Novi program za unapređenje ženskog liderstva u finansijskom sektoru BiH
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine (CBBiH), pokreće program „Women on Boards in the Financial Sector – BiH“, stratešku inicijativu usmjerenu na unapređenje rodne raznolikosti u upravnim i nadzornim odborima finansijskih institucija. Program je započeo danas uvodnim događajem u prostorijama CBBH u Sarajevu. Iako žene u BiH čine značajan dio radne snage u finansijskom sektoru, broj žena u upravljačkim tijelima je i dalje nizak. Ovaj program nastoji da premosti jaz kroz ciljanu obuku, mentorsku podršku i jačanje vidljivosti visoko-potencijalnih žena spremnih za odgovornije uloge u upravljačkim ili nadzornim odborima. Program će okupiti 28 žena iz banaka, mikrokreditnih organizacija, lizing kompanija i drugih finansijskih institucija. Tokom šest intenzivnih sesija, u periodu januar–mart 2026. godine, učesnice će raditi sa ekspertima iz oblasti koje se smatraju bitnim za upravljačka tijela, poput ključnih aspekata korporativnog upravljanja, finansijske i ESG pismenosti, strateškog vođenja, upravljanja rizicima, efektivne komunikacije sa menadžmentom i mentoringa za razvoj ženskih talenata.
VTK BiH: Razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla – Zaštita potrošača i EU standardi
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH), putem svojih sektorskih grupacija, pokrenula je inicijativu koje se odnosi na potrebu jasnijeg razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u trgovinama. Kada su proizvodi jasno označeni i pravilno razdvojeni, smanjuje se rizik od zabune, pogrešne kupovine i potencijalnih zdravstvenih posljedica, naročito kod osjetljivih grupa potrošača, kao što su osobe sa intolerancijom na laktozu, alergijama ili posebnim prehrambenim režimima. Često se na policama trgovina mogu pronaći proizvodi biljnog porijekla poput “putera”, “mliječnih napitaka”, “kajmaka” pa čak i “mlijeka”. Osim rizika obmane, tu je i pitanje nelojalne konkurencije jer biljni proizvodi ne podliježu identičnim proizvodnim standardima kao mliječni. Komora aktivno učestvuje u tom procesu kroz iniciranje stručnog dijaloga između proizvođača, trgovaca i nadležnih institucija, praćenje EU regulative te davanje preporuka za unapređenje domaćih propisa i njihove primjene u praksi. – Osnovni cilj inicijative harmonizacije propisa jeste unapređenje zaštite potrošača kroz jasno i nedvosmisleno označavanje, kao i fizičko razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u maloprodaji, uz istovremeno jačanje tržišne transparentnosti i usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropske unije. Usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropske unije, posebno u oblasti informisanja potrošača o hrani, ima za cilj jačanje povjerenja kupaca u tržište i maloprodajni sektor – rekali su iz VTKBiH. U Bosni i Hercegovini postoje propisi koji regulišu označavanje i informisanje potrošača o hrani, prije svega Pravilnik o informisanju potrošača o hrani, koji je u velikoj mjeri usklađen sa pravnom stečevinom Evropske unije. Ti propisi jasno uređuju obavezu tačnog deklarisanja proizvoda i zabranu obmanjujućih naziva. Međutim, domaći propisi trenutno ne sadrže izričitu obavezu fizičkog razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na policama, što u praksi dovodi do nedosljedne primjene i konfuzije kod potrošača. Na inicijativu Komore, Agencija za sigurnost hrane BiH je pustila u proceduru Nacrt pravilnika o dodatnim zahtjevima za označavanje i stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti, koji uređuje oblast posebnog deklarisanja spomenutih proizvoda. VTKBiH prepoznaje i izazove s kojima se suočavaju mali i srednji trgovci – ograničen prodajni prostor, dodatni troškovi i nedostatak jasnih obavezujućih smjernica. Rješenje vidi u edukaciji, izradi preporuka i postepenom uvođenju prakse razdvajanja proizvoda na način koji je održiv i prilagođen domaćem tržištu. – Time se ne samo štiti potrošač, već i jača konkurentnost i povjerenje u domaći maloprodajni sektor – istakli su iz VTKBiH.
