Koje zemlje su na vrhu liste po privlačenju talenata
Marx.ba Na ljestvici 25 najboljih zemalja u privlačenju talenata ove se godine našlo čak 17 evropskih država. Na prvom je mjestu Švicarska, koja je na toj poziciji već godinama zbog velikih plaća te stabilne političke i socioekonomske pozadine. Ta je zemlja ujedno na prvom mjestu po održivosti zbog visokog nivoa socijalne zaštite i kvalitete okoliša. Prema Globalnom indeksu konkurentnosti talenata (GTCI), odmah iza Švicarske smjestili su se Singapur i SAD, a evropske zemlje u “top deset” su i Danska, Nizozemska, Finska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Analiza podataka Singapur je visoko rangiran zbog formalnog obrazovanja, dobre zapošljivosti i inovativne ekonomije, a SAD je na trećem mjestu zbog vrhunskih univerziteta, cjeloživotnog obrazovanja i visoke produktivnosti rada. Kina i Rusija privlače više talenata nego ikad, pa trenutno zauzimaju 40., odnosno 52. mjesto na listi. Najveći napredak u privlačenju talenata u posljednjih deset godina bilježe Albanija (na listi je napredovala za 16 mjesta), Indonezija (popela se za 14 mjesta) i Azerbajdžan (rezultat bolji za 13 mjesta), piše Euronews. Indeks konkurentnosti talenata svake godine objavljuje francuska neprofitna poslijediplomska poslovna škola INSEAD, u saradnji s konsultantskom firmom Descartes Institute for the Future sa sjedištem u Ženevi i Institutom za ljudski kapital, a analiziraju podatke iz 134 zemlje svijeta. Brze promjene – Iako je u proteklih deset godina došlo do minimalnog pomaka na listi, došlo je do brzih promjena u upravljanju talentima u različitim industrijama. To je osobito slučaj unutar kompanija koje odgovaraju na tehnološke transformacije, pandemiju, kao i na želju za održivošću, komentirala je glavna izvršna direktorica Instituta za ljudski kapital Doris Sohmen-Pao. Mlađe generacije očekuju višu kvalitetu života, što će u kombinaciji s novim ekonomskim modelima i napretkom tehnologije potaknuti pozitivne promjene. Na najvećoj cijeni bit će kvaliteta života i održivost. I zaposlenici će se morati prilagoditi svijetu koji se stalno mijenja, pa će prekvalifikacija biti važnija nego ikad. – Takmičenje talenata bit će jedan od stubova sljedećeg doba globalizacije. Naša kolektivna sposobnost da planet učinimo održivijim uvelike će ovisiti o našoj sposobnosti da rastemo, tvrdi koautor izvještaja Bruno Lanvin.
Svjetska tržišta: Rast indeksa na Wall Streetu ušao u devetu sedmicu
Marx.ba Na Wall Streetu su u srijedu berzovni indeksi dodatno porasli, pa se S&P 500 primakao rekordnom nivou, a trgovalo se mirno jer nije bilo vijesti koje bi potakle ulagače. Dow Jones ojačao je 0,30 posto, na 37.656 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,14 posto, na 4.781 bod, a Nasdaq indeks 0,16 posto, na 15.099 bodova. Na tržištu vlada dobro raspoloženje. Rast indeksa ušao je u devetu sedmicu jer svi posljednji podaci pokazuju da se rast američke ekonomije usporava, dok inflacija postupno popušta. Zahvaljujući tome, američka centralna banka najvjerovatnije je završila ciklus povećanja kamatnih stopa, pa iduće godine slijedi smanjenje kamata. Na tržištu novca procjenjuje se da postoji više od 70 posto izgleda da će Fed započeti smanjenje kamata u martu. No, to su samo procjene, a o daljnjim realnim ekonomskim pokazateljima ovisit će što će Fed učiniti. Nakon osam sedmica uzastopnog rasta, Dow Jones dosegnuo je rekordan nivo, dok se S&P 500 rekordnoj razini primakao na manje od 1 posto. Rast cijena dionica zahvaljuje se i uobičajenom “uljepšavanju” portfelja na kraju godine, I na evropskim su berzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,36 posto, na 7.724 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,21 posto, na 16.742 boda, a pariški CAC 0,04 posto, na 4.571 bod.
