Susret privrednika: Libijci izrazili želju za obnovu saradnje sa bh. kompanijama
Marx.ba U sklopu posjete državno-privredne delegacije Libije Bosni i Hercegovini, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je „Dan partnerstva Bosne i Hercegovine i Libije,“ s ciljem ponovnog uspostavljanja saradnje i povratka bh. kompanija na ovo tržište. Događaju su prisustvovali predstavnici više od 60 kompanija iz obje zemlje. U Državi Libiji je poslovalo više od 30 bh. kompanija, a trenutno je aktivno svega desetak. U posljednje tri godine ostvaren je izvoz u Libiju u vrijednosti od 11,2 miliona eura,a uvoza iz Libije nije bilo. Potpredsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković istakao je da bh. kompanije imaju izuzetno pozitivna iskustva na libijskom tržištu, na kojem su realizirale različite infrastrukturne projekte u građevinskom sektoru te poslovale i imale proizvodne pogone u prehrambenoj industriji, naftnom, farmaceutskom i elektro sektoru. – Nažalost, zbog nesretnih okolnosti i dešavanja u Libiji, većina tih kompanija je bila prinuđena povući se s libijskog tržišta. Neke od njih su ostavile proizvodne pogone da miruju, a malo ih je nastavilo svoje poslovanje. Nastojimo da bh. kompanije ponovo vrate svoje pozicije na libijskom tržištu, ali i da se poveća prisutnost libijskih proizvoda u BiH, rekao je Marinković. Mogući potencijali za saradnju su, kako je istakao Marinković, u energetskom sektoru, koji ima veliki uticaj na rast i razvoj privrede BiH, metalskom sektoru, koji u prosjeku čini oko 32% od ukupnog izvoza BiH te industriji namještaja, prehrambenoj i IT industriji. U sastavu privredne delegacije Libije bili su predstavnici firmi iz sljedećih sektora: industrija čelika i metala, građevinarstvo i inžinjering, prehrana, drvna industrija, turizam i dr. – Veze BiH i Libije u prošlosti su bile veoma jake i nadam se da će se obnoviti, kako bi bile još jače i samoodržive. Potrebno je aktivirati partnerstva između dvije zemlje i potaći investicije u različitim oblastima, zbog čega smo upravo danas, prvi put, i to u BiH, predstavili investicijski mapu Libije,“ rekao je šef libijske delegacije Isam Al Aloul. Dodao je da poziva bh. kompanije da učestvuju na Međunarodnom sajmu privrede u Tripoliju kako bi uspostavile nova partnerstva i napravile snažan povratak na tržište Libije. Nakon prezentacija potencijala bh. i libijske privrede te investicionih mogućnosti u obje zemlje, održani su i poslovni sastanci privrednika. Potpisan je i Memorandum o razumijevanju između VTK/STK BiH i Odbora za sajmove Države Libije, a radi unapređenja saradnje u nastupima na sajmovima i organizaciji konferencija.
