je za 200.000 barela više no što je navedeno u prethodnoj prognozi. U drugom tromjesečju svjetska potražnja za naftom trebala bi u prosjeku iznositi 104,57 miliona barela dnevno, navodi OPEC, umanjivši raniju prognozu prema kojoj se očekivala potražnja od 105,07 miliona barela nafte dnevno. Već u prethodnoj prognozi organizacija je umanjila očekivanja potražnje u drugom tromjesečju za 500.000 barela nafte dnevno. Grupa OPEC+, koja uz zemlje iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte obuhvata i njihove saveznice, poput Rusije, pristala je od aprila ponovno provoditi normalizaciju isporuka, no zemlje nisu mogle provesti dogovor uslijed zatvaranja Hormuškog moreuza. Izvještak je tako pokazaoda je proizvodnja ponovno pala u aprilu. Zemlje iz grupe OPEC+ u aprilu su u prosjeku proizvodile 33,19 miliona barela dnevno, za 1,74 miliona barela dnevno manje nego u martu, navodi organizacija u izvještaju, pozivajući se na sekundarne izvore kojima se OPEC koristi za praćenje vlastite proizvodnje. U aprilsku brojku uračunata je i proizvodnja Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su napustili OPEC 1. maja.
Aerodrom Mostar gradi novi terminal vrijedan 1,5 miliona KM
Marx.ba Danas je na Aerodromu Mostar svečano obilježen početak izgradnje novog dolaznog terminala polaganjem kamena temeljca. Projekt procijenjene vrijednosti oko 1,5 miliona KM realizira se uz podršku Vlade Republike Hrvatske, Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske te Grada Mostara. Direktor Aerodroma Mostar, Marko Đuzel, zahvalio je svim partnerima na podršci ovom važnom infrastrukturnom projektu koji će unaprijediti kapacitete i kvalitetu usluge za sve putnike. Istaknuo je kako ovaj projekat mostarskom aerodromu otvara prostor za daljnji napredak i moguće širenje linija. – Aerodrom Mostar bilježi konstantan rast, počevši s 20.000 putnika u 2023. godini, preko njih 50.000 u 2024., da bi prošlu godinu završili s više od 70.000 putnika. Nadamo se da će i ovaj projekat u 2027. godini rezultirati nastavkom rasta broja putnika, kazao je Đuzel.
Mali evropski igrači ostvarili rast kakav nema ni Nvidia
Marx.ba Ova 2026. godina počela je za evropske dionice prilično turbulentno. Dok je Euro STOXX 600 rastao tek 3,5 posto, naspram američkog S&P 500 indexa koji je rastao 8 posto, neke dionice su ipak polučile nevjerovatan rast. Razlog tih velikih skokova predvode tri pokretača, veliki rast izgradnje AI infrastrukture, odnosno podatkovnih centra, geopolitičke napetosti oko Hormuškog moreuza, te val korporativnih preuzimanja. Polugodišnji pobjednici rasuti su po svim sektorima, od švedske fotoničke opreme i britanskih gorivnih ćelija do rumunskih baterija i kopenhagenske platforme za korisničke recenzije. Ovo su kompanije koje su obilježile godinu, sektor po sektor, piše Lider. Najveći pobjednik evropskih berzi u 2026. nije ni Apple ni NVIDIA Evrope nego relativno mali švedski proizvođač čipova kojeg mnogi nikada nisu čuli. Sivers Semiconductors porastao je 947 posto. Kompanija razvija fotoničke i poluvodičke komponente koje se ugrađuju u AI podatkovne centre i 5G mreže. Iako su im prihodi i dalje skromni, tek oko 27 miliona eura u 2025. godini, uz godišnji rast od 25 posto, mogu se pohvaliti portfolijom potencijalnih budućih poslova koju su narasli na gotovo 285 miliona eura. Pri tome je sav rast vezan uz AI fotoniku, tehnologiju koja prenosi podatke svjetlom umjesto električnom strujom. Kad je u aprilu kompanija najavila sekundarnu kotaciju na njujorškom Nasdaqu, dionica je krenula još strmije prema gore. Jedva korak iza je Soitec, francuski proizvođač poluvodičkih materijala, s rastom dionice od 639 posto, unatoč činjenici da su prihodi u trećem kvartalu 2026. pali 22 posto zbog slabe potražnje iz automobilske i mobilne industrije. Soitec inače proizvodi posebne silicijeve pločice, tzv. SOI wafer, koji se ugrađuju u mobilne radijske komponente, automobilske radare i, sve češće, u optičke sisteme AI podatkovnih centara. Na tom specifičnom tržištu Soitec praktički nema konkurencije, što ga čini nezaobilaznim dobavljačem. Britanski Ceres Power, koji licencira vlastitu tehnologiju gorivnih ćelija na osnovi čvrstog oksida umjesto da sam gradi sisteme, ove je godine porastao 237 posto. Katalizator je bila vijest o saradnji američkog Bloom Energya s Oracleom na napajanju AI podatkovnih centara upravo gorivnim ćelijama. Još jedan britanski igrač u energetskoj tranziciji, ITM Power iz Sheffielda koji proizvodi elektrolizatore za zeleni vodik, porastao je 173 posto. Uz bolje prihode i poboljšanu profitabilnost, kompsanija je sklopila partnerstvo s njemačkim Rheinmetallom na projektima sintetičkih goriva za NATO opskrbne lance. Također, investori pažljivo prate i planiranu Chronos proizvodnu liniju kapaciteta jednog gigavata do 2028., za čiju gradnju kompanija čeka odobrenje britanskog regulatora za državnu podršku od 46,5 miliona funti. Švicarski PolyPeptide ne razvija lijekove, već proizvodi peptidne sastojke za lijekove za mršavljenje i dijabetes koje naručuju najveće svjetske farmaceutske kuće. U godini kad GLP-1 lijekovi bilježe dvoznamenkasti rast, biti ključni dobavljač u tom lancu pokazalo se dovoljnim. Ddionica je porasla 51 posto, a prihodi su u 2025. narasli 15,6 posto na 389 miliona eura. Ovo nije kraj niza, a veliki rast ostvarile su i neke telekomunikacijske kompanije, brodari, firme iz područja energetike…
