Evropske berze jutros u padu: Pale i cijene nafte i pšenice
Marx.ba Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9 sati pao na 16.594,21 poen, londonski FTSE 100 na 7.689,61 poen, a francuski CAC 40 na 7.413,57 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 37.466,11 poena, kao i vrijednost indeksa S&P 500 na 4.697,24 poena i vrijednost indeksa Nasdaq na 14.524,07 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 73,135 dolara, kao i cijena nafte Brent na 78,168 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 34 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.031,61 dolar za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice na 6,1064 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,09379, što je otprilike isto kao u petak.
Oboren rekord: Praznična online prodaja donijela 221 milijardu dolara
N. D. Sezona praznika koja je upravo prošla srušila je sve rekorde za e-trgovinu, a online prodaja u SAD je porasla za skoro 5% u odnosu na 2022. godinu. Potrošači su potrošili 220,1 milijardu dolara na mreži tokom nedavne praznične sezone, što je 10,4 milijarde dolara više u odnosu na prethodnu godinu. To je rekord svih vremena, izmjeren Adobe Analyticsom (na osnovu više od triliona posjeta maloprodajnim lokacijama u SAD-u). Buy Now Pay Later transakcije su također oborile rekorde. Još jedan pokretač je bio veliki popust od strane trgovaca. Po prvi put, mobilna kupovina je ispred desktop računara, pokrećući nešto više od 50% prodaje. Zašto nas briga. Recesija se nikada nije dogodila, barem ne 2023. Potrošači su se možda mučili s cijenama plina, cijenama nekih prehrambenih artikala i (kao i uvijek) troškovima stanovanja tokom godine, ali kada je došlo vrijeme praznika, te su veze u torbici olabavljene. To je barem jedan mogući zaključak. Također je vrijedno uzeti u obzir (iako se Adobeovi podaci ne bave time) da je dio povećanja uzrokovan tradicionalnim izvanmrežnim transakcijama koje se sada provode na mreži. I nije dalek korak da se spekuliše da bi iskustvo obavezne kupovine putem interneta tokom izolacije moglo biti pokretač tamo (namirnice su činile preko 19 milijardi dolara potrošnje). Elektronika je zazvonila za popuste koji su dostigli vrhunac od preko 30% cijene. Igračke i odjeća nisu mnogo zaostajali. Čak 65% rekordne potrošnje za praznike potaknule su te tri kategorije, plus namještaj i namirnice. Plaćeni oglasi su ponovo bili najveći pokretač prodaje za trgovce (29,4% online prodaje). Slijedili su web promet (19,3%), affiliate i partnerska prodaja (16,6%), organska pretraga (15,9%) i email (15,3%).
Budućnost industrije ljepote djeluje svjetlucavo sa novim tehnologijama
Bloomberg Adria Industrija ljepote pokazuje rast u svim kategorijama, navodi se u McKinseyevom izvještaju o tržištu ljepote u 2023. godini. Pokazala se otpornom usred globalnih ekonomskih kriza i u turbulentnom makroekonomskom okruženju. Nakon stabilnog oporavka od vrhunca pandemije očekuje se da će tržište ljepote dostići oko 580 milijardi dolara do 2027. godine, sa prognoziranim godišnjim rastom od oko šest procenata, navodi ova studija. Predviđa se da će e-trgovina i dalje biti najbrže rastući kanal prodaje, po stopi od 12 posto godišnje između 2022. i 2027. godine, ali se očekuje uporedo i rast tradicionalnih kanala prodaje, uključujući specijalizovane maloprodaje, drogerije, jer potrošači teže ka “omnichannel” iskustvu, dijelom zbog želje za otkrivanjem i isprobavanjem proizvoda u prodavnici. Potrošači koji dobijaju personalizovane preporuke su 75 posto skloniji