Platni razredi: Ekonomija treba rasterećenje primanja
Marx.ba Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH o tri nivoa minimalne plate prema stepenu obrazovanja izazvao je različite reakcije socijalnih partnera. Ekonomisti su protiv ovakvog prijedloga, iako su stava da je potrebno povećati minimalne plate, dok privreda, između ostalog, traži rasterećenje. Tako su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH naveli da je inicijativa za povećanje minimalne plate ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja svih relevantnih aktera. Podsjetimo se, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je kako je njihov prijedlog da minimalna plata bude 1.200 KM za one sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom školom, te 1.600 KM za one sa fakultetom, piše e-kapija. On je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća rekao da je iznos za koji su umanjeni doprinosi trebao biti dodat na plate radnika, a ne da određeni poslodavci to zadrže za sebe. “Zbog toga očekujemo da Vlada FBiH na narednoj sjednici dostavi spisak poslodavaca koji su tako postupili”, naveo je Kurtović. Sa druge strane, iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH saopštili su da su zvanično podnijeli zahtjev Vladi FBiH da prisustvuju sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj bi se raspravljalo o minimalnoj plati, te da još nisu dobili odgovor. – Smatramo da je nedostatak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda – neprihvatljiv i neodgovoran. Podsjećamo javnost da je Vlada FBiH sama najavila dodatno smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali sada tvrdi da to “ne može uraditi, jer nema dovoljno sredstava u budžetu”. Istovremeno, prema dostupnim podacima, samo ove godine je od privrede prikupljeno dodatnih 400-500 miliona KM, što otvara legitimno pitanje – kako je moguće da se sredstva mogu uzimati od privrede, ali se istovremeno tvrdi da nema prostora za rasterećenje privrede – naveli su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH
Šta kažu analize: Kakve su nam makroekonomske perspektive
Marx.ba Skroman rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavio se i u 2025. i postiže se uz pogoršanje investicijskih prilika, visoke inflacijske pritiske te nastavak rasta cijena nekretnina Period od početka prošlog desetljeća karakterizirala je nedovoljna ekonomska aktivnost potrebna za bržu konvergenciju prema razvijenijim zemljama. BiH će krajem 2024. godine dosegnuti samo 37% prosječnog nivoa razvoja EU, s najsporijim smanjenjem ekonomskog jaza za razvijenijim zemljama. Skroman rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavio se i u 2025. godini i postiže se uzpogoršanje investicijskih prilika, visoke inflacijske pritiske na prosječne potrošačke cijene i troškove rada, te nastavak dvoznamenkastog rasta cijena nekretnina, što pojačava makroekonomske neravnoteže, navodi se u izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine o makroekonomskim neravnotežama za 2025. godinu, prenosi Indikator. Sudeći prema skupu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, u 2024. godini zabilježena je kontinuirana unutrašnja neravnoteža u obliku visoke stope nezaposlenosti, neravnoteža povezana s daljnjim rastom jediničnih troškova rada, koja će se dodatno povećati tijekom 2025. godine, te neravnoteža u obliku kontinuirano visokog rasta cijena stambenih nekretnina. Imajući u vidu da se, prema proljetnom krugu projekcija CBBH, očekuje nedovoljno smanjenje nezaposlenosti za izlazak iz neravnoteže i