Srebro ulazi u svoje “zlatno doba”: Potražnja eksplodirala i tek će u 2026. godini
Marx.ba Cijene srebra su u 2025. dosegle neviđene vrijednosti, rastući brzinom bez presedana u novijoj historiji. Pošto je u oktobru cijena unce prešla 54 dolara, bijeli plemeniti metal je vrlo brzo premašio i 57 dolara, udvostručivši vrijednost u odnosu na početak godine. Fedovo treće smanjenje kamate dat će dodatni zamah metalima, jer niže kamate smanjuju atraktivnost tradicionalnih ulaganja i slabe dolar, prenosi Bloomberg Adria. Za razliku od zlata, koje investitori tradicionalno smatraju najsigurnijim utočištem u turbulentnim vremenima, srebro sada vodi sopstvenu bitku – podstaknutu investicionim, ali i industrijskim faktorima. Višestruka primena srebra u raznim, brzorastućim industrijama zapravo je njegov krucijalni adut – razlog zbog kojeg beli metal trenutno leti, dok zlato stagnira. Rast cijene srebra dijelom je rezultat i globalne neizvjesnosti na finansijskim tržištima, izazvane geopolitičkim tenzijama, promjenama u ekonomskim politikama i najavama novih carina američke administracije. Investitori bježe od rizične imovine, tražeći sigurnije alternative, dok industrija bilježi rekordnu potražnju za sirovinama. Plemeniti metali, posebno zlato i srebro, od početka godine prednjače po prinosima u odnosu na tradicionalne imovinske klase, poput akcija i obveznica. Srebro se, međutim, izdvaja svojom praktičnom upotrebom. Ono nije samo investiciono sredstvo, već i ključna industrijska sirovina. Njegova izvanredna provodljivost čini ga neophodnim u proizvodnji električnih vozila, baterija, 5G opreme, elektronike, medicinskih uređaja i robotike. Poseban značaj ima u solarnoj industriji, gdje srebro u obliku paste (engl. silver paste) predstavlja kritičnu komponentu fotonaponskih ćelija. Kako instalacije solarnih sistema rastu, tako potražnja nadmašuje kapacitete rudnika. Disproporcija između potražnje i ponude je pojačana i rastom popularnosti ETF fondova vezanih za fizičko srebro, koji omogućavaju investitorima kupovinu metala bez direktnog posedovanja. Takav priliv kapitala u ETF još više smanjuje fizičke zalihe, vršeći pritisak na cijene. Ponuda srebra je pred dugoročnim izazovima, jer je globalna rudarska proizvodnja suočena sa smanjenjem sadržaja rude, komplikovanim procesima eksploatacije i nedovoljnim ulaganjima u nova nalazišta. Osim toga, najveći proizvođači, Meksiko, Peru i Kina, trpe regulatorne pritiske i nailaze na ekološke prepreke, što dodatno ograničava izvoz.
ECB želi jednostavniju regulativu bankarskog sektora
Marx.ba Evropska centralna banka (ECB) će Evropskoj komisiji predložiti da prorijedi šumu propisa na tržištu kapitala i rastereti banke. ECB, naime, želi smanjiti broj uslova i formulara i uprosti sistem nadzora. Manje finansijske institucije, posebno u Njemačkoj, godinama se žale na veliki broj propisa koje moraju pratit, piše DPA. „Savjet ECB predlaže da se propisi o bankama Evropske unije usklade prema principu proporcionalnosti,“ saopćila je ECB. U suštini, banke bi pred sobom trebalo da imaju manje uslova o kapitalnoj rezervi kojima ECB tržište štiti od potresa. Pritom, manji broj propisa ne znači labavije uslove. Mjere, koje Komisija mora odobriti, uključuju objedinjavanje različitih zahtjeva o rezervi i jednostavnije takozvane stres-testove, kojima nadzorna tijela provjeravaju otpornost banaka na krize kroz različite scenarije. Komisija će mišljenje o prijedlozima ECB uključiti u izvještaj o stanju bankarskog sistema na jedinstvenom tržištu 2026. Cilj izmijene regulative je jačanje konkurentnosti evropskog bankarstva. Zahtjevne kapitalne propise Evropa je uvela reagirajući na svjetsku finansijsku krizu od 2008. Ta regulativa i mikroskopski nadzor ECB rezultat su lekcije izvučene sloma finansijskih institucija. Jednostavnija, brža i jeftinija administracija na tržištu koju ECB želi u pozadini ima i ubrzanje deregulacije američkog bankarskog sektora koje gura predsjednik Donald Trump. Evropske banke strahuju da će ih to dovesti u još podređeniji položaj u odnosu na američku konkurenciju, koja je već profitabilnija. Ocjenu da je evropski bankarski sistem pretjerano rigorozan nedavno je izrekao i kancelar Friedrich Merz, uz primjedbu da je Njemačka voljna iskoračiti u susret finansijskom sektoru.
