Novo izdanje Bamkasta: Marketingu se prvom reže budžet u krizi
Marx.ba U novom izdanju podckasta Bamkast na mreži Blakst.TV kod domaćina Davuda Bećirovića gostovali su Enis Hadžmujić, osnivač i direktor Business Concierge Centera i Jasmin Topalović, osnivač i direktor agencije Topcom i portala Marx.ba koji su suosnivači nadolazećeg Sarajevo Tourism Summita. U veoma dinamičnom i zanimljivom razgovoru bilo je govora o networkingu, marketingu, biznisu, poslovnim izazovima i drugim temama. CIjeli podcast možete pogledati u nastavku.
Peta sedmica zaredom: Dolar nastavio rast
Marx.ba Na valutnim tržištima vrijednost dolara je prema korpi valuta porasla i prošle sedmice, pete zaredom. Naime, sve je jasnije da će kamatne stope američke centralne banke ostati povišene duže nego što se očekivalo. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,1 posto, na 106,12 bodova, a u jednom trenutku dostigao je najviši nivo u pet mjeseci. Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti skliznula 0,1 posto, pa je cijena eura porasla na 1,0655 dolara. No, dolar je ojačao prema japanskoj valuti, za 0,9 posto, pa je njegov kurs dostigao 154,65 jena i kreće se oko najvišeg nivoa u 34 godine. Jačanje dolara posledica je procena da američka centralna banka neće početi da smanjuje kamatne stope tako brzo kako se očekivalo jer su privreda i tržište rada i dalje snažni, dok je inflacija povišena, prenosi Indeks. Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je prošle sedmice da ove godine zasad nije postignut napredak u spuštanju inflacije i da bi monetarna politika mogla ostati restriktivna duži period. Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da ima samo 15 posto izgleda za smanjenja kamata Feda u junu, a oko 42 posto u julu. Vrijednost dolara prema korpi valuta dostigla je polovinom sedmice najviši nivo u pet mjeseci i zbog toga što se dolar smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, a ulagače je zabrinuo rast napetosti na Bliskom istoku, između Izraela i Irana. Zbog toga je prošle sedmice kurs dolara prema japanskoj valuti dostigao novi najviši nivo u 34 godine, premda japanske vlasti već sedmicama upozoravaju da bi mogle da intervenišu na tržištu kako bi spriječile daljnje slabljenje jena. S druge strane, dolar je blago oslabio prema euru. Tako se evropska valuta stabilizovala, nakon što je sedam dana prije njen kurs oštro pao jer će, po svemu sudeći, Evropska centralna banka početi da smanjuje kamate prije Feda, s obzirom na to da se inflacija u Eurozoni kreće na nižim nivoima, dok su neke privrede tog bloka u recesiji. Na tržištu se procjenjuje da bi proces popuštanja monetarne politike ECB-a mogao započeti u junu.
Šta je donijela sedmica: Nakon početne panike, poruke Irana stabilizirale cijene zlata i nafte
Marx.ba Cijene zlata stabilizirale su se nakon što su iranski dužnosnici ublažili strahovanja od eskalacije rata s Izraelom, signaliziravši da ne planiraju odgovoriti na “sumnjive dronove” u svom vazdušnom prostoru. Zato je cijena unce zlata jučer oko podneva bila viša za 0,1 posto nego dan ranije i iznosila je 2381,82 dolara dok je na azijskim tržištima jučer ujutro nakratko poskočila više od jedan posto premašivši tako 2.400 dolara, prenosi Reuters. U SAD se jučer pak trgovalo po cijeni od 2396,50 dolara po unci što je neznatno niže nego dan prije zatvaranju trgovanja. Primijećeni skok cijena potaknuli su izvještaji zapadnih medija o eksploziji u blizini iranskog grada Isfahana, pozivajući se na neimenovanog dužnosnika, da su izraelske rakete pogodile lokaciju u Iranu. Iranski su pak mediji objavili da su