Federaciju BiH u prva tri mjeseca ove godine posjetio rekordan broj turista
Marx.ba Podaci Federalnog zavoda za statistiku za prva tri mjeseca 2024. godine o broju turista u Federaciji BiH govore da imamo rekordne brojke. Tako je tokom marta ove godine ukupan broj dolazaka turista iznosio je 67.315, što je za 2,1% više nego u martu 2023. godine. Ukupan broj noćenja turista u martu je iznosio 129.408, što je za 3,1% više nego u odnosu na isti mjesec prošle godine. Učešće domaćih turista je oko 30%, a stranih oko 70%. U strukturi stranih turista najviše su dominirali oni iz regije, iz Srbije i Hrvatske, kao i Crne Gore, a značajan udio imaju i turisti iz Turske, Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije, saopštili su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. U januaru smo imali preko 63.000 turista, što je 2,1% više u odnosu na prethodnu godinu. Za februar 2024. brojke su još i bolje – čak 9,3% više turista nego prošle godine, te 1,7% više noćenja za isti mjesec. Za prva tri mjeseca 2024. u odnosu na isti period 2023. ostvareno je povećanje za 3,35%. Brojke govore da će se i tokom čitave godine nastaviti trend povećanja broja turista. Izazovi su brojni, ali trendovi nam idu na ruku, kao i mogućnosti koje se otvaraju otvaranjem pregovora s EU. Još ako uzmemo u obzir nove avio-linije, pogotovo na sarajevskom aerodromu, povećat će broj putnika i mogućnost većeg dolaska turista, što najviše raduje turističke radnike ali i institucije koje su nadležne za ovaj sektor. ‘- Federalno ministarstvo okoliša i turizma je raspisalo javni poziv za programe za podršku u turizmu. Poziv je otvoren do 29. maja i za cilj ima dodatno poboljšanje našeg turizma. Za tekuće transfere budžetom su predviđena 2 miliona KM. Podržat ćemo kvalitetne projekte koji se odnose na manifestacije domaćeg i međunarodnog karaktera, programe podrške konkurentnosti turističke i ugostiteljske djelatnosti kroz sufinansiranje specifičnog turizma – ruralnog i autohtonih ugostiteljskih djelatnosti, sufinansirat ćemo promotivni materijal kroz brendiranje pojedinih mjesta, događaje (kampanje) i proizvode u svrhu jačanja turističke ponude, kao i video promociju i brendiranje turizma Federacije Bosne i Hercegovine. Po prvi puta imamo i kapitalne transfere u iznosu od 2 miliona KM, a sufinansirat ćemo programe izgradnje infrastrukture za poboljšanje turističke ponude i specifičnosti razvoja turističkih destinacija, kao i projekte u funkciji razvoja održivog turizma, na destinacijama od šireg prirodnog i kulturno-historijskog značaja za Federaciju BiH. S kvalitetnom realizacijom ovih projekta, koji su projektovani u skladu s usvojenom Strategijom razvoja turizma Federacije BiH 2022. – 2027., a i s tendencijom u prvom kvartalu, uvjerena sam da ćemo 2024. završiti s najboljim rezultatima u turizmu, izjavila je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder.
Odlična poslovna godina: Ryanair povećao neto dobit 34 posto
Marx.ba Irski niskotarifni avio-prijevoznik Ryanair u poslovnoj je godini koja je završila krajem marta ostvario neto dobit od 1,92 milijarde eura, što je 34 posto više nego godinu prije. Prihodi su porasli za 25 posto na 13,4 milijarde eura, prenose strane novinske agencije. Kako je saopćeno iz Ryanaira, povoljni poslovni rezultati prvenstveno su posljedica veće potražnje koja je zasjenila rast cijena goriva. Potražnja za njihovim avionskim kartama porasla je za devet posto, pa su u prošloj poslovnoj godini izbrojali 184 miliona putnika. Gorivo je u međuvremenu poskupjelo za gotovo trećinu na 5,1 milijardu eura. Istodobno, irski avio-prijevoznik najavio je da bi mogao prevesti do 200 miliona putnika u tekućoj finansijskoj godini, dok se avio-sektor nastavlja oporavljati od pandemije covida-19. – Konačni rezultati uvelike će ovisiti o tome kako ćemo izbjeći štetne događaje, rekao je izvršni direktor Michael O’Leary u izjavi objavljujući poslovne brojke. Među rizicima je izdvojio velike poremećaje kontrole avio-prometa zbog ratova u Ukrajini i Gazi, kao i daljnja kašnjenja isporuka vezana uz američkog proizvođača aviona Boeing.