Centralna banka BiH: Devizne rezerve povećane na 18,28 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine na kraju oktobra iznosile su 18,28 milijardi KM i veće su za 360 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. 20+godinasa vama PočetnaNovacBanke Sarajevo Devizne rezerve Centralne banke BiH povećane na 18,28 milijardi KM Autor: Biznis.ba12. 12. 2025. Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine na kraju oktobra iznosile su 18,28 milijardi KM i veće su za 360 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou devizne rezerve povećane su za 1,24 milijarde KM ili 7,3 posto, objavila je Centralna banka BiH. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra iznosili su 28,02 milijarde KM, i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita za 226,6 miliona KM ili 0,8 posto. Kreditni rast registrovan je kod stanovništva za 161,2 miliona KM ili 1,1 odsto, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 17,1 milion KM ili 2,4 posto, te vladinih institucija za 58 miliona KM ili 4,5 posto. Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod privatnih preduzeća za 8,8 miliona KM ili 0,1 posto, te kod ostalih domaćih sektora za milion KM ili 0,3 posto. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u oktobru iznosila je 10,4 posto, nominalno 2,65 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,48 milijardi KM ili 11,6 odsto, privatnih preduzeća za 777,2 miliona KM ili 7,4 posto, vladinih institucija za 90,4 miliona KM ili 7,2 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 184,1 milion KM ili 33 posto, te ostalih domaćih sektora za 116,2 miliona KM ili 43 posto.
Disney ulaže milijardu dolara u OpenAI i licencira likove za AI
Marx.ba Kompanija Disney ulaže milijardu dolara u OpenAI, čime stiče vlasnički udio i istovremeno sklapa ugovor koji će omogućiti korištenje njihovih najpoznatijih likova na platformi za generiranje videa Sora. Ovo je prvi veliki licencni ugovor za Sorinu AI tehnologiju, čime se otvara novo poglavlje u suradnji kreativne industrije i umjetne inteligencije, piše CNN. Prema sporazumu, korisnici OpenAI-jeve platforme Sora za izradu kratkih videozapisa moći će stvarati sadržaj koristeći više od 200 Disneyjevih animiranih likova. Među njima su ikone poput Mikija i Mini Maus, Disneyjeve princeze kao što su Ariel, Belle i Pepeljuga, te likovi iz popularnih franšiza Snježno kraljevstvo, Moana i Priča o igračkama. Ugovor obuhvata i animirane likove iz Marvela i Lucasfilma, uključujući Crnu Panteru i likove iz Ratova zvijezda poput Yode. Važno je napomenuti da sporazum ne uključuje izgled ili glasove glumaca koji su tim likovima udahnuli život. Osim toga, korisnici popularnog chatbota ChatGPT također će moći zatražiti od sustava da generira slike koristeći Disneyjeve likove. OpenAI, koji se i sam suočavao s optužbama za kršenje autorskih prava, ovim ugovorom želi pokazati kako kreativna zajednica i umjetna inteligencija mogu uspješno sarađivati.
CIGRE BiH: Povećanje mrežarine, CBAM i novi tehnički standardi obilježit će 2026.
