Cijene nafte blago porasle u iščekivanju sastanka zemalja članica OPEC+
Marx.ba Cijene nafte u utorak su se tek neznatno promijenile zbog sve većih očekivanja da će članice Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici, poznati kao OPEC+, na sastanku kasnije ove sedmice donijeti odluku o povećanju proizvodnje. Terminski ugovori na Brent naftu porasli su za 11 centi, odnosno 0,2 posto, na 64,85 dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta poskupjela za šest centi, odnosno 0,1 posto, na 61,59 dolara po barelu. U ponedjeljak, podsjeća Reuters, nije bilo zaključivanja WTI ugovora zbog američkog praznika Dana sjećanja. Očekuje se da će OPEC+ na svom sastanku finalizirati proizvodne kvote za juli, što će, prema ranijim informacijama izvora za Reuters, uključivati povećanje proizvodnje za 411.000 barela dnevno. Zamjenik ruskog premijera Aleksander Novak istaknuo je da OPEC+ još nije razgovarao o tome te se pretpostavlja da će skupina finalizirati kvote na online ministarskom sastanku 28. maja, pišu Financije. Osam članica OPEC+ koje su ranije obećale dodatna dobrovoljna smanjenja sada bi se trebalo sastati 31. maja, dan ranije nego što je prvotno bilo planirano, rekla su u ponedjeljak za Reuters tri izvora unutar grupe. Članice OPEC+ već su se ranije složile ubrzati povećanje proizvodnje nafte i za mjesec lipanj. Međutim, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da produži trgovinske pregovore s Europskom unijom do 9. srpnja ublažila je neposredne strahove od uvođenja carina koje bi mogle smanjiti potražnju za gorivom. Iran je postavio službenu prodajnu cijenu svoje lake sirove nafte za azijske kupce na 1,80 dolara po barelu iznad prosjeka Oman/Dubai za juni, objavila je državna Nacionalna iranska naftna kompanija. Cijena za maj bila je s premijom od 1,65 dolara. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je u ponedjeljak da bi Iran mogao preživjeti čak i ako pregovori sa Sjedinjenim Državama o njegovom nuklearnom programu ne rezultiraju dogovorom. Ako nuklearni pregovori između SAD i Irana propadnu, to bi moglo značiti nastavak sankcija Iranu, što bi ograničilo iransku opskrbu i podržalo cijene nafte. VEZANO Nakon što su SAD produžile rok za trgovinske pregovore s EU, cijene nafte u porastu
Trumpova odgoda carina donosi benefite i za BiH
Marx.ba Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da se planirane carine od 50 odsto na robu iz Evropske unije odgađaju. On je naveo da su carine koje bi trebale stupiti na snagu 1. juna, te da su pomjerene na 9. juli, čime se otvara prostor za intenziviranje trgovinskih pregovora između SAD i EU. Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina oko 70 odsto svojih proizvoda izvozi u zemlje Evropske unije, postavlja se pitanje da li je odgađanje carina dobro i za nas u smislu da neće doći do smanjenja potražnje u nekim djelatnostima. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine da je odluka o odgađanju primjene carina od strane SAD na robu iz EU dobra vijest kako za samu EU, tako i za zemlje čiji je ključno izvozno tržište evropsko. – To važi i za BiH, koja preko 70 posto svog izvoza plasira u EU. Posebno je važno što će odgoda carina omogućiti nesmetan izvoz evropske automobilske i mašinske industrije u čije lance snabdijevanja su uključeni izvoznici iz BiH. Isto tako odgoda primjene carina će pogodovati namjenskoj industriji iz BiH koja izvozi direktno u SAD, kazao je Mlinarević. Ekonomista Igor Gavran smatra da, prije svega, ova neurotična politika najava povećanja carina do apsurdnog nivoa pa onda odgode ili promjene stopa su više tema za psihijatriju nego za ekonomiju. – Naravno da bi bilo dobro za BiH da se sve carine prema EU vrate na nivo prije ikakvog povećavanja, ali za svjetsku ekonomiju, a dugoročno i našu je najvažnije da ovo nasilje nad cijelim svijetom i ekonomska agresija SAD bude odbijena bez popuštanja i da jednostavno ostatak svijeta pojača uzajamnu saradnju da nadoknadi eventualni gubitak američkog tržišta. Neprihvatljivo je da cijeli svijet kao američki robovi čekaju šta će sutra njihovom predsjedniku da padne na pamet i tome se prilagođavaju, istakao je Gavran. Dodao je da je najbolje računati na najgori scenario s te strane i jednostavno to pokušavati kompenzirati sa drugim državama i jačanjem unutrašnjeg tržišta. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
Bh. industrija u fokusu marokanskih investitora