Nove mjere Kine donijele skok na azijskim berzama: Dolar ostao stabilan
Marx.ba Na azijskim su berzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, ponajviše zahvaljujući novim mjerama kineskih vlasti za stabilizaciju tržišta nekretnina, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,3 posto, pa je dosegao novu najviši nivo u 15 mjeseci. Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,4 i 0,6 posto. Podršku kineskim berzama pružaju najave vlasti o novim mjerama za suzbijanje krize na tržištu nekretnina i nada ulagača u nove poticajne mjere, s obzirom na slabost ekonomije, navodi Tportal. U fokusu ulagača i ove sedmice biti monetarna politika najvećih centralnih banaka u svijetu. Za ovu su sedmicu najavljene izjave nekoliko dužnosnika Feda, a bit će objavljen i zapisnik s njihove posljednje sjednice, koji bi mogao pokazati kako čelnici centralne banke procjenjuju ekonomsko okruženje. Guvernerka Feda Michelle Bowman ponovila je tokom vikenda da je spremna za povećanje kamata, ako se zaustavi ili preokrene trend postupnog pada inflacije. Prošle sedmice su cijene dionica na Wall Streetu porasle četvrtu sedmicu zaredom, pa su indeksi dosegli nove rekordne nivoe. To se ponajviše zahvaljuje nadi ulagača da će Fed najesen u dva navrata smanjiti kamatne stope. A već u junu kamate bi mogla smanjiti Evropska centralna banka. To je potvrdila članica odbora ECB-a Isabel Schnabel, koja je kazala da bi rez kamata u junu mogao biti prikladan, ali nakon njenih komentara splasnule su špekulacije da bi mogao uslijediti niz rezova kamata ECB-a. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna, nakon prošlosemičnog pada. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,45 bodova, kao i u petak navečer. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao sa 155,65 na 155,80 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0875 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0870 dolara. A nakon blagog rasta prošle sedmice, cijene su nafte jutros dodatno ojačale. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,17 posto, na 84,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,04 posto, na 80,10 dolara.
Rast digitalne ekonomije značajno nadmašuje ukupni rast u zemljama OECD-a
Marx.ba Rast ICT-a je u zadnjih deset godina u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) bio oko tri puta brže od ukupne ekonomije tih zemalja. Novi dokument Izgledi digitalne ekonomije OECD-a za 2024. godinu ukazuje da je ICT sektor zadržao snažan i tokom 2023. godine s prosječnom stopom rasta od 7,6%. U mnogim zemljama OECD-a 2023. godina je bila rekordna godina za rast ICT sektora. U pet zemalja OECD-a (Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Austrija i Nizozemska) rast ICT sektora u 2023. godini bio je iznad 10%. Premda su sve zemlje OECD-a pokazale pozitivan rast ICT sektora u prosjeku tokom 10-godišnjeg perioda (između 2013. i 2023. godine), postoji značajna razlika u tom rastu od čak 10 postotnih bodova između onih s najboljim i najlošijim rastom. Što se tiče umjetne inteligencije, podaci OECS-a ukazuje da su ulaganja ali i rizici od te tehnologije u porastu. Usvajanje je izrazito koncentrirano u tehnološki najnaprednijim zemljama. Na primjer, ulaganje u generativnu umjetnu inteligenciju poraslo je s 1,3 milijarde američkih dolara 2022. na 17,8 milijardi dolara 2023. godine, a u isto vrijeme je 53 puta povećan broj generativnih incidenata i opasnosti s umjetnom inteligencijom na koje su ukazali mediji širom svijeta od kraja 2022. godine. Usvajanje umjetne inteligencije koncentrirano je u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), gdje je prosječno 28% ICT tvrtki u zemljama OECD-a koristilo umjetnu inteligenciju 2023. godini, što je više nego u bilo kojem drugom sektoru, prenosi Bug.
ESG tranzicija – koji su naši prvi koraci, i kakve promjene očekuju bh. tržište?