Marx.ba Ključni događaji u 2026. godini za Bosanskohercegovački komitet elektroenergetičara (CIGRE) biće povećanje fleksibilnosti u elektroenergetskom sistemu (putem prosumjera i skladištenja energije), učešće na zasjedanju Međunarodne CIGRE, Pariz 2026., za koje je pripremljeno deset naučnih referata, i organizacija 5. savjetovanja distributera električne energije CIRED. Najavio je to predsjednik ove asocijacije dr. Zijad Bajramović povodom sjednice upravnog odbora CIGRE BiH zakazane za danas u Sarajevu. Upravni odbor će sagledati rezultate aktivnosti u godini koja ističe i pri tom se fokusirati na više tehničkih, organizacionih i ekonomskih pitanja koja će biti aktuelna i u idućoj godini. Bajramović za ovu priliku u fokus stavlja povećanje cijena mrežarine “koje je nemoguće izbjeći” i postepeni “početak procesa usklađivanja cijena električnne energije na tržišnoj osnovi uz istovremenu zaštitu ugroženih kupaca”. – Od početka 2026. godine počinje primjena evropskih taksi na emisije CO₂ (CBAM), koje će u potpunosti obuhvatiti naš izvoz električne energije. Dodatni problem koji stvara CBAM je što onemogućava izvoz i trgovinu električne energije iz obnovljivih izvora, te je neophodno da BiH postane članica u evropskoj asocijaciji izdavatelja garancija porijekla – kazao je dr. Zijad Bajramović. Dodao je da se Bosna i Hercegovina obavezala na uspostavljanje berze električne energije i sistema za trgovanje emisijama, koji će biti pandan evropskom ETS-u. Usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije predstavljaće važan korak ka evropskim integracijama i modernizaciji domaćeg tržišta, ali i preduslov da električna energija do 2030. godine bude izuzeta od CBAM oporezivanja. Bosanskohercvegovački komitet CUGRE smatra da je potrebno harmonizirati razvojne planove elektroenergetskog sektora zemalja u okruženju u pogledu mrežne integracije, tržišne sinhronizacije, planiranih tehnoloških rješenja i miksova proizvodnog portfolija. Tehnološki izbori pojedinih zemalja (npr. u pogledu udjela obnovljivih izvora, skladištenja energije ili fleksibilnih kapaciteta) direktno utiču na regionalne tokove energije i mogućnosti prekogranične razmjene, te ih je potrebno uzeti u obzir u nacionalnom planiranju. Prekogranična saradnja jedan je od ključnih aspekata za sigurnost snabdijevanja i dekarbonizaciju i CIGRE će na tome insistirati. Sprječavanja incidenata u elektroenergetskom sistemu uvršteno je u prioritetne aktivnosti ove strukovne organizacije. Prema riječima predsjednika CIGRE BiH potrebno je dosljedno raditi na primjeni važeće regulative kako na strani operatora sistema, tako i na strani korisnika mreže.-Analize velikih incidenata se rade prvenstveno zbog sprječavanja sličnih incidenata u budućnosti, a ne radi traženja krivca za incident. Potrebno je implementirati preporuke proizašle iz analiza većih incidenata jer na taj način činimo sve što je moguće da bi sigurnost pogona bila očuvana – zaključio je dr. Zijad Bajramović, predsjednik elektroenergetičara u BiH.
Fed treći put zaredom smanjio kamatnu stopu za 0,25 posto
Marx.ba Američke Federalne rezerve su, uprkos dubokim podjelama unutar svog rukovodstva oko prioriteta monetarne politike, snizile ključnu kamatnu stopu, ali su istovremeno poslale signal da će dalja smanjenja biti znatno teža. Federalne rezerve ponovo su snizile kamatne stope, signalizirajući da žele dodatno potaknuti američku ekonomiju nakon usporavanja inflacije. Ovakav potez obično slabi dolar i donosi smanjenje troškova zaduživanja, što može imati uticaj i na finansijska tržišta širom svijeta. U skladu sa očekivanjima Komitet za otvoreno tržište (FOMC) snizio je referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na raspon od 3,5 do 3,75 posto. Međutim, odluka je bila praćena upozorenjima o budućem pravcu politike i neuobičajeno visokim brojem glasova protiv – tri člana su glasala „protiv“, što se nije dogodilo još od septembra 2019. godine, prenosi CNBC. Glasanje je bilo devet prema tri, uz neslaganja i „jastrebova“ i „golubova“. U terminologiji Feda „jastrebovi“ su više fokusirani na inflaciju i više kamate, dok „golubovi“ daju prednost tržištu rada i nižim kamatama. Slična podjela zabilježena je i posljednji put kada su tri člana