Prada ide u svemir: Poznata italijanska modna kuća dizajnira svemirsko odijelo za misiju Artemis 3
Marx.ba Modni brend Prada dizajnirat će svemirska odijela za misiju na Mjesec 2025. godine javlja britanski BBC. Italijanska modna kuća sarađivat će sa još jednom privatnom kompanijom, Axiom Space. Jedan od astronauta rekao je za BBC da misli da je Prada dorasla izazovu zbog njihovog dizajnerskog iskustva. – Prada ima značajno iskustvo sa različitim vrstama kompozitnih tkanina i možda bi zapravo mogla da da neke stvarne tehničke doprinose spoljnim slojevima novog svemirskog odijela, rekao je profesor Jeffrey A. Hoffman, koji je letio na pet misija NASA-e i izveo četiri “svemirske šetnje”. Ali je i dodao da ljudi ne bi trebalo da očekuju da vide astronaute u “pejslijevim svemirskim odijelima ili bilo kakvim sličnim dezenima. Održavanje dobrog termalnog okruženja je zaista kritična stvar”. Ranije ove godine, Axiom je predstavio svemirsko odijelo, za koje je kompanija rekla da će biti korišten u misiji Artemis 3. Odijelo je teško 55 kilograma i rečeno je da bolje odgovara ženskim putnicama. U saopštenju za javnost, Artemis i Prada su rekli da će koristiti “inovativne tehnologije i dizajn” kako bi omogućili “veće istraživanje površine Mjeseca nego ikada ranije”.
Centralna banka: Bosna i Hercegovina bilježi porast novčane mase
Marx.ba Ukupna novčana masa (M2) na kraju avgusta 2023. godine iznosila je 34,99 milijardi KM, u odnosu naprethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za 303,8 miliona KM (0,9%). Porast novčane mase(M2) u avgustu 2023. godine, rezultat je povećanja novca (M1) za 179,5 miliona KM (0,9%) i kvazi novca(QM) za 124,3 miliona KM (0,9%). Gotovina izvan banaka je povećana za 15,2 miliona KM (0,2%), aprenosivi depoziti u domaćoj valuti za 164,4 miliona KM (1,1%), što je rezultiralo povećanjem novca (M1).Kvazi novac (QM) je povećan usljed porasta prenosivih depozita u stranoj valuti za 11,9 miliona KM(0,3%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 75,5 miliona KM (2,7%) i ostalih depozita u stranoj valuti za37 miliona KM (0,5%), objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u avgustu 2023. godine iznosio je 2,44 milijarde KM(7,5%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 325,4 miliona KM (5,4%), kod prenosivih depozitau domaćoj valuti za 1,57 milijardi KM (11,9%) i kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 574,4 milionaKM (17,0%), uz istovremeno smanjenje ostalih depozita u domaćoj valuti za 22 miliona KM (0,8%) iostalih depozita u stranoj valuti za 16,2 miliona KM (0,2%). Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u avgustu 2023. godine u iznosu od 303,8 miliona KM (0,9%) je povećanje neto strane aktive (NSA) za 422,6 miliona KM (2,1%) i smanjenje neto domaće aktive (NDA) za 118,7 miliona KM (0,8%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od2,44 milijarde KM (7,5%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,07 milijardi KM (5,6%) i netodomaće aktive (NDA) za 1,37 milijardi KM (10,3%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju avgusta 2023. godine iznosili su 22,86 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 47,7 miliona KM (0,2%). Kreditni rast registrovan je kodsektora stanovništva za 72,1 milion KM (0,6%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 6,2 miliona KM(1,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 2,3 miliona KM (1,0%). Smanjenje kreditnog rasta registrovano jekod privatnih preduzeća za 29,3 miliona KM (0,3%) i kod vladinih institucija za 3,5 miliona KM (0,3%).Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u avgustu 2023. godine iznosila je 4,8%, nominalno 1,05 milijardiKM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 679,3 miliona KM (6,3%), kodprivatnih preduzeća za 338,8 miliona KM (3,7%), nefinansijskih javnih preduzeća za 65,5 miliona KM(12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 56,5 miliona KM (33,7%). Smanjenje kreditnog rasta nagodišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 88,9 miliona KM (7,9%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju avgusta 2023. godine iznosili su 30,51 milijardu KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su povećani za 343,2 miliona KM (1,1%). Rast depozita na mjesečnom nivouregistrovan je kod svih sektora: stanovništvo za 107,7 miliona KM (0,7%), privatna preduzeća za 153,1milion KM (2,3%), nefinansijska javna preduzeća za 18,3 miliona KM (1,0%), vladine institucije za 47,2miliona KM (1,1%) i ostali sektori za 16,9 miliona KM (0,9%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u avgustu 2023. godine iznosila je 6,8%, što je u apsolutnom iznosu 1,93 milijarde KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,32 milijarde KM (9,3%), kod privatnih preduzeća za 979,5 miliona KM (16,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 5,2 miliona KM (0,3%). Kod nefinansijskih javnih preduzeća depoziti su na godišnjem nivou smanjeni za 118,9 miliona KM (5,9%), kao i kod vladinih institucija za 252,9 miliona KM (5,3%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju avgusta 2023. godine iznosile su 15,87 milijardi KM, dokje u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno povećanje deviznih rezervi od 306,6 miliona KM (2,0%).U strukturi deviznih rezervi, na mjesečnom nivou su povećani depoziti kod nerezidentnih banaka za 196,5miliona KM (2,4%), investicije u vrijednosne papire su veće za 125,8 miliona KM (1,9%), kao i strana valuta u trezoru CBBiH za 4 miliona KM (0,9%).
Simply FEEL GOOD – ponovo pokretanje globalne vodeće kampanje za održivost Turističke organizacije Njemačke
Marx.ba Turistička organizacija Njemačke (DZT) nastavlja se posvećeno baviti pozicioniranjem Njemačke kao održive turističke destinacije. Tim povodom je u Sarajevu održano prijatno druženje tokom kojeg je predstavljena tekuća kampanja Turističke organizacije Njemačke – Simply FEEL GOOD. Njemačka se, na međunarodnom planu, sve više ističe kao održiva destinacija. U Indeksu održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG), koji mjeri napredak 193 zemlje u ostvarivanju klimatskih ciljeva UN-a, Njemačka je napredovala sa šestog na četvrto mjesto u 2023. godini. Prema analizi koju je sprovela kompanija za istraživanje tržišta IPK International u septembru 2022. godine, potencijalni posjetioci stavljaju Njemačku na treće mjesto u poređenju sa 27 destinacija kada je riječ o održivosti i klimatskim akcijama. U skladu sa ovim pozitivnim podizanjem svijesti, Turistička organizacija Njemačke (DZT) ponovo pokreće svoju globalnu vodeću kampanju za održivost pod nazivom Simply FEEL GOOD, koja sadrži mnoge ideje za održiva putovanja. – Od 2021. godine, nagrađivana kampanja FEEL GOOD uspješno promovira naš širok spektar certifciranih održivih ponuda na međunarodnim tržištima. Kampanja