da nešto kupe, navodi CB Insights. Studija kompanije Accenture jasno pokazuje: tri od četiri kupca kozmetičkih proizvoda dobro reaguju na personalizovane preporuke. Potrošači su spremni da izdvoje više novca da bi dobili dodatnu pažnju, kako pokazuje studija kompanije Forrester. Oni su utvrdili da 78 odsto potrošača rado plaća više za personalizovano iskustvo kupovine. Upravo zbog naglaska na personalizovanom iskustvu i težnjom ka informisanim izborom zasnovanom na komfornijem isprobavanju noviteta i trendova bez ulaganja, mnoge kompanije su posegnule za upotrebom AI i AR i drugih naprednih tehnologija. Španska kompanija Puig vlasnik je licence za modne brendove i brendove segmenta ljepote poput Carolina Herrera, Paco Rabanne, Jean Paul Gaultier, Dries Van Noten, Nina Ricci, Byredo, Penhaligon’s, L’Artisan Parfumeur, Comme des Garçons Parfums. Od svih beauty kategorija, prema kompanijskom izvještaju, 74 posto prodaje u 2022. godini činila je prodaja parfema. U namjeri da odgovori na jedan od najvećih izazova parfemske industrije: kako natjerati potrošače da isprobaju nove mirise, Puig je svoju strategiju započeo 2018. godine akvizicijom male tehnološke kompanije pod imenom AirParfum koja je transformisala način na koji potrošači mogu doživeti i isprobati mirise, omogućavajući da se isproba 100 različitih parfema bez zasićenja čula mirisa. AirParfum je dizajniran da radi u digitalnom okruženju. Koristeći tablet, tastere ili čak senzore, korisnik može da interaguje sa uređajem, da navigira i aktivira instalirane mirise. Kada se odabere parfem, diskretna struja vazduha automatski prolazi kroz difuzor, omogućavajući da se odmah osjete sve note i nijanse tog izabranog mirisa. Na zvaničnoj stranici Airparfum kažu da možete osjetiti mješavinu mirisa sa određenim procentom kako biste istražili neobične kombinacije ili čak stvorili svoj jedinstveni miris. Tehnologija je, između ostalog, primjenjena 2022. u muzeju Prado kroz oflaktornu izložbu. Zahvaljujući četiri difuzora na ekranima osetljivim na dodir, posjetiocima je omogućeno da osjete miris predmeta iz 17. vijeka prikazanih na slici. Kompanija je u rješavanju nedoumica oko izbora mirisne note pokrenula i Wikiparfum stranicu omogućavajući korisniku da napravi parfemski izbor, na osnovu niza pitanja. Na sajtu je izlistano 24.909 parfema, a koristi se metoda zvana “kvadrifikacija” koja omogućava da “vidite” miris. Ovaj metod vizuelno predstavlja miris parfema tako da možete vidjeti koje sastojke sadrži i to je polazna osnova za dalji izbor “dobitne” parfemske note. Zahvaljujući složenoj klasifikaciji parfema i korištenju algoritama, razvijen je jedinstveni pretraživač kako bi se ponudila personalizovana preporuka na osnovu preferencija za miris između više od 17.000 parfema. Kada je u pitanju njega kože lica, japanski Shiseido – matična kompanija brendova kao što su NARS, Drunk Elephant i Tory Burch – predstavlja primjer budućnosti ove kategorije. Na sajtu kompanije, koristeći AI dobija se personalizovana virtuelnu konsultaciju za njegu kože. Vaša koža se upoređuje sa bibliotekom od 30.000 slika stvarnih ljudi (različitih etničkih grupa i uzrasta) za manje od dva minuta. Analizirat će se 100 različitih metrika vašeg lica kako bi se procijenila koža i pružila personalizovana preporuka za njegu lica. Studija kompanije Google je otkrila da je YouTube bio najznačajniji izvor sadržaja o ljepoti među ženama starosti od 18 do 54 godine. Vrijeme provedeno gledajući videozapise o “transformaciji uz pomoć šminke” se duplira svake godine.