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s kompanijom za međunarodno poslovno povezivanje EDOM Connect, organizovala je posjetu visoke delegacije marokanskih industrijskih lidera bh. kompanijama Željezara Ilijaš, TMD Gradačac i GS TMT Travnik. Privrednu delegaciju, predvođenu predsjednikom Marokanskog udruženja metalne industrije (FIMME) Abdelhamidom Souirijem, činili su istaknuti predstavnici industrijskog sektora. Tokom posjete, delegacija se sastala s rukovodstvom kompanija, a razgovarano je o mogućnostima saradnje. Marokanski privrednici su obišli i proizvodne pogone i komplekse te se detaljnije upoznali s kapacitetima i razvojnim planovima kompanija. – Ova posjeta označava početak nove industrijske ose između Sjeverne Afrike i Jugoistočne Evrope. Vjerujemo u kapacitete Bosne i Hercegovine i njenu poziciju kao logističkog i proizvodnog mosta prema Evropi, rekao je Abdelhamid Souiri, predsjednik FIMME. U okviru posjete, marokanska delegacija održala je sastanke i s predstavnicima VTK BiH, relevantnih institucija i industrijskih udruženja, s ciljem mapiranja potencijalnih partnerstava i definiranja konkretnih koraka ka investicijama i zajedničkoj proizvodnji. – EDOM Connect ne djeluje kao posrednik, već kao partner u strateškom pozicioniranju domaće industrije. Vjerujemo da se upravo ovakvim misijama gradi prisustvo u globalnim lancima snabdijevanja i otvaraju vrata za transfer tehnologije i znanja, rekao je Enes Dendić iz EDOM Connect. Očekuje se da će ovi razgovori rezultirati ne samo trgovinskim ugovorima, već i uspostavljanjem zajedničkih projekata i dugoročnih industrijskih saveza. Prema podacima VTK BiH, u posljednjih pet godina iz Bosne i Hercegovine je u Maroko izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 42,1 milion KM, dok je istovremeno uvezeno robe u vrijednosti od 23,2 miliona KM, što predstavlja suficit od 180%. Iako je izvoz oscilirao tokom navedenog perioda, rekordna vrijednost izvoza zabilježena je 2023. godine, kada je u Maroko plasirano robe u vrijednosti od preko 12 miliona KM, pretežno u sektoru metala i metalnih proizvoda. Tokom 2024. godine došlo je do pada izvoza metala, pa je vrijednost ukupnog izvoza iznosila 3,4 miliona KM, uglavnom proizvoda iz namjenske i drvne industrije. Istovremeno, iz Maroka je uvezeno robe u vrijednosti od 3,8 miliona KM, pri čemu uvoz dominantno čine konzervirana riba i kavijar, kao i mirisi i toaletna voda. VEZANO Bingo privodi kraju novi logističko-distributivni centar u Tuzli
Privredna delegacija BiH boravi u Pekingu na Kinesko-njemačkom privrednom forumu
Marx.ba Privredna delegacija Bosne i Hercegovine ovih dana boravi u Pekingu na Kinesko-njemačkom privrednom forumu. Delagaciju čine ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić, ministar privrede Tuzlanskog kantona Edin Duraković, predstavnik Privredne komore Federacije BiH Armin Hodžić, predstavnikAS Holdinga Adis Hasaković, menadžer sajma ZEPS Sanel Ibrić te predstavnica organizacije Foruma Hilda Cerić. Ovo je drugi put da delegacija Bosne i Hercegovine sudjeluje na skupu “China-Germany (China-Europe) Hidden Champions Forum 2025”, a koji okuplja više od 500 poduzetnika, političara i ekonomista iz Kine, Evrope i Njemačke. Predstavljeni su privredni potencijali Bosne i Hercegovine sa fokusom na privredu Federacije BiH, Tuzlanski kanton te Zeničko – dobojski kanton. Također, predstavljen je i AS Holding sa svim njegovim potencijalima uproizvodnji hrane, kao i Generalni BH sajam ZEPS. U nastupu BH delegacije zvanicama i učesnicima ukazano je na teme kao što su industrijsko partnerstvo sa Kinom, Njemačkom i EU, digitalna transformacija i zelena tranzicija, a učesnici Foruma pozvani su na ovogodišnji ZEPS. – Sve u svemu jedan uspješan nastup na veoma zanimljivom i značajnom privrednom forumu koji će nadam se, još više, približiti naše privrede u nastojanju da razvijamo saradnju na korist i zadovoljstvo svih učesnika u ovom procesu. Kako kaže jedna kineska poslovica, u nemirnim vremenima, za vrijeme oluja, neko gradi zidove da se zaštiti, a neko vjetrenjače kako bi iskoristio ogromnu energiju koja se oslobađa. Zato je vrijeme u kojem živimo svakako prilika za jednu malu zemlju i privredu kakva je naša da pronađemo svoje mjesto u globalnim procesima razvoja. Bosna i Hercegovina ima svoje potencijale i šanse, ali i prijatelje širom svijeta koji žele razvijati saradnju sa nama. Kina, Njemačka i EU su svakako među onima koji su na strani zajedničkog djelovanja na korist svih, rekao je ministar privrede ZDK Samir Šibonjić. VEZANO Nastup IT sektora Bosne i Hercegovine na sajmu GITEX Europe