Znate li koje su najveće banke u Evropi: Ovo je prvih 10 prema veličini imovine
Marx.ba Analitička agencija Standard & Poor’s objavila je listu deset najvećih banaka u Evropi. Prema veličini imovine kojom upravlja, najveća je evropska banka britanski HSBC s aktivom od 2865 milijardi američkih dolara. Od deset najvećih evropskih banaka čak pet ih dolazi iz Francuske. Druga najveća evropska banka je francuski BNP Paribas s imovinom od 2850 milijardi dolara, što je tek 15 milijardi dolara aktivne manje od britanskog HSBC-a. Na trećem je mjestu također francuski Credit Agricole s aktivnom od 2543 milijarde američkih dolara. (Izvor: Marko Picek/PIXSELL) Četvrto mjesto drži španski Banco Santander s imovinom od 1854 milijarde dolara, a na petom mjestu je još jedna britanska uzdanica – Barclays s bilancom teškom 1824 milijarde dolara. Šesto mjesto drži švicarski UBS s imovinom od 1679 milijardi američkih dolara. Jedina njemačka banka na listi je Deutsche Bank s imovinom od 1429 milijardi dolara, a zauzima devetu poziciju. U društvu deset najvećih našle su se još tri francunske banke – Groupe BPCE, Societe Generale te Credit Mutuel Group, piše Tportal.
Pravna lica će kvalificirane elektronske potvrde moći uskoro preuzeti u BH Pošti
Marx.ba “JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo je izgradila infrastrukturu javnih kriptografskih ključeva Public Key Infrastructure – PKI. I u smislu Zakona o elektronskom potpisu, prisutna je kao ovjerilac koji pruža usluge izdavanja kvalificiranih elektronskih potvrda i upravljanja životnim ciklusom elektronskih potvrda, pod imenom: Ovjerilac JP BH POŠTA. Zahvaljujući zalaganju menadžmenta i zaposlenika BH Pošte, uspjeli su dobiti zvaničnu dozvolu Ministarstva prometa i komunikacija BiH, te postati izdavač kvalificiranih elektronskih potvrda u skladu sa zakonskim propisima, općim aktima i uputstvima koji regulišu ovu oblast. Kvalificirane elektronske potvrde koje će izdavati “JP BH POŠTA” u skladu su s eIDAS uredbom Evropske unije („Uredba broj 910/2014) i odgovarajućim međunarodnim standardima i preporukama, kao i drugim standardima, dokumentima i preporukama, koji se odnose na izdavanje kvalificiranih elektronskih potvrda. BH Pošta će tako, kao jedan od lidera domaće ekonomije, doprinijeti razvoju digitalnih rješenja za poboljšanje procesa javnih nabavki u BiH, te što bržem uspostavljanju e-uprave, što još jednom potvrđuje njihovu odluku da budu društveno odgovorna kompanija i, kao takva, primjer drugim domaćim kompanijama. S obzirom na to da će svi obveznici PDV- a u Bosni Hercegovini u narednom periodu trebati posjedovati digitalni certifikat za digitalno poslovanje, BH Pošta je donijela odluku da na ovaj način pomogne Upravi za indirektno oporezivanje BiH kako bi se međunarodni standardi što prije počeli implementirati. BH Pošta napominje da će javni kriptografski ključevi – PKI biti dostupni u administrativnim centrima BH Pošte u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, Mostaru, Travniku i Goraždu, te u BH Pošti u Brčkom, sa tendencijom da se ova usluga uskoro proširi na sve opštinske pošte.