uočena tri drona te da se aktivirao sistem protivazdušne odbrane i uništio dronove, a u svojim izvješćtajima ne spominju Izrael. Tehran je umanjio važnost incidenta i naznačio da ne planira odgovoriti. Poruku je najjasnije sročio visoki iranski dužnosnik, rekavši za Reuters da Teheran u ovom trenutku ne planira odgovor. Reakcije su umirile tržišta zlata i nafte i cijene su se vratile na nivoe na kojima su bile prije incidenta. Cijena zlata je ove godine porasla za 15 posto na nedavnih 2.409 dolara, a otkako su centralne banke u proljeće 2022. počele podizati kamatne stope narasle su 22 posto. Zlato je bilo u uzlaznoj putanji posljednjih sedmica i to zahvaljujući podacima o inflaciji koja je s 3,2 posto u februaru porasla na 3,5 posto u martu što je zabrinjavajući trend koji je nastavio narušavati kupovnu moć potrošača. Ulagači se zato sve više okreću zlatu koje se smatra sigurnim utočištem. Američka banka JPMorgan Chase & Co. predviđa da će ove godine cijene doseći oko 2.500 dolara za uncu ili oko 2.300 eura, a ovisit će o inflaciji, mogućnosti spuštanja kamatnih stopa te svjetskim ratnim žarištima. Nije se samo zlato “uznemirilo” potencijalnim sukobom, piše Lider. Cijene nafte također su bile pod upitnikom no nakon “smirivanja situacije” su pale na međunarodnim tržištima prema 86 dolara. U Londonu se tako jučer nakon podneva trgovalo po 72 centa nižoj cijeni nego tokom jučerašnjeg zatvaranja dok se na američkom tržištu trgovalo po 66 centi nižoj cijeni. No, napetost se još nije potpuno stišala jer je Iran treći po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema Reutersovim podacima, pa bi eskalacija ugrozila značajan dio opskrbe. Američki zakonodavci naznačili su pak da bi mogli uvesti sankcije na iranski izvoz nafte, uključivši ih u paket pomoći Ukrajini koji čeka glasanje u Kongresu. Predložene su kaznene mjere za brodove, luke i rafinerije koje prerađuju iransku naftu i za transakcije kineskih finansijskih institucija vezane za kupovinu iranske nafte.
Nimalo jednostavno: Kako se naftne platforme grade usred mora
Marx.ba Nafta je ključna za mnoge aspekte svakodnevnog života, ali kako stiže do nas? Veliki dio te nafte dolazi iz podzemnih rezervoara, a izvlačenje te tekućine nije nimalo jednostavan zadatak, pogotovo kada se radi o morima. Naftne platforme na moru su goleme strukture koje se koriste za vađenje nafte iz podmorskih izvora. Izgradnja tih megastruktura traje godinama, a nakon toga se prenose na more ogromnim brodovima, piše LADbible. Postoje različite vrste ovih platformi, a najupečatljivije su fiksne platforme koje su, kako im i ime kaže, čvrsto pričvršćene za morsko dno. One su stabilne i mogu izdržati zahtjevne vremenske uvjete, ali su ograničene na dubine do oko 520 metara. Za dublje vode koriste se polu-uronjive platforme koje imaju sjajan uzgon, omogućujući im da plutaju iznad mjesta bušenja. One se mogu koristiti za bušenje na dubinama do 6.000 metara. Inženjeri su izloženi velikom izazovu kako bi ove strukture osmislili i izgradili, a mnogi ljudi su zadivljeni kada saznaju koliko truda je uloženo u stvaranje ovih masivnih građevina. Ljudi su ostali zapanjeni nakon što su saznali što se događa iza kulisa u svijetu naftnih platformi na moru, piše Klik. Jedan korisnik društvenih mreža je rekao: “Inženjering takvih platformi je zadivljujući”, dok je drugi napisao: “Ludo poštovanje za sve koji konstruiraju ove masivne strukture! Bez riječi!” Treći je dodao: “Nikad nisam znao da bih se mogao još više uplašiti boravka na naftnoj platformi u dubokom moru. Hvala.” Dok se četvrti oglasio: “Kako je to uopće moguće?”
