Huawei na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru: Inovacije za inteligentniji svijet
Marx.ba Huawei, globalna tehnološka kompanija, predstavila je najnovije tehnologije na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. Već tradicionalno, stručnjaci ove kompanije posjetiteljima sajma predstavljaju načine na koje grade bolje povezani, inteligentniji svijet. Inovacija je srž poslovanja kompanije Huawei još od osnivanja. Tome svjedoči zahtjev kompanije za 5.071 patent u 2023. godini. Na nedavnom održanom sajmu industrije mobilnih komunikacija, MWC Barcelona, Huawei je predstavio osam 5.5G inovacijskih praksi kako bi pomogao operaterima u izgradnji 5.5G mreža. Istaknuto je da će ovaj standard dodatno otključati potencijal mobilnih mreža i stvoriti nove prilike za rast telekomunikacijske industrije. – Nastavljamo ulagati u inovacije i poticati tehnološki napredak, ističući politiku upravljanja kvalitetom. Fokusirani na otvorenost i saradnju, usmjeravamo se na razvoj temeljnih ICT tehnologija i kompleksnih softverskih i hardverskih platformi. Osim toga, kontinuirano radimo na tome da svakoj kompaniji, bez obzira na njenu veličinu, omogućimo održivije i pouzdanije poslovanje na svakom koraku i u svakom trenutku. To potvrđujemo novim načinom na koji digitalizujemo obrazovanje, zdravstvo, ali i sve druge industrije, izjavio je Zećir Kasumić, direktor odjela za odnose sa javnošću i komunikacije Huawei BIH. Mladi lokalni talenti su budućnost ove industrije, a program kompanije Huawei Seeds for the Future posvećen je društvenoj odgovornosti koji ima za cilj njegovati ITC talente i mlade lidere, te promicati razvoj digitalnih zajednice. Zahvaljujući ovom programu, studenti tijekom osmodnevnog programa imaju priliku učiti od vrhunskih stručnjaka o naprednim tehnologijama, umjetnoj inteligneciji, kao i 5G mreži. U kompaniji Huawei vjeruju da je tehnologija opće dobro, te kao takva treba biti dostupna svima, a rast i razvoj ne smije štetiti okolišu. Zbog toga kompanija poduzima ozbiljne korake u zaštiti okoliša poput ekološkog dizajna, smanjenja ambalaže, ispisa s bojama na bazi soje, recikliranja proizvoda i smanjenja utjecaja proizvodnje. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru jedna je od najznačajnijih privrednih manifestacija u regiji, koja pruža odličnu priliku za poslovne partnere, kupce i stručnjake da se upoznaju s Huawei proizvodima, uslugama i tehnološkim inovacijama. Huawei je multinacionalna kompanija koja je prisutna na tržištu Bosne i Hercegovine posljednjih 14 godina. Broji više od 200.000 zaposlenika i u potpunosti je privatna kompanija koja je u vlasništvu svojih zaposlenika. Huawei je poznat po tome što je posljednjih deset godina uložio 100 milijardi američkih dolara u istraživanje i razvoj tokom posljednih 10 godina, a od 200.000 radnika, čak 50% njih radi upravo u tom sektoru.
Aircash ove godine stiže u Bosnu i Hercegovinu
Bloomberg Adria Aircash оve godine ulazi na tržište Bosne i Hercegovine, gdje će svim zainteresovanima nuditi ključne Aircash usluge, poput instant slanja novca iz inostranstva u BiH, potvrdio je u intervjuu za Bloomberg Adriju Hrvoje Ćosić, direktor ove hrvatske kompanije koja je prisutna u svim državama Evropske unije (EU) i u Švajcarskoj. Aircash je prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik i izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice. Licencirana su institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja vrijedi u svim državama Evropske unije. Upisani su u EU registar institucija za elektronski novac od krovnog regulatora EBA (European Banking Authority). Približavaju se brojci od milion korisnika i objedinjuju sve potrebne funkcionalnosti za brza, jednostavna i povoljna plaćanja. Osim BiH, planiraju se proširiti na tržišta u Evropi, te posebno u susjedne zemlje – Srbiju, Crnu Goru i Albaniju. – Ove godine zasigurno Aircash planira poslovanje u BiH. Regulativa se približava standardima Evropske unije i svakako vjerujem da ćemo ove godine ponuditi našim klijentima u Bosni i Hercegovini ključne Aircash usluge, poput instant slanja novca iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu. To će biti odlična vijest za dijasporu koja živi u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i drugim državama, jer vjerujemo da će to biti konkurentan, jednostavan i brz kanal za slanje novca u BiH. Takođe, planiramo ponuditi Aircash Mastercard karticu koja će biti izvrsna za sigurnu i jednostavnu online kupovinu, ali i za kontrolu troškova. Karticu će biti moguće nadopunjavati s tekućih računa, karticama i gotovinom, te jednostavno njome upravljati putem Aircash mobilne aplikacije, rekao je Ćosić.