Kompanija m:tel na najvišem stepenu likvidnosti od osnivanja
Marx.ba Prema nezavisnoj analizi grupe ekonomskih eksperata koji prate tržište telekomunikacija u Evropi, kompanija m:tel na kraju prvog kvartala 2024. godine dostigla je najviši stepen likvidnosti od svog osnivanja. Tekući racio likvidnosti m:tel je 0,86, što je jednako stepenu likvidnosti Telekoma Austrija. Uz to, ova kompanija je prvi kvartal završila sa 17% većom dobiti u odnosu na isti period prošle godine, što ekonomski stručnjaci ocjenjuju kao rezultat historijskih odluka menadžmenta kompanije o politici isplate dividende i prodaji antenskih stubova. Usljed velikih investicija i višegodišnje politike isplate cijele neto dobiti akcionarima, m:tel je godinama poslovao sa relativno niskom likvidnošću mjereno odnosom između obrtnih sredstava i kratkoročnih obaveza. Tako je, prema finansijskom izvještaju za 2022. godinu, m:tel obrtnim sredstvima pokrivao samo jednu trećinu svojih kratkoročnih obaveza. Kraj 2023. godine doveo je odnos obrtnih sredstava i kratkoročnih obaveza gotovo jedan naprema jedan. Na kraju prvog kvartala 2024. godine, tekući racio likvidnosti m:tel je 0,86, što je jednako stepenu likvidnosti Telekoma Austrija. Inače, prosjek za telekomunikacionu djelatnost jeste da na 100 jedinica kratkoročnih obaveza dolazi 81 jedinica obrtnih sredstva, što je prosječan racio od 0,81. Finansijski izvještaj s kraja prvog kvartala ove godine pokazuje da se, prvi put u finansijskoj istoriji m:tel, gotovina u obrtnoj imovini popela do nivoa od skoro 50%. Kompanija m:tel do sada nije bilježila veći nivo likvidnosti, a koji je nastao naplatom jednog dijela potraživanja po osnovu prodaje antenskih stubova. Poređenja radi, m:tel je na kraju 2022. i 2023. godine na računima kod banaka i u svojim blagajnama imao oko 20 miliona KM, dok je sa 31. martom ove godine vlasnik 134,4 miliona KM gotovine. Među pozitivnim pokazateljima poslovanja m:tel vidljivo je i da su obaveze u prva tri mjeseca ove godine, u odnos na kraj prošle godine, manje za 131 milion KM ili za 30%, a da je dobit veća za 17%. Prema podacima MMF, inflacija u BiH u 2024. godine će biti 3%, što dovodi do zaključka da bi realan rast neto dobiti m:tel mogao biti oko 14%. U poređenju sa očekivanim rastom bh. ekonomije, mjereno sa realnim BDP od oko 2,5%, sasvim je sigurno da će ovakav rast m:tel donijeti odličnu zaradu i njegovim akcionarima.
Predstavnici regionalnih trgovinskih komora potpisuju Memorandum o razumijevanju o saradnji sa SAD u oblasti turizma
Marx.ba Predsjednici svih privrednih komora zemalja regiona potpisat će danas u prostorijama Kongresa SAD u Washingtonu Memorandum o razumijevanju “Jačanje transatlantske turističke saradnje između zapadnog Balkana i Sjedinjenih Država”. Sporazum će u ime Vanjskotrgovinske komore BiH potpisati njen predsjednik Vjekoslav Vuković. Ovaj dokument bit će potpisan u okviru drugog dana rada Ekonomskog foruma jugoistočne Evrope koji su organizirali Transatlantska mreža lidera i Evropski centar Atlantskog vijeća iz Washingtona. Memorandum obavezuje strane potpisnice da, u okviru svojih nadležnosti, promoviraju jačanje međusobne saradnje u turizmu kao sektoru sa velikim potencijalom za doprinos ukupnom ekonomskom razvoju. Potpisnici će također, u okviru svojih nadležnosti, promovirati, ohrabrivati i koordinirti saradnju poslovnih subjekata u oblasti turizma kako bi se osigurali i postigli uvjeti za održivi rast i razvoj turističke industrije u svim ovim zemljama.