za 2023. godinu prikazuje kako odmor u Njemačkoj može kombinirati održivost, ukus luksuza i različite doživljaje i otkrića. Ideje za putovanja izabrane za kampanju također odražavaju sve veći broj turističkih regiona, hotela, operatera i prevoznih kompanija koje se fokusiraju na održivost. Strategija i sprovođenje kampanje direktno podržavaju ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG) i naš cilj da učinimo dolazni turizam u Njemačkoj održivijim, kaže Petra Hedorfer, predsjednica upravnog odbora DZT-a. Simply FEEL GOOD 2023. U srcu kampanje Turističke organizacije Njemačke nalazi se odredišna stranica na stranici www.germany.travel. Ova platforma za informacije i inspiraciju prikazuje oko 140 ideja za održivo putovanje odabranih iz različitih dijelova Njemačke. Četiri klastera: Discover, Enjoy, Stay overnight i On tour olakšavaju pregled ponuda. Mape Njemačke se također povezuju sa drugim idejama za održivo putovanje na odgovarajućim internet-stranicama 16 saveznih država i sa smještajem koji je certificiran od barem jednog od 17 priznatih programa održivosti. Propratni video FEEL GOOD pruža dodatnu inspiraciju. Održivi odmor čuva prirodne resurse, podstiče međukulturno razumijevanje i podržava lokalne biznise. Mnoge destinacije su posvećene ovom cilju i razvijaju sve veći broj ponuda koje su dobre za životnu sredinu ali i za domaćine i njihove goste. Njemačka kao turistička destinacija ima idealne sastojke za izuzetna i održiva iskustva odmora koja također pomažu u zaštiti klime i životne sredine. I zato vas sa zadovoljstvom pozivamo da se upustite u otkrivanje održive turističke ponude na FEEL GOOD mikrotranici. Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) – sveobuhvatna posvećenost održivosti Kao Premium Partner, Deutsche Bahn aktivno učestvuje u realizaciji kampanje Simply FEEL GOOD. Kompanija je pokrenula je brojne mjere kako bi zaštitila klimu, prirodu i resurse, smanjila zagađenje bukom i postigla svoje ciljeve održivosti. Turistička organizacija Njemačke DZT (Deutsche Zentrale für Tourismus) je nacionalna turistička organizacija Njemačke koja ima za cilj predstavljanje Njemačke kao turističke destinacije. DZT ima sjedište u Frankfurtu na Majni i radi po nalogu Saveznog ministarstva za privredu i klimatske mjere, na osnovu odluke njemačkog parlamenta. DZT kreira i sprovodi strategije i aktivnosti u cilju njegovanja pozitivnog imidža Njemačke kao turističke destinacije u inostranstvu i podsticanja turističkih posjeta Njemačkoj. Primarne strateške oblasti djelovanja GNTB-a su: Kako bi dolazni turizam bio održiviji i konkurentniji, organizacija slijedi strategiju koja se oslanja na tri stuba i predstavlja kombinaciju djeljenja znanja sa spoljnim partnerima i prateću komunikacionu strategiju sa internom inicijativom za održivost. DZT pozicionira Njemačku kao održivu i inkluzivnu destinaciju na međunarodnom tržištu putovanja. DZT je pionir kada je riječ o korištenju imerzivnih tehnologija (virtuelna, proširena i mješovita stvarnost), glasovnih asistenata i drugih konverzacijskih interfejsa i aplikacija vještačke inteligencije kao što su chatbotovi. Kako bi se osigurala vidljivost turističkih ponuda na marketinškim platformama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, DZT koordinira projekat otvorenih podataka njemačke turističke industrije.GNTB ima 25 stranih predstavništava kojima upravlja iz svoje centrale u Frankfurtu.
