EIC: 1,2 milijarde eura za strateške tehnologije i kompanije koje rastu
Marx.ba Evropska komisija usvojila je program rada Evropskog vijeća za inovacije (EIC) 2024. Otvara mogućnosti financiranja u vrijednosti od preko 1,2 milijarde eura u 2024. Većina je posvećena malim i srednjim preduzećima i novoosnovanim poduzećima za razvoj i povećanje “dubokih tehnoloških” inovacija u kritičnim područjima kao što su generativna umjetna inteligencija, svemir, kritične sirovine, poluvodiči i kvantne tehnologije. To ide uz odluku EK kojom se dovršava restrukturiranje EIC fonda, koji će primiti kapitalnu injekciju od 585 miliona eura za ulaganje u odabrane tvrtke EIC-a, čime će se prikupiti više od 2 milijarde eura novih ulaganja. Dok je većina sredstava EIC-a otvorena za sva područja tehnologije, 420 miliona eura namijenjeno je novim tehnologijama te malim i srednjim preduzećima i startupima za suočavanje s izazovima koji izravno podržavaju Evropski zeleni dogovor, REPowerEU, Zakon o čipovima, budući Zakon o umjetnoj inteligenciji, Net Zero Industry zakona i druge politike EU, uključujući Novu evropsku inovacijsku agendu. U skladu sa strategijom EK o ekonomskoj sigurnosti, aplikacije u kritičnim područjima kao što su umjetna inteligencija i kvantna tehnologija provjeravat će se za zaštitu stranog vlasništva i ulaganja koje će primijeniti EIC fond. Radni program EIC-a za 2024. detaljno opisuje financiranje u tri glavne sheme: EIC Pathfinder (256 miliona eura) za multidisciplinarne istraživačke timove koji poduzimaju vizionarska istraživanja s potencijalom da dovedu do tehnoloških otkrića (bespovratna sredstva do 4 miliona eura). EIC Transition (94 miliona eura) za pretvaranje rezultata istraživanja u prilike za inovacije, praćenje rezultata generiranih projektima EIC Pathfinder, projektima dokaza koncepta Europskog istraživačkog vijeća i po prvi put otvoren za rezultate projekata iz saradničkih projekata Horizon iz stupa 2/društvenih izazovi (bespovratna sredstva do 2,5 miliona eura). EIC Accelerator (675 miliona eura) za novoosnovana preduzeća i mala i srednja preduzeća za razvoj i povećanje inovacija s potencijalom stvaranja novih tržišta ili poremećaja postojećih (bespovratna sredstva ispod 2,5 miliona eura, ulaganja od 0,5 do 15 miliona eura). 405 miliona eura namijenjeno je ulaganjima kojima će upravljati EIC fond, koji će dobiti dodatnih 180 miliona eura kao nastavak ulaganja u firme odabrane u prethodnim pozivima za EIC akcelerator. EK je također dovršila restrukturiranje EIC fonda prijenosom njegovih udjela na Evropsku investicijsku banku, a zadržala je nadzor nad investicijskom politikom Fonda. Zajedno s mjerama uvedenim u radni program EIC-a, to će EIC fondu omogućiti veću fleksibilnost u upravljanju portfeljem ulaganja, koji već obuhvata više od 500 najperspektivnijih evropskih novoosnovanih preduzeća i firmi s visokim rastom.