Svečano otvoren Premium salon poslovne klase na Međunarodnom aerodromu Sarajevo
Marx.ba U prisustvu brojnih zvanica na Međunarodnom aerodromu Sarajevo otvoren je Premium salon poslovne klase. Direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Alan Bajić i predsjednik Nadzornog odbora, Benjamin Mešak su svečanim presjecanjem vrpce zvanično otvorili vrata ovog ekskluzivnog salona. – Realizacija i ovoga projekta je na tragu pozitivnih pomaka koji se dešavaju na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kada je riječ o unapređenju kvaliteta usluga. Čestitam Upravi i svim uposlenicima aerodroma na kontinuiranom rastu i unapređenju u svim segmentima poslovanja, te se radujem nastavku naše uspješne saradnje, kao i novim projektima koji su pred nama, rekao je Mešak. – S ponosom vam predstavljamo naš novi Premium salon poslovne klase, koji predstavlja još jedan korak u nizu unapređenja usluga Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ovaj ekskluzivni salon je mjesto gdje naši putnici mogu uživati, opustiti se i pripremiti za svoje putovanje, a u isto vrijeme se osjećati ugodno i dobrodošlo. Zahvaljujem se svima koji su doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta i pozivam sve naše putnike da posjete Premium salon i uživaju u vrhunskoj usluzi koja im je na raspolaganju, izjavio je Alan Bajić, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Premium salon se nalazi na drugom spratu Terminala B i zauzima blizu 400 m2 prostora sa kapacitetom od 85 sjedećih mjesta. Sastoji se od četiri glavne i tri dodatne zone: zona usluge, zona za objedovanje, zona za odmaranje i zona rada. Dodatne zone su prostorija za obavljanje molitve, sala za održavanje poslovnih sastanaka i studio – apartman, kao i toaleta, te odvojenom prostorijom za tuširanje. Opremanje premium salona povjereno je stručnom timu kompanije Inside namještaj, koji je pažljivo birajući odabrane materijale i detalje u potpunosti opravdao naša očekivanja.Boravak u premium salonu omogućava putnicima potpuno novi i poseban ugođaj koncipiran u skladu sa industrijskim standardima u navedenom domenu, kao i očekivanjima i specifičnim zahtjevima putnika koji prilikom putovanja i boravka na aerodromima koriste usluge poslovnih salona. Svim korisnicima salona na raspolaganju će biti izuzetna ponuda cateringa koja uključuje hladna i topla jela domaće i internacionalne kuhinje, širok izbor bezalkoholnih i alkoholnih pića, kao i toplih napitaka, uz izvrstan desertni program. Mirnu i relaksirajuću atmosferu uz ambijentalnu rasvjetu, upotpunjuje pogled koji se dužinom cijelog salona pruža prema terasi sa pogledom na pistu sarajevskog Aerodroma. Putnicima je omogućen i izlazak na terasu na kojoj je dozvoljeno konzumiranje cigareta. Za korisnike studio-apartmana obezbjeđena je potpuna privatnost uz mogućnost korištenja privatnog kupatila. Cijena usluge korištenja Premium salona poslovne klase:Putnici poslovne klase 80,00 KMPutnici koji putuju drugom klasom – walk in korisnici 100,00 KMStudio apartman (na poseban zahtjev ) kapacitet 7 osoba – 500,00 KMKonferencijska sala za sastanke (na poseban zahtjev) – 400,00 KMKorištenje salona je vremenski ograničeno na tri sata Omogućena je i dodatna pogodnost – naredna tri mjeseca 40 posto popusta za korisnike Premium salona!