Iako je inflacija “skliznula” u željenom smjeru FED ne žuri sa spuštanjem kamatnih stopa
Marx.ba Američka stopa inflacije u aprilu je pala na 3,4 posto s 3,5 posto u martu, što je po prvi put ove godine da je inflacija bila slabija od očekivanja analitičara. Mjesečna stopa od 0,3 posto je za desetinu slabija nego u februaru i martu, a popuštanje inflatornih pritisaka ponajviše odražava snažan pad cijena u kategorijama poput novih i rabljenih automobila, rent-a- car usluga, hotelskog smještaja i avio-prijevoza. Bilježi se i pad troška stanovanja (rente) kao najvažnije rashodne stavke u osobnoj potrošnji u SAD. Preokret u cijenama stambene rente je posebno važan s obzirom na to da iste obično pokazuju postojan rastući trend, koji mogu preokrenuti samo naznake pogoršanja prilika na tržištu rada. U pogledu uspješnosti FED-ove borbe protiv visoke inflacije, prosječni tromjesečni rast temeljne inflacije od oko 0,3 posto mjesečno i dalje, međutim, anualizirano gledano, ne upućuje na povratak inflacije blizu ciljane nivoe od oko 2 posto. Iako se inflacija kreće u željenom smjeru, ona i dalje pokazuje (pre)brzu dinamiku, što ne dozvoljava FED-ovo smanjenje referentne kamate Fed Funds prije kraja ove godine. Rast cijena električne energije (+5,1 posto godišnje) te usluga prijevoza (+11 posto godišnje) uz nadolazeće posljedice protekcionističkih mjera jasno pokazuju “žilavost” inflacije. Očekivano usporavanje američke PCE inflacije na 2,7 posto (prosječno) u ovoj godini, nakon 3,7 posto u prošloj godini uvelike je posljedica baznog efekta te stabilizacije ili pada cijena više energenata. Cjenovni rizici usmjereni su naviše i to naročito zbog rasta plaća, koji je unatoč usporavanju jači nego prije pandemije i snažan je pokretač cijena usluga. Ukoliko ne dođe do osjetnog usporavanja ekonomije, snažan rast plaća mogao bi spriječiti stabilizaciju inflacije oko 2 posto. Strukturni faktori, poput protekcionizma te smanjenja radno-aktivnog stanovništva, također potiču inflaciju. Naime, uskoro slijedi rast uvoznih cijena kineskih automobila iz Kine pod utjecajem znatno viših carina. Ta se odluka odnosi na litijeve baterije (sa 7,5 posto na 25 posto), kritične minerale (s 0 posto na 25 posto), solarne ćelije (s 25 posto na 50 posto), poluvodiče (s 25 posto na 50 posto), te čelik, aluminij i osobnu zaštitnu opremu sa 7,5 posto na 25 posto. Najveći rast carina odnosi se na električne automobile (s 25 posto na 100 posto), budući da su jeftini kineski automobili preplavili evropsko, ali i američko tržište. S druge strane, tehnološka revolucija u SAD i rast produktivnosti značajno doprinose stabilizaciji troška rada, što srednjoročno djeluje deflatorno i ta je okolnost nedovoljno javno prepoznata. Uz pretpostavku rasta troška rada od oko 4 posto u godinama pred nama i rast produktivnosti od 1,5-2,0 posto, očekujemo stabilizaciju inflacije u okviru 2,0-2,5 posto, piše Lider.
Kako razmišlja CEO Amazona: O kojoj vještini ovisi uspjeh
Marx.ba Kako kaže izvršni direktor Amazona Andy Jassy, glavna stvar za napredovanje na poslu nije u tome da najbrže učiš ili si najpametniji u prostoriji – već u pozitivnom stavu. Jassy, koji je preuzeo čelnu poziciju u Amazonu nakon što je Jeff Bezos odstupio 2021., podijelio je svoj “najbolji savjet za karijeru” u novom intervjuu s izvršnim direktorom LinkedIna Ryanom Roslanskyjem. – Mislim da neugodna količina toga koliko dobro ideš, posebno u svojim 20-ima, ima veze sa stavom, rekao je Jassy, prenosi CNBC. – Ne radi se samo o tome da budete veseli, objasnio je. Imati pozitivan stav znači da dobro radite u timu i poštujete rokove, između ostalih prednosti. Ako imate ispravan način razmišljanja, Jassy kaže da biste trebali s pouzdanjem odgovoriti “da” na sljedeća pitanja: Radiš li puno? Možete li više učiniti nego klevetati? Činite li ono što ste rekli da ćete učiniti? Možete li raditi u timu? – Te su strategije “tako jednostavne”, a ipak se često zanemaruju. Ljudi bi bili iznenađeni koliko ljudi rijetko imaju dobre stavove. Mislim da je to velika razlika, rekao je. Entuzijazam vam može omogućiti da iskoristite prilike kao što su dugi zadaci i programi obuke jer ćete se osjećati samopouzdanije kada izađete iz svoje zone komfora i vjerujete da se možete uhvatiti u koštac sa svim izazovima koji se pojave. Jassy je imao samo 29 godina kada se 1997. godine pridružio Amazonu kao marketinški menadžer. Pet godina nakon njegove karijere tamo, pozvan je da bude Bezosov prvi savjetnik u “sjeni”, kvazi-šef osoblja koji se pridružuje svim sastancima izvršnog direktora. Nekoliko njegovih kolega u Amazonu reklo mu je da ne prihvati ponudu, ali Jassy je rekao da se odlučio usredotočiti na pozitivne aspekte posla – i prihvativši ga, uspio je ojačati svoje vještine vođenja. – Jednostavno sam shvatio da ako to nije nešto što bi uspjelo ni Jeffu ni meni, ako bih to pokušao nekoliko mjeseci, uvijek bih mogao pokušati nešto drugo, ali ako bi uspjelo, nikad nisam čuo za drugi posao ovako. I bilo je to jednostavno nevjerovatno iskustvo, rekao je. Važno je napomenuti da se vodstvo Amazona našlo na meti kritika zbog postupanja prema zaposlenicima u skladištu tijekom pandemije Covid-19 i zbog navodnog njegovanja grube kulture na radnom mjestu. Jassy je ranije priznao da bi tvrtka mogla poboljšati odnos prema zaposlenicima.