Ministarstvo privrede KS potpisalo ugovore sa 75 korisnika: Za podršku startup biznisima 1,6 miliona KM
N. D. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo potpisalo ugovore sa 75 korisnika. Radi se o iznosu od 1.600.000 KM namijenjenom za podršku startup biznisima. Potpisani su ugovori sa 75 korisnika po programima “Podrška za pokretanje startup poslovnih subjekata kategoriji stanovništva od 36-55 godina starosti” i “Podrška mladima za pokretanje startup poslovnih subjekata”. Ovo je prva godina u kojoj se provodi program Podrška za pokretanje startup poslovnih subjekata kategoriji stanovništva od 36-55 godina starosti, jer je do sada ova vrsta programa bila namijenjena samo za mlade. U svečanom dijelu, a prije potpisivanja ugovora, obratili su se premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk i ministar privrede KS Zlatko Mijatović. – U kreiranju svojih biznisa u narednim godinama budite što hrabriji, donosite što ambicioznije finansijske, privredne, poslovne planove i sigurno će ta hrabrost dati za rezultat ostvarenje prihoda i otvaranje novih radnih mjesta, te naš opšti privredni napredak, poručio je, između ostalog, premijer Uk poduzetnicima. Zaprimljen je neočekivano velik broj prijava, ukupno po ova dva programa 184 prijave od kojih je izabrano 91 korisnik sredstava. Proces registracije koji je bio uslov za potpisivanje ugovora u predviđenom roku okončalo je 75 korisnika poticajnih sredstava, s kojima su danas zaključeni ugovori. U tu svrhu je iz budžeta KS osigurano oko 1.600.000 KM. Ministar Mijatović je rekao kako se raduje vidjeti kako će ovi potpisani ugovori postati temelj za nove uspješne priče, nova radna mjesta, te dati doprinos općem prosperitetu Kantona Sarajevo. – Čestitam svim budućim poduzetnicima na hrabrosti i predanosti u ostvarivanju vaših ciljeva. Neka vam svaka prilika bude korak ka uspjehu, zaključio je ministar Mijatović.
Objavljen novi spisak najmoćnijih pasoša na svijetu: Bez vize u 193 zemlje svijeta
Marx.ba Najnovije izvještaj Henley Passport Index, koje rangira pasoše 199 država svijeta prema 227 odredišnih destinacija, pokazalo je da stanovnici Singapura trenutno posjeduju “najjači” pasoš, budući da im je ulazak bez vize omogućen u čak 193 zemlje svijeta. Singapur je tako zauzeo prvo mjesto na listi, prestigavši Japan koji je tu titulu stekao prošle i pretprošle godine. Japanci slobodno mogu ući u 192 zemlje svijeta. Na trećem je mjestu Finska, koja je skočila s prošlogodišnjeg šestog mjesta, dok za njom slijede Francuska, Njemačka i Italija. Stanovnici navedene četiri države, baš kao i Južne Koreje, Španije i Švedske, bez vize mogu ući u 191 zemlju svijeta. Bosna i Hercegovina se na ovoj listi nalazi na 48 poziciji, obzirom da građani koji imaju bh. pasoš bez vize mogu u 118 zemalja. Najveći skok od 44 mjesta na listi, s 56. na 12. mjesto, u proteklom desetljeću bilježe Ujedinjeni Arapski Emirati, s čak 107 bezviznih odredišta više. Na drugom mjestu po rastu slijedi Kolumbija sa skokom od 28 mjesta na 37. mjesto, a u top deset zemalja s najvećim skokom na listi nalaze se Ukrajina i Kina. Na suprotnom kraju liste nalaze se zemlje čiji pasoši u svijetu trenutno ne znače mnogo, budući da je njihovim stanovnicima za ulazak u gotovo svaku zemlju svijeta otežan te trebaju imati vizu. Ove su se godine opet na samom dnu liste prema snazi putovnica našli Afganistan (čiji stanovnici imaju omogućen ulaz u samo 27 zemalja svijeta), Sirija (28) i Iran (30). Većina država tokom godina povećava broj bezviznih destinacija, dok stanovnici svega osam zemalja svijeta danas trebaju više viza nego prije deset godina. Rusija se s prošlogodišnjeg 50. mjesta na listi pasoša popela za jedno mjesto više. Međutim, s obzirom na sankcije koje joj je Evropska unija nametnula zbog invaziju na Ukrajinu te činjenicu da spomenuti Henley Passport Index u obzir ne uzima takva privremena ograničenja mobilnosti, stvarna snaga ruskog pasoša putovnice trenutno je znatno manja. No unatoč tome, od početka rata u Ukrajini Rusiju je napustilo gotovo milion stanovnika, prema pisanju Business Insidera. Za razliku od prijašnjih godina, tvrtka Henley & Partners provela je ove godine ekskluzivno novo istraživanje o odnosu između otvorenosti zemlje prema strancima (odnosno koliko nacija dopušta prijelaz njenih granica bez viza) i slobode putovanja vlastitih građana. Top 20 “najotvorenijih” zemalja su male otočne nacije ili afričke države, osim Kambodže. Na svijetu je samo dvanaest potpuno otvorenih zemalja koje nude ulazak bez viza ili vizu po dolasku za svih 198 pasoša u svijetu (ne računajući vlastite), a to su: Burundi, Komorsko otočje, Džibuti, Gvineja Bisau, Maldivi, Mikronezija, Mozambik, Ruanda, Samoa, Sejšeli, Timor–Leste i Tuvalu. Na dnu indeksa otvorenosti četiri su zemlje koje ne dopuštaju pristup bez vize ni za jedan pasoš , a to su Afganistan, Sjeverna Koreja, Papua Nova Gvineja i Turkmenistan. Afganistan je, dakle, u isto vrijeme država čiji stanovnici imaju najmanju mogućnost putovanja u druge zemlje bez vize, ali i najmanje otvorena država prema strancima. Nije daleko niti Sjeverna Koreja, piše Lider.