Marx.ba BUM (Biznis unija menadžera) obrađuje akutelne teme i nastavlja širiti mrežu u cijeloj Bosni i Hercegovini, te ovoga puta uz podršku donatora – Evropski fond za jugoistočnu Evropu (EFSE), su okupili rukovodioce kompanija u Bijeljini, razgovarajući o budućnosti prakse zaštite životne sredine, društva i ESG upravljanja u našem regionu. – 2026. godina donosi prekretnicu za određene branše, te je neophodno na vrijeme poduzeti sve korake prilagodbe ka zelenoj tranziciji, jer svi smo dio određenog ekosistema, istakao je govornik Sandro Zovko.Iz BUM-a navode kako im je drago da šire mrežu svojih partnera potičući razgovore o važnim temama poput ESG-a, a baza članova se povećava iz dana u dan na šta su posebno ponosni. Ovim putem najavljuju naredni susret koji će se održati već 06.06.2024. u Banja Luci, gdje će također razgovarati o ESG tranziciji i promjenama koje donosi. BUM je nevladina i neprofitna organizacija koje predstavlja prvo i jedino bosansko-hercegovačko udruženje menadžera. Članovi BUM-a su pojedinci koji žele raditi na svom razvoju, svojim vještinama i znanju kako bi unaprijedili timove i organizacije koje vode. Dijeljenjem najboljih poslovnih praksi, znanja i iskustava, BUM predstavlja zajednicu odgovornih menadžera koji vode brigu o sebi, kompanijama u kojima rade i okruženju u kojem žive.
Kraj radne sedmice donio slabljenje cijena nafte
Marx.ba Cijene nafte oslabile su se u petak na međunarodnim tržištima, no na sedmičnom nivou bilježe rast po prvi put nakon tri sedmice pada, jer tržišni sudionici očekuju rast potražnje najvećih svjetskih ekonomija. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu oslabila u petak 13 centi u odnosu na dan ranije, na 83,14 dolara, dok se barelom na američkom tržištu trgovalo po 17 centi nižoj cijeni, od 79,06 dolara. Barel Brenta u Londonu tako je na putu sedmičnog rasta za 0,4 posto, a na američkom tržištu WTI za 1 posto. Kineska industrijska proizvodnja porasla je u aprilu na godišnjem nivou 6,7 posto, ukazujući na moguću višu buduću potražnju za naftom. Kina je također najavila velike korake za stabilizaciju svog krizom pogođenog sektora nekretnina. Iako su kineski podaci, kao i još jedan ukrajinski napad na rusku naftnu infrastrukturu podigli cijene, cijena nafte se tek treba uvjerljivo oporaviti od nedavnog pada, rekao je Tamas Varga iz PVM-a. Pad zaliha nafte i derivata u globalnim trgovačkim silama također potiču optimizam u vezi potražnje. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je da je u četvrtak barel košarice nafte njenih članica poskupio 35 centi, na 83,30 dolara.
Nikad nije bilo više super-milijardera s imovinom većom od 100 milijardi dolara
Marx.ba Klub svjetskih superbogataša sada ima 15 članova s bogatstvom većim od 100 milijardi dolara i to na krilima promjena koje donosi umjetna inteligencija, prodaja luksuzne robe, ali i geopolitičke promjene. Kombinirano neto bogatstvo tih ljudi ove je godine poraslo za 13% na 2,2 biliona dolara, prema Bloomberg Billionaires Indexu, nadmašivši stopu inflacije i šire tržište dionica. Zajedno drže gotovo četvrtinu bogatstva 500 najbogatijih ljudi na svijetu. Iako je ovih 15 već prelazilo granicu od 100 milijardi, ovo je prvi put da su svi istovremeno imali bogatstvo te veličine. Nasljednica L’Oreala Francoise Bettencourt Meyers, osnivač Dell Technologiesa, Michael Dell i meksički milijarder Carlos Slim dosegnuli su spomenuti prag u posljednjih pet mjeseci, a neki su oscilirali oko tog nivoa, prelazeći je više puta. Bettencourt Meyers tako je postala prva žena koja je prikupila osobno bogatstvo od 12 znamenki u decembru nakon što su dionice luksuzne kozmetičke kompanije zabilježile najbolje performanse na burzi još od 1998. godine. Bettencourt Meyers, koja ima 70 godina, zauzima 14. mjesto na Bloombergovom indeksu s neto bogatstvom od 101 milijarde dolara. Michael Dell, također je doživio rast bogatstva na 113 milijardi dolara, što ga stavlja na 11. mjesto Bloombergovog popisa. Drugi novi članovi uključuju 84. godišnje Slima, koji zauzima 13. mjesto s bogatstvom od 106 milijardi dolara. Najbogatija osoba u Latinskoj Americi dodala je oko 28 milijardi dolara svom neto bogatstvu