Pridružite se Johnnie Walker akciji pošumljavanja “Keep Walking. Keep Planting.”
Marx.ba Ovogodišnja kampanja „Keep Walking. Keep Planting.“ za cilj ima sadnju 18.000 sadnica na području Srednjobosanskog kantona te se pozivaju svi punoljetni građani Bosne i Hercegovine da se pridruže ovoj akciji pošumljavanja. Potrebno je samo da posjetite web stranicu www.keepplanting.ba, i jednim klikom date saglasnost da Johnnie Walker u vaše ime posadi sadnicu. Cijeneći značaj koje samo jedno stablo ima za svakog čovjeka te kako klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se suočava čovječanstvo, Johnnie Walker nastavlja svoju kampanju pošumljavanja u Bosni i Hercegovini, koja je započela prošle godine sadnjom 15.000 sadnica na području Homolja u općini Konjic, gdje je više od 150 hektara crnogorične šume uništeno u požaru. – Johnnie Walker predano i kontinuirano radi na smanjenju ugljičnog otiska, zaštiti i očuvanju zdrave i čiste okoline, a svoju misiju aktivno provodi u svim zemljama u kojima posluje, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Naša zemlja izuzetno je bogata prirodnim ljepotama, te raznovrsnim biljnim i životinjskim vrstama, koje je potrebno očuvati“, poručuje Ivana Radišić Hadžić, direktorica marketinga kompanije Boreas koja je organizator kampanje. Gergely Abraham, direktor korporativnih odnosa za istočnu Europukompanije Diageo, naglašava važnost harmonije u prirodi i proizvodnji viskija, navodeći: – U prirodi i u umjetnosti izrade viskija, ravnoteža je ključna. Baš kao što naš viski crpi svoju bit iz zemlje, prepoznajemo svoju odgovornost da čuvamo okoliš koji nas održava, stoga postavljamo ambiciozne ciljeve kako bismo smanjili naš utjecaj, iznova osmislili način na koji proizvodimo stvari održivo i obnovili dragocjene krajolike. Svaka sadnica posađena u ovom projektu predstavlja predanost očuvanju ravnoteže prirode kako bismo osigurali da buduće generacije mogu nastaviti uživati u njenoj ljepoti. Podsjećamo, prošla godina obilježena je temperaturnim rekordima i dugotrajnim sušama, dok se mora i okeani sve više zagrijavaju. Brojne studije predviđaju da će se trend rastućih temperatura nastaviti, stvarajući uslove pogodne za izbijanje požara, povećavajući rizik od njihovog nekontrolisanog širenja i produžavajući sezonu požara. Inače, šume, koje pokrivaju trećinu kopnene mase, predstavljaju biološki jedan od najraznolikijih i najkompleksnijih ekosustava na kopnu, stanište su za više od 80% kopnenih životinjskih i biljnih vrsta. Očuvanje i održiva upotreba šuma su najbolji načini za očuvanje prirode i ljudskog zdravlja, dok šume igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Učini korak za promjenu. Posadi drvo i smanji svoj karbonski otisak. Keepwalking. Keepplanting, poručuju organizatori kampanje.