Slabi strah od globalnog poskupljenja robe: Brodari pripremaju povratak na rutu kroz Crveno more
Marx.ba Veliki svjetski linijski brodari opet šalju brodove kroz Sueski kanal i na rutu kroz Crveno more čime polako slabi bojazan o globalnom poskupljenju robe zbog duže plovidbe. Kako prenosi Reuters, francuski brodar CMA CGM povećao je broj svojih brodova koji prolaze kroz Sueski kanal čime se pridružio danskom prijevozniku Maersku koji je prvi objavio sredinom decembra da zbog napada jemenskih Huta obustavlja plovidbu kroz Crveno more. Kao što je poznato, Sueski kanal najbrži je put između Azije i Europe, a zbog opasnosti od napada raketama i dronovima brodari su počeli koristiti mnogo dužu rutu oko južne Afrike koja produžuje plovidbu za tjedan dana. Međutim, nakon što je pod vodstvom SAD pokrenuta multinacionalna pomorska operacija sa zadaćom osiguranja plovidbe u Crvenom moru, brodari procjenjuju novonastalu situaciju. Tako je CMA CGM u saopćenju naveo kako “provodi dubinsku analizu sigurnosnog okruženja”. – Trenutno osmišljavamo planove za postupno povećanje broja plovila koja prolaze kroz Sueski kanal. Pratimo situaciju konstantno i spremni smo odmah reagirati i prilagoditi planove ako bude potrebno – ističe se u saopćenju francuske kompanije. Prema podacima s njihove internetske stranice, CMA CGM je zaključno s utorkom preusmjerio 28 brodova na rutu oko Rta dobre nade, dok je prošlog četvrtka bilo 22 plovila. Glasnogovornik Hapag-Lloyda poručio je kako će njemački brodar danas odlučiti hoće li opet slati brodove kroz Sueski kanal. Podsjetimo, Hapag-Lloyd je prošle sedmice najavio kako će do kraja godine 25 svojih brodova usmjeriti na rutu oko južne Afrike. Maersk je u nedjelju objavio kako priprema povratak svojih brodova na rutu u Crvenom moru i kroz Adenski zaljev, ali do početka ovoga sedmice nije odgovorio na medijske upite kada će njegovi brodovi krenuti kroz Sueski kanal i kakva je jamstva dobio od multinacionalnih pomorskih snaga. Međutim, plovidba tim dijelom svijeta i dalje je nesigurna. Kompanija Mediterranean Shipping objavila je da je njen kontejnerski brod United VIII u utorak napadnut tokom plovidbe Crvenim morem. Huti su također potvrdili da su ispalili rakete na brod, ali nisu potvrdili i da je plovilo pogođeno.