Musk uvodi naknadu za nove korisnike platforme X
Marx.ba Ako do sada niste besplatno otvorili račun na platformi X, bivšem Twitter, od sada ćete morati platiti „malu naknada”. To je na svojoj platformi objavio Elon Musk. Prema njemu, ova naknada je “jedini način da se obuzda nemilosrdni napad botova”. Također tvrdi da nikakva zaštita nije moguća osim plaćanja jer AI botovi mogu lako otvoriti račun, što dovodi to rasta lažnih korisničkih profila. U naknadnom postu, Musk je objasnio da će korisnici koji odluče ne platiti naknadu biti onemogućeni objavljivati ali će i dalje moći besplatno pratiti druge korisničke profile i čitati sadržaj. Međutim, nakon tri mjeseca imat će besplatan pristup. Nije jasno kako će to nadmudriti AI da otvore nove račune i tiho čekaju tri mjeseca. Trenutno nije poznat datum stupanja na snagu ovog sustava niti iznos naknade. Prema ranijim glasinama, Twitter razmatra naplaćivanje jednog američkog dolara godišnje. Spominjanje botova kao jednog od glavnih problema platforme ima korijen u nakani da bi se oglašivačima prezentirali točni i poželjni soiciodemografski profili korisnika. Otkako je kupio X, pokušaj da verificirani računi plaćaju pretplatu, nije uspio, ni finansijski, niti je time riješio problem botova i spama. Muskov pokušaj uvođenje verifikacije i čišćenje računa je priča kako se ne vodi platforme, odnosno bilo koji biznis. To je primjer jedne tragikomične poslovne priče koja će se jednog dana proučavati na koledžima. Čim je preuzeo Twitter, rekao je da cijeli proces s verificiranim računima treba promijeniti. Prvo su nastali „sivi bedževi“ za „službene“ račune. Zatim je uvedena naknada za sve koji žele „plave bedževe“. U istom vremenu nastala je je izjava koja se puno koristi u raznim meme objavama: „zaposlenici moraju biti pripravni na hard core posao da bi izgradili „twitter 2.0“. Ni dva mjeseca nakon preuzimanja, Musk je počeo vraćati račune koji su bili zabranjeni, a mehanizmi koji su u platformi bili uspostavljeni da bi se spriječilo širenje dezinformacija, su razvodnjeni do te mjere da više nisu imali efekta. U cijelom procesu pokušaja da Musk dovede platformu u red, po njegovoj zamisli, da „obuzda botove i riješi spam“ bilo je puno kolateralnih žrtava, mnogo je ljudi izgubilo posao ili su sami otišli, nestalo je povjerenje između platforme i oglašivača, s famoznom “ od….te“ izjavom, i kao krajnji rezultat, platforma je izgubila puno korisnika koji su je sami napustili i okaljala nepovratno brand kompanije. Najnovije, plavi bedževi su se opet iznenada, nenajavljeno pojavili pred neku sedmicu na korisničkim računima koje im je Musk ne tako davno oduzeo. Zato vjerovati kako će „mala naknada“ riješiti puno problema koje je Musk naslijedio ili sam stvorio, je samo još jedna epizode neslavne priče koja je započela kad je Musk unio umivaonik u zgradu Twittera, piše Bug.
Predstavljene dobre prakse primjene Zelenih poslovnih modela
N. D. U Sarajevu su danas na okruglom stolu predstavljeni pilotirani Zeleni poslovni modeli u malim i srednjim preduzećima, te je istaknuta važnost primjene Zelenih poslovnih modela koji su održivi i imaju za cilj postići visok stepen zaštite okoliša. Zeleni poslovni modeli koji se realizuju u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), zapravo su pristupi poslovanju koji se fokusiraju na održivost i smanjenje negativnih uticaja na okoliš, istovremeno stvarajući vrijednost za preduzeće i društvo. – Zelena privreda je trend koji se dešava u globalnoj ekonomiji, a s kojim se suočavaju i kompanije iz Bosne i Hercegovine. Naime, kako bi učestvovali u međunarodnim lancima nabavke i zadovoljili potrebe međunarodnih kupaca, kompanije moraju zadovoljiti standarde zelene privrede. Kako bismo pružili podršku takvim kompanijama u prethodnom periodu smo sarađivali sa nekoliko malih i srednjih