daljnji porast cijena rada i nekretnina u 2025. godini, u narednom periodu može se očekivati jačanje unutrašnjih neravnoteža. Posebno naglašen faktor koji doprinosi neravnotežama je snažan pritisak na osnovne cijene, koje su pod sve većim pritiskom rastućih troškova rada i rastućih cijena električne energije. Gubitak konkurentnostidomaće ekonomije, koje je, uz niske troškove rada, desetljećima počivalo na niskim ulaznim troškovima električne energije, uvelike je određen nepovoljnom strukturom proizvodnje, koja sve više dovodi dorasta uvoza električne energije, što stvara dodatni inflatorni pritisak na proizvođačke i potrošačke cijene. Visok udio zaposlenih u javnom sektoru, uz sve izraženije negativne demografske promjene, koje uključuju dramatično negativan prirodni prirast stanovništva, odljev radno sposobnog stanovništva i puno brži rast broja umirovljenika nego zaposlenih, čine važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Očekuje se daljnji negativan doprinos rada potencijalnom ekonomskom rastu,što će dodatno otežati smanjenje ekonomskog jaza s razvijenim zemljama i otežati funkcioniranje obrazovnog, penzionog i zdravstvenog sistema. S obzirom na to da su posljednjih godina inflacijski pritisci i slaba ponuda većine zanimanja na tržištu rada postali sve izraženiji, s rastom broja penzionera dvostruko bržim od rasta zaposlenih, hitno su potrebne strukturne reforme u segmentima socijalne i razvojne politike. Projekcije budućih trendova na tržištu rada upućuju na prijeko potrebnu demografsku razvojnu strategiju i njenu provedbu, s ciljem povećanja aktivnog stanovništva i smanjenja udjela ovisnog stanovništva. Dug privatnog sektora porastao je u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje znatno ispod novia označene kao makroekonomska neravnoteža. Dekompozicija privatnog duga otkriva da su njegove promjene uvjetovane, uglavnom, postignutim visokim rastom kredita. Tokom 2024. godine, povećana potražnja, stabilne nominalne kamatne stope, relativno niske realne kamatne stope, usporavanje inflacije i rast realnih plaća doprinijeli su jačoj kreditnoj dinamici u odnosu na 2023. godinu. Ako se ovakva dinamika kredita nastavi tokom 2025. godine, uz revidirano usporavanje rasta ekonomske aktivnosti, potencijalno može dovesti do relativnog, ali opet neznatnog, povećanja omjera privatnog duga i BDP-a. Pokazatelji vanjskih neravnoteža u BiH ne ukazuju na makroekonomske rizike, budući da prosječni trogodišnji deficit tekućeg računa, relativno gledano u odnosu na veličinu ekonomije, već nekoliko godina ostaje unutar prihvatljivih granica. Iako je u 2024. godini došlo do primjetnog povećanja, ono je i dalje izvan zone koja bi signalizirala potencijalnu prijetnju makroekonomskoj ravnoteži. Također, međunarodna investicijska pozicija u istom periodu nije bila izvor neravnoteža. Nakon višegodišnjeg trenda postupnog poboljšanja, u promatranoj godini došlo je do blagog pogoršanja neto međunarodne investicijske pozicije, ali ukupna izloženost inozemstvu još je daleko od nivoa koja bi predstavljalo izvor makroekonomskih neravnoteža. Fiskalna pozicija BiH oslabila je u 2024. godini zbog intenzivnijeg rasta rashoda u odnosu na prihode. Povećani rashodi za plaće, mirovine i socijalne naknade nadmašili su rast poreznih prihoda. Usporavanje ekonomske aktivnosti dodatno je ograničilo budžetske mogućnosti, što je dovelo do proširenja deficita. Ukupan novo javne zaduženosti ostao je relativno stabilan, bez značajnog povećanja u odnosu na prethodni period, navodi se u sažetku izvještaja.