Agencija za statistiku: Bh. građevinske firme u inostranstvu izvršile radove u vrijednosti od 24,5 miliona KM
Marx.ba Vrijednost izvršenih radova građevinskih firmi iz BiH u inostranstvu u prvom kvartalu iznosila je 24.569.000 KM i veća je za 5,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u prvom kvartalu 11.573.000 KM ili 47,1 posto radova odnosi se na objekte visokogradnje, a 12.996.000 KM ili 52,9 posto radova na objekte niskogradnje. U prvom kvartalu 99,4 posto ukupnih radova izvršeno je u Evropi, a 0,6 posto u Sjevernoj Americi, dok je niskogradnja zastupljena jedino u zemljama Evrope, a visokogradnja najviše u zemljama Evrope – 99,08 posto, te zemljama Sjeverne Amerike 0,92 posto. Od ukupno izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u prvom tromjesečju najviše ih je u Srbiji, u vrijednosti od 9.107.000 KM, zatim u Hrvatskoj 4.261.000 KM, Sloveniji 4.132.000 KM, Njemačkoj 2.683.000 KM te Crnoj Gori 2.506.000 KM. Vrijednost novih narudžbi u prvom kvartalu iznosila je 37.569.000 KM i veća je za 5,8 posto u odnosu na isti period 2024. godine. VEZANO Hoće li konačno krenuti izgradnja tunela Prenj
Nakon što su SAD produžile rok za trgovinske pregovore s EU, cijene nafte u porastu
Marx.ba Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što je američki predsjednik Donald Trump produžio rok za trgovinske pregovore s Evropskom unijom, čime su ublažene zabrinutosti oko američkih carina na blok koje bi mogle naštetiti globalnoj ekonomiji i potražnji za naftom. Terminski ugovori za Brent naftu porasli su za 26 centi, na 65,04 američka dolara (59,89 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta poskupjela za 24 centa. S njom se sada trguje po cijeni od 61,77 dolara (56,89 eura) po barelu. Predsjednik Trump je izjavio kako je pristao produžiti rok za trgovinske pregovore s Evropskom unijom do 9. jula, nakon što je predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, rekla da bloku treba više vremena za postizanje dogovora. – Lijep uzlet cijena sirove nafte i američkih terminskih ugovora na dionice jutros, nakon što je predsjednik Trump produžio rok, rekao je analitičar tržišta IG-a Tony Sycamore, prenose Financije. Sycamore je za Reuters dodao i kako će trgovinske teme i najave vezane uz carine, s fiskalnim pitanjima, biti glavni faktori rizika za tržišni sentiment i cijene nafte ove sedmice. Brent i WTI nastavili su rast cijena nakon što su u petak zaključili trgovanje s rastom od 0,5 posto, zbog ograničenog napretka u nuklearnim pregovorima između SAD i Irana, što je ublažilo zabrinutosti da bi dodatna iranska nafta mogla preplaviti globalna tržišta, kao i zbog toga što su američki kupci zatvarali pozicije uoči trodnevnog vikenda povodom Dana sjećanja. Rast cijena je dodatno potpomognut podacima energetske servisne kompanije Baker Hughes koji su pokazali da su američke kompanije, pod pritiskom nižih cijena nafte, prošle sedmice smanjile broj aktivnih naftnih bušotina za osam – na ukupno 465, što je najniži nivo od novembra 2021. godine. Međutim, daljnji rast cijena ograničavaju očekivanja da bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, skupina poznata kao OPEC+, mogli odlučiti povećati proizvodnju za dodatnih 411.000 barela dnevno u julu, na sastanku sljedeće sedmice. Odluka OPEC+-a o povećanju proizvodnje trebala bi održati dobro opskrbljeno tržište tokom druge polovice ove godine, napisao je Warren Patterson, voditelj strategije za sirovine u ING-u, u bilješci klijentima. VEZANO ECB bi mogla sniziti kamatne stope: Očekuje se usporavanje inflacije uslužnog sektora
Nakon smanjenja kreditnog rejtinga SAD, vrijednost dolara oštro pala
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala, nakon što je agencija Moody’s smanjila kreditni rejting SAD zbog čega su porasli prinosi na američke državne obveznice. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,9 posto, na 99,10 bodova. Pritom je kurs eura porastao 1,7 posto, na 1,1360 dolara. Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,1 posto, pa je njena cijena potonula na 142,55 jena. Dolar je pod pritiskom od kada je prije desetak dana agencija Moody’s smanjila kreditni rejting SAD, sa Aaa na Aa1 zbog velikog deficita saveznog bueta, visokih troškova financiranja i planiranog smanjenja poreza.