preduzeća, čije će djelovanje u oblasti zelene ekonomije i zelenih rješenja biti primjer u Bosni i Hercegovini. Izuzetno nas raduje što će se danas predstaviti konkretni poslovni primjeri koji su realizovali pilot projekte zelenih poslovnih modela u oblasti energetske efikasnosti i zelene certifikacije, izjavila je Eva Näher, programska menadžerica pri Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ). Kako bi se Zeleni poslovni modeli uspješno implementirali ključan je sinergijski pristup, a Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine prepoznala je značaj zelenih lanaca vrijednosti u kontekstu razvijanja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog sektora, optimalnog korištenja internih resursa, smanjenja otpada, zaštite okoliša te kreiranja novih radnih mjesta. – Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je imala ulogu posrednika između privatnog sektora i projekta, a vjerujem kako je poseban doprinos uspjehu ovog pilot projekta bilo to što su zaista prepoznate potrebe kompanija. Tako je pet naših članica, kompanija iz oblasti metalne i drvne industrije, uspjelo da zadovolji rigorozne kriterije te budu odabrane za implementaciju Zelenih poslovnih modela. Kompanije iz navedenih sektora se suočavaju sa zahtjevima dobavljača i kupaca iz Evropske unije da što prije uvedu Zelene poslovne modele i sve do sada su to mogle realizovati isključivo vlastitim sredstvima. Zato je jako bitno kada postoje organizacije koje pružaju podršku privatnom sektoru u ozelenjavanju njihovih poslovnih modela, kazala je Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj/ Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
Berze: Fokus tržiša na okrenut prema Bliskom istoku
Marx.ba Evo nam školski primjer kako se okolnosti mogu promijeniti preko vikenda. U petak su na tržištu vladale jedne pretpostavke, ali na početku nove sedmice tu je gotovo nova situacija. Rizik od novog svjetskog rata nikad nije bio veći, nakon napada Irana na Izrael. Sa druge strane napad Izraela na Iran uzburkao bi strasti na Bliskom istoku, a lako bi za sobom mogao povući svjetske velesile u prikriven ili otvoren sukob. I to sve dok se priča o novoj ruskoj ofenzivi na Ukrajinu. Vrlo je lako zaključiti kako bi se takav scenarij odrazio na cijene nafte, agri robe, metala ili zlata… a onda se postavlja pitanje što će biti s inflacijom, monetarnom politikom i kamatama, tokovima robe i opskrbnim lancima i svime ostalim povezanim. Ukratko, geopolitika danas vodi tržišta, kaže se u analizi Lidera. Stoga je jasno da će u fokusu tržišta ove sedmice biti Bliski istok i što će biti s premijom rizika za sirovu naftu i globalne cijene energije. Američki dolar je ojačao, dijelom zbog Bliskog istoka, dijelom zbog odgode smanjenja kamata u SAD. Dolar je proše sedmice zabilježio najveći sedmični rast od 2022., a trenutno je odnos dolara i eura 1,065. Sljedeća tačka podrške je nivo od 1,05, a ako se ona probije onda je cilj paritet. Interesantno će biti i na agri tržištima. Fondovi su i dalje s velikom short pozicijom (pogotovo pšenica), globalna tržišta fizičke robe su vrlo heterogena, a vrijeme u SAD i dijelu Evrope nije idealno. U sjeni događanja na Bliskom istoku, ostaje činjenica da su prošlosedmični podaci za inflaciju u SAD bili iznad očekivanja tržišta, 3,5 posto. To je bio bearish signal za dionice, obveznice i tržište roba nominiranih u dolarima, a dovelo je i do toga da tržište propitkuje hoće li uopće biti promjene monetarne politike i smanjenja kamata u ovoj godini, pogotovo što nas na jesen čekaju izbori u SAD. Pritom Kina, a rekao bih i ECB čekaju da po tom pitanju SAD napravi prvi korak i smanje kamatne stope. Rast ekonomije SAD Najutjecajniji bankar u SAD, Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chasea, očekuje da će američka ekonomija biti otporna i ponovno rasti