BiH i Egipat dogovaraju nove industrijske i energetske projekte
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić boravio je u Kairu, gdje je održao radni sastanak sa Abdel Azizom El-Sherifom, državnim sekretarom i direktorom Egipatske službe za trgovinu (ECS), ključne institucije Egipta nadležne za međunarodnu trgovinu, ekonomske odnose i promociju investicija. Sastanku je prisustvovao i ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić. Kako je saopćeno iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, razgovori Lakića i El-Sherifa bili su fokusirani na jačanje industrijske i ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Egipta, s posebnim naglaskom na namjensku industriju te mogućnosti razvoja energetskih projekata. Egipatska strana izrazila je interes za otvaranje regionalnog Ureda Egipatske službe za trgovinu u Bosni i Hercegovini, prepoznajući BiH kao izuzetno perspektivno tržište i partnera. Sagovornici su razgovarali i o potrebi jačanja trgovinske razmjene, zajedničkim ulaganjima, B2B povezivanju kompanija, kao i učešću na sajmovima u obje zemlje, uključujući i najavljeni sajam vojne industrije u Bosni i Hercegovini. Dogovoreni su naredni koraci koji uključuju razmjenu projektnih informacija, organizaciju uzajamnih poslovnih misija i intenziviranje institucionalne komunikacije između FMERI-a i Egipatske službe za trgovinu, saopćeno je.
Optimistične prognoze za cijenu zlata u 2026. godini
Marx.ba Svjetski savjet za zlato je izvijestio da bi globalno ekonomsko usporavanje ili pogoršanje geopolitičkih tenzija mogli izazovati novi rast cijena zlata. “Zlato je doživjelo izvanrednu 2025. godinu, dostigavši preko 50 rekordnih maksimuma povrativši više od 60 odsto. Ovaj učinak je podržan kombinacijom povećane geopolitičke i ekonomske neizvesnosti, slabijeg američkog dolara i pozitivnog cjenovnog zamaha“, naveo je savjet u svom izveštaju „Izgledi za zlato 2026“. Navedeno je da su i investitori i centralne banke povećali svoje alokacije za zlato, tražeći diverzifikaciju i stabilnost. U izvještaju se navodi da cijena zlata uglavnom odražava makroekonomska očekivanja i da može ostati u granicama ako se trenutni uslovi održe. „Međutim, polazeći od ove godine, 2026. će vjerovatno nastaviti da iznenađuje“, primijetio je savjet. Ako se ekonomski rast uspori, a kamatne stope dodatno padnu, zlato bi moglo da zabilježiti „umjerene“ dobitke, naglasio je savjet, dodajući da bi se u „ozbiljnijem“ padu obilježenom rastućim globalnim rizicima zlato moglo snažno pokazati.
Nakon sankcija NIS-u šta će biti sa snabdijevanjem gorivom u FBiH: Nema razloga da brinemo
Marx.ba Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele rafineriji NIS u Pančevu neće značajno utjecati na snabdijevanje gorivom u Bosni i Hercegovini, izjavila je savjetnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, osvrćući se na informaciju da je rafinerija ostala bez sirove nafte za preradu. Maslo je naglasila kako BiH iz Srbije uvozi oko 20 posto ukupnih količina naftnih derivata, i to isključivo putem entiteta RS, dok se Federacija BiH dominantno snabdijeva iz pravca Hrvatske, preko rafinerija i distributivnih lanaca koji nisu obuhvaćeni sankcijama. “To osigurava stabilnost tržišta i kontinuitet isporuke. Sankcije NIS-u neće značajno utjecati na tržište goriva u Bosni i Hercegovini, niti na snabdijevanje građana i privrede”, kazala je Maslo. Istaknula je kako Federalno ministarstvo trgovine kontinuirano prati stanje na domaćem i regionalnom tržištu energenata te, u saradnji s nadležnim institucijama, poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala uredno i stabilno snabdijevanje. “U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, niti očekujemo poremećaje u dostupnosti ili snabdijevanju gorivom na području Federacije BiH”, poručila je savjetnica ministra.
Najuspješniji novembar u historiji sarajevskog aerodroma
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo nastavlja nizati uspjehe i zabilježio je svoj najprometniji novembar u historiji, opsluživši 137.953 putnika, o javljeno je s najvećeg bh. aerodroma. Također, u istom mjesecu realizirane su ukupno 1.282 aviooperacije, a cargo teret je iznosio 244.893 kg. U periodu januar-novembar 2025. kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo prošlo je ukupno 2.093.490 putnika. Ovi impresivni rezultati, kako ističu iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo, rezultat su zajedničkog rada, posvećenosti i profesionalizma svih zaposlenih, kao i potvrda uspješne saradnje s brojnim partnerima, aviokompanijama i institucijama. Međunarodni aerodrom Sarajevo je u 2024. godini ostvario rekord, opsluživši 1.821.762 putnika, a svoj uspjeh ponovit će i u ovoj godini. Aerodrom Sarajevo je, dakle, već 10. novembra ostvario historijski rezultat tako što je dočekan dvomilioniti putnik.