Novi indeks digitalne kvalitete života: Pogledajte kako je rangirana Bosna i Hercegovina
N. D. SurfShark je rangirao 121 zemlju svijeta prema pet ključnih metrika kako bi odredio digitalni kvalitet života. Prosječna osoba provede blizu sedam sati svaki dan gledajući u ekran, bilo za posao, zabavu ili komunikaciju, naglašavajući koliko je ljudski život postao digitalan. Kao što se fizičko blagostanje razlikuje od mjesta do mjesta, tako se razlikuje i digitalno blagostanje. Prema SurfSharkovom Indeksu digitalne kvalitete života za 2023., neke zemlje rade bolje od drugih kad je riječ o pružanju dostupnog i pristupačnog Interneta i digitalnih usluga, što u konačnici dovodi do boljeg digitalnog blagostanja. SurfShark je i ove godine rangirajo 121 zemlju (što iznosi 92% svjetske populacije) prema pet ključnih metrika: Dostupnost Interneta: koliko dugo ljudi moraju raditi da bi si priuštili stabilnu internetsku vezu? Pristupačniji Internet pozitivno utječe na digitalnu dobrobit. Kvaliteta Interneta: koliko je brza i stabilna internetska veza? Brz i stabilan Internet pomaže komunikaciji, radnoj učinkovitosti i konzumaciji kvalitetnog sadržaja. E-infrastruktura: koliko je postojeća elektronska infrastruktura razvijena i uključiva, dopuštajući korištenje Interneta za različite aktivnosti. E-sigurnost: sposobnost suzbijanja kibernetičkog kriminala i zaštite privatnosti na Internetu. E-uprava: digitalizacija državnih usluga, smanjenje birokracije i korupcije te povećanje transparentnosti. SurfSharkov izvještaj za ovu godinu objavljen je pod egidom “Evropa prednjači u Indeksu digitalne kvalitete života” jer prvih devet mjesta na ljestvici digitalnog blagostanja opet zauzimaju baš evropske zemlje. Predvodi ih Francuska koja je prva na ljestvici pristupačnosti Interneta, peta po kvaliteti i među 20 najboljih po elektronskoj infrastrukturi, sigurnosti i vladi. Na ovoj listi se Bosna i Hercegovina nalazi na 84. poziciji, a kompletan poredak pogledajte OVDJE.
Robna razmjena BiH i dalje u negativnoj zoni, očekuje se oporavak u 2024. godini
Bloomberg Adria Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine (BiH), i uvoz i izvoz, je i dalje u negativnoj zoni ukoliko pogledamo međugodišnje stope rasta. U razdoblju januar – novembar 2023. godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 15 milijardi i 478 miliona KM, što je za 6,6 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 25 milijardi i 493 miliona KM, što je za 2,6 posto manje nego u uporednom periodu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,7 posto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 15 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2 milijarde i 893 miliona KM, što je za 4,2 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 978 miliona KM, što je pad od 7,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 97,2 posto što se tiče zemalja CEFTA. Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 345 miliona KM, uz pad od 7,4 posto, a uvoz je iznosio 15 milijardi i 16 miliona KM, uz rast od jedan posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 75,6 posto. – Slabija eksterna tražnja oslikala se na kategoriju izvoza, pogotovo kada je riječ o izvozu u Evropsku uniju (EU), koja je najveći spoljnotrgovinski partner BiH. Na nivou prvih 11 mjeseci 2023. godine smanjen je značajno izvoz u Italiju (-27 posto yoy), ali i u Hrvatsku (-4.3 posto yoy) i Sloveniju (-4.1 posto yoy), dok se izvoz u Njemačku (+1.5 posto yoy) i Austriju (+1.2 posto yoy) održao i zabilježio blagi rast, kaže Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije. Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine, povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je, prema mišljenju Petrov Savić doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine. – Ne smijemo isključiti i činjenicu da postoje direktni cjenovni efekti i na uvoz i na izvoz, pogotovo u domenu određenih sirovina čije su cijene niže u odnosu na 2022. godinu. Očekujemo da se u toku 2024. godine poboljša perspektiva razmjene sa inostranstvom, kako se oporavi eksterna tražnja, što će podržati i privredni rast, poručila je Petrov Savić.