Nove linije iz Hercegovine: Iz Mostara za četiri evropska grada
Marax.ba Italijanska avio kompanija SkyAlps uskoro će povezati Mostar s Rimom, Minhenom, Barijem i Veronom. – Međunarodni aerodrom Mostar i Grad Mostar objavili su Javni poziv za izbor najpovoljnijih ponuditelja za uspostavu subvencioniranih redovitih letova za 2024. godinu. Sukladno tome, veseli nas činjenica da je italijanska avio kompanija SkyAlps ispunila postavljene uvjete te poslala privlačnu ponudu za direktne letove za sljedeće destinacije: Rim, Minhen, Bari i Veronu, objavili su iz mostarskog aerodroma. Naveli su i da će detalji o ovom važnom koraku za razvoj zračne povezanosti Mostara biti objavljeni kroz nadolazeće dane. – Ovo je samo početak pozitive priče koju donosi nadolazeća godina i radujemo se što ćemo zajedno s putnicima graditi uspješnu budućnost zračnog saobraćaja iz Međunarodnog aerodroma, dodaju iz mostarskog aerodroma.
TV prava sve skuplja: Čak 900 miliona dolara za prijenose koledž takmičenja
Marx.ba Američka sportska TV mreža ESPN i Nacionalna akademska atletska asocijacija (NCAA) dogovorili su se o produženju ugovora o medijskim pravima za prijenose na osam godina u vrijednosti od 920 miliona dolara. Ova prava pokrivaju čak 40 prvenstava, uključujući međunarodna prava na čuveni koledž košarkaški turnir poznat i pod imenom „Martovsko ludilo“. Ugovor ima prosječnu godišnju vrijednost od 115 miliona dolara, što je više nego utrostručeno od iznosa koji je ESPN u prosjeku svake godine plaćao udruženju prema prethodnom 14-godišnjem sporazumu, saopštila je NCAA. Novi NCAA ugovor uključuje domaća prava na 21 ženskih i 19 muških prvenstvenih događaja, piše Reuters. Ukupno je obuhvaćeno 24.000 mečeva na koledžima u više od 20 konferencija – dovoljno da se obezbijedi bogat sadržaj u portfelju medija kao što su ABC mreža, ESPN i ESPN+ servis za striming. Novi sporazum sa NCAA proširuje digitalna prava ESPN-a, postavljajući teren za eventualni masovniji prelazak mreže na striming. Krovna kompanija Disney je ranije istakla da traži manjinske partnere, jer najveća sportska mreža u SAD namjerava da napravi “digitalni skok”. NCAA je prvi put ostvarila partnerstvo s ESPN-om 1979. godine, kada je ova velika mreža i započela sa radom.
Centralna banka BiH: Blagi pad inflacije u ovoj godini
Marx.ba Rezultati ankete o inflacijskim očekivanjima iz decembra 2023. koju provodi Centralna banka BiH (CBBiH) ukazuju na pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu, te se smatra da će dalji pad inflacije uticati na poboljšanje privrede uopšte. Očekivana agregirana inflacija za tekuću godinu iznosi 5,8 posto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su učesnici, prema septembarskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju 7,90 posto. Inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. godinu iznose 5,50 posto, što navodi na zaključak da se očekuje i dalji pad inflacije, s obzirom da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili daleko iznad višegodišnjeg prosjeka. Evidentno je, navode iz CBBiH, da na kretanja inflacije utiču interni i eksterni faktori, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u samoj državi, već i među državama uopće. Inflacija kao makroekonomski indikator i dalje predstavlja osnovnu odrednicu donošenja odluka potrošača, finansijskih institucija, države i ostalih učesnika makroekonomskog sistema. S tim u vezi, CBBiH, kao važan segment komunikacijske strategije redovno, provodi anketu o inflacijskim očekivanjima, sa ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacijskih očekivanja ekonomskih subjekata. Učesnici ankete su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva.