Mala revolucija u online kupovini: U samo dva klika moći će se odustati od kupovine preko interneta
Marx.ba Uskoro će u Evropi na snagu stupiti značajne promjene o potpisivanju ugovora na daljinu za finansijske usluge, što se odnosi na online kupovinu, ali i ostale oblike kupovine izvan trgovina. Konačni dogovor o takvim ugovorima na daljinu za finansijske usluge danas je potvrdio Evropski parlament, a u njemu su usvojeni i prijedlozi hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan. Riječ je o prijedlogu vezanom za uvođenje tzv. dugmeta za otkazivanje, koji bi trebao olakšati proces odustajanja od online kupovine. Kako je objasnila Borzan, kupci ponekad donose ishitrene odluke o kupovinu preko interneta, pri čemu se često osjete prevarenima od prodavača. Naime, kupci ponekad nasjednu na tvrdnje prodavaca da postoji ograničena količina robe određenih proizvoda, što stvara osjećaj da ih moraju kupiti kako se ti proizvodi ne bi rasprodali, a ponekad se oko nekih proizvoda stvara lažan dojam da su na kratkotrajnoj akciji. – Međutim, kada požale zbog odluke, često shvate da je iz ugovora puno teže izići nego što je bilo ući. Zato sam presretna što smo uspjeli ispregovarati uvođenje takozvanog dugmeta za otkazivanje, jednostavnog alata kojim će potrošač s dva klika moći odustati od kupovine koja je napravljena online. Vjerujem da će to dovesti do male revolucije u online kupovini, objašnjava Biljana Borzan. Zastupnica u Evropskom parlamentu, na temelju pritužbi građana, kaže da iako kupci budu nezadovoljni procesom kupovine ili kupljenim proizvodima, gotovo polovica njih ništa ne poduzme. Razlozi za to su različiti – ponekad je riječ o malim iznosima, ponekad smatraju da će taj proces trajati predugo ili da je sama procedura raskidanja ugovora prekomplicirana. – S novim zakonom to bi se trebalo promijeniti jer bi se na vidljivom mjestu trebalo uvesti to dugme za otkazivanje na koji će potrošač moći kliknuti 14 dana od sklapanja ugovora, ako je bio dobro obaviješten o uvjetima ugovora. Ako nije bio dobro informiran o uvjetima ugovora, onda se može povući u roku godine i 14 dana, objašnjava Borzan. Pored mogućnosti lakšeg otkazivanja ugovora sklopljenih online, novi se zakon odnosi i na ostale oblike kupovine izvan trgovina, bilo da je riječ o kupovini od prodavača koji su vam pokucali na vrata ili ako se na potrošače vrši pritisak da kupe nešto putem telefona ili poruka. U budućnosti bi, dakle, kupci koji se predomisle mogli jednostavno otkazati ugovore koje su dogovorili na takav način.
Pozitivne vijesti: Cijene nafte na svjetskom tržištu u slobodnom padu
Marx.ba Cijene nafte pale su u četvrtak za oko dva posto, produžavajući gubitke od prethodnog dana od skoro šest posto, jer su zabrinutosti oko potražnje za gorivom nadmašile odluku OPEC+ da održi smanjenje proizvodnje nafte do kraja godine. Fjučersi flobalno referentne nafte Brent i američke sirove nafte WTI oslabili su za oko 10 dolara po barelu za manje od 10 dana, nakon što su se njihove vrijednosti približile sumi od 100 dolara po barelu, prenosi Reuters. Ukupni pad cijena u posljednja dva dana bio je procentualno najveći od maja. Cijena fjučersa nafte Brent pala je za 2,03 posto na 84,07 dolara po barelu, a cijena fjučersa nafte WTI oslabila je za 2,3 posto na 82,31 dolar. Pad cijena nastavljen je u petak ujutro, kada je cijena nafte Brent pala ispod 84 dolara za barel, a cijena nafte WTI na 82,15 dolara po barelu, prema podacima specijalizovanog portala OilPrice. Osnovni razlog za pad cijena je zabrinutost investitora da je prošla sezona najveće potražnje. Podaci američke vlade pokazali su u srijedu da je nastupio nagli pad potražnje za benzinom u SAD, do najnižeg nivoa u tekućoj godini.
