Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Božić
Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Božić.
Centralna banka: BiH će dobiti nove novčanice
Marx.ba Bosna i Hercegovina bi 2028. godine mogla dobiti nove modernizirane novčanice konvertibilne marke, najavila je guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović. Nove novčanice imat će poboljšani dizajn u odnosu na sadašnje, ali će likovi i simobli na njima ostati isti. Novčanice će biti izrađene od ekološki prihvatljivijih materijala, imat će poboljšana sigurnosna obilježja i mogućnost njihovog falsificiranja biće minimalna. Takođe, bit će prilagođene i osobama s oštećenim vidom, što će biti novost u BiH. Viceguverner Marko Vidaković kazao je da će nove nočanice KM sadržavati sve ono što sada imaju novčanice eura. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odobrilo je Banci izradu novih novčanica, a iz Centralne banke najavljuju da bi one u opticaju trebale biti od 2028. godine, u godini kada centralna bh. monetarna institucija obilježava 30 godina postojanja.
Širenje poslovanja: Nova FIFA izlazi na Netflixovoj platformi uoči početka SP
Marx.ba Netflix ulazi u novu fazu širenja svog gaming poslovanja – i to uz jedno od najjačih imena u svijetu sporta. Nova FIFA videoigra trebala bi se pojaviti na Netflixovoj platformi tokom 2026. godine, uoči Svjetskog nogometnog prvenstva, čime streaming div jasno signalizira koliko ozbiljno računa na videoigre kao sljedeći stup rasta. Prema dostupnim informacijama, riječ je o projektu koji se razvija u saradnji s kompanijom Delphi Interactive, dok će distribucija i dostupnost igre biti vezane isključivo uz Netflixovu pretplatničku platformu. Igra će biti prilagođena pametnim telefonima i dostupna bez dodatne naknade svim Netflixovim korisnicima, što je važan iskorak u odnosu na dosadašnji model skupih premium sportskih naslova. Iz Netflixa poručuju kako Svjetsko prvenstvo 2026. vide kao globalni kulturni događaj bez presedana. “Nogomet želimo vratiti njegovim korijenima – jednostavnom, dostupnom iskustvu koje svako može igrati jednim dodirom”, poručio je Alain Tascan, predsjednik Netflixova gaming odjeljenja. Cilj je, dodaje, spojiti masovnu globalnu publiku nogometa s platformom koja već ima stotine miliona pretplatnika.
Bh. kompanija radit će jedan od najvažnijih prometnih projekata u hrvatskom gradu
Marx.ba Bosanskohercegovačka građevinska kompanija Hering iz Širokog Brijega izabrana je za izvođača jednog od najvažnijih prometnih projekata u širem području Splita, čime je iza sebe ostavila i velike međunarodne konkurente poput Strabaga. Hrvatske ceste donijele su odluku da Hering izgradi čvorište TTTS u Stobreču, ključno raskrižje koje će povezati već izgrađenu dionicu Mravinci – TTTS s budućom brzom cestom prema Omišu. Kako je objavio Portal.hr, Hering je ponudio najnižu cijenu – 16,18 miliona eura bez PDV-a, odnosno 20,23 miliona eura s PDV-om, dok je planirani rok izvođenja radova 18 mjeseci. Na tender je pristiglo ukupno pet ponuda. Nakon Heringa, slijedili su: Strabag – 17,41 milion eura, Texo Molior – Bemax (zajednica) – 17,90 miliona eura, Colas Hrvatska – Degal Tehnika (zajednica) – 18,89 miliona eura i GP Krk – 19,04 miliona eura. Odlukom Hrvatskih cesta započinje zakonski rok mirovanja od 10 dana, tokom kojeg ponuđači mogu podnijeti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Ukoliko ne bude žalbi, s Heringom će biti potpisan ugovor i projekt će zvanično krenuti u realizaciju.Čvorište TTTS projektirano je kao denivelirano kružno raskrižje s nadvožnjakom dugim 232 metra, koje će omogućiti vozačima da se s brze ceste uključe u postojeću cestovnu mrežu ili nastave prema Dugom Ratu i Omišu. Bez izgradnje ovog čvora, već izgrađena dionica Mravinci – TTTS, koju Strabag gradi posljednje dvije godine, praktično završava u kamenjaru i ne može se koristiti, što ovom projektu daje dodatnu važnost. Projekt uključuje izgradnju nadvožnjaka, kružnog raskrižja s ulazno-izlaznim rampama, dodatnih traka za ubrzanje i usporenje, sistema odvodnje te kompletne prometne opreme. Ključni element je spajanje na ulicu 4. Gardijske brigade, kojom se promet povezuje prema Splitu, Solinu i Stobreču. Čvorište TTTS ujedno je polazna tačka za nastavak brze ceste prema Dugom Ratu i Omišu.
