Centralna banka BiH: Nastavak usporavanja inflacije u trećem kvartalu 2023. godine
N. D. Na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka, i informacija s međunarodnih tržišta objavljenih do 11. septembra, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine na 0,8 posto, što je identično prethodnoj procjeni iz juna, kada su raspolagali podacima visoke frekvencije za april. – Procjenjujemo kako je uslužni sektor, prvenstveno djelatnosti vezane za turizam, dao značajan doprinos ekonomskoj aktivnosti u trećem kvartalu. Posljedično, a u kontekstu slabljenja inflatornih pritisaka, procjenjujemo nešto viši rast realnog BDP-a u trećem u odnosu na prethodni kvartal. Imajući u vidu kako je trend pada industrijske proizvodnje i izvoza, na godišnjem nivou, nastavljen i u julu, izvjestan je nastavak trenda skromne ekonomske aktivnosti i u trećem kvartalu. Naša prva procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 0,9 posto. Ukoliko lična potrošnja i izvoz usluga ne budu kompenzirali pad vanjske potražnje u preostala dva mjeseca trećeg kvartala i u posljednjem kvartalu, u jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija vrlo je izvjesno korigiranje realne ekonomske aktivnosti za 2023. godinu naniže u odnosu na proljetni krug. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija objavili smo kako u 2023. godini očekujemo skroman rast realnog BDP-a, od 1,6 posto, poručili su iz Centralne banke BiH. Kako su naglasili, njihove procjene ukazuju na ublažavanje inflatornih pritisaka. – Ipak, očekujemo kako će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Zvanično objavljena inflacija u BiH, od svega 4 posto u julu, ukazuje na neočekivano brzo usporavanje inflacije. Prosječan rast cijena posmatran po entitetima je bitno različit. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku, u Republici Srpskoj je u julu zabilježena godišnja inflacija od 5,2 posto, dok je u Federaciji BiH zabilježena inflacija od 2,8 posto, prema čemu je ova stopa inflacije daleko najniža u okruženju. Znatno usporavanje inflacije, prema zvaničnim podacima, u junu i julu rezultiralo je revidiranjem naniže naših očekivanja vezanih za inflaciju u drugom polugodištu, rekli su di dodali: – Trenutno procjenjujemo da bi godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u drugom polugodištu mogao iznositi 3,7 posto. Na osnovu preliminarne procjene cjenovnih odjeljaka za preostalih pet mjeseci tekuće godine, projiciramo da bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1 posto i ukupna inflacija 6,4 posto u 2023. godini. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH, projicirana je inflacija od 7,7 posto za 2023. godinu, dakle 1,3 postotna poena više u odnosu na trenutnu prognozu iz ovog izvještajnog perioda. Inflacija u BiH je, trenutno, primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena. Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji uticaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, u prvih sedam mjeseci tekuće godine bilježe značajan rast (6,8 posto), dok je njihov uticaj na inflaciju u prošloj godini bio neznatan. Rast cijena električne energije, uz već prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom periodu.
Grad rekorder po broju dostavljenih paketa: Zbog 15 miliona pošiljki, uvode metro dostavu
Marx.ba U Pekingu je počeo probni projekat za transport ekspresnih paketa metroom, van špica. Projekat je namijenjen smanjenju zagušenja u saobraćaju i smanjenju emisije ugljenika u kineskoj prijestonici, prenosi Međunarodni kineski radio. Da bi se obezbijedio bezbjedan i uredan rad pilot-linija, Pekinška opštinska komisija za transport je odredila da roba koja se prevozi mora da se uskladi sa bezbjednosnim protokolima i da prođe bezbjednosne provjere. U Pekingu se dostavi oko 15 miliona paketa svakog dana, a većina te robe se već niz godina dostavlja vozilima. Inače, Peking je drugi po veličini kineski grad iza Šangaja i ima 17,4 miliona stanovnika, pa je jasno da Kinezi žele učiniti sve što je moguće na smanjenju saobraćajnih gužvi, ali da je cilj pokiušati smanjiti onečišćenje vazduha. U Pekingu je indeks primarnog zagađenja vazduha pao za 20 posto na godišnjem nivou u prošloj godini, pokazali su zvanični podaci. Lokalne vlasti u gradu ove godine su preduzele brojne mjere za borbu protiv zagađenja vazduha, uključujući pojačanu inspekciju izvora zagađenja.