Ostavili velike kompanije iza sebe: Amazon proglašen najvećim svjetskim brendom za 2023. godinu
Marx.ba Kako prenosi Euronews Amazon je proglašen za najveći svjetski brend 2023. godine. Vrijednost ove kompanije procijenjena je na 299,28 milijardi dolara uprkos padu od 51 milijardu dolara u protekloj godini. U studiji koju je u utorak objavila agencija za finansijsku analizu TradingPedia, gigant e-trgovine popeo se na ljestvici i preskočio prošlogodišnjeg najboljeg Applea, koji je izgubio 16 posto svoje vrijednosti te “pao” na 297,51 milijardu dolara. Google se našao na trećem mjestu nakon što je povećao svoju vrijedost za skoro 18 milijardi dolara od prošle godine i dostigao 231,38 milijardi dolara. Sjedinjene Američke Države (SAD) su daleko najzastupljenija zemlja kada je riječ o top 20 najuspješnijih brendova. Najveća kompanija koja nije iz SAD-a je južnokorejska tehnološka kompanija Samsung, koja je na šestom mjestu sa 99,66 milijardi dolara. Evropa se samo dva puta nalazi u prvih 20, u oba slučaja zahvaljujući Njemačkoj. Vrijednost Deutsche Telekoma od 62,93 milijarde dolara stavlja ga na 11. mjesto, dok je kompanija za luksuzna vozila Mercedez-Benz na 16. mjestu sa vrijednošću od 58,8 milijardi dolara. SAD i Kina su jasni predvodnici na svjetskoj sceni na listi od 500 najboljih brendova. SAD na ovoj listi imaju 202 brenda, a Kina 79. Njemačka ima sedam brendova među 100 najboljih, a slijede Japan sa šest, Južna Koreja sa četiri i Velika Britanija sa tri.
Analiza Economista: Koja svjetska ekomonija je najbolje prošla kroz 2023.
Marx.ba Gotovo svi su očekivali globalnu recesiju 2023., dok su se čelnici centralnih banaka borili protiv visoke inflacije. Bili su u krivu. Globalni BDP vjerovatno je porastao za tri posto, tržišta rada su izdržala, inflacija je na putu dolje, a berze su porasle za 20 posto. Economist je prikupio podatke o pet ekonomskih i finansijskih pokazatelja (inflacija, “širina inflacije”, BDP, zaposlenost i rezultati berze) za 35 uglavnom bogatih zemalja. Poredali su ih prema tome koliko su uspjeli u ovim mjerama, stvarajući ukupnu ocjenu za svaku. Na vrhu liste, već drugu godinu zaredom, nalazi se Grčka, što je zaista izvanredan rezultat za ekonomiju koje je donedavno bila sinonim za loše upravljanje. Drugo mjesto je zauzela Južna Koreja, treće SAD, a Kanada i Čile ne zaostaju puno. U međuvremenu, usporile su ekonomije sjeverne Evrope, uključujući Britaniju, Njemačku, Švedsku i Finsku na zadnjem, odnosno 35. mjestu. Borba s rastućim cijenama bila je veliki izazov u 2023. Economistova prva mjera razmatra temeljnu inflaciju, koja isključuje nestabilne komponente kao što su energija i hrana i stoga je dobar pokazatelj temeljnog inflatornog pritiska. Japan i Južna Koreja zadržali su cijene. U Švicarskoj su osnovne cijene porasle za samo 1,3 posto na godišnjem nivou. Međutim, drugdje u Evropi mnoge se zemlje još uvijek suočavaju s ozbiljnim pritiskom. Na primjer, u Mađarskoj temeljna inflacija iznosi oko 11 posto na godišnjem nivou. Finska se također muči s time, prenosi Lider. U većini zemalja inflacija je sve manje ukorijenjena, a Economist je to mjerio “širinom inflacije”, koja izračunava udio artikala u potrošačkoj košarici cijena gdje cijene rastu za više od dva posto godišnje. Centralne banke u zemljama poput Čilea i Južne Koreje agresivno su povećale kamatne stope 2022., prije nego mnoge druge u bogatim zemljama. Čini se da je to bila pametna taktika. U Južnoj Koreji inflacija je osjetno pala, a jednako dobre (i bolje) rezultate su ostvarili SAD i Kanada. Sljedeće dvije mjere koje je Economist uzeo u obzir su rast zaposlenosti i BDP-a. Zaključak je da nigdje nije bilo spektakularno dobro u 2023., ali samo je mali broj zemalja zabilježio pad BDP-a. Irska je bila najlošija, s padom od 4,1 posto (makar postoje veliki problemi s mjerenjem irskog BDP-a). Velika Britanija i Njemačka također su imale loše rezultate. Njemačka se bori s posljedicama šoka cijena energije i rastuće konkurencije uvezenih kineskih automobila. Velika Britanija se još uvijek nosi s posljedicama Brexita. SAD je dobro prošao i na BDP-u i na zapošljavanju. Imao je koristi od rekordno visoke proizvodnje energije kao i učinaka velikodušnog fiskalnog poticaja provedenog 2020. i 2021. Najveća svjetska ekonomija možda je povuklo druge zemlje prema gore. Zaposlenost u Kanadi mudro značajno je porasla. Bez obzira na rat s Hamasom, Izrael, koji SAD smatra svojim najvećim trgovinskim partnerom, četvrti je u ukupnom poretku.