ECB bi mogla sniziti kamatne stope: Očekuje se usporavanje inflacije uslužnog sektora
Marx.ba Može se očekivati da će Evropska centralna banka (ECB) još jednom sniziti referentne kamatne stope za eurozonu u junu, a potom uzeti pauzu, rekao je u petak guverner grčke središnje banke, Yannis Stournaras. ECB je prošlog mjeseca po sedmi put u zadnjih godinu dana snizila glavnu kamatnu stopu, na 2,25 posto, na najniži nivo od kraja 2022. godine, te upozorila da kako će ekonomski rast u Evropi uvelike otežati američke carine, što je povećalo izgleda za dodatna smanjenja u nadolazećim mjesecima. – Vjerujem da ćemo još jednom smanjiti kamatne stope u junu, a potom vidim pauzu, rekao je Stournaras, po navodima grčke agencije Kathimerini. Sličnog mišljenja je i šef Centralne banke Finske, Olli Rehn, koji je također dao izjavu za Kathimerini. – Primjenjujemo razmišljanja temeljena na podacima. Dakle, ako ulazni podaci i makroekonomske analize potvrde trenutne prognoze glede stabiliziranja inflacije i nešto slabiji rast, odgovarajući odgovor u junu bio bi nastavak monetarnog popuštanja i niže kamatne stope. Nakon juna, trebamo ostati na putu donošenja odluka temeljenih na podacima na svakom sastanku, posebno kada se nalazimo u sjeni sveprisutne neizvjesnosti oko geopolitičkih okolnosti i trgovinskih ratova, dodao je Rehn. Glavni ekonomist ECB Philip Lanea rekao je da su u banci uvjereni da će tvrdoglavo visoka inflacija cijena u uslužnom sektoru popustiti tokom ove godine, što će uveliko pomoći da se postigne cilj ECB za ukupnu inflaciju od dva posto. – Vidimo da su ugovorene plate ove godine relativno niske, čak i niža za sljedeću godinu. Stoga smo uvjereni da će se stopa inflacije uslužnog sektora vratiti na raniji nivo, rekao je Lane na predavanju u petak. VEZANO CBBiH: Banke očekuju rast potražnje za kreditima
Melania Trump prva dama koja koristi AI glas za komercijalnu audioknjigu
Marx.ba Umjetna inteligencija preoblikuje globalnu izdavačku industriju, a najnoviji primjer predstavlja audioknjiga memoara Melanije Trump koju je u potpunosti ispričala umjetno stvorena verzija njezina glasa. Prva dama Sjedinjenih Američkih Država objavila je audio knjigu “Melania” koristeći AI-stvorenu repliku vlastitog glasa, što predstavlja “budućnost izdavaštva”, kako je istakla u svojoj objavi na društvenim mrežama. Audioknjiga će uskoro biti dostupna i na dodatnim jezicima, osim na engleskom. ElevenLabs je odabran kao tehnološki partner jer stvaraju zvučne sadržaje na više od 30 jezika, piše Bug. Katalog ElevenReader aplikacije uključuje djela dr. Maye Angelou, Deepaka Chopre, Arianne Huffington i Richarda Feynmana, “sva dostupna s AI glasom koji oponaša njihove prepoznatljive načine govora”, prema najavama kompanije. Aplikacija korisnicima omogućuje slušanje knjiga i drugih tekstualnih sadržaja glasovima pokojnih slavnih osoba, uključujući Judy Garland, Sir Laurencea Oliviera, Johna Waynea i Burta Reynoldsa. ElevenLabs je također sarađivao sa Sylvesterom Stalloneom i nasljednicima Jerryja Garcie iz skupine Grateful Dead. Spotify je u februaru 2025. najavio partnerstvo s ElevenLabs za proširenje biblioteke audio knjiga koje čita umjetna inteligencija, omogućujući autorima prijenos sadržaja na 29 jezika. Industrija audioknjiga doživljava eksponencijalni rast, zahavljujući tehnološkima inovacijama i promjenama potrošačkih navika (lakše im je slušati nego čitati). Globalno tržište audio knjiga vrijedilo je 8,70 milijardi dolara u 2024. godini, a analitičari predviđaju da će dosegnuti između 13,03 i 35,47 milijardi dolara do 2030. godine, s godišnjom stopom rasta između 10,81% i 26,2%. VEZANO Preokret na kripto tržištu: Uoči inauguracije Melanija lansirala svoju kriptovalutu i srušila Donaldovu