Federaciju BiH u prva tri mjeseca ove godine posjetio rekordan broj turista
Marx.ba Podaci Federalnog zavoda za statistiku za prva tri mjeseca 2024. godine o broju turista u Federaciji BiH govore da imamo rekordne brojke. Tako je tokom marta ove godine ukupan broj dolazaka turista iznosio je 67.315, što je za 2,1% više nego u martu 2023. godine. Ukupan broj noćenja turista u martu je iznosio 129.408, što je za 3,1% više nego u odnosu na isti mjesec prošle godine. Učešće domaćih turista je oko 30%, a stranih oko 70%. U strukturi stranih turista najviše su dominirali oni iz regije, iz Srbije i Hrvatske, kao i Crne Gore, a značajan udio imaju i turisti iz Turske, Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije, saopštili su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. U januaru smo imali preko 63.000 turista, što je 2,1% više u odnosu na prethodnu godinu. Za februar 2024. brojke su još i bolje – čak 9,3% više turista nego prošle godine, te 1,7% više noćenja za isti mjesec. Za prva tri mjeseca 2024. u odnosu na isti period 2023. ostvareno je povećanje za 3,35%. Brojke govore da će se i tokom čitave godine nastaviti trend povećanja broja turista. Izazovi su brojni, ali trendovi nam idu na ruku, kao i mogućnosti koje se otvaraju otvaranjem pregovora s EU. Još ako uzmemo u obzir nove avio-linije, pogotovo na sarajevskom aerodromu, povećat će broj putnika i mogućnost većeg dolaska turista, što najviše raduje turističke radnike ali i institucije koje su nadležne za ovaj sektor. ‘- Federalno ministarstvo okoliša i turizma je raspisalo javni poziv za programe za podršku u turizmu. Poziv je otvoren do 29. maja i za cilj ima dodatno poboljšanje našeg turizma. Za tekuće transfere budžetom su predviđena 2 miliona KM. Podržat ćemo kvalitetne projekte koji se odnose na manifestacije domaćeg i međunarodnog karaktera, programe podrške konkurentnosti turističke i ugostiteljske djelatnosti kroz sufinansiranje specifičnog turizma – ruralnog i autohtonih ugostiteljskih djelatnosti, sufinansirat ćemo promotivni materijal kroz brendiranje pojedinih mjesta, događaje (kampanje) i proizvode u svrhu jačanja turističke ponude, kao i video promociju i brendiranje turizma Federacije Bosne i Hercegovine. Po prvi puta imamo i kapitalne transfere u iznosu od 2 miliona KM, a sufinansirat ćemo programe izgradnje infrastrukture za poboljšanje turističke ponude i specifičnosti razvoja turističkih destinacija, kao i projekte u funkciji razvoja održivog turizma, na destinacijama od šireg prirodnog i kulturno-historijskog značaja za Federaciju BiH. S kvalitetnom realizacijom ovih projekta, koji su projektovani u skladu s usvojenom Strategijom razvoja turizma Federacije BiH 2022. – 2027., a i s tendencijom u prvom kvartalu, uvjerena sam da ćemo 2024. završiti s najboljim rezultatima u turizmu, izjavila je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder.
Odlična poslovna godina: Ryanair povećao neto dobit 34 posto
Marx.ba Irski niskotarifni avio-prijevoznik Ryanair u poslovnoj je godini koja je završila krajem marta ostvario neto dobit od 1,92 milijarde eura, što je 34 posto više nego godinu prije. Prihodi su porasli za 25 posto na 13,4 milijarde eura, prenose strane novinske agencije. Kako je saopćeno iz Ryanaira, povoljni poslovni rezultati prvenstveno su posljedica veće potražnje koja je zasjenila rast cijena goriva. Potražnja za njihovim avionskim kartama porasla je za devet posto, pa su u prošloj poslovnoj godini izbrojali 184 miliona putnika. Gorivo je u međuvremenu poskupjelo za gotovo trećinu na 5,1 milijardu eura. Istodobno, irski avio-prijevoznik najavio je da bi mogao prevesti do 200 miliona putnika u tekućoj finansijskoj godini, dok se avio-sektor nastavlja oporavljati od pandemije covida-19. – Konačni rezultati uvelike će ovisiti o tome kako ćemo izbjeći štetne događaje, rekao je izvršni direktor Michael O’Leary u izjavi objavljujući poslovne brojke. Među rizicima je izdvojio velike poremećaje kontrole avio-prometa zbog ratova u Ukrajini i Gazi, kao i daljnja kašnjenja isporuka vezana uz američkog proizvođača aviona Boeing.