Ostalo je još tri dana: U Sarajevu se održava konferencija Industrial Digital Transformation 2023
Marx.ba Nakon uspješnog prvog izdanja i fantastičnog odziva medija i učesnika, u Sarajevu se 28.9.2023. održava druga IDT konferencija (Industrial Digital Transformation 2023), i ove godine pod pokroviteljstvom Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH, a uz partnerstvo EBRD-a, međunarodnih kompanija i organizacija. Konferencija će se održati u Kongresnoj Sali Hotela Hills na Ilidži. Kemal Hadžić CEO i vlasnik konsultanske kuće Key Consulting, organizatora Druge IDT konferencije, kaže da radi o ekskluzivnom predstavljanju ovog revolucionarnog rješenja. – Izuzetno smo sretni što ćemo na ovogodišnjoj konferenciji predstaviti ekskluzivno, po prvi put u BiH Siemensovu platformu za digitalizaciju Mendix, jednu od vodećih low-code platformi za razvoj aplikacija koja pomaže organizacijama širom svijeta da u potpunosti promijene način na koji rješavaju poslovne izazove, govori Hadžić.
Ugalj i dalje dominantan izvor struje: Vjetroelektrane imaju sve veći udio
Marx.ba Tokom 2022. godine na našoj planeti proizvedeno je 29.165,2 teravat-sati (TWh) električne energije, što je povećanje od 2,3 posto u odnosu na godinu dana ranije. Iako smatran “prljavim energentom”, ugalj i dalje dominira, i predstavljao je izvor za 35,4 posto globalne proizvodnje struje, dok je na drugom mjestu bio prirodni gas sa 22,7 posto, a na trećem su hidroenergetski izvori sa 14,9 posto. Energetski institut (EI) je u najnovijem godišnjem statističkom izvještaju izlistao upotrebu energenata u svijetu, i analizirao aktuelne trendove. Riječ je o strukovnom međunarodnom institutu sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je nastao 2003. godine spajanjem Instituta za energiju i Instituta za petrolej. U izradi statističkog godišnjaka učestvovale su i analitičke kuće KPMG i Kearney. EI je saopštio da više od tri četvrtine globalne električne energije proizvedene iz uglja potiče iz samo tri zemlje. Riječ je o Kini (53,3 posto globalne potražnje za ugljem), zatim Indiji (13,6 posto) i Sjedinjenim Američkim Državama (8,9 posto). Od potpisivanja prvog globalnog sporazuma o klimi u japanskom gradu Kjotu 1997. godine, proizvodnja struje iz uglja zapravo je porasla 91,2 odsto zaključno sa prošlom godinom, umjesto da bude smanjena. – Svedoci smo da i dalje rastu opasni utjecaji klimatskih promjena na svim kontinentima. I uprkos širokom konsenzusu o potrebi dostizanja neto nulte emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, u energetskom sektoru ona se i dalje kreće u pogrešnom smjeru, prokomentarisala je predsjednica EI Juliet Davenport. Ipak, mogu se izvući i neki pozitivni zaključci. U 2022. godini obnovljivi izvori energije, kao što su vjetar, solarna i geotermalna energija, predstavljali su 14,4 posto ukupne proizvodnje električne energije sa izuzetnom godišnjom stopom rasta od 14,7 posto. Posmatrajući sve izvore energije, vjetroelektrane bilježe ubjedljivo najveću stopu rasta. Nasuprot tome, neobnovljivi izvori energije, oni iz fosilnih i nuklearnih goriva, zbirno su ostvarili samo 0,4 posto, ali sa značajno veće početne pozicije.