ove godine. No, on se boji da bi geopolitički događaji, uključujući rat u Ukrajini i rat na Bliskom Istoku, kao i politička polarizacija u SAD mogli stvoriti okruženje koje bi lako moglo stvoriti rizike koji bi mogli zasjeniti sve što se događalo od Drugog svjetskog rata pa do danas. Prema nedavnoj publikaciji MMF-a, neizbježna neispunjenja obaveza do kojih će doći zbog trenutne globalne dužničke krize “izazvat će paniku na finansijskim tržištima”. Danas je globalni dug narastao na više od 336 posto svjetskog BDP-a. Globalni dug sada raste stopom nikad viđenom u historiji. Nadalje, gledano u postotku BDP-a, svjetska ekonomija se smanjuje po najbržoj stopi ikada zabilježenoj. Od sada će globalni dug eksponencijalno rasti. Ali paradoks je da nema dovoljno duga da sistem funkcionira. I to je razlog zašto vidimo kako globalni dug raste rekordnom brzinom. Sadašnji sistem temelji se na dugu. To znači da jednostavno da biste funkcionirali morate stvarati sve više i više duga. Da bi sistem temeljen na dugu funkcionirao, na njegovoj trenutnom nivou mora se stvoriti eksponencijalno više duga. Stvaranje duga ne može biti linearno, mora se širiti. Ovaj mehanizam stalnog i neprekidnog stvaranja duga pokretačka je snaga funkcioniranja sadašnjeg sistema. U trenutku kada prestane, cijeli finansijski sistem se zamrzava, što je fenomen poznat i kao kreditno zamrzavanje ili kriza likvidnosti. Ako se odmaknemo od događanja za vikend, gledajući prošlu sedmicu, cijene nafte su blago pale zbog straha od usporavanja ekonomije. Trenutno se terminska cijena Brent kreće oko nivoa od 90 $bbl, dok je WTI na razini od oko 85 $/bbl. No sve to uz jedno veliko ALI! Polovicom prošle sedmice cijene nafte dosegle su najviši nivo u zadnjih šest mjeseci, no potom su pale nakon što su izašli podaci o inflaciji u SAD. Porasle cijene prirodnog plina Terminske cijene evropskog prirodnog plina TTF porasle su na nivo od 30 €/MWh, blizu tromjesečnih najviših nivoa, usred eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Iako je napad Irana na Izrael prouzročio malu štetu, još uvijek postoji neizvjesnost oko odgovora Izraela i hoće li sukob eskalirati. U međuvremenu, rizici opskrbe povezani s ratom u Evropi i dalje postoje, nakon ruskih napada na dva podzemna skladišta u Ukrajini. Istodobno raste uvoz LNG-a iz azijskih zemalja, pri čemu je uvoz iz Kine u martu dosegao 6,61 miliona tona. Unatoč tome, evropska tržišta plina su dobro opskrbljena, s rezervama trenutno na 61,7 posto popunjenosti kapaciteta. Osim toga, faktori kao što su projekcije toplijeg vremena, povećana proizvodnja energije vjetra, snažna francuska proizvodnja nuklearne energije i povećana norveška opskrba plinom imaju bearish utjecaj na tržište. Pad cijena žitarica Što još pokreće tržišta poljoprivrednih proizvoda? Rastuće kamatne stope dovele su do pada cijena žitarica u posljednjih 18 mjeseci i prisilili su novac da napusti agri tržišta. Kao odgovor na to, fondovi su izgradili short poziciju. Rekordno visoka proizvodnja u Južnoj Americi, prvenstveno u Brazilu u soji i kukuruzu, promijenila je dinamiku. Tu je i Kina koja je odobrila uvoz brazilskog kukuruza u decembru 2022. i kupuje rekordne količine. Kinezi diverzificiraju svoju ponudu koliko god mogu. Upravo su odobrili argentinsku pšenicu, a očekujemo da će odobriti i argentinski kukuruz. U međuvremenu, SAD je ostao kao otok, sa svojom zalihom kukuruza. Povrh toga, SAD gubi prednost od Crnog mora u pšenici i Brazilu u soji. Zbog toga su Chicago i svjetske cijene žitarica pale su na najniže trogodišnje nivoe. Ulazimo u treću godinu rata u Ukrajini. Premda izvoz iz Ukrajine ide, tempo je nešto ispod prošlogodišnjeg. Paralelno, Rusi nastavljaju ciljati lučke objekte u Odesi i električnu i energetsku infrastrukturu drugdje u zemlji. To bi moglo negativno utjecati na izvoz u budućnosti. Rusija proživljava politički spor oko toga tko će izvoziti pšenicu. Sve više izgleda kao da vlast želi preuzeti kontrolu. Prije godinu dana izbacili su multinacionalke, a sada postoji spor između najistaknutijeg privatnog izvoznika TD Rif i države. Moguće je da Rusi idu prema nacionalnom odboru za žito? Omjer svjetskih zaliha i potrošnje globalnih izvoznika pšenice rekordno je nizak. Ako Rusi prestanu izvoziti, postanu pasivniji
