Energetske kompanije režu troškove u bojazni od niskih cijena nafte
Marx.ba Francuska energetska kompanija TotalEnergies namjerava smanjiti ulaganje u projekte i unutarnje troškove sa ciljem uštede od 7,5 milijardi dolara do 2030. godine kako se industrija nafte i plina suočava s niskim cijenama nafte. Taj energetski div je najavio da će po godini smanjiti kapitalne investicije za milijardu dolara što onda godišnji ulagački budžet u periodu od 2027. do 2030. snižava na raspon između 15 i 17 milijardi dolara. To je nivo koji se približava onoj iz 2020. kada su cijene nafte zbog pandemije snažno pale. Predviđeno je i smanjenje ulaganja u obnovljive izvore. Znatan broj finansijskih i energetskih stručnjaka predviđa da bi višak ponude mogao spustiti cijenu sirove nafte na ispod 50 dolara po barelu iduće godine. Druge naftne kompanije kao što su Chevron ili BP već su počele sa smanjenjem broja radnih mjesta. Neke su, poput talijanskog Enija, također odlučile smanjiti kapitalna ulaganja. TotalEnergies je najavio da će smanjiti otkup dionica zbog neizvjesnih ekonomskih okolnosti koje mu ostavljaju manje fleksibilnosti kad je riječ o zaduženosti. Omjer duga i kapitala je dosegao 18 posto u prvoj polovici ove godine i francuska ga kompanija želi zadržati ispod 20 posto. Analitičari pak misle da smanjenje troškova nije tako veliko kako je moglo biti i da će trebati dodatni napori u tome smislu ako doista cijene nafte padnu nisko. “Za Total može biti pravi izazov zadržati omjer duga i kapitala ispod 20 posto i ostati na sadašnjim planovima osim ako cijene nafte ne ostanu oko sadašnjih nivoa”, rekao je analitičar u RBC Capital Markets Biraj Borkhataria. Cijena barela Brenta sada se nalazi na oko 67 dolara.
BiH korak bliže jednostavnijim carinskim procedurama
Marx.ba Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BIH su u periodu od 23. do 25. septembra posjetili predstavnici Pre-monitoring Tima Evropske komisije (Direktorata za poreze i carinsku uniju – DG TAXUD) i nekoliko zemalja zajedničkog provoza radi ocjene spremnosti Bosne i Hercegovine za početak procesa pristupanja međunarodnim konvencijama koje će u velikoj mjeri olakšati carinske procedure provoza roba. Radi se o usklađivanju procedura sa Konvencijom o zajedničkom provoznom postupku (CTC) i Konvencijom o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom (SAD/JCI) i primjeni novog kompjuterizovanog provoznog sistema (NCTS). Pre-monitoring tim EU-CTC je ovom prilikom analizirao ispunjenost svih potrebnih uslova, koji uključuju zakonodavnu, operativnu, poslovnu i tehničku usklađenost za početak pristupnog procesa, te dao pozitivnu ocjenu Upravi za indirektno oporezivanje uz određene preporuke kako bi se proces odvijao prema planu. – Pod uslovom da se obezbijedi puna podrška svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, uključujući i davanje pozitivnih mišljenja u proceduri donošenja Odluke o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj politici, koja je u proceduri pribavljanja istih, BiH bi mogla postati zemlja ugovornica ovih Konvencija 1. novembra 2026. godine. U ovom procesu neophodno je da se UIO u budžetu obezbijede i potrebna finansijska sredstva za informatičku podršku, saopšteno je iz UIO BiH. Punopravno članstvo BiH u pomenutim konvencijama bi olakšalo i ubrzalo protok roba preko granica, kao i proširilo poslovne mogućnosti privrednika iz Bosne i Hercegovine.
CBBiH objavila procjenu rasta BDP-a: U drugom kvartalu 2025. godine 1,9 posto
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procijenila je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. na 1,9 posto, što je niže za 0,6 procentnih poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena. Izgledi za rast BDP-a su revidirani naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena kao posljedica nižeg od procijenjenog nivoa aktivnosti u industrijskoj proizvodnji, stagniranja turističke aktivnosti, jačeg inflatornog pritiska, te djelimično, i zbog službenih podatka objavljenih za prvi kvartal tekuće godine. Stagniranje aktivnosti u uslužnom, posebno sektoru turizma, pored niskog nivoa aktivnosti u industrijskom sektoru, ukazuje da bi ekonomska aktivnost u trećem kvartalu mogla ostati relativno skromna. Prva preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi dva posto. CBBiH ukupnu inflaciju u trećem kvartalu 2025. procjenjuje na 4,3 posto, a temeljnu inflaciju na 4,6 posto. Ukupna inflacija je značajno revidirana naviše (1,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz juna, zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog rasta cijena električne energije za domaće kupce, te jačeg od očekivanog efekta rasta minimalne plate na plate u svim djelatnostima, i cijene u većini odjeljaka. Rastu domaćih cijena značajno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga. U trenutnim okolnostima, CBBiH očekuje da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku. Ipak, inflatorni pritisci će ostati značajni do kraja godine. Preliminarna procjena ukupne inflacije u četvrtom kvartalu 2025. iznosi 3,9 posto, a temeljne inflacije 4,6 posto.