Analitičari u dilemi: Je li na sceni početak kraja “kineskog čuda”
Marx.ba Stari kineski model rasta zasnovanog na kreditima i investicijama ozbiljno je potkopan krizom nekretnina, kao i slabom potrošnjom i izvoznom potražnjom. Ali nedavni podaci sugerišu da je oporavak ponovo dobio zamah, piše Asia Times, prenosi Investitor. Realna stopa rasta kineskog BDP-a u prva tri kvartala 2023. godine, naime, dostigla je 5,2% na godišnjem nivou. Proizvodnja solarnih ćelija, servisnih robota i integrisanih kola porasla je za 62,8%, 59,1% i 34,5% respektivno u oktobru 2023. Ulaganja u infrastrukturu i proizvodnju porasla su 5,9% i 6,2% u prvih deset mjeseci, nadoknadivši smanjenje od 9,3% ulaganja u nekretnine. Izvan sektora nekretnina, privatne investicije porasle su značajnih 9,1%. Potrošnja je također doživjela snažan oporavak, iako je izvoz pao za 6,4% na godišnjem nivou u oktobru 2023, označavajući šestomjesečni uzastopni pad u skladu sa slabom globalnom potražnjom i trendom deglobalizacije. Ipak, kineski izvoz automobila vjerovatno će premašiti četiri miliona jedinica do kraja 2023. godine – što je prekretnica u kineskoj industrijskoj nadogradnji i njenom kretanju ka višem kraju lanca dodate vrijednosti. Kriza nekretnina izazvala je zabrinutost u vezi s kineskom ekonomijom, otkrivajući neophodnost restrukturiranja tog sektora sa visokim stepenom zaduženosti i špekulacijama. Politika Pekinga „tri crvene linije“ za 2020. imala je za cilj da to postigne, uz trenutno usporavanje stambenog sektora kao namjernog izbora politike. Iako će ovo prilagođavanje proizvesti finansijske gubitke za investitore i kreditore, finansijski rizici će vjerovatno biti ograničeni iz četiri razloga. Prvo, direktno bankarsko finansiranje za investitore za razvoj nekretnina čini 2,5–3 % ukupnih kredita banaka, kupci stanova čine 80% duga vezanog za stambene objekte, a historijska stopa neizvršenja hipoteka je svega 0,5 %. Drugo, cijene nekretnina prati vlada i pad cijena stanova je ograničen. Treće, za razliku od Japana 1980-ih, kineske kompanije nisu ekstenzivno koristile nekretnine kao kolaterale i za razliku od američke krize drugorazrednih hipotekarnih kredita iz 2008. godine, kineska industrija nekretnina nije doživela veliko drugorazredno kreditiranje ili finansijalizaciju. Konačno, kako veliki dio duga industrije nekretnina čini domaći dug denominovan u renminbiju, Narodna banka Kine i kompanije za upravljanje imovinom u državnom vlasništvu mogu obezbijediti neophodnu likvidnost ili kapital za podršku bankama kada je to potrebno. Bilans stanja sektora nekretnina smanjen je za 1,7 biliona juana (240 milijardi američkih dolara) – samo 1,4% BDP-a. Malo je vjerovatno da će sektor nekretnina izazvati raširenu finansijsku krizu. U budućnosti će se sektor nekretnina stabilizovati zahvaljujući politici ponude i potražnje. Na strani ponude, krediti se selektivno usmjeravaju investitorima za nekretnine da završe nedovršene stambene projekte. Što se tiče potražnje, nedavna popuštanja učešća u plaćanju za drugu ili treću nekretninu, snižene stope na hipotekarne kredite i novi porez na promet nekretninama podstiču kupce. Ali sektor nekretnina će ostati prigušen zbog usporavanja urbanizacije i rasta stanovništva. Izazov je pronaći alternativne pokretače rasta koji će zamijeniti prevelika ulaganja u sektor nekretnina. Kina mora da nastavi ulaganja u istraživanje i razvoj i da proizvodi rast vođen produktivnošću. Kina sada prednjači u mnogim strateškim tehnologijama, kao što su nova energetska vozila, vještačka inteligencija (AI) i 5G. Kako ulaganja u sektor nekretnina opadaju, krediti su usmjereni industrijskom sektoru za nastavak finansiranja industrijske proizvodnje i inovacija. Kina takođe mora nastaviti da povećava potrošnju domaćinstava. Izdaci za finalnu potrošnju doprinijeli su 57% rasta BDP-a u protekloj deceniji, iako su Covid-19 i prilagođavanja tržišta nekretnina umanjili potražnju za potrošnjom. Da bi podstakla potrošnju domaćinstava, Kina bi prvo trebala obezbijediti uslove za privatni sektor za otvaranje novih radnih mjesta i podizanje plaća. Plan Centralnog komiteta iz jula 2023. od 31 tačke za promovisanje rasta privatne ekonomije može uvjeriti preduzetnike da će vlada nastaviti da im obezbjeđuje finansijska sredstva i pristup tržištu. Centralna vlada bi trebalo i da uvede program garantovanja radnih mjesta gdje se radna mjesta otvaraju na lokalnom nivou i finansiraju od strane centralne vlade. Ovi poslovi bi mogli da zaposle mlade i da obezbijede obuku o vjještinama kako bi se zadovoljila potražnja privatnog sektora, prebacujući učesnike na privatne poslove kada su dostupni. Ovo će ublažiti nezaposlenost mladih i ojačati poverenje potrošača kako prihod bude osiguran. Vlada bi trebalo i da poveća finansijsku podršku za lokalne samouprave. Iako potrošnja lokalne samouprave igra važnu ulogu u ekonomskoj stabilizaciji, one se i dalje bore sa rastućim dugom zbog ekonomskog usporavanja i ograničene prodaje zemljišta. Centralna vlada bi trebalo i da razmotri značajnije povećanje fiskalnih transfera lokalnim vlastima kako bi poboljšala njihovu sposobnost da troše kontraciklično i upravljaju dugom. Nedavno izdavanje triliona obveznica centralne vlade za fiskalne transfere lokalnim vlastima je dobar prvi korak, ali taj obim mora biti mnogo veći. Uprkos suočavanju s različitim izazovima, kineska ekonomija i dalje stabilno raste, a vlada ima više alata politike za usmjeravanje i podršku ekonomiji. U svakom slučaju, prerano je raspirivati vatru narativa o „kineskom urušavanju“, zaključuje autor Asia Timesa.