Tržište automobila: Hibridi preuzeli primat
Marx.ba Električni automobili bili su zvijezde tržišta u posljednjih nekoliko godina, ali im sjaj u posljednje vrijeme nestaje, ako je suditi prema podacima prodaje u SAD i Eropi. Njih su gurale mnoge kompanije, potaknute najviše strelovitim uspjehom Tesle, ali i zbog bojaznosti da ne zaostanu i budu potpuno maknute kada regulatori uvedu restrikcije. Najnoviji podaci govore da je prodaje u prvom tromjesečju ove godine na američkom tržištu pala za 2,7 postotaka, a isti se trend vidi i u Evropi. Međutim, kako je prodaja električnih vozila (EV) dodatno usporila i pala, tako su hibridi s motorom na benzin i struju nastavili bilježiti rast, što je nastavak trenda započetog prošle godine. U razdoblju od januara do marta ove godine prodaja hibrida porasla je za čak 43 postotaka. Tržište diktira daljnje odluke, pa Ford najavljuje da će do 2030. godine proizvoditi sve modele svojih vozila kao hibride. Ušetate li na neki od prodajnih mjesta Toyote u SAD ovih dana i izrazite li želju da kupite model Prius, hibrid koji je na tržištu već 27 godine, dobit ćete odgovor da se na isporuku čeka do godine dana, ovisno o konfiguraciji modela. Prius je nedavno redizajnirao cijelu liniju i to je još više potaknulo nevjerovatnu potražnju. Plus, Toyota ima u Americi visoku reputaciju i horde poklonika Priusa koji se na Toyotinim forumima i grupama kunu u taj hibrid. U 2023. Amerikanci su kupili rekordnih 1,4 milijuna hibrida, u usporedbi s 1,2 električnih vozila. Cijene EV-a padaju, uglavnom zbog saveznih poreznih olakšica i smanjenja cijena od strane Tesle, tržišnog lidera. Ipak, oni su još uvijek skuplji od hibridnih ili plinskih vozila. Prosječna cijena na američkom tržištu prošle godine bila je 63 hiljade dolara, da bi sada pala na nešto više od 60.500 dolara, ne uključujući porezne olakšice. Prosječna cijena hibrida stabilizirala se na otprilike 42 hiljade dolara. Tipični hibrid košta nešto više od benzinske verzije. Na primjer, Toyota RAV4 hibrid s pogonom na sve točkove, počinje u 32.825 dolara, što je 1.600 dolara više od usporedive verzije benzinca. Hibridna vozila bilježe rast u i EU, nadmašujući rast električnih modela. Prema poznatim podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), registracije su krajem prošle godine porasle za 24,2% u usporedbi s decembrom 2022. godine u 27 zemalja EU, Velikoj Britaniji i zemljama članicama EFTA-e. To je nadmašilo rast električnih automobila, koji su u istom periodu zabilježili porast od 14,8 postotaka. Najveći rast prodaje hibrida zabilježen je u Francuskoj (13 posto), Italiji (12,8 posto), Španjolskoj (9,9 posto) i Njemačkoj (5,4 posto). Čak je i prodaja Ferrarija s hibridnim motorima po prvi je put premašila prodaju tradicionalnih modela, što je historijski trenutak za marku koja je neraskidivo povezana sa super automobilima koje pokreću bučni, snažni motori. Mala je razlika, samo 51 posto u korist hibrida, ali u usporedbi sa samo 19 posto prije godinu dana, to je veliki pomak. Četiri od 13 modela koje Ferrari nudio su hibridi. Ferrarijevu prodaju pospješili su 296 GTB, GTS i SF90 hibrid. Iako su benzinski automobili i dalje najpopularnija kategorija vozila u Evropi, njihov udio u tržištu se polako smanjuje. Krajem 2023. godine benzinski automobili su imali udio od 35,5 postotaka, što je blagi pad u odnosu na 36,9 postotaka od početka prošle godine.