Netflix uložio 135 milijardi dolara u filmove i serije
Marx.ba Netflix je zadnjih deset godina uložio više od 135 milijardi dolara u filmove i televizijske serije, objavila je kompanija u utorak, ističući rast streaming industrije i dominaciju digitalnog sadržaja “na zahtjev. Kompanija navodi da je u istom periodu globalnoj ekonomiji pridonijela s više od 325 milijardi dolara te otvorila više od 425 hiljada radnih mjesta povezanih s produkcijom. Netflix, sa sjedištem u kalifornijskom Los Gatosu, krajem 2025. imao je više od 325 miliona pretplatnika te je jedna od najvećih svjetskih streaming platformi. Kompanija je među pionirima gledanja video sadržaja u kućnom okruženju i produkcije originalnog sadržaja koji je snažno obilježio globalnu popularnu kulturu. Saopćili su da su licencirali filmove i serije od više od 3000 kompanija, uključujući javne emitere. Naslovi koji nisu na engleskom jeziku danas čine više od trećine ukupne gledanosti, dok su prije deset godina činili manje od deset posto. Globalnu popularnost pritom su stekle serije i filmovi izvan SAD poput Kuće od papira, Squid Game i KPop Demon Hunters.
Svemirski novi svijet: Nova investicijska prilika
Marx.ba Kad je Kolumbo tražio finansiranje, niko nije znao što je s druge strane okeana. Danas, kad anonimni guru na X-u može pokrenuti val kupovine dionica kompanije u sektoru svemirske industrije, koja nema ni jednog plaćenog klijenta, situacija nije previše drugačija. Negdje sredinom petnaestog stoljeća evropske krune počele su finansirati ekspedicije prema nepoznatom, ne zato što su imale precizan poslovni plan, nego zato što nisu mogle priuštiti da ne finansiraju. Što ako drugi stignu prvi, što ako s druge strane stvarno ima plemenitih kovina, začina, zemlje? Povrat nije bio izračunat jer nije ni mogao biti, ne znaš što vrijedi kontinent za koji ne znaš da postoji. Kontinent je na kraju bio stvaran, povrat je došao, ali rijetko onima koji su platili prvu ekspediciju i nikad u roku koji bi itko unaprijed nazvao razumnim. To ulaganje u nešto čija vrijednost nije upitna, ali čiji je rok povrata neodređen, nije nestalo s krajem doba otkrića, samo je mijenjalo industriju. Devedesete su imale internet koji je obećavao sve, ali bez poslovnog modela koji garantira instant dobit. Naravno, postojala je uvjerljiva priča o infrastrukturi budućnosti pa su navrnuli investitori. Dot-com crash je pobio hiljade njih, ali podmornički kablovi, data centri i protokoli koje su izgradili u prvoj turi ostali su i postali temelj svega što je uslijedilo, a time, kao i evropskim krunama, donijeli dobit. Cleantech je 2007. izgledao identično, solarna energija i električni automobili u jednom valu entuzijazma i venture kapitala koji je masovno ulagao bez jasnog horizonta povrata. Kripto je bio ista priča, samo bez fizičke infrastrukture kao opravdanja. Bitcoin je obećavao revoluciju plaćanja i decentralizaciju svega, a isporučio je uglavnom špekulaciju, ali dovoljno profitabilnu da niko ko je kupio na vrijeme ne žali. Neke profiti su došli, sporije i skromnije nego što je itko obećavao, a prava profitna revolucija još uvijek čeka. Svaki od tih valova ima isti argument: gradi se, povrat dolazi kasnije, ko izađe prerano propušta sve. Sektor svemirske industrije je sada u toj fazi, samo s jednom razlikom od prijašnjih valova ulaganja: ovdje se vidi nešto stvarno. Globalna svemirska ekonomija procijenjena je na 626 milijardi dolara u 2025., a privatna ulaganja porasla su 48 posto u jednoj godini, na 12,4 milijarde dolara, što je novi rekord i puni oporavak od pada iz 2022. Od 2009. do danas u 2.197 space kompanija ukupno je uloženo 347,9 milijardi dolara. Orbit slotovi postoje, spektar ima vrijednost, satelitski internet funkcionira i Elon Musk je to dokazao, dakle to nije imaginarni kontinent, niti digitalna priča koja se tek treba opredmetiti, niti kriptovaluta koja će tek eksplodirati. Vodeći investitori u sektoru kažu da nikad nisu vidjeli jači interes ulagača, ali niko od njih ne zna tačno kada će vidjeti povrat. Samo se vidi na horizontu crveni kontinent, doduše, nikko još ne zna čiji će biti