U Sarajevu održan regionalni sastanak Lufthansa grupacije
Marx.ba U periodu od 03.10.- 05.10. u Sarajevu je po prvi put održan regionalni sastanak Lufthansa grupacije. Sastanku je prisustvovao menadžment LH grupacije sa timovima iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Malte, Alžira, Maroka, Tunisa kao i Bosne i Hercegovine. Direktor LH grupacije za Sarajevo i Dubrovnik Ismar Ibrahimović bio je domaćin sastanka te je prisutnima prezentovao novu infrastrukturu na aerodromima u Dubrovniku i Sarajevu, a direktorica Sektora aerodromskih usluga gđa. Vikić Musić Vedrana, prezentovala je veoma atraktivnu poticajnu šemu koju nudimo aviokompanijama, nove razvojene projekte, ponudu komercijalnih sadržaja u Terminalu B aerodroma Sarajevo, kao i turistički potencijal Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) LH grupacije, pokazuju izuzetne rezultate nivoa usluge aerodroma Sarajevo kao i sve zahtjevane uslove u pogledu procesa prihvata i otpreme aviona, putnika i prtljaga. Regionalni direktor za jugoistočnu Evropu Ben Hadj Said Mawrene i direktorica LH grupacije za Evropu Barden Cristine su se prilikom svoje posjete aerodromu Sarajevo, upoznali sa novim sadržajima te domaćinima iskazali zahvalnost na gostoprimstvu.
Zemlje Evropske unije: Gdje se najviše radi i koja je radna snaga najjeftinija
Marx.ba Prema zvaničnim podacima iz 2022., radnici iz Hrvatske su među najjeftinijim na nivou Evropske unije, a istovremeno spadaju među radnike koji sedmično odrade najviše sati. Ali, to što najviše rade, ne znači i da su najproduktivniji, piše Index.hr, i dodaje da, ipak, iz navedenog ne proizlazi da su radnici u Hrvatskoj “u sve goroj situaciji”, već samo da se njihova pozicija sporije poboljšava u odnosu na radnike drugih država EU. Prema Anketi o radnoj snazi EU, radnici u Hrvatskoj uobičajeno rade 39,6 sati sedmično, dva sata više nego prosječan radnik u državama EU (37,5 sati nedeljno). U samo šest država EU se radi više nego u Hrvatskoj, a to su Grčka (41 sat), Poljska (41 sat), Bugarska (40,2 sata), Rumunija (40,2 sata), Portugal (39,9 sati) i Češka (39,8 sati). Najmanje se radi u Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj i Norveškoj, manje od 36 sati sedmično. Istodobno su radnici u Hrvatskoj jedni od najjeftinijih u EU, s troškom od 12,1 eura po satu rada. Prosjek EU je 30,5 eura, a jedino su manji troškovi sata rada u Bugarskoj (8,2 eura), Rumuniji (9,5 eura) i Mađarskoj (10,7 eura). Najveći trošak sata rada je u Norveškoj (55,6 eura), Luksemburgu (50,7 eura), Islandu (48,4 eura) i Danskoj (46,8 eura).
Online turističke rezervacije preko platformi nastavile rasti i u 2023. godini
Marx.ba Tokom drugog tromjesečja 2023. godine gosti su proveli gotovo 153 miliona noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU, rezerviranom putem Airbnba, Bookinga, Expedia Group ili TripAdvisora. To odgovara porastu od 15,8 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine. Platformski turizam nastavlja premašivati nivoe prije pandemije i postavlja nove mjesečne rekordne vrijednosti: u aprilu je 46,7 miliona noćenja ostvareno u smještaju rezerviranom putem internetskih platformi, pokazujući povećanje od 19,5 posto u usporedbi s aprilom 2022. godine. U maju je taj broj porastao na 47,6 miliouna noćenja (+22,6 posto u usporedbi sa majem 2022. godine), a u junu je ukupno iznosio 58,7 miliona (+8,4 posto u usporedbi s junom 2022. godine). U prvoj polovici 2023. godine gosti su proveli oko 237 miliona noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU rezerviranom putem internetskih platformi. To je značajan rast u usporedbi s 2022. godinom (199 miliona noćenja; +18,8 posto); s noćenjima koja daleko premašuju nivoe prije pandemije (193 miliona noćenja u 2019. godini; +22,6 posto). Dok tradicionalna obalna odredišta za odmor ostaju popularna tokom cijele godine, druge regije s izraženijom sezonalnošću pojavljuju se među prvih 20 tokom zimskih mjeseci 2023. godine. Najpopularnije regije za kratkoročni najam smještaja rezerviranog putem internetskih platformi u prvog tromjesečja 2023. godine bile su Rhone-Alpes u Francuskoj (5,2 miliona noćenja), te španske regije Canarias (5,0 miliona) i Andalucia (4,3 miliona). Regije koje ovise o zimskom turizmu, poput Tirola u Austriji (1,9 miliona) također su se pojavile visoko na popisu.