u 2023. godini usred procvata meksičkog peza, što je pomoglo povećati vrijednost dionica kompanija u njegovom poslovnom carstvu, koje se kreću od građevinarstva do vođenja restorana i trgovina. Tu su i stara imena koja se vraćaju u klub. Gautam Adani, 61, nedavno se vratio u ovu elitnu grupu nakon što su dionice njegove kompanije Adani Enterprises porasle zbog sve veće zainteresiranosti globalnih investitora za indijsko tržište. A na samom čelu Bloombergovog popisa nalazi se osnivač i glavni izvršni direktor LVMH-a Bernard Arnault s neto bogatstvom od 222 milijarde dolara. Većinu svog bogatstva stječe iz udjela u najvećem svjetskom proizvođaču luksuzne robe. Osnivač Amazona, Jeff Bezos, zauzima drugo mjesto s neto bogatstvom od 208 milijardi dolara, zahvaljujući vlasništvu nad najvećim svjetskim internetskim trgovcem. Izvršni direktor Tesle, Elon Musk, ima neto bogatstvo od 187 milijardi dolara i zauzima treće mjesto na indeksu. Njegovo bogatstvo, koje je ove godine palo za više od 40 milijardi dolara, uglavnom se sastoji od dionica u još uvijek najvrijednijem svjetskom proizvođaču automobila.
Plate u FBiH realno veće za 4,6 posto, najviše rasle u stručnim i tehničkim djelatnostima
Bloomberg Adria Plate u Federaciji Bosne i Hercegovini u martu su zabilježile mjesečni i godišnji rast. Realni rast plata na mjesečnom nivou zabilježen je u većini djelatnosti, a izuzetak je građevinarstvo, gdje su plate ostale iste, i rudarstvo, gdje su plate pale. U odnosu na mart prošle godine, realne plate su pale u djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji. Prosječna plata je iznosila 1.335 KM i na mjesečnom nivou je realno viša za 1,3 posto, a nominalno za 1,5 posto. Na godišnjem nivou, prosječna plata je nominalno viša za 5,5 posto, a realno za 4,6 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku BiH. Najveće prosječne plate primaju zaposleni u IT sektoru, finansijama i proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji. Na dnu liste po visini prosječne plate su zaposleni u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, građevinarstvu i umjetnosti i zabavi. Na mjesečnom nivou najveći realni rast plata evidentiran je u obrazovanju, a slijede poslovanje nekretninama i trgovina. Pad plata od 4,5 posto zabilježen je u rudarstvu. Najveći rast u poređenju s martom prošle godine zabilježen je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, obrazovanju i trgovini. U djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji plate su na godišnjem nivou realno niže za 6,5 posto. Ova oblast je i u februaru zabilježila pad plata, što se može pripisati problemima u poslovanju Elektroprivrede BiH i manjem izvozu električne energije. Elektroprivreda BiH je 2023. završila s gubitkom od 140,2 miliona KM. Gubitak je bio očekivan zbog manje proizvodnje od planirane, uzrokovane smanjenom isporukom uglja, ispada termoblokova i neplanskih zastoja na hidroelektranama. Najznačajnije izmjene vezane su za prihode od prodaje i troškove nabavke struje. Podsjećamo da je početak 2024. donio i rast minimalnih plata u oba entiteta. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povećala je minimalnu neto platu za 2024. godinu na 619 KM s prošlogodišnjih 596 KM. Minimalna plata je tako u 2024. veća za 3,85 posto ili u nominalnom iznosu za 23 KM u odnosu na 2023. godinu, kada je minimalna plata povećana za 9,85 posto. Uredbom je odlučeno i da poslodavci u FBiH imaju pravo da radnicima do 30. juna 2024. godine isplate dvije prosječne plate bez plaćanja poreza. Analitičari Bloomberg Adrije navode da su nedostatak radne snage i visoka inflacija temeljni uzroci nastavka rasta plata radnika Adria regije u 2023. Primanja su lani rasla po dvocifrenim stopama, a taj trend će se nastaviti i ove godine, doduše, nešto sporijim tempom. Konkretnije, vide skok po srednjojednocifrenim brojkama. – Ublažavanje inflatornih pritisaka umanjit će pregovaračku moć zaposlenika koji su već imali koristi od povećanja realnih plata zbog niže inflacije. Međutim, stalni nedostatak radne snage u Adria regiji nastavit će uticati na rast plata i očekujemo postepeno usklađivanje plata s onima u Sloveniji, zaključuju u analizi.