Kraj krize u Njemačkoj značio bi i oporavak bh. industrije
Bloomberg Adria Njemačka industrija šalje pozitivne signale s obzirom na to da proizvodnja bilježi drugi uzastopni mjesečni rast. Znak da bi najveća evropska ekonomija uskoro mogla izaći iz blage recesije svakako je pozitivna vijest za kompanije i ekonomiju Bosne i Hercegovine s obzirom na to da je Njemačka naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner. Prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, industrijska proizvodnja porasla je za 2,1 posto mjesečno, što je bolje od svih predviđanja ekonomista koje je anketirao Bloomberg. Izrazito pozitivan utjecaj na industrijsku proizvodnju imao je građevinski sektor, gdje je proizvodnja porasla za 7,9 posto mjesečno. Industrijska proizvodnja bez energetike i građevinarstva u februaru je prema sezonski prilagođenim indeksima bila 1,9 posto veća u poređenju s januarom. Taj rast uveliko proizlazi iz povećanja proizvodnje u automobilskoj (5,7 posto) i hemijskoj industriji (4,6 posto). Važno je pratiti oporavak najveće ekonomije u Evropskoj uniji poput Njemačke, s obzirom na njen značaj kao ključnog ekonomskog partnera za mnoge zemlje, smatra Mahmut Galijašević, potpredsjednik i CEO MAN+HUMMEL BA Tešanj, kompanije iz automobilskog sektora koja upošljava 800 radnika, što je čini najvećim njemačkim poslodavcem u BiH. Navodi da je pad BDP-a i industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prethodnom periodu mogao imati negativan uticaj na izvoz kompanija iz drugih zemalja, uključujući i našu zemlju. Međutim, oporavak Njemačke svakako će imati i pozitivan uticaj na BiH. – Očekuje se da će njen oporavak imati pozitivan utjecaj na našu ekonomiju i naše izvoznike u svim granama industrije, a posebno se nadamo da će automobilska industrija profitirati iz tog rasta, kaže Galijašević. S druge strane, najveći pad proizvodnje u Njemačkoj zabilježen je u sektoru proizvodnje energije, gdje je opao za 6,5 posto. Galijašević navodi da je to i očekivano s obzirom na trend pada cijena na tržištu. – Ovaj trend može biti rezultat različitih faktora, uključujući veću efikasnost u korištenju energije, povećanje obnovljivih izvora energije, kao i promjene u potrošačkim navikama. Važno je pratiti kako se ovi trendovi razvijaju i kako mogu uticati na energetski sektor i šire ekonomske tokove, dodaje on. Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u prva dva mjeseca ove godine zabilježila je rast. Mjesečni rast potaknut je većom proizvodnjom baznih metala, dok na godišnjem nivou prednjači proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava.
Industrija “brze” mode: Novi zakon kompanije će ocjenjivati po pitanju ekologije
Marx.ba Francuska vlada radi na novom zakonu koji bi trebao bolje regulirati kompanije koje se bave tzv. brzom modom. Stručnjaci i aktivisti pozdravljaju tu mjeru, iako bi neki u zakonu voljeli vidjeti drugačije metode. Zakon o “brzoj” modi u Francuskoj nedavno je jednoglasno usvojen u Donjem domu parlamenta, što predstavlja rijedak primjer konsenzusa u Nacionalnoj skupštini, gdje vlada nema apsolutnu većinu i često se suočava sa snažnim protivljenjem oporbe. Međutim, ta jednoglasnost ne znači da svi pozdravljaju metode francuske vlade. Novi propisi će vrijediti za one kompanije koje svakodnevno izbacuju određeni minimalni broj proizvoda, čiji prag će kasnije biti definiran novom uredbom. U fokusu tog zakona su giganti u sektoru brze mode, poput proizvođača Sheina i online-platforme Temu – obje kompanije sa sjedištem u Kini. Takve kompanije će na svojim web-stranicama jasno morati istaknuti poruke koje ukazuju na ekološki utjecaj njihovih proizvoda, s ciljem da potiču kupce da recikliraju odjevne predmete – inače će se suočiti s kaznama i do 15.000 eura. Novim ekološkim sistemom bodovanja ocjenjivat će se modne kompanije. One koje loše posluju, morat će platiti taksu od početnih 5 eura, a od 2030. godine, do 10 eura po artiklu. Vlada će također zabraniti reklamiranje brze mode i njihovih proizvoda od 2025. godine. Kršenje tog zakona bit će sankcionirano kaznama u iznosu do 100.000 eura. Zakon još treba dobiti zeleno svjetlo francuskog Senata i mogao bi stupiti na snagu tokom nekoliko idućih mjeseci. Ipak, za Juliju Faure, modnu dizajnericu i predsjednicu grupe En Mode Climat koja okuplja oko 600 kompanija koje se na ekološki održiv način bave proizvodnjom modne konfekcije, nacrt zakona je “odlična vijest”. – Dobili smo kulturnu bitku, jer brza moda je ekološka, društvena i kulturna katastrofa koja uništava sve osim luksuznog sektora na tržištu, ističe ona u razgovoru za DW. Faure smatra da vlada time šalje pravi signal kada je riječ o modnim proizvodima od pamuka i lokalnoj proizvodnji, koji će dobiti dobru ekološku ocjenu, dok će oni proizvedeni na udaljenim destinacijama i od sintetičkih tkanina dobiti loše ocjene. – Ipak, mi i dalje moramo biti oprezni i osigurati da prag kojim se definira kompanije brze mode ne bude postavljen previsoko, dodaje Faure, prenosi Seebiz. No, Philippe Moati smatra da taj prag ne bi trebao biti prenizak, kako bi se osiguralo da ne uključuje francuske brendove. On je profesor ekonomije na Univerzitetu Paris Cite i utemeljitelj pariške kompanije za istraživanje tržišta ObSoCo.