Sprema li se bakreni bum: Koje zemlje bi mogle najviše profitirati
Marx.ba Cijena bakra ove i iduće godine trebala bi skočiti čak 75 posto zbog problema u opskrbi i sve veće potražnje za ovim metalom, a nju u nebesa tjeraju sve veći napori razvijenih zemalja da prijeđu na obnovljive izvore energije. Rastuća potražnja potaknuta prijelazom na zelenu energiju i vjerovatnim padom vrijednosti američkog dolara u drugoj polovici 2024. godine podići će cijene bakra, prema izvještaju BMI-a, jedinice za istraživanje kompanije Fitch Solutions. Tržišta računaju na to da će američka centralna banka Fed ove godine smanjiti kamatne stope, što će oslabiti dolar i učiniti bakar, kojim se trguje u dolarima, privlačnijim stranim kupcima. Osim toga, na nedavnoj konferenciji o klimatskim promjenama COP28 više od 60 zemalja podržalo je plan za trostruko povećanje globalnog kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine, što bi, prema Citibanku, “bilo izuzetno povoljno za bakar”. U izvještaju od decembra ta američka investicijska banka predviđa da će ambiciozniji ciljevi za obnovljivu energiju povećati potražnju za bakrom za dodatnih 4,2 miliona tona do 2030. godine. To bi potencijalno podiglo njegove cijene na 15.000 dolara po toni do 2025. godine, dodaje izvještaj, što je znatno više od rekordnih 10.730 dolara po toni dosegnutih u martu prošle godine. Ekonomski rast obično potiče potražnju za bakrom jer se on koristi u električnoj opremi i industrijskim strojevima. Potražnja za ovim metalom smatra se pokazateljem ekonomske dobrobiti. Ključan je u ekosistemu prijelaza na obnovljivu energiju i neophodan za proizvodnju električnih vozila, energetskih mreža i vjetroturbina. Drugi analitičari predviđaju rast cijena bakra zbog poremećaja u rudarstvu, a Goldman Sachs očekuje deficit od preko pola miliona tona u 2024. godini. Pobjednici bakrenog buma bit će uglavnom Čile i Peru, procjenjuje BMI. Obje zemlje imaju velike rezerve litija i bakra te će imati koristi od povećanih investicija i većeg izvoza. Čile posjeduje oko 21 posto globalnih rezervi bakra.
Katar više nije na tronu: Izgubili poziciju najvećeg izvoznika ukapljenog prirodnog plina
Marx.ba Američki izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) oborio je u decembru mjesečne i godišnje rekorde, pokazuju podaci o kretanjima tankera, i osigurao SAD prvo mjesto na svjetskoj listi izvoznika. SAD je preskočio Katar i Australiju i postao najveći izvoznik ukapljenog plina u 2023., tvrde analitičari. U 2022. titulu najvećeg izvoznika LNG-a osvojio je Katar, a Australija je bila na drugom mjestu, prema podacima američke vlade. – SAD se lani izdvojio najvećim povećanjem opskrbe LNG-om u svijetu, rekao je direktor globalnog istraživanja plina i LNG-a u konsultantskoj kompaniji Rapidan Energy Group Alex Munton, dodavši da su samo u decembru isporučili 8,6 miliona metričkih tona LNG-a. – Rekordnu proizvodnju u SAD potakla su dva faktora: potpuna normalizacija rada Freeport LNG-a, što je povećalo opskrbu za šest miliona tona, i godišnja proizvodnja postrojenja Calcasieu Pass kompanije Venture Global LNG, veća za tri miliona tona nego u 2022., objasnio je Munton. Američki izvoz porastao je lani za 14,7 posto, na 88,9 miliona tona, potaknut u prvom redu normalizacijom proizvodnje u pogonu Freeporta nakon sanacije posljedica požara u 2022. Drugi su pak poboljšali efikasnost prerade, pokazali su podaci LSEG-a. U 2022. SAD je isporučio 77,5 milijuna tona LNG-a, prema podacima LSEG-a. Evropa je i u decembru bila glavno odredište izvoza američkog LNG-a, s isporučena 5,43 miliona tona ili nešto više od 61 posto ukupnog izvoza. U novembru udio izvoza u Evropu iznosio je 68 posto, pokazuju podaci LSEG-a. Manji udio izvoza u Evropu u decembru rezultat je izrazito viših temperatura i popunjenih skladišta u Evropi, rekli su analitičari konsultantske kompanije Rystad Energy. Evropska skladišta plina objavila su da su početkom decembra bila popunjena 97 posto. Azija je u decembru bila drugo najveće izvozno tržište za američki LNG, s isporučenih 2,29 miliona tona ili 26,6 posto, izvoza. U novembru iznosio je 18,5 posto. U Latinsku Ameriku izvezeno je pola miliona metričkih tona, što je odgovaralo nešto manje od šest posto ukupnog izvoza, pokazali su podaci praćenja brodova LSEG-a.