Deloitte: Tehnologija postaje sve važniji pokretač za postizanje konkurentske prednosti
Marx.ba Zbog ubrzane digitalizacije u poslovnom okruženju, podaci su sve dostupniji za pristup i analizu. Ova promjena kao i na sve druge, jednako utječe i na poreznu funkciju, pri čemu javna i porezna tijela u zemljama širom Srednje Evrope koriste digitalne tehnologije kako bi osigurala da porezni obveznici usklade svoje poslovanje sa sve složenijim zakonskim zahtjevima koji su na snazi u poreznim režimima, piše Lider. Kako bi pomogli poslovnoj zajednici razumjeti relevantne faktore, izgledne učinke i strateški pristup pojedinih poslovnih subjekata, Deloitte je nedavno u Izvještaju o tehnologiji u porezima objavio rezultate istraživanja koje je proveo među više od 120 viših finansijskih i poreznih rukovodilaca iz Srednje Evrope. – Rezultati istraživanja jasno pokazuju kako porezni timovi nastoje razviti i implementirati nove tehnologije s ciljem postizanja veće učinkovitosti i doprinosa cjelokupnom poslovanju. Tehnologija postaje sve važniji pokretač za postizanje konkurentske prednosti, što znači da rukovodioci poreza moraju produbiti svoje razumijevanje onih aspekata izvještavanja koja su povezana s tehnologijom, ističe Natko Sertić, voditelj Deloitte Odjeljenja poreza u Hrvatskoj i glavni partner za poreze u CE South regiji. Izvještaj je usmjeren na ostvarenje pomoći rukovodiocima poreza u postizanju ovog cilja i to na način da obuhvata razna područja koja treba uzeti u obzir. Ta područja uključuju faktore i izazove koji su relevantni za donošenje odluke o izboru tehnologija u koje će se ulagati, pitanja povezana s ispunjavanjem digitalnih poreznih zahtjeva, implementaciju i nadogradnju ssistema za upravljanje resursima poduzeća (ERP – Enterprise Resources Planning sustavi) i način na koji firme koriste tehnologije za podršku poreznoj funkciji. Ključni nalazi izvještaja uključuju:
Nafta na najnižem nivou u posljednje tri sedmice, zlato također u padu, a evo kome jedino raste vrijednost
Marx.ba Cijene nafte nešto su značajnije pale početkom sedmice, pa je Brent skliznuo na 89,50 dolara, najniže u posljednje tri sedmice. Ovakva cijena nafte je djelimično zbog unovčavanja dobiti, a dijelom i o odgovoru na sve jači dolar koji je prema korpi valuta dostigao najviši nivo u posljednjih deset mjeseci (vrijednost eura već je ispod 1,05 dolara), nakon što SAD samo izbjegne zatvaranje vladinih agencija. Zlato je palo na oko 1.820 dolara za 31,1 gram unce, najniže od početka marta, nakon vijesti o povećanju broja otvorenih radnih mesta u SAD u avgustu (što povećava izglede za dalja povećanja stopa od strane Fed-a). Bitkoin je u ponedeljak dobio podsticaj, popevši se na gotovo 28.500 dolara. Prema jednoj teoriji, to je i zato što je SAD u smrtonosnoj dužničkoj spirali. Uz to, dug je premašio 33 triliona dolara, a stvari se samo pogoršavaju. Ako su prošle godine Sjedinjene Države platile 400 milijardi dolara za otplatu dugova (što je već ogroman iznos), to bi do 2032. trebalo narasti na 1,2 triliona dolara.