Rast na tržištu: Dionice proizvođača video igrica podigle indekse
Marx.ba Dionice u Kini i Hong Kongu ojačale su u srijedu kako su dionice videoigara porasle, dok su dionice u Australiji dosegnule gotovo dvogodišnji maksimum, jer je više tržišta nastavilo trgovanje nakon božićne pauze. Kineski indeks CSI 300 dodao je 0,40% do poslijepodnevnog trgovanja jer su se dionice kompanija za videoigre oporavile nakon pada u prethodnoj sesiji. Kineske dionice online igara na sreću porasle su u trgovanju u Hong Kongu nakon što je vrhovni regulator igara na sreću u Pekingu rekao da će “pažljivo proučiti” zabrinutosti svih dioničara u vezi s nacrtom pravila usmjjerenih na suzbijanje prekomernog igranja i potrošnje. Hongkonški Hang Seng indeks porastao je 1,7 posto. Ovo je prvi dan trgovanja u sedmici za tržišta u Hong Kongu. Australski indeks S&P/ASX 200 završio je 0,79% viši na 7.561,20. Indeks je dosegao najviši nivo od kraja aprila 2022., nakon nastavka trgovanja za ovu nedelju. Očekuje godišnje dobitke od preko 7 posto. Australske dionice potstaknute su nadama da Banka rezervi Australije više neće dizati kamatne stope nakon što je centralna banka zadržala stope stabilnima na svom posljednjem sastanku u godini, djelimično potstaknuto oštrijim nagibom Federalnih rezervi. S manje podatkovnih tačaka na ekonomskom kalendaru i svim važnijim sastancima centralne banke, očekuje se da će obim trgovanja biti slab. Japanski Nikkei 225 porastao je 1,25%, dok je širi indeks Topix dodao 1,19%. Topix je krenuo prema svom četvrtom uzastopnom danu dobitaka. Nikkei 225 dobio je više od 27% do sada ove godine, što ga čini najboljim azijskim indeksom za 2023. Južnokorejski Kospi poništio je rane dobitke kako bi se trgovao nepromenjenim, dok je indeks malih kapitalizacija Kosdaq porastao 1,17%. Tokom noći, dionice na Wall Streetu započele su posljednje sedmice u godini pozitivno, gurnuvši S&P 500 bliže rekordnim nivoima, piše Seebiz.
Wizz Air smanjuje broj zimskih letova u regiji, ali nema “rezanja” na bh. aerodromima
Marx.ba Wizz Air ima ozbiljna rezanja broja letova u Beogradu ove zime, ali kompanija reže i u Skoplju, informacija je koja je objavljena prije nekoliko dana Skoplje pasti sa 116 sedmičnih letova na samo 82 leta, što je pad od 29,4%, veći nego i u Beogradu. Sada su stigle nove informacije. Kako piše Zamaaero u regiji će biti još smanjenja letova ove zime. No, i povećava se linija Priština-Beč od 16.1. sa 4 na 5 letova, a od 15.3. i na 6 letova. Wizz Air neće rezati ni jedan let iz Ljubljana, Tuzle, Sarajeva, Banja Luke, Podgorice. Ovo znači da Wizz Air u regiji od 1. do 3. mjeseca reže čak 63 sedmična leta.