Šta kažu novi podaci: Da li su šefovi zaista povratili moć u 2023. godini
Marx.ba Otkako je nastupila pandemija prije skoro četiri godine (ako posmatramo globalno), nastao je opšti haos i kolaps u cijelom svijetu, a posebni izazovi su se ispoljili na tržištu rada. Uveden je rad od kuće, kao norma u brojnim kompanijama, a sa njim je došla i određena doza fleksibilnosti koje se zaposleni sada ne žele odreći. Vratiti osoblje u kancelarije, uvesti hibridni režim rada ili dopuštati rad od kuće – to su pitanja sa kojima se suočavaju firme, premda su neke dosta striktnije od drugih. Također, oprečni stavovi i medijski članci nas navode da se zapitamo: Šta je, zapravo, istina? Da li kancelarije polako umiru, ili će ponovo oživjeti u punom sjaju? Ako je vjerovati pisanju BBC-ija, izgleda je višegodišnja borba između poslodavaca i zaposlenih, ipak, konačno završena – i to u korist ovih prvih. Podsjeća se, međutim, da su radnici još na početku covida-19 “imali prednost” nad šefovima, uglavnom jer su im okolnosti olakšavale rad od kuće, ali i zbog tvrdoglavosti, odnosno odbijanja da se vrate nazad u ofis. Ipak, ova godina je bila prelomna, jer šefovi prvi put u četiri godine vode glavnu riječ kada se radi o ovim konkretnim pitanjima. Svakako, to ne znači da je fleksibilnost radnika “ubijena”, ali će većina morati da se vrati u kancelarije. Tačnije, prema stavu stručnjaka, budućnost hibridnog radnog okruženja će uglavnom zavisiti od volje poslodavaca. Na pragu 2024. godine, jasno je da su šefovi ogromnim dijelom povratili svoju moć, ipak – ta moć nije apsolutna. Na primjer, dosta radnih mjesta omogućuje i iziskuje fleksibilnost, te je važno pronaći kompromis. Ima i izuzetaka, odnosno industrija gdje će zaposleni nastaviti da “vode glavnu riječ” u odnosu na poslodavce, kao što je slučaj sa trenutno najtraženijim radnim mjestima – npr, onim vezanim za razvoj vještačke inteligencije.