Uskoro moguće izmjene oko vozačkih dozvola u EU: Utjecat će na milione ljudi
Marx.ba Zabrana noćne vožnje za mlade vozače, ljekarski pregledi s kursevima uz obnavljanje znanja svakih 5 godina za sve starije od 70 godina, posebna dozvola za vozače terenaca i zajednički evropski sistem kaznenih bodova. Ovo su samo neke od najvidljivijih promjena kojima Bruxelles želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola. Predložene promjene još nisu potvrđene, ali bi kao takve mogle utjecati na milione sadašnjih i budućih vozača. U Bruxellesu, gdje ističu nužnost poboljšanja sigurnosti saobraćaja, žele da novosti stupe na snagu sljedeće godine. Među izmjenama koje su predložene u najnovijem nacrtu je novo ograničenje brzine koje bi se odnosilo samo na vozače početnike. Mogli su voziti maksimalno 90 kilometara na sat, što bi u praksi značilo da teško da bi mogli pretjecati na autocestama. Povjerenstvo je predložilo i da mladi vozači nakon dvogodišnjeg probnog roka još jednom odrade glavnu vožnju s instruktorom. Među mogućim izmjenama je i zabrana vožnje noću za mlade vozače. Zemlje članice Evropske unije mogle bi im zabraniti vožnju između ponoći i 6 ujutro, prema ovom prijedlogu. Nova pravila također bi promijenila rokove za produženje vozačkih dozvola za starije osobe. Vozači stariji od 60 godina trebali bi obnavljati ovaj dokument svakih sedam godina, stariji od 70 godina svakih pet godina, a svi stariji od 80 godina trebali bi obnavljati svoju dozvolu svake dvije godine. Prije produženja vozačke dozvole stariji vozači morali bi proći ljekarski pregled i kurs osvježenja znanja. Promjene bi zahvatile i vozače većih automobila, uključujući i popularne SUV-ove. Odbor je predložio uvođenje nove kategorije B+ za automobile teže od 1,8 tona. Vozači bi za to morali izvaditi novu vozačku dozvolu, a polaganju bi mogli pristupiti samo stariji od 21 godine. U nacrtu prijedloga članovi odbora napisali su da su sudari s težim automobilima i terencima vjerovatniji, a posljedice ozbiljnije. Predsjednica Komisije Karima Delli iz redova Zelenih također je istakla veću potrošnju goriva i emisiju CO2. Još jedna vidljivija promjena bilo bi uvođenje sistema kaznenih bodova koji bi vrijedio u cijeloj Uniji. Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje širom EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola.
Završetak Festivala “Power of Sustainability 2023” u Mostaru: Uspješno okupljanje regionalnih lidera održivosti
Marx.ba Dvodnevni događaj “Power of Sustainability Festival 2023” u Mostaru, organizovan uz podršku Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini (BiH) i Tehnološkog parka “Intera”, u saradnji sa Gradom Mostarom i Federalnim ministarstvom okoliša i turizma BiH, uspješno je kompletiran jučer. Festival je okupio više od 150 učesnika iz BiH i regiona, uključujući stručnjake, investitore i donosioce odluka iz privatnog i javnog sektora. Ovaj prestižni događaj, održan od 21. do 22. septembra 2023. godine, okupio je vodeće ličnosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Albanije kao i goste iz Norveške, Njemačke i USA, koje su razmijenile ideje, iskustva, te promovisale održivi razvoj u regiji Zapadnog Balkana. Festival je bio fokusiran na četiri ključne teme, koje su bile obrađene kroz keynote prezentacije i panele. Prvi dan je bio posvećen temama vezanim za investicije u zelenu energiju, primjenu cirkularne ekonomije, ESG standarde i elektro-mobilnost, dok je održivi turizam bio glavna tema drugog dana kada je cijeli Festival simbolično zaključen u manje formalnom formatu u Parku prirode Hutovo Blato. Kada je riječ o investicijama u zelenu energiju, potreba za boljim usklađivanjem razvoja zakona i politike sa potrebama tržišta