bila protiv, uz snažan sukob između zagovornika strožije i labavije monetarne politike. Budući da je ovo bilo treće uzastopno smanjenje kamata, sada je fokus na tome kuda FOMC ide dalje, uz vrlo malo prostora za nova sniženja. Takozvani „dot plot“, koji pokazuje očekivanja pojedinačnih zvaničnika o budućem kretanju kamata, ukazuje na samo jedno dodatno smanjenje u 2026. i još jedno u 2027. godini, prije nego što kamatna stopa dostigne dugoročni cilj od oko tri posto. Iako su ove projekcije nepromijenjene u odnosu na septembar, jasno se vide duboke razlike unutar FOMC-a. Kada je riječ o ekonomiji, Fed je poboljšao procjenu rasta BDP-a za 2026. godinu, podigavši je na 2,3 posto, što je za pola procentnog poena više nego u septembru. Ipak, i dalje se očekuje da će inflacija ostati iznad ciljanih dva posto sve do 2028. Inflacija, prema preferiranom pokazatelju Feda, u septembru je iznosila 2,8 posto na godišnjem nivou. Iako je znatno niža u odnosu na vrhunce iz prethodnih godina, i dalje je daleko iznad cilja centralne banke. Pored odluke o kamatama, Fed je najavio i da će ponovo početi sa kupovinom državnih obveznica SAD, nakon što je u oktobru saopćio da će ovog mjeseca obustaviti smanjenje bilansa stanja. Odluka je donijeta zbog zabrinutosti za pritiske na kratkoročna finansijska tržišta. Kupovina će početi sa 40 milijardi dolara obveznica već u petak, uz očekivanje da će se tempo kasnije smanjivati.
INA potvrdila nove rezerve plina na sjevernom Jadranu
Marx.ba INA je u sklopu razradnog bušenja na eksploatacijskom polju Sjeverni Jadran potvrdila nove rezerve prirodnog plina. Croscova samopodižuća bušaća platforma Labin izbušila je prvu od dvije nove razradne bušotine s postojeće proizvodne platforme IKA-A. Operacije na bušotini IKA A-1 R DIR su završene, a početkom decembra započelo je ispitivanje, koje upravo traje i tokom kojeg će se provesti hidrodinamička mjerenja te utvrditi stvarni proizvodni potencijal. Testna proizvodnja krenula je dva mjeseca prije plana, a dnevna proizvodnja iznosi 120.000 m³ prirodnog plina, čime je bušotina IKA A-1 R DIR potvrđena kao druga najproduktivnija Inina plinska bušotina u Hrvatskoj. Plin proizveden tokom testiranja, preko postojećeg proizvodnog sistema predaje se u hrvatsku energetsku mrežu. Novo razrađene rezerve procjenjuju se na oko 220 miliona kubičnih metara plina, što je oko 1,3 miliona barela ekvivalenta nafte. “Razradno bušenje na sjevernom Jadranu predstavlja projekt koji može značajno pridonijeti domaćoj proizvodnji prirodnog plina. Ulaganja u razvoj domaćih resursa važna su u razdoblju globalnih promjena na tržištu energenata. Projekt odražava Inin nastavak aktivnosti usmjerenih na povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta”, izjavio je Josip Bubnić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini. Trenutno, u toku su radovi na drugoj bušotini, IKA A-4 R DIR, čiji se završetak i potencijalni početak proizvodnje očekuje u prvom kvartalu 2026. godine. Radovi na obje bušotine uključuju napuštanje postojećih kanala iz iscrpljenih ležišta te zasijecanje novih kanala kako bi se dosegnulo do ležišta koja dosad nisu bila uključena u proizvodnju. Nakon provedbe potrebnih tehničkih prilagodbi, bušotine će biti povezane s postojećom proizvodnom infrastrukturom na platformi IKA-A. Radovi na bušotinama IKA A-1 R DIR i IKA A-4 R DIR označavaju Inin ulazak u novi investicijski ciklus usmjeren na daljnje povećanje domaće proizvodnje prirodnog plina iz podmorja. Nastavak izrade novih bušotina planiran je tokom 2026., a pozitivni rezultati mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti Hrvatske.
Skoro osam milijardi KM uplatili porezni obveznici u FBiH
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-novembar 2025. godine uplatili 7.966.382.096 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 748.507.002 KM, ili za 10,37%. Na dan 30.11.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.570, a na dan 30.11.2024. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 131.641. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.11.2025. godine je 546.663. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.10.2025. godine, kada je iznosio 547.520, broj zaposlenih manji je za 857.