Izvoz iz Federacije BiH u novembru bio 915,5 miliona KM
Marx.ba Federacija BiH je u novembru 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 915.555.000 KM, što je za 11,1 posto manje u odnosu na oktobar 2025. ili 1,3 posto manje u odnosu na novembar prethodne godine U novembru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.696.903.000 KM, što je za 10,3 posto manje u odnosu na oktobar 2025., odnosno 1,8 posto više u odnosu na novembar 2024. godine. U periodu januar – novembar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 1,05 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,04 posto. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 54 posto, što je za 0,4 posto manje u odnosu na oktobar 2025. kada je pokrivenost bila 54,4 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za novembar 2025. je iznosio 781.348.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U novembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.
Citigroup prognozira cijenu bitcoina na 143.000 dolara
Marx.ba Usred nedavnog medvjeđeg kretanja cijena, naslov o 12-mjesečnim izgledima Citigroupa za bitcoin od 143.000 dolara – ili oko 62% rasta u odnosu na trenutnih 88.000 dolara – izazvat će iznenađenje. “Predviđamo povećano usvajanje digitalne imovine, potaknuto potencijalnim američkim zakonodavstvom o digitalnoj imovini u drugom tromjesečju, s bitcoinom koji će se vjerovatno kretati u novoj godini oko 80.000-90.000 dolara vrijednosti aktivnosti korisnika“, rekli su analitičari Citija Alex Saunders, Dirk Willer i Vinh Vo u svom zajedničkom izvješraju. Rekli su da treba pratiti Novo od 70.000 dolara kao ključnu podršku, napominjući da je to otprilike cijena bitcoina neposredno prije pobjede Donalda Trumpa na izborima 2024. godine. Njihov osnovni scenarij za 12 mjeseci je nagli porast na 143.000 dolara, potaknut, kako su rekli, oživljenom potražnjom za ETF-ovima i pozitivnim prognozama berze. Regulatorni katalizatori – posebno donošenje i potpisivanje Zakona o jasnoći (već usvojen u Zastupničkom domu) – trebali bi potaknuti daljnje usvajanje i priljev sredstava, dodali su. No, postoji i medvjeđi scenarij, a grupa predviđa da će ciljati na niskih 78.500 dolara, što je više od 10% manje od trenutnih nivoa. Vjeruju da bi globalna recesija bila katalizator. Bikovski scenarij bio bi 189.000 dolara, što je više nego dvostruko više od trenutnih nivoa, a to bi bilo zahvaljujući povećanom konačnom udjelu.