EU razmatra uvođenje novog pravila: Hoće li na letovima doći do unifikacija veličine kofera
Marx.ba Europska Unije razmatra uvođenje pravila za unifikaciju kofera za sve avio kompanije, piše Zamaaero. Sada bi putnici morali imati za svaku kompaniju sa kojom putuju drugačiji kofer, što je istinski nonsens. Naime, u ovom momentu ručna prtljaga koja se unosi u kabinu ima dimenzije: Kako piše Zamaaero, logično bi bilo da EU dozvoli kofere veličine 55x40x25 do 10 kg težine. To pokriva većinu kompanija i logična je dimenzija i težina. Uz to neke kompanije gratis dozvoljavaju samo manje torbice ili ruksake, a ne i ove manje kofere od cca 55x40x25, a i ti ruksaci su različitih dimenzija: EU razmatra i obvezu da kompanija dozvoljavaju minimalno ručni kofer dimenzije oko 55x40x25, te zabrane da je gratis samo ruksak od oko 40x30x20. Ipak, ovo će jako teško proći i svi LCC će se pobuniti protiv toga, jer im se osnovni koncept cjenovni politike temelji upravo na tome.
Novi Land Cruiser uskoro u BiH
Marx.ba Toyota Land Cruiser 250, model koji je u više od 70 godina izgradio reputaciju zbog svoje snage, pouzdanosti i sposobnosti da se nosi s najtežim uvjetima u svim dijelovima svijeta, uskoro u potpuno novom izdanju dolazi i u BiH. Online rezervacija je većmoguća posredstvom web stranice Toyota.ba Klasična silueta Land Cruisera upućuje na linije ranih modela s dugim poklopcem motora, uspravnim vjetrobranskim staklom, kratkim prednjim prevjesom. Oblik i konstrukcija su dizajnirani da se nose s teškim uvjetima i da ih je lako zamijeniti ukoliko dođe do oštećenja. Proporcije su vjerne dizajnerskom naslijeđu Land Cruisera s uskom kabinom u obliku kutije kako bi se dobili i unutarnji prostor i udobnost. Prioritet dizajna bio je pružiti vozaču najbolji pogled ispred i sa strane. Dužina automobila je 4925 mm, širina 1980 mm i visina 1935 mm, a međuosovinski razmak je 2850 mm. Novi Land Cruiser predstavlja se s 2.8-litrenim turbodizelskim motorom, koji je redizajniran za poboljšanje voznih karakteristika i bolju ravnotežu učinkovitosti potrošnje goriva i performansi. Maksimalna snaga je 204 KS/150 kW pri 3.000 o/min i usklađena je s novim automatskim mjenjačem s osam stupnjeva prijenosa Direct Shift. Maksimalni okretni moment je 500 Nm, a snaga za vuču tereta do 3500 kg.
Bh. kompanije na „Međunarodnim sajmovima Techtextil i Texprocess“ u Frankfurtu
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK/STK BiH) organizira zajedničku posjetu bh. kompanija iz tekstilne industrije „Međunarodnim sajmovima Techtextil i Texprocess“. Posjeta će biti organizirana periodu od 22-24.04.2024. u Frankfurtu, Njemačka, objavili su iz VTK. Techtextil je vodeći međunarodni sajam tehničkog tekstila i netkanog materijala. Na predstojećem Techtextil-u od 23. do 26. aprila 2024. međunarodni izlagači će predstaviti čitav spektar tehničkog tekstila, netkanog materijala, funkcionalnog odjevnog tekstila i tekstilnih tehnologija. Texprocess, vodeći sajam za industriju odjeće i tekstila, održavat će se paralelno sa Techtextilom. U delegaciji Bosne i Hercegovine, pored organizatora, učestvuju predstavnici osam bh. kompanija: Alma Ras Olovo, Zenko Zenica, Tissa Textiles Gornji Vakuf-Uskoplje, Zemi Tešanj, Nobil Nova Bila, Neno Teslic,Kanetex Gracanica i Rente Com Tuzla.