Podravka odobrila dividendu od 3,2 eura
Marx.ba Podravka je jučer održala sjednicu Glavne skupštine nakon koje su objavljene odluke među kojima je i odobrenje dividende. Kako se navodi u saopćenju, Podravka je odobrila 3,2 eura DPS-a, što prema cijeni dionice prije objave implicira DY od 2%. Podravka je prošle godine u vidu dividende isplatila 2,65 eura, što bi značilo da će ovogodišnja isplata dividende biti 20,7% viša u odnosu na prethodnu godinu. Prethodni datum je određen za 13. juna 2024., dok je datum plaćanja određen za 12. jula 2024. godine. Inače, Grupa Podravka u 2023. ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 713,8 miliona eura, što je 46,7 miliona eura, odnosno sedam posto više u odnosu na godinu prije. Rast prihoda zabilježen je u oba segmenta u kojima Grupa posluje. Prihodi u segmentu Prehrane porasli su šest posto i dosegli 553,7 miliona eura dok su prihodi Belupa, koji čini segment Farmaceutike, porasli 10,5 posto i dosegli 160,2 miliona eura. Neto dobit Grupe Podravka iznosila je 66,4 miliona eura. Riječ je o rastu od 17,3 miliona eura, što iznosi 35,3 posto više u usporedbi s 2022. godine, objavili su ranije iz kompanije.
Unatoč smanjenim očekivanjima u vezi nižih kamata, cijene dionica ove godine snažno porasle
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak berzanski indeksi skliznuli s rekordnih nivoa dok su ulagači analizirali koliko je snažan rast cijena dionica proteklih dana održiv. Dow Jones oslabio je 0,10 posto, na 39.869 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,21 posto, na 5.297 bodova, a Nasdaq indeks 0,26 posto, na 16.698 bodova. Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica dodatno porasle, nakon snažnog rasta dan prije, pa se Dow Jones po prvi put u historiji probio iznad nivoa od 40.000 bodova. No, kasnije su svi najvažniji indeksi skliznuli s rekordnih nivoa, koje su dosegnuli dan prije nakon objave podataka koji su ukazali na blago popuštanje inflacijskih pritisaka u aprilu u SAD. Nakon tih podataka ponovno su oživjele špekulacije da će američka centralna banka u drugoj polovici godine u dva navrata smanjiti kamatne stope, u julu i decembru, za po 0,25 postotnih bodova. No, pitanje je koliko je to dobra vijest, s obzirom da se početkom godine špekuliralo da će Fed u ovoj godini kamate smanjiti u barem pet navrata, za ukupno 1,5 postotnih bodova. Unatoč smanjenim očekivanjima u vezi smanjenja kamata, cijene su dionica ove godine snažno porasle, pa se postavlja pitanje je li taj trend održiv. Tim više što je odnos cijene i zarade po dionicama znatno povećan. – Cijene su dionica snažno porasle, pa ulagači analiziraju podatke. Ove godine zarade su znatno porasle, pa bi mogle i iduće, no odnos cijene i zarade ipak je dosegnuo 21 do 22 puta. Imali smo dobrih vijesti i mnogo je toga ugrađeno u cijene, pa se tržište sada mora s time hrvati, kaže Thomas Hayes, predsjednik u kompaniji Great Hill Capital. I u idućem periodu kretanja na tržištu ponajviše će ovisiti o špekulacijama u vezi smanjenja kamatnih stopa. I na evropskim su berzama cijene dionica jučer skliznule s rekordnih nivoa. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,08 posto, na 8.438 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,69 posto, na 18.738 bodova, a pariški CAC 0,62 posto, na 8.188 bodova. Na azijskim su burzama u petak cijene dionica blago pale, kao i jučer na Wall Streetu, dok je dolar ojačao prema košarici valuta i tako nadoknadio dio gubitaka od prethodnog dana. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u 15 mjeseci. Jutros je japanski Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 1 posto. U Hong Kongu su, pak, blago porasle. Podršku kineskim berzama pružaju najave vlasti o novim mjerama za suzbijanje krize na tržištu nekretnina i nada ulagača u nove poticajne mjere, s obzirom na slabost ekonomije, piše Lider.