EU mijenja pravila investicijskog i osiguravateljskog savjetovanja
Marx.ba Zaoštravaju se pravila investicijskog i osiguravateljskog savjetovanja, uz jasnije kriterije finansijskih proizvoda te veću transparentnost troškova i naknada. Paket novih EU pravila predviđa i strožiji nadzor nad aktivnostima finansijskih influencera, a sve je to rezultat neformalnih dogovora između kojeg su postigli pregovarači Evropskog parlamenta i Vijeća EU. Dogovor je postignut u okviru trijaloga i odnosi se na paket izmjena nekoliko postojećih direktiva EU kojima se uređuju tržišta kapitala, investicijsko i osiguravateljsko savjetovanje te zaštita neprofesionalnih ulagača. Cilj je povećati povjerenje građana u ulaganja, potaknuti njihovo veće učešće na tržištima kapitala te smanjiti oslanjanje evropske ekonomije ć na bankovne kredite, posebno kada je riječ o finansiranju manjih i srednjih preduzeća. Strožija pravila Paket izmjena donosi prije svega strožija pravila za finansijsko i osiguravateljsko savjetovanje. Savjetnici će morati dokazivo djelovati u najboljem interesu klijenata, pri čemu će se prikladnost proizvoda procjenjivati na temelju znanja i iskustva klijenta, njegove finansijske situacije, investicijskih ciljeva te sposobnosti podnošenja gubitaka. Time se želi spriječiti prodaja složenih i rizičnih proizvoda neprofesionalnim ulagačima. Posebno se uvodi koncept ‘vrijednosti za novac’, kojim se nastoji spriječiti plasman finansijskih proizvoda koji ne nude razumnu ravnotežu između cijene i kvalitete. Maloprodajni ulagači trebali bi dobiti jasniji uvid u troškove, naknade, očekivanu uspješnost i nefinansijske koristi pojedinih proizvoda, kako bi ih mogli međusobno upoređivati. Evropsko tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te Evropsko tijelo za osiguranje i strukovne mirovine (EIOPA) razvijat će nadzorne referentne vrijednosti koje će nacionalnim regulatorima služiti kao alat za procjenu nude li pojedini proizvodi stvarnu vrijednost za novac. Investicijska društva istodobno će morati vlastite proizvode uspoređivati s reprezentativnim grupama sličnih finansijskih instrumenata na tržištu. Razumljiviji scenariji Izmjene se odnose i na dokumente s ključnim informacijama za paketne maloprodajne i osiguravateljske investicijske proizvode. Ti bi dokumenti ubuduće trebali sadržavati realističnije i razumljivije scenarije uspješnosti, temeljene na stvarnim podacima i uvjerljivim pretpostavkama, kako bi ulagači lakše procijenili rizike i potencijalne prinose. Jedan od naglasaka dogovorenih izmjena odnosi se na finansijsku pismenost. Države članice morat će aktivnije razvijati i provoditi programe finansijske edukacije, prilagođene različitim dobnim i ciljnim grupama. Pritom se posebno ističe zaštita mlađih ulagača, koji su zbog društvenih mreža i online sadržaja izloženiji agresivnom i često pristrasnom promoviranju rizičnih finansijskih proizvoda. Nadzor finfluencera U tom kontekstu, finansijski influenceri, takozvani finfluenceri, dolaze pod strožiji regulatorni nadzor. Investicijska društva koja koriste njihove usluge za promociju finansijskih proizvoda ili ugovora morat će imati s njima sklopljene pisane ugovore, jasno definirane kontakte te stvarnu kontrolu nad njihovim aktivnostima, čime se nastoji ograničiti prikriveno oglašavanje i manipulativne prakse, piše Lider. Za građane to znači veći nivo zaštite, ali i realniji prikaz rizika ulaganja, posebno kod proizvoda vezanih uz osiguranje, investicijske fondove i strukturirane proizvode.
Hrvatska ove godine izdala 160.000 radnih dozvola, najviše državljanima BiH
Marx.ba Od početka godine do 30. novembra u Hrvatskoj je izdano ukupno 160.176 dozvola za boravak i rad, prema mjesečnim statističkim pregledima Ministarstva unutarnjih poslova. Od toga se 76.700 dozvola odnosi na nova zapošljavanja, 64.009 na produljenje postojećih dozvola, dok je 19.467 dozvola izdano za sezonski rad. To navodi službena statistika o izdanim dozvolama za boravak i rad od 1. januara do 30. novembra 2025. Ministarstva unutrašnjih poslova. Od januara do kraja novembra Policijska uprava zagrebačka izdala je 40.170 dozvola, od čega 18.724 za nova zapošljavanja, 21.033 za produženje i 413 za sezonski rad, prenose hrvatski mediji. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 30. novembra 2025. izdan je državljanima sljedećih zemalja: 1. Bosna i Hercegovina – 30.188 2. Nepal – 29.579 3. Srbija – 23.145 4. Filipini – 16.195 5. Indija – 14.500 6. Makedonija – 11.384 7. Kosovo – 5.860 8. Egipat – 5.149 9. Uzbekistan – 5.161 10. Bangladeš – 3.183