AmCham u Teksasu: Jačanje ekonomskih veza BiH i SAD kroz znanje, investicije i dijasporu
Marx.ba Delegacija Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), predvođena s 30 predstavnika iz 26 vodećih kompanija, boravila je od 19. do 23. maja u američkoj saveznoj državi Teksas – osmoj ekonomiji svijeta – s ciljem jačanja ekonomskih veza između BiH i SAD-a, pozicioniranja naše zemlje kao kredibilnog investicionog partnera i povezivanja s američkom dijasporom. Tokom posjete Austinu, College Stationu, Round Rocku i Houstonu, delegacija AmCham BiH održala je sastanke s vodećim institucijama, kompanijama i privrednim komorama, uključujući Greater Austin Chamber of Commerce i Greater Houston Partnership. Razgovarano je o digitalnoj ekonomiji, infrastrukturi, obrazovanju i održivim poslovnim modelima. Posjećeni su univerziteti Texas A&M i University of Texas at Austin, kao i firme iz sektora prehrane, logistike, građevine, energetike i tehnologije – poput LCRA, Sabey Data Centers, MA’s Pasta, Triple Temp Cold Storage i The Cannon. U Houstonu je gradonačelnik John Whitmire poručio da su vrata grada uvijek otvorena za privrednike iz BiH, te naglasio potrebu za izgradnjom snažnijih veza između Houstona i Bosne i Hercegovine. Zahvalio je rukovodstvu delegacije na izvrsnom liderstvu. – Bosna i Hercegovina može i mora graditi veze s SAD-om – ne simbolično, već kroz razvoj ekonomske saradnje, umrežavanje i dovođenje američkih privrednika u BiH. Posjeta Teksasu je pokazala da možemo sjesti za isti sto s vodećom ekonomijom svijeta. Veliko je zadovoljstvo i čast način na koji smo dočekani od svih institucija i privrednika u SAD-u. AmCham BiH će nastaviti graditi mostove između dvije privrede, izjavio je Nedim Hamzić, direktor AmCham BiH. Privrednici iz Bosne i Hercegovine zahvalni su na prilici da posjete SAD i razgovaraju sa predstavnicima američkih kompanija, te smatraju je ovo dobra prilika za privredu naše države. – Posjeta Teksasu bila je izuzetna prilika da Bosnu i Hercegovinu predstavimo kao zemlju sa znanjem, resursima i partnerima vrijednim pažnje. Ostvareni kontakti s američkim kompanijama i institucijama mogu rezultirati konkretnim ulaganjima, razmjenom ekspertize i jačom ulogom naše zemlje u međunarodnim ekonomskim tokovima, izjavila je Amina Mahmutović, direktorica Uprave UniCredit Bank d.d. Mostar i predsjednica Upravnog odbora AmCham BiH. Posjeta je potvrdila da BiH ima znanje, ljude i privatni sektor sposoban da gradi snažna strateška partnerstva. Ovakve inicijative ključne su za pozicioniranje zemlje na globalnoj investicijskoj mapi i jačanje međunarodne saradnje kroz razvojne projekte i razmjenu ekspertize. AmCham BiH zahvaljuje svim kompanijama koje su Bosnu i Hercegovinu predstavile u najboljem svjetlu: Addiko Banka d.d., Adriatic Metals, ASA Group Holding, AS Holding, Atlant BH, BH Legal, BH Telecom, Core, Erkona, Express Courier d.o.o. – ASC for UPS and UPS SCS, Finit Consulting, FullDent, Klika, Marić & Co., McCann, MCI, MKF Lider, New Cold Metal Construction, Nova Banka a.d., PPG, Raiffeisen Bank d.d., Sijerčić & Partners, SYS Company, Telemach BH, UniCredit Bank d.d. Mostar i ZIRA. VEZANO Turistička zajednica Kantona Sarajevo s partnerima na sajmu u Frankfurtu