Nove mjere Kine donijele skok na azijskim berzama: Dolar ostao stabilan
Marx.ba Na azijskim su berzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, ponajviše zahvaljujući novim mjerama kineskih vlasti za stabilizaciju tržišta nekretnina, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,3 posto, pa je dosegao novu najviši nivo u 15 mjeseci. Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,4 i 0,6 posto. Podršku kineskim berzama pružaju najave vlasti o novim mjerama za suzbijanje krize na tržištu nekretnina i nada ulagača u nove poticajne mjere, s obzirom na slabost ekonomije, navodi Tportal. U fokusu ulagača i ove sedmice biti monetarna politika najvećih centralnih banaka u svijetu. Za ovu su sedmicu najavljene izjave nekoliko dužnosnika Feda, a bit će objavljen i zapisnik s njihove posljednje sjednice, koji bi mogao pokazati kako čelnici centralne banke procjenjuju ekonomsko okruženje. Guvernerka Feda Michelle Bowman ponovila je tokom vikenda da je spremna za povećanje kamata, ako se zaustavi ili preokrene trend postupnog pada inflacije. Prošle sedmice su cijene dionica na Wall Streetu porasle četvrtu sedmicu zaredom, pa su indeksi dosegli nove rekordne nivoe. To se ponajviše zahvaljuje nadi ulagača da će Fed najesen u dva navrata smanjiti kamatne stope. A već u junu kamate bi mogla smanjiti Evropska centralna banka. To je potvrdila članica odbora ECB-a Isabel Schnabel, koja je kazala da bi rez kamata u junu mogao biti prikladan, ali nakon njenih komentara splasnule su špekulacije da bi mogao uslijediti niz rezova kamata ECB-a. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna, nakon prošlosemičnog pada. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,45 bodova, kao i u petak navečer. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao sa 155,65 na 155,80 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0875 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0870 dolara. A nakon blagog rasta prošle sedmice, cijene su nafte jutros dodatno ojačale. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,17 posto, na 84,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,04 posto, na 80,10 dolara.
Rast digitalne ekonomije značajno nadmašuje ukupni rast u zemljama OECD-a
Marx.ba Rast ICT-a je u zadnjih deset godina u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) bio oko tri puta brže od ukupne ekonomije tih zemalja. Novi dokument Izgledi digitalne ekonomije OECD-a za 2024. godinu ukazuje da je ICT sektor zadržao snažan i tokom 2023. godine s prosječnom stopom rasta od 7,6%. U mnogim zemljama OECD-a 2023. godina je bila rekordna godina za rast ICT sektora. U pet zemalja OECD-a (Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Austrija i Nizozemska) rast ICT sektora u 2023. godini bio je iznad 10%. Premda su sve zemlje OECD-a pokazale pozitivan rast ICT sektora u prosjeku tokom 10-godišnjeg perioda (između 2013. i 2023. godine), postoji značajna razlika u tom rastu od čak 10 postotnih bodova između onih s najboljim i najlošijim rastom. Što se tiče umjetne inteligencije, podaci OECS-a ukazuje da su ulaganja ali i rizici od te tehnologije u porastu. Usvajanje je izrazito koncentrirano u tehnološki najnaprednijim zemljama. Na primjer, ulaganje u generativnu umjetnu inteligenciju poraslo je s 1,3 milijarde američkih dolara 2022. na 17,8 milijardi dolara 2023. godine, a u isto vrijeme je 53 puta povećan broj generativnih incidenata i opasnosti s umjetnom inteligencijom na koje su ukazali mediji širom svijeta od kraja 2022. godine. Usvajanje umjetne inteligencije koncentrirano je u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), gdje je prosječno 28% ICT tvrtki u zemljama OECD-a koristilo umjetnu inteligenciju 2023. godini, što je više nego u bilo kojem drugom sektoru, prenosi Bug.