je istaknuta kao ključna. Također, potrebno je povećati fokus na transparentnost institucija i privatnih investitora, te povećanje direktne koristi za lokalne zajednice s ciljem privlačenje investitora po uzoru na primjer Norveške i ostalih zemalja koje su primijenile sličan pristup. Tokom diskusije o održivom turizmu, istaknuta je potreba za strateškim pristupom na nivou cijele zemlje kako bi se planski rješavali trenutni problemi, te radilo na dodatnom unapređenju domaće turističke ponude. Važno je i voditi računa o održivom urbanom razvoju i poboljšati organizaciju dostupnih podataka o turističkim posjetama. – Ponosni smo što smo na jednom mjestu, u divnom Mostaru koji je primjer iskorištavanja zelene energije, okupili toliko izvanrednih pojedinaca kojima održivo poslovanje nije samo budućnost, nego sadašnjost. Oni su istinski predvodnici razvoja u našem regionu, i hvala im što su došli i inspirisali nas svojim vizijama i uspješnim primjerima poslovanja. Posebno nam je drago radi desetina poslovnih prijateljstava koja su sklopljena tokom trajanja Festivala, jer ne sumnjamo da će se ovim umrežavanjem kreirati sjajne zajedničke aktivnosti i u budućnosti, izjavila je Sanja Miovčić, direktorica Vijeća stranih investitora u BiH ispred organizatora Festivala. Obzirom na pozitivne reakcije, očekuje se da će se ovaj konferencijski događaj postati tradicija, te da će se održati i naredne godine, nastavljajući da promoviše održivi razvoj, pametna rješenja i razmjenu ideja za bolju budućnost.
Hong Kong više nije najslobodnija ekonomija svijeta: Ova zemlja joj je preuzela titulu
Marx.ba Hong Kong je nakon 53 godine izgubio titulu najslobodnije ekonomije svijeta, a njegovo mjesto zauzeo je Singapur, objavio je kanadski Institut Fraser. Prvi put od početka mjerenja Indeksa ekonomske slobode u svijetu 1970. godine je Hongkong pao sa prvog na drugo mjesto, a očekuje se da će narednih godina pasti još niže na ovoj listi, prenosi CNBC. Objavljeni rezultati su zasnovani na podacima iz 2021. godine. Neki od kriterija koji služe za mjerenje Indeksa ekonomske slobode su lakoća međunarodne trgovine, sloboda ulaska na tržište i tržišnog nadmetanja ili kvalitet propisa za vođenje biznisa. Indeks također mjeri ekonomsku slobodu pojedinaca, odnosno njihovu mogućnost da samostalno donose ekonomske odluke. – Slučaj Hong Konga je primjer toga kako je ekonomska sloboda blisko povezana sa građanskom i političkom slobodom, rekao je viši saradnik Instituta Fraser, Matthew Mitchell. Iza pomenutih zemalja se nalaze Švicarska, Novi Zeland i SAD. U prvih deset država sa najvećim ekonomskim slobodama su ušle i Irska, Danska, Australija, Velika Britanija i Kanada.
Istraživanje je pokazalo: Žene se više educiraju o novcu od muškaraca
Marx.ba Rezultati ankete o stanju žena 2023. koju su proveli HerMoney Media i Principal Financial Group pokazalo je koliko se žene educiraju po pitanju novca i kako na tom planu stoje u poređenju sa muškarcima. Žene su manje samouvjerene od muškaraca kada je riječ o ulaganju i upravljanju novcem. Istraživanje je pokazalo da je rodni jaz još uvijek prisutan i vrlo stvaran u programima finansijske dobrobiti na radnom mjestu. Samo 45nposto žena u usporedbi s 58 posto muškaraca izjavilo je da se osjećaju sigurnima u upravljanje novcem — a samo 22 posto žena smatra da su upoznate s ulaganjem u usporedbi s gotovo polovicom muškaraca (46 posto). To vrijedi čak i u situacijama kada žene i muškarci štede slične iznose. Sa druge strane, prema istraživanju su žene su bolje od muškaraca kada je u pitanju proaktivnost u obrazovanju o novcu Istraživanje je također pokazalo i kako u usporedbi s muškim kolegama, žene koriste širi izbor resursa kako bi naučile o ulaganju.