Volatilnost dolara obilježila devizna tržišta u 2025.: Ulagači se okreću valutama zemalja u razvoju
Marx.ba Trgovanje mađarskom forintom, dugo vremena jednoj od nišnih valuta na deviznim tržištima ekonomija u razvoju, ove godine se više nego udvostručilo nakon povratka na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa i uvođenja njegovih povijesno visokih carina na gotovo sav uvoz. Do takvog skoka u volumenu trgovine nije došlo bez razloga, kažu trgovci, analitičari i hedge fondovi koji se učestvuju na globalnom tržištu valuta (FX) na kojem se dnevno obrće gotovo 10.000 milijardi dolara. Zbog Trumpovih trgovinskih ratova i slabljenja dolara brojne dosad egzotične valute su u 2025. zabilježile velike dobitke, pa je tako mađarska forinta (HUF) ojačala više od 20 posto u odnosu na dolar, ostvarivši najbolji rezultat unazad 25 godina, i postavši jednom od vodećih valuta iz ekonomijaa u razvoju u protekloj godini. I u širem smislu ovo je bila odlična godina za tržišta novca – MSCI-jev index tržišta valuta zemalja u razvoju (EM) ove godine postavio novi rekord u juluu, te je na putu da završi godinu s rastom od 6 posto – najvećim od 2017. A trgovci, upravitelji fondova i analitičari koje je Reuters pitao za komentar kažu da očekuju nastavak tog trenda i sljedeće godine. Te valute dobivaju na vrijednosti uslijed sve nestabilnijeg i slabijeg američkog dolara, koji potiče ulagače da dobro razmisle o svojoj izloženosti dolaru i preispitaju neće do nedavno etablirane pretpostavke o kredibilitetu dolara. Istovremeno, ulagači se klade na rast vrijednosti u zemljama u razvoju, od Južne Afrike do Mađarske, u pokušaju da diversificiraju svoju imovinu i distanciraju se od SAD. “Vjerujemo da se ciklus kojeg bismo mogli opisati kao pad tržišta EM valuta, koji traje već 14 godina, konačno preokrenuo. Radi se o posljedici zaokreta u ciklusu američkog dolara, jer su dosad svi na svijetu imali velike količine američke imovine, i izbjegavali imovinu iz EM-ova,” kaže Jonny Goulden, analitičar banke JPMorgan. Investitori, uključujući hedge fondove, na FX tržištu valuta zarađuju i gube novac, ali za svjetske vlade rast vrijednosti njihovih valuta i veliki priljevi kapitala imaju velike ekonomske efekte – dok s jedne strane jaka valuta znači da se smanjuje privlačnost izvoznih djelatnosti, s druge strane dolazi do jačanja njihove sposobnosti zaduživanja i otplaćivanja postojećeg duga. Rizike koji se kriju u takvim zbivanjima primjećuju mnogi. Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom je najnovijem izvještaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti upozorio upravo na opasnost koja prijeti s valutnih tržišta. Gotovo polovicu cijelog globalnog deviznog prometa na valutnim tržištima obavlja se posredstvom male grupe uglavnom velikih banaka, zbog čega je tržište izloženo ako te banke u situaciji neke krize smanje svoje djelovanje, kaže MMF. Volumen trgovine valutama u posljednje tri godine porastao je za gotovo 30 posto, pokazuju podaci banke za međunarodne namire BIS iz aprila. A 2025. godine je bila prepuna uspona i padova, u kojoj je tržišna volatilnost valuta razvijenih ekonomija dosegnula dvogodišnji maksimum u aprilu prije smirivanja u drugom dijelu godine. Stabilnije okolnosti učinili su ga privlačnijim za trgovinu u kojoj ulagači posuđuju valute s niskim prinosom kako bi uložili u one s većim.
UNIS Ginex isplaćuje dividende u iznosu većem od 11 miliona KM
Marx.ba UNIS-Ginex d.d. Goražde isplatit će dividendu dioničarima iz dobiti društva ostvarrene u 2024. godini u iznosu od 11.168.220,00 KM, odnosno 70,00 KM po dionici, odlučila je Skupština društva održana 15. decembra 2025.godine. Pravo na dividendu im aju svi dioničari društva koji su bili na listi dioničara na dan donošenja odluke. UNIS Ginex je u 51-postotnom vlasništvu Federacije BiH, a trenutno na listi najvećih dioničara još su i Halil Oković sa 15,9 posto, Sadeta Hubjer sa 7,9 posto, OKAC d.o.o. Goražde sa 7,7 posto, Hamid Pršeš sa 4,4 posto, itd.