Brži protok robe je prioritet: Privredne komore Jadransko-jonskih traže usvajanje mjera
Marx.ba Upravni odbor Foruma privrednih komora Jadransko-jonskih zemalja usvojio je, na sjednici u Mostaru, inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) da nacionalne vlade i Evropska komisija donesu hitne mjere usmjerene na ubrzanje i unapređenje protoka robe na graničnim prelazima između EU i Zapadnog Balkana u Jadransko-jonskom regionu, saopštila je PKS. Prema posljednjim raspoloživim podacima, pri prelasku granice teretna vozila čekaju u prosjeku 10 sati, a najduže zabilježeno čekanje iznosi čak 36 sati, zbog čega se formiraju kilometarske kolone vozila koje blokiraju zaustavnu i sporu traku auto-puta, što utiče na sveukupnu bezbjednost, kao i protok putničkog saobraćaja. Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju PKS Aleksandar Radovanović je istakao da ovakvi vremenski gubici stvaraju velike finansijske troškove kompanijama, a zbog usporenih i otežanih tokova snabdijevanja i direktnih troškova transportnog sektora značajno smanjuje konkurentnost proizvoda. – Zbog nemogućnosti planiranja vremena provedenog na graničnim prelazima, onemogućeno je i planiranje preraspodjele vremena vožnje, poštovanje ugovornih obaveza o rokovima isporuke, kao i planiranje zaliha i dinamike proizvodnje, rekao je on. Istakao je da usvojena inicijativa ima za cilj jačanje sigurnosti, stvaranje pouzdanih transportnih i intermodalnih veza i uspostavljanje interne povezanosti koja dobro funkcioniše kroz bolje željezničke i drumske saobraćajne veze, ključne za ekonomski i društveni razvoj regiona. Forum Jadransko-jonskih privrednih komora je poslovna asocijacija osnovana 2001. godine, kao sastavni dio Jadransko-jonske inicijative koja danas ima devet zemalja članica: Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Italija, Severna Makedonija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Crna Gora.
Gradu Sarajevo priznanje za Prvu urbanu baštu sa senzornim parkom
Marx.ba Od danas je Grad Sarajevo bogatiji za još jedno priznanje. Dobitnik je nagrade Green Champions za Zapadni Balkan za Prvu urbanu baštu sa senzornim parkom, koja je uručena gradonačelnici Benjamini Karić u Baru. – Urbana bašta predstavlja jedinstven koncept uređenja javnog prostora kojeg su osmislili građani za građane svih generacija, istakla je Karić. Iskazala je posebno zadovoljstvo da je ovaj projekat prepoznat kao koristan i inspirativan i za druge gradove regiona.
Cijene nafte skočile više od tri posto, zlato na historijskom vrhuncu
Marx.ba Cijene nafte skočile su više od 3 posto u petak nakon što je Izrael izveo udar na Iran, što je izazvalo strahove od širenja rata na Bliskom istoku. Izrael je izveo ograničeni vojni udar protiv Irana i trenutno procjenjuje učinkovitost napada i nanesenu štetu, rekao je izvor upoznat sa situacijom za NBC News. Operacija je izvedena u petak rano ujutro po lokalnom vremenu. Obje naftne referentne vrijednosti smanjile su dobitak nakon što su prvobitno skočile preko 3 posto na krilima vijesti o eksplozijama u Iranu. Globalna referentna vrijednost nafte Brent trguje se na 88,62 dolara (+1,73%) nakon što je ranije premašila 90 dolara, dok je američki West Texas Intermediate porastao 1,75 posto na 84,1 dolara po barelu. Imovina sigurnog utočišta također je porasla. Hitne cijene zlata porasle su na novi rekord svih vremena od 2.411,09 po unci, dok je jen ojačao 0,45 posto na 153,93 u odnosu na američki dolar. Iranska novinska agencija Fars izvijestila je da su se eksplozije čule u blizini aerodroma u Isfahanu, te da su obustavljeni letovi prema aerodromima Teheran, Isfahan i Shiraz. Stranica za praćenje letova Flight Radar 24 pokazala je da je više letova preusmjereno iznad iranskog zračnog prostora rano u petak.