Prodaje se Eltonov “komad raja”: Četiri spavaće sobe, SPA i posebno mjesto za leopard bundu
Marx.ba Legendarni muzičar Elton John prodaje svoj dom u Atlanti za 5 miliona dolara. Ovaj sedamdesetšestogodišnji tvorac hitova poput ,,Sacrifice” i ,,Candle in the wind” proveo je u ovom dupleksu posljednje 32 godine. Stan od skoro 1.300 kvadrata nalazi se na 36. spratu zgrade, koja je izgrađena 1990-ih. Nekretnina posjeduje četiri spavaće sobe, isto toliko kupatila i tri toaleta. Također, ser John posjeduje i garažu za čak devet automobila. Opisana kao “remek djjelo bez premca”, nekretnina je u stvari kombinacija šest odvojenih jedinica koje su pretvorene u “raskošnu dvospratnu rezidenciju na nebu, koja je svedočanstvo luksuznog života”. – Pogled iz rezidencije je ništa drugo do očaravajući, piše list Ulitimate classic rock. Zaista, ogromni prozori krase cijdeli dom, dopuštajući prirodnoj svjetlosti da dopre u nekretninu, uz to pružajući prekrasan prizor na Atlantu. Glavna spavaća soba ima odvojeni dio za sjedenje, kao i kupatilo sa spa dijelom. Također, Elton John posjeduje ogroman garderober za pregršt cipela i njegovu čuvenu leopard bundu. Dupleks posjeduje i fitnes studio, spa i tri dodatne gostinjske sobe. Prema pisanju američkih medija, Elton je prvo kupio stan od 230 kvadrata za 925.000 dolara, a zatim je nastavio da kupuje i nadograđuje svoj prvobitni prostor. Pjevač je navodno odlučio da luksuzni stan stavi na tržište jer se povukao sa turneje i više mu nije potrebna imovina kao američka baza.
Rijedak komad papira: Novčanica od 10.000 dolara prodana za čak 480.000 dolara
Marx.ba Rijetka novčanica od deset hiljada američkih dolara iz razdoblja nakon sloma njujorške berze prije stotinjak godina prodana je za 480.000 dolara na aukciji, prenio je CNN. Za novčanicu izdanu 1934. ocijenjeno je da je izuzetne kvalitete, prema aukcijskoj kući Heritage Auctions sa sjedištem u Dallasu. Bostonska novčanica, koja prikazuje lice ministra finansija tadašnjeg predsjednika Lincolna, Salmona P. Chasea, bila je zvijezda aukcije novčanica i prošli je petak prodana za rekordnu cijenu. – Novčanice velikih apoena oduvijek su privlačile interes kolekcionara svih vrsta, rekao je Dustin Johnston iz Heritage Auctions. Deset hiljada dolara iza je samo zlatnog certifikata od 100.000 dolara izdanog 1934., a od 18 primjeraka koje su stručnjaci vrednovali ovaj je primjerak imao gotovo najvišu ocjenu. – Najveća cijena za koju je prije prodana novčanica od 10.000 dolara iz 1934. bila je 384.000 dolara u septembru 2020., rekao je glasnogovornik aukcijske kuće, dodajući da je ta prodaja “postavila rekord za novčanicu iz 1934.”. Novčanica od 10.000 dolara bila je najveći apoen ikad u opticaju jer se novčanica od 100.000 dolara koristila samo za prijenos sredstava između banaka, navodi se na web stranici Muzeja američkih finansija. Ova novčanica, koja je stavljena na aukciju, nikada nije bila u opticaju, prema Heritage Auctions. Novčanica od 100 dolara od 1969. najveći je apoen u SAD, nakon što su ukinute one od 500 dolara i veće.