Zlato prvi put iznad 3.800 dolara
Marx.ba Cijena zlata porasla je na rekordnih 3.800 dolara po unci, a plemeniti metali su porasli, potaknuti slabijim dolarom, dok su investitori razmatrali potencijalno zatvaranje američke vlade. Platno zlato poraslo je za čak 1,4% na rekordnih 3812,05 dolara po unci – nadmašivši vrhunac dosegnut prošlog utorka – nakon što je zabilježilo šest uzastopnih sedmičnih dobitaka. Srebro je poraslo za čak 2,4%, dok su platina i paladij također snažno porasli, a dobici su potaknuti upornom tržišnom stegnutošću i priljevom u berzansko trgovane fondove (ETF) koji su osigurani tim metalima. Dolar je pao dok su investitori čekali razvoj događaja uoči planiranog sastanka između vodećih čelnika američkog Kongresa i predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak, dan prije isteka saveznog finansiranja ako se ne postigne dogovor o kratkoročnom zakonu o potrošnji. Zatvaranje bi ugrozilo objavljivanje ključnih podataka, uključujući izvještaj o plaćama u petak, za koje ekonomisti očekuju da će pokazati prigušeni rast zaposlenosti u septembru. Slabiji dolar čini plemenite metale jeftinijima za većinu kupaca. Slabiji podaci o zaposlenosti poduprli bi argumente za ublažavanje kamatnih stopa od strane dužnosnika FED-a prilikom njihove sljedeće odluke o kamatnim stopama u okrobru, scenarij koji bi plemenite metale bez kamata učinio atraktivnijima. Ipak, postoji visok stepen neizvjesnosti oko izgleda ciklusa smanjenja kamatnih stopa FED-a, a dužnosnici izražavaju različita mišljenja o monetarnoj politici, dok su neki ekonomski podaci bili jači od očekivanih. Trgovci su također nastavili razmatrati prijetnje neovisnosti američke centralne banke, nakon što su advokati guvernerke Feda Lise Cook u četvrtak pozvali Vrhovni sud da joj dopusti da ostane na poslu dok se bori protiv Trumpovog pokušaja da je otpusti. Zlato ne izgleda precijenjeno u odnosu na dolar i državne obveznice, koje “bi trebale sadržavati nivo premije povezane s Fedom, s obzirom na prirodu rizika” od potencijalnog gubitka neovisnosti centralne banke, rekli su u sedmičnoj bilješci stratezi Barclays Plc.-a, uključujući Themistoklisa Fiotakisa i Lefterisa Farmakisa. “To ga čini iznenađujuće dobrom vrijednosnom zaštitom”, dodali su. Zlato je ove godine poraslo za 45%, postavljajući uzastopne vrhunce potražnje centralne banke i nastavka smanjenja kamatnih stopa od strane Feda.
Veliki uspjeh: Bh. firma opremila i Apple
Marx.ba Kompanija iz srca Balkana, koja već šezdeset godina njeguje kulturu obrade drveta i pretvara je u vrhunskidizajn, sada stoji rame uz rame s najvećima. Apple je zvanično postao klijent Artisana. – To je trenutak kada se potvrđuje da tradicija i autentičnost imaju globalnu vrijednost. Od naše radionice do Appleovih kampusa u Kaliforniji, Irskoj i sada Indiji – to je put kojim je krenula vizija stara 60 godina, koju slijede moj otac Fadil i njegov partner Dražen. Zvuči nestvarno, ali Artisan je zapravo logičan nastavak naše vizije, kaže Erna Ćostović, arhitektica školovana u Grazu, koja je odlučila da se vrati kući i nastavi očevu misiju stvaranja namještaja koji traje, priča priče i gradi naslijeđe u intervjuu za ZOS Radio. Govoreći što Artisan razlikuje od drugih svjetskih brendova ona kaže da kod njih sve počinje i završava s drvetom. – Ne tretiramo ga kao materijal, nego kao živo biće koje traži poštovanje. Svaki komad prolazi kroz ruke naših majstora, ručno se obrađuje, spaja i finišira. To nije samo proizvodnja, to je zanat, umjetnost i strast. I mislim da klijenti poput Applea, Hermèsa i Louis Vuittona prepoznaju upravo to, iskrenost u materijalu i posvećenost detalju. Mi ne pravimo samo namještaj. Mi gradimo naslijeđe. I kada vidite komad Artisana u Appleovom kampusu ili Hermèsovoj trgovini, znajte da iza njega stoji jedna porodica, jedna tradicija i jedna ljubav koja traje već šest decenija, poručila je.