Prada zvanično preuzela Versace za 1,25 milijardi eura
Marx.ba Grupa Prada saopštila je da je nakon šest mjeseci čekanja na regulatorno odobrenje, preuzela Versace, a taj posao vrijedan je 1,25 milijardi eura. Izvršni predsjedavajući direktor kuće biće Lorenco Berteli, nasljednik Prada Grupe i šef korporativne društvene odgovornosti. Do akvizicije modne kuće Versace došlo je u aprilu ove godine, a nakon što se kompanija suočila sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama u posljednjih pet godina. Prihodi brenda samo u 2025. godini pali su za 15 posto na 193 miliona dolara, saopćio je je bivši vlasnik Versacea, Capri Holdings koji je u februaru stavio brend na prodaju, dok je Prada u aprilu 2025. godine objavila svoje planove za akviziciju kuće. Prada Grupa, koja upravlja brendovima Prada, Miu Miu i Church’s, jedna je od rijetkih luksuznih kompanija koja je u velikoj mjeri prebrodila usporavanje luksuza i mogla bi, prema mišljenju analitičara, biti u dobroj poziciji da ojača poslovanje Versacea. Lorenco Berteli je za Vogue rekao da je jasno da će Versace sada imati priliku da u potpunosti zakorači u “svijet industrijske proizvodnje”. On je ocijenio da je Versace estetski različit od postojećeg portfolija Prade, što predstavlja prednost jer nema preklapanja u kreativnom pristupu i ciljnoj publici. Akvizicija omogućava Pradi da dopre do novih kupaca i širi poruku brenda na drugačiji način, kao i da iskoristi “ogroman potencijal” Versacea, dodao je Berteli. Kako se navodi, Donatela Versace će ostati globalni ambasador kuće. Kako prenosi portal Biznis of fashion (BoF), pravi posao tek sada počinje, a napori Prade da oživi kultni brend koji je osnovao Gianni Versace će zahtijevati mnogo truda i strpljenja, posebno u narednih 12 mjeseci. U prvom polugodištu 2025, prihod Prade porastao je osam posto međugodišnje na 2,74 milijarde eura, dok se očekuje da će Versace u 2024. ostvariti prihod od oko 698 miliona eura.
CBBiH postala članica profesionalne mreže Euro Area Business Cycle Network
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je postala članica Euro Area Business Cycle Network (EABCN). Mreža trenutno broji dvadeset i pet članica i predstavlja forum za bolje razumijevanje poslovnog ciklusa eurozone, kroz jačanje veza u oblasti primijenjenih ekonomskih istraživanja između centralnih banaka, akademske zajednice i drugih institucija kreatora politika. Predstavnica CBBiH u Upravljačkom odboru EABCN, vodeća ekonomistica Belma Čolaković prisustvovala je redovnoj godišnjoj sjednici odbora, održanoj krajem novembra ove godine. EABCN je zvanično počela s radom 2002. godine i organizuje neke od najznačajnijih konferencija i trening škola u ekonomskim kalendaru. Teme konferencija i edukacija se dizajniraju oko potreba i prijedloga članica, i predstavljaju iskorak u odnosu na redovne konferencije institucija članica, u smislu da su više empirijski orijentisane, iako su snažno utemeljene ne ekonomskoj teoriji. Za istraživače institucija članica (isključivo centralne banke i supranacionalne institucije od posebnog značaja za eurozonu) prisustvo svim treninzima je besplatno, u ograničenom broju za prisustvo uživo, i neograničeno za online prisustvo. Jedna od posebnih aktivnosti EABCN je i datiranje poslovnog ciklusa eurozone u cjelini, na uporediv način na koji to radi NBER za ekonomiju SAD-a, što je od velikog analitičkog i značaja za formuliranje politika u regionu kojem je eurozona prvi