Ostvaruju promet u milijardama: Ovo je top 10 online trgovina u Evropi
Marx.ba Evropa je jedno od najvećih eCommerce tržišta na svijetu, zajedno s Kinom i SAD. Dom je velikih online maloprodajnih kompanija kao što su Ikea, Zalando i Otto. No, kojih je tačno 10 najvećih internet trgovina na Starom kontinentu, u svom je tekstu je otkrio Ecommercenews.eu. Kada promatrate e-trgovinu u Evropi, ne možete zaobići velike eCommerce kompanije izvan kontinenta, poput američkih divova Amazona i eBaya ili azijskih maloprodajnih divova poput Alibabe i Tencenta. Ali Evropa ima mnogo toga za ponuditi. Postoje online trgovci koji su veliki u nekoliko zemalja širom Evrope ili dalje u inozemstvu, kao što su H&M, Carrefour i Ikea. Međutim, postoje i eCommerce kompanije koje su prilično velike na domaćem tržištu, ali nisu toliko poznate evropskim potrošačima izvan matične zemlje. Uzmimo za primjer Wehkamp, veliku nizozemsku internet trgovinu koja je započela kao firma za narudžbu poštom 1952. godine. Svake godine je među 10 najboljih internet trgovina u Nizozemskoj, ali izvan granica zemlje jedva da je neko čuo za nju. Najveće eCommerce kompanije u Evropi dolaze iz zemalja zapadne Evrope koja doista dominira evropskom eCommerce industrijom, budući da je činila približno 68 posto ukupnog evropskog online maloprodajnog prometa u 2017. godini. Ta se dominacija također može vidjeti u prvih 10 online trgovaca u Evropi jer je među deset najvećih eCommerce firmi njih tri iz Njemačke i tri iz Francuske. Nizozemska istraživačka kompanija Veraart Research u svom sistemu ima maloprodajni indeks koji rangira 20 najboljih online trgovaca u Evropi. Poredali su eCommerce kompanije aktivne u Evropi prema prometu. Ovo je njihovih 10 najvećih online trgovina u Evropi, prema ostvarenom prometu u milijardama eura.
Liga prvaka ima parove osmine finala: Za koliko se navca bore klubovi
N. D. Učešće u UEFA Ligi prvaka može se pokazati izuzetno unosnim za jedan fudbalski klub. Evropski elitni timovi ga tretiraju kao vrhunsko takmičenje jer nastupi mogu donijeti više prihoda, posebno ako klub dostigne posljednju fazu turnira. A trenutno se stiglo do osmine finala. Danas su izvučeni parovi, pa će tako u borbi za osam najboljih igrati Porto – Arsenal, Napoli – Barcelona, PSG – Real Sociedad, Inter – Atletico, PSV – Borussia Dortmund, Lazio – Bayern, Kopenhagen – Manchester City i Leipzig – Real Madrid. Za sezonu 2023/24, organizatori takmičenja najavili su da će ukupni fond nagrada biti isti kao prošle sezone na 2,03 milijarde eura. Novčana nagrada za prvaka prošle sezone, tim Manchester Cityja iznosila je su oko 80 miliona eura i to je ono što je zarađeno tokom cijelog turnira od Evropske fudbalske federacije. Ovog puta, pobjednik Lige prvaka 2023/2024 mogao bi biti plaćen maksimalno 85,14 miliona eura, ali to bi se oslanjalo na to da će imati savršenu kampanju od početka do kraja takmičenja. Najveći dio novca (55%) od ukupnog nagradnog fonda se distribuira među klubovima kao nagrada za njihove rezultate u takmičenju. Ostalih 45% fonda je podijeljeno na kompletna 32 učesnika grupne faze na dva različita načina. Oko 30% novčane nagrade (oko 600 miliona eura) isplaćuje se za sva 32 kluba u grupnoj fazi na osnovu algoritma koeficijenata koji rangira njihov evropski nastup u periodu od 10 godina. Timovi se zatim rangiraju prema ovom algoritmu od br. 1 do broja 32, sa bonus poenima za podizanje evropskih trofeja, prije nego što se novac isplati u dionicama prema rangu tima. Najnižerangirani tim zarađuje jednu dionicu (1,137 miliona eura), dok prvorangirani 32 dionice (36,38 miliona eura). Stage Prize Money Winner €20m (£17.1m/$21.6m) Runner-up €15.5m Semifinalists €12.5m Quarterfinalists €10.6m Round of 16 €9.6m Group-stage wins €2.8m Group-stage draws €930k Reaching group stage €15.64m (£13.37m/$16.89m) Dodatnih 300 miliona eura (15% od ukupnog novca) biće dostupno kao dio prihoda od emitovanja kada se završe svi dogovori o emitovanju širom kontinenta. Nacionalnoj federaciji za svaku zemlju predstavljenu u UEFA Ligi prvaka obezbjeđuje se udio ovog novca na osnovu proporcionalne vrijednosti svakog TV tržišta. Svaka nacionalna federacija zatim distribuira taj novac klubovima koji učestvuju u Ligi prvaka na osnovu.