Trump potpisao naredbu o prodaji TikToka, procijenjena na oko 14 milijardi dolara
Marx.ba Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se proglašava da će njegov plan prodaje američkih operacija kineske platforme TikTok američkim i globalnim investitorima, riješiti zahtjeve nacionalne sigurnosti u zakonu iz 2024. godine. Nova američka kompanija bit će procijenjena na oko 14 milijardi dolara, rekao je potpredsjednik JD Vance, čime je cijena popularne aplikacije za kratke video zapise znatno niža od procjena nekih analitičara, piše Reuters. Trump je u četvrtak odgodio do 20. januara primjenu zakona kojim se zabranjuje aplikacija, osim ako je njeni kineski vlasnici ne prodaju, usred napora da se TikTokova američka imovina izvuče s globalne platforme, privuku američki i drugi investitori i dobiju odobrenje kineske vlade. Objavljivanje izvršne naredbe pokazuje da Trump napreduje u prodaji američke imovine TikTok-a, ali brojni detalji trebaju biti razrađeni, uključujući i to kako bi američki entitet koristio najvažniju imovinu TikTok-a, njegov algoritam za preporuke. “Bilo je određenog otpora s kineske strane, ali osnovna stvar koju smo željeli postići je da smo željeli da TikTok nastavi s radom, ali smo također željeli osigurati zaštitu privatnosti podataka Amerikanaca kako to zahtijeva zakon – rekao je Vance novinarima na brifingu u Ovalnom uredu. Trumpova naredba navodi da će algoritam nadzirati sigurnosni partneri američke kompanije, a rad algoritma bit će pod kontrolom nove zajedničke kompanije.
Velike evropske banke osnivaju kompaniju za pokretanje euro stablecoina
Marx.ba Konzorcij devet evropskih banaka – uključujući ING i UniCredit – objavio je u četvrtak da osnivaju novu kompaniju za pokretanje euro stablecoina. Nova tvrtka ima sjedište u Nizozemskoj i cilj joj je nadzirati i licencirati je nizozemska središnja banka. Stablecoini su digitalni tokeni dizajnirani za održavanje konstantne vrijednosti i podržani su tradicionalnim valutama poput američkog dolara ili eura. Ostale banke uključuju Banca Sella, KBC, Danske Bank, DekaBank, SEB, CaixaBank i Raiffeisen Bank International. Banke su najavile da bi se i druge mogle pridružiti inicijativi, a izvršni direktor kompanije bit će imenovan uskoro. “Doprinosimo ispunjavanju potrebe za pouzdanim, reguliranim rješenjem za plaćanja i poravnanja na lancu, otvarajući put novom standardu u prostoru digitalne imovine koji će podržati rast i finansijski suverenitet Evrope”, rekla je Fiona Melrose, voditeljica strategije UniCredita.
Počinje 19. međunarodni sajam privrede Tešanj 2025: Učestvuje više od 600 kompanija
Marx.ba Danas počinje 19. međunarodni sajam privrede Tešanj – BiH 2025, koji će na lokalitetu preduzeća “Kamelia” d.o.o. – Matuzići, u Općini Doboj Jug, trajati do 27. septembra. U četiri sajamska dana očekuje se dolazak velikog broja domaćih i međunarodnih zvaničnika, poslovnih delegacija i posjetilaca, među kojima i ambasadorica Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini Maria Molina Álvarez Toledo, čija je zemlja partner ovogodišnjeg sajma. Najavljen je, između ostalih, dolazak i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića. Grad partner ovogodišnjeg sajma u Tešnju, uz tradicionalno Općinu Tešanj, bit će i Grad Travnik, koji će se predstaviti s 12 kompanija iz različitih oblasti, prneosi Fena. Sajam organizira Udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj, koje je i ove godine osiguralo rekordan izložbeni prostor s preko 20.000 m² vanjskog te više od 6.000 m² unutrašnjeg prostora. Svi ponuđeni prostori popunjeni su još početkom ovog mjeseca, a najavljen je nastup više od 600 kompanija iz 15 zemalja, od čega 58 posto domaćih te 42 posto inostranih. Sajam će biti ispunjen nizom aktivnosti, a već danas će biti održana i centralna panel diskusija na temu “Digitalna transformacija i umjetna inteligencija”, koja će okupiti eminentne stručnjake te koja je i glavna tema ovogodišnjeg sajma u Tešnju.