Monetarna kretanja u BiH: Depoziti povećani za 137,8 miliona KM, veće i devizne rezerve
Marx.ba Kako je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, ukupna novčana masa (M2) na kraju februara 2024. godine u BiH iznosila je 35,98 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec registriran je porast novčane mase za 208 miliona KM (0,6%). Porast novčane mase (M2) u februaru 2024. godine rezultat je povećanja novca (M1) za 208,6 miliona KM (1,0%) i smanjenja kvazi novca (QM) za 0,6 miliona KM. U strukturi novca (M1) gotovina izvan banaka je povećana za 52,6 miliona KM (0,8%), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti za 156,1 milion KM (1,0%). Kvazi novac (QM) je smanjen usljed smanjenja prenosivih depozita u stranoj valuti za 182,2 miliona KM (4,3%) i ostalih depozita u domaćoj valuti za 35,7 miliona KM (1,2%), dok su istovremeno ostali depoziti u stranoj valuti povećani za 217,3 miliona KM (3,0%). Na godišnjem nivou porast novčane mase (M2) u februaru 2024. godine iznosio je 2,79 milijardi KM(8,4%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 448,6 miliona KM (7,5%), kod prenosivih depozitau domaćoj valuti za 1,51 milijardu KM (11,1%), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 275,2 milionaKM (7,4%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 40,1 milion KM (1,4%) i kod ostalih depozita u stranojvaluti za 517,5 miliona KM (7,4%). Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u februaru 2024. godine u iznosu od 208miliona KM (0,6%) je povećanje neto strane aktive (NSA) za 27 miliona KM (0,1%) i neto domaće aktive(NDA) za 181 milion KM (1,2%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,79 milijardi KM(8,4%) rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,57 milijardi KM (8,2%) i neto domaće aktive(NDA) za 1,22 milijarde KM (8,7%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju februara 2024. godine iznosili su 23,66 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 197,5 miliona KM (0,8%). Kreditni rast registriranje kod sektora stanovništva za 79,3 miliona KM (0,7%) i kod privatnih preduzeća za 145,9 miliona KM(1,5%), dok je kod ostalih sektora došlo do smanjenja kredita. Krediti su smanjeni kod nefinansijskih javnihpreduzeća za 12,5 miliona KM (2,1%), kod vladinih institucija za 13,2 miliona KM (1,2%) i kod ostalihdomaćih sektora za 1,9 miliona KM (0,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, nominalno 1,66 milijardiKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 885,3 miliona KM (8,0%), kod privatnihpreduzeća za 735,5 miliona KM (8,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 68,1 milion KM (41,6%).Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrirano je kod nefinansijskih javnih preduzeća za 16,5miliona KM (2,7%) i kod vladinih institucija za 14 miliona KM (1,3%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju februara 2024. godine iznosili su 31,38 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su povećani za 137,8 miliona KM (0,4%). Rast depozita na mjesečnom nivouregistriran je kod sektora stanovništva za 235,2 miliona KM (1,5%) i kod nefinansijskih javnih preduzećaza 43,7 miliona KM (2,2%). Depoziti su smanjeni kod privatnih preduzeća za 127,2 miliona KM (1,8%),kod vladinih institucija za 2,7 miliona KM (0,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 11,2 miliona KM (0,6%).Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,52 milijarde KM(10,2%), kod privatnih preduzeća za 798,3 miliona KM (12,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za14,8 miliona KM (0,7%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 113,8 milionaKM (2,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,3 miliona KM (1,0%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju februara 2024. godine iznosile su 16 milijardi KM i veće suu odnosu na prethodni mjesec za 122,2 miliona KM (0,8%), dok su na godišnjem nivou devizne rezervepovećane za 664,9 miliona KM (4,3%)