Aerodrom Sarajevo imao 1,36 miliona putnika u 2023. godini
Marx.ba Kako piše portal Zamaaero Aerodrom Sarajevo je u 12. mjesecu imao 76.891 putnika (67.039 u 12./2022). Ovo je čak 133,2% putnika iz istog mjeseca 2019. (57.718). Aerodrom je imao 895 operacija (830 u 12./2022). Cargo je bio 236,2 tone (201,0 tona u 12./2022). Aerodrom Sarajevo je u 2023. imao ukupno 1.362.007 putnika, što je tek 15.341 putnik manje ili 1,1% manje putnika nego 2022. (1.377.348 putnika), što je odličan rezultat obzirom da je aerodrom izgubio bazu Wizz Aira koja je akumulirala oko 400.000 putnika, piše ovaj specijalizirani portal. Sarajevo je imalo i 119,1% više putnika nego 2019. (1.143.680). Aerodrom je ostvario 13.899 operacija i 2.764,1 tonu carga u 2023. što je za 514,2 tone više nego 2022. i za 241,2 tone više ili 109,6% carga iz 2019. godine. Obzirom na 6 novih linija Ryanaira, 2 nove linije SunExpressa, i novu liniju Wizz Aira, Pegasusa i Air Arabie, te na niz najava bitno više frekvencija postojećih linija u 2024. za očekivati je da će aerodrom imati bitno više putnika iduće godine, sigurno preko 1,5 miliona, a vjerojatno i preko 1,6 miliona putnika.
Šta kažu brojke: Kakva je bila posjeta turista Sarajevu tokom novogodišnjih praznika
Marx.ba Sarajevo je sa brojem turista ispunilo postavljene ciljeve i očekivanja vlasti i turističke zajednice. Glavni grad privukao je veliki broj turista svojom atmosferom, umjetničkim sadržajima i bogatim kulturnim naslijeđem. U periodu od 29. decembra 2023. do 2. januara 2024. godine, Kanton Sarajevo je zabilježio 13.529 posjetitelja, što predstavlja značajan porast od 20,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je broj turista iznosio 11.264. U odnosu na 2019. godinu, ovogodišnja posjeta je čak porasla za 114,7 posto, s obzirom na tadašnjih 6.299 posjetitelja. Statistički podaci o noćenjima turista tokom petodnevnog novogodišnjeg razdoblja pokazuju da je ostvareno ukupno 31.540 noćenja. Ovaj broj predstavlja porast od 43,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježeno 21.971 noćenje manje. U odnosu na 2019. godinu, broj noćenja je čak porastao za iznenađujućih 121,2 posto, s obzirom na tadašnjih 14.256 noćenja, navode iz Turističke zajednice KS. Najviše posjetitelja tijekom novogodišnjih praznika dolazilo je iz naše države, kao i iz susjednih zemalja – Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Makedonije, Turske, Švicarske, Švedske itd. Prosječno su se zadržavali 2 do 3 dana. Turistička zajednica Kantona Sarajevo na čelu sa predsjednikom Harisom Fazlagićem zahvalila se svim turistima i građanima koji su Novu godinu dočekali u Sarajevu. Unatoč masovnim okupljanjima na otvorenom i u zatvorenim prostorima, nije zabilježen niti jedan prekršaj, čime je još jednom potvrđeno da je glavni grad Bosne i Hercegovine sigurna turistička destinacija.