OECD očekuje stabilan rast svjetske ekonomije do kraja godine
Marx.ba Svjetska ekonomija porast će i ove godine nešto snažnije od tri posto jer ulaganja u umjetnu inteligenciju zasada podupiru aktivnost u SAD, a fiskalna podrška ublažava usporavanje Kine, objavila je u utorak Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Ekonomska aktivnost porast će ove godine na svjetskom nivou za 3,2 posto, otprilike kao i lani, pokazale su najnovije preliminarne prognoze OECD-a. Junske prognoze su pokazivale rast aktivnosti za 2,9 posto. OECD i dalje očekuje tu stopu rasta u idućoj godini. Konačnu “cijenu” podignutih američkih carina još nije moguće utvrditi, napomenuli su, dodavši da su kompanije do sada apsorbirale veći dio šoka kroz niže marže i gomilanje zaliha. Efektivna američka carinska stopa na uvoz robe porasla je do kraja augusta na procijenjenih 19,5 posto, najviši nivo od 1933. godine i najteže faze Velike depresije. OECD predviđa da će rast američke ekonomije usporiti na 1,8 posto u 2025. i biti za puni postotni bod slabiji nego u prošloj godini. U junuu bili su prognozirali stopu rasta od 1,6 posto. U idućoj godini najveća svjetska ekonomija dodatno će usporiti, uz očekivanu stopu rasta od 1,5 posto, izračunali su, potvrdivši prognozu iz juna. Procvat ulaganja u umjetnu inteligenciju, fiskalna podrška i snižene kamatne stope trebali bi ublažiti utjecaj viših carina i smanjene neto imigracije, kao i gašenja radnih mjesta na nivou savezne države, saoopćio je OECD. U eurozoni će pak trgovinske i geopolitičke napetosti anulirati povoljan utjecaj sniženih kamatnih stopa, procjenjuju u OECD-u. Ekonomija kojea koristi zajedničku valutu euro porast će ove godine, po njihovim novim izračunima, za 1,2 posto, za 0,2 postotna boda snažnije nego što je pokazao junski izvještaj. U 2026 rast. bi po njima trebao blago usporiti, na jedan posto. Prognoza s početka ljeta bila je predviđala rast po stopi od 1,2 posto. Veća javna potrošnja bit će poticaj za ekonomiju u Njemačkoj, a stezanje kaiša kočnica za aktivnost u Francuskoj i Italiji, napominju. Najsnažniji rast u grupi četiri vodeće ekonomije eurozone očekuju u Španiji, od 2,6 posto u ovoj godini i od 2,0 posto u 2026. Najviše stope rasta trebala bi i ove i iduće godine bilježiti Indija, od 6,7 odnosno 6,2 posto. Slijede Indonezija i Kina s prognoziranim rastom aktivnosti u ovoj godini od 4,9 posto. U 2026. Kina bi trebala blago usporiti, na 4,5 posto, a Indonezija zadržati ovogodišnju stopu rasta. Fiskalna podrška ublažit će posustajanje aktivnosti u kineskoj ekonomiji u ovoj godini, ali njen će utjecaj u 2026. oslabiti, uz dodatni teret viših carina, procjenjuju u OECD-u. Poticaj indonezijskoj ekonomiji bit će pak, po njima, dodatno ublažavanje monetarne politike i snažna državna ulaganja. Rusksvekonomijs trebala bi ove godine po njihovim izračunima porasti za jedan posto i za 0,7 posto u 2026.
Cijene zlata nikada nisu bile više: Danas je oboren rekord
Marx.ba Cijena zlata porasla je jutros za 0,22 posto, dostigavši historijski maksimum od 3.184 eura (3755 dolara) po unci u 9:30 po srednjoevropskom vremenu. Cijena zlate se u posljednjih 12 mjeseci kretalo između 2150 eura (2536,91 dolara) i 3184 eura (3755 dolara) po unci, ostvarivši rast od 42,8 posto. Tržišna očekivanja o daljnjim smanjenjima kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi (Fed) snažno su utjecala na cijene roba, posebno zlata. Nakon insistiranja američkog predsjednika Donalda Trumpa, Fed je prošle sedmice smanjio kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova. Tržišta očekuju novo smanjenje kamata na sljedećim zasjedanjima Feda koja će se održati u oktobru i decembru. Predsjednik Feda Jerome Powell objasnio je na konferenciji za medije da su kamate smanjene zbog slabosti tržišta rada, no upozorio je i na to da je inflacija i dalje povišena i da se očekuje njezin daljnji rast zbog uvođenja carina.