Luksuz bez premca: Prave zgradu u kojoj svaki stan ima privatni vodopad
Marx.ba U Dubaiju će do 2026. godine biti izgrađen novi luksuzni toranj pod nazivom Eywa, koji će se pridružiti ostalim impresivnim građevinama. Dubai ima sklonost ka luksuzu, a njegove zgrade i hoteli uvijek opravdaju očekivanja. Sada je još jedna izvanredna građevina spremna da se pridruži tom visokom luksuzu, a nazvana je i inspirisana „Drvetom života“ iz filma „Avatar“. Eywa će postati novi toranj u Dubaiju sa 48 stanova od kojih će svaki koštati oko 2,8 miliona dolara. Svi stanovi će imati pogled na obalu, kao i privatne vodopade te dekoraciju od drveća banana. Zainteresovani mogu birati između stanova s 2, 3, 4 ili 5 spavaćih soba. Na zadnjem spratu će biti dva luksuzna penthausa. Stanovi će imati privatne vodopade, privatne bazene, zatvorene i otvorene bioskope, vrhunski spa centar i privatne restorane s pet zvjezdica.
JYSK ponovo povećava plaće: Prosječno povećanje za 23,7 posto
Marx.ba JYSK, danski maloprodajni lanac, kontinuirano ulaže u svoje zaposlene kroz edukacije i školovanja, sisteme bonusa, ali i kontinuiranim ulaganjem u povećanje plaća. Tako će zaposleni u prodavnicama ući u 2024. godinu sa prosječnim povećanjem plaća od 23,7 posto, dok će za neke to povećanje iznositi čak 37 posto. Vesna Kukić Lončarić, Country Director za JYSK Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija, istakla je da je ponosna na ovo značajno povećanje plaća zaposlenih u prodavnicama, bez obzira na poziciju na kojoj rade. – Naši zaposleni su naš najvrijedniji resurs i trudimo se da im osiguramo pozitivno radno okruženje, ali i da budemo konkurentan poslodavac. Pored značajnog povećanja plaća, čiji je ukupni iznos za narednu godinu gotovo 687 hiljada KM, ponosni smo na činjenicu da naši zaposleni imaju mogućnost da ostvare bonuse u zavisnosti od rasta prometa pojedine prodavnice u odnosu na prethodnu godinu, a koji je kroz 2023. godinu isplaćen u iznosu većem od 335 hiljada KM, izjavila je Vesna Kukić Lončarić, Country Director za JYSK Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija. Osim povećanja plaća, JYSK je uz svoj tradicionalni godišnji party, kada zatvara sve svoje prodavnice na dva dana, i ove godine svojim zaposlenima osigurao da zadnji dan u godini ostanu kod kuće u krugu najbližih i u pripremama za doček Nove godine. Povećanje plaće odražava predanost JYSKa njegovanju pozitivnog i nagrađivanog radnog okruženja, u skladu sa temeljnim vrijednostima kao što su timski rad, posvećenost kupcu i izvrsnost u poslu. JYSK vjeruje da ulaganjem u svoje zaposlene jača zajednicu te stvara prostor za napredak postojećih zaposlenika, ali i privlači potencijalne nove. Upravo briga o svojim zaposlenima čini JYSK jednim od najpoželjnijih poslodavaca u BiH, a to je prepoznato i u svijetu. To pokazuje međunarodno istraživanje američkog poslovnog časopisa Forbes iz 2023. godine u kojem je ispitano 170.000 ljudi iz 55 zemalja, a od učesnika je zatraženo da ocijene kompanije prema aspektima kao što su imidž, utjecaj na privredu, razvoj talenata i društvene odgovornosti. Na konačnu listu ušlo je 700 kompanija koje su dobile najviše ukupnih bodova među kojima je i JYSK.