susjed. Odbor za datiranje poslovnog ciklusa eurozone je osnovan 2003. godine, od Centre for Economic Policy Research (CEPR), na inicijativu jedne od najuticajnijih ekonomista današnjice u oblasti predviđanja, analize poslovnog ciklusa i monetarne politike Lucrezije Reichlin. Ona se smatra pionirom brzih procjena u ekonomiji, a današnji ekonometrijski modeli koje koriste centralne banke, uključujući i CBBiH, za brze procjene se uveliko oslanjanju na njen i rad njenih saradnika. – Zahvalni smo članovima Naučnog odbora, posebno profesoru Refetu S. Gürkaynaku, na prijedlogu da pristupimo EABCN, i svim članicama na toploj dobrodošlici. Radujemo se učešću u planiranim aktivnostima i razmjeni informacija i iskustava, koje će dodatno ojačati naše analitičke kapacitete, kako u oblasti primijenjenih istraživanja, tako i u segmentu makroekonomskih projekcija. Sa svoje strane, vjerujemo kako će aktivnosti CBBiH doprinositi boljem razumijevanju efekata promjena u poslovnom ciklusu eurozone na zemlje kandidate za članstvo u EU, saopćeno je iz CBBiH.
Objavili rezultate: JYSK Bosna i Hercegovina imao rast prometa od 11,4 posto
Marx.ba U finansijskoj godini 2024/25. promet JYSKa Bosna i Hercegovina porastao je za 11,4 %, na 96.065.900 BAM, dok je EBIT dosegnuo 19.894.745,6 BAM, što predstavlja rast od 8,4 % u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je poželio dobrodošlicu 72.711 novih kupaca, što predstavlja rast od 7,2 %.„Finansijska godina 2025. bila je izvanredna godina za nas, obilježena snažnim rastom. U izazovnom okruženju kupci sve više traže vrijednost za novac i odlične ponude, a ponosna sam što su naši timovi u svim prodavnicama svakodnevno uspjeli osigurati vrhunsku uslugu. “Ovi rezultati potvrđuju da kupci prepoznaju našu kvalitetu i povjerenje koje gradimo“, izjavila je Vesna Kukić Lončarić, Country direktorica JYSKa Bosna i Hercegovina. “Ovogodišnji rezultati dodatno su dobili na značenju, jer smo obilježili 15 godina JYSKa u BiH, što potvrđuje dugoročnu stabilnost brenda na ovom tržištu“, dodala je. JYSK Bosna i Hercegovina nedavno je dodatno ojačao svoju prisutnost na domaćem tržištu kroz ekspanziju i modernizaciju postojećih prodavnica.
UIO: Rekordni prihodi od indirektnih poreza
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za jedanaest mjeseci ove godine iznosili su 11 milijardi i 71 milion KM i veći su za 574 miliona KM ili za 5,46 posto u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 10 milijardi i 497 miliona KM. Ostvareni prihodi potvrđuju da je Uprava za indirektno oporezivanja (UIO) u prosjeku svaki mjesec u ovoj godini prikupila više od milijardu KM. UIO je u periodu januar-novembar 2025. godine privredi vratila dvije milijarde i četiri miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-novembar 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su devet milijardi i 67 miliona KM i veći su za 470 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2024. godine. Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-novembar ove godine raspoređen je iznos od 924 miliona KM. Višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila pet milijardi i dva miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 802 miliona KM i Brčko distrikt 281 milion KM. Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 230 miliona KM, Republika Srpska 152 miliona KM i Distrikt Brčko sedam miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, saopćeno je iz UIO.