Evo kolike su plate u Googleu: Neki misle previše, zaposlenici da je malo
Marx.ba Kako umjetna inteligencija mijenja tehnološki krajolik, kompanije poput Googlea ulažu značajna sredstva kako bi zadržale vrhunske talente, unatoč sve strožim kriterijima procjene učinka i rastućoj konkurenciji u AI industriji. U aprilu 2025. godine, Google je ažurirao sistem procjene radnog učinka zaposlenika. Business Insider izvijestio je da je voditelj odjela za naknade u Googleu poručio zaposlenicima da su njihove visoke performanse važnije nego ikada. Ta promjena dolazi u trenutku kada konkurenti poput Mete i Microsofta uvode mjere protiv radnika sa slabijim učinkom. Google je poznat po izdašnim paketima plata, uključujući udjele u vlasništvu i bonuse. Ipak, mnogi zaposlenici, prema internoj tablici iz 2023. godine, koju je pribavio Business Insider, izjavili su da se osjećaju potplaćeno unatoč visokim primanjima. Google ne objavljuje službene podatke o plaćama, ali prijave za radne vize pri američkom Ministarstvu rada pružaju uvid u to. Iako je riječ o brojkama koje prikazuju samo osnovne plate, one otkrivaju visoke iznose kroz razna odjeljenja. Više od 6.800 prijava iz prvog kvartala 2025. godine daje sliku o finansijskom ulaganju Googlea u vlastite kadrove, prenosi Zimo. Softverski inženjeri imaju neke od najviših godišnjih plata u Googleu, u rasponu od 100.000 do gotovo 314.000 eura. Viši softverski inženjeri dosežu i do 298.000 eura, dok voditelji inženjerskih timova mogu zaraditi do 291.000 eura. Inženjeri povezani s Waymom, Googleovim projektom autonomnih vozila, zarađuju između 136.000 i 255.000 eura. Finansijski analitičari prijavljuju godišnje plate do 205.000 eura. Analitičari kvalitete pretraživanja mogu zaraditi i do 214.000 eura, dok analitičari poslovnih sistema dosežu 184.000 eura. Istraživački naučnici imaju godišnje plate do 275.000 eura, a podatkovni naučnici do 236.000 eura. UX dizajneri i istraživači zarađuju između 112.000 i 211.000 eura. Konsultanti za rješenja prijavljuju plate do 256.000 eura, dok tehnički program menadžeri dosežu do 244.000 eura. Produkt menadžeri mogu zaraditi i do 253.000 eura. Unatoč navedenim vrtoglavim brojkama, mnogi zaposlenici Googlea i dalje kritiziraju sistem nagrađivanja.
Sarajevska berza u prvih pola godine obavila 1.834 transakcije: Evo koliki je promet bio
Marx.ba U prvom polugodištu 2025. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 402.805.117,83 KM, što čini 55,11 % od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama. U sklopu 1.834 transakcije prometovano je 2.765.830 vrijednosnih papira. Koristeći infrastrukturu Sarajevske berze u prvom polugodištu uspješno je održano osam javnih ponuda u ukupnom iznosu od 37.7941.855,77 KM, stoji u polugodišnjem izvještaju koji je objavila SASE. – Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet dionicama emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo u iznosu od 917.181,69 KM što čini 4,01 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs emitenta iznosi 26,10 KM, što predstavlja porast od 4,40 % u odnosu na prethodni period. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 35.072 dionice. Na Kotaciji fondova promet ostvaren u prvom polugodištu iznosio je 1.463.533,93 KM ili 6,39 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Kotaciji fondova ostvaren je dionicama ZIF “Prof Plus” d.d. Sarajevo u iznosu od 1.150.606,24 KM, dok se na drugom mjestu nalazi ZIF “Bosfin” d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 180.670,00 KM. Na trećem mjestu se nalazi ZIF “BIG Investiciona grupa” d.d. Sarajevo čijim dionicama je trgovano u obimu od 99.671,95 KM. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 921.570 dionica. Na Kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama emitenta ASA Finance d.d. Sarajevo u iznosu od 1.810.000,00 KM, kaže se u izvještaju. Kako je rečeno, promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio je 5.672.800,63 KM ili 24,78 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet u prvom polugodištu ostvaren je sa dionicama emitenta “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo u iznosu od 2.269.911,18 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent BH “Telecom” d.d. Sarajevo sa iznosom od 1.429.398,51 KM. Treće mjesto zauzima “HM Cement BiH” d.d. Kakanj sa prometom od 598.648,86 KM. Donosimo vam i ostatak izvještaja: – Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 13.004.857,95 KM ili 56,81 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet u prvom polugodištu ostvaren je sa dionicama emitenta “Unis Ginex” d.d. Goražde u iznosu od 3.744.440,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “Hercegovina auto” d.d. Mostar sa iznosom od 3.680.305,40 KM. Treće mjesto zauzima “Super-Nova” d.d. Mostar sa prometom od 1.690.000,00 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 23.010,10 KM ili 0,10 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na ovom sub-segmentu slobodnog tržišta u prvom polugodištu ostvaren je sa dionicama emitenta “Klas” d.d. Sarajevo u iznosu od 9.114,00 KM. Ukupan promet za ovo polugodište na Tržištu za emitente u stečaju iznosio je 2.374,08 KM. U prvom polugodištu 2025. godine na Sarajevskoj berzi bile su prijavljene 53 vanberzanske transakcije u ukupnoj vrijednosti od 1.523.450,88 KM. Održana je jedna vanredna aukcija u iznosu od 446.052,80 KM. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u prvom polugodištu, zabilježen je pad vrijednosti od 9,52 %. Vrijednost indeksa SASX-10 porasla je za 9,56 % u odnosu na prethodni period. Porasla je i vrijednost indeksa SASX-30 za 22,13 % u odnosu na prethodni period. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, bilježi porast od 10,85 % u odnosu na prethodni period, dok je Indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, na kraju perioda zabilježio porast vrijednost od 56,51 %. U prvom polugodištu 2025. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina u iznosu od 485.570.437,68 KM. Slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 156.227.699,68 KM i „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 95.348.324,97 KM. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 983 zaključene transakcije, nakon čega slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 834 sklopljene transakcije i „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 767 transakcija.
Otvoren Turistički info centar u mostarskom Starom gradu
Marx.ba Turistička zajednica (TZ) Grada Mostara otvorila je novi Turistički info centar u srcu Starog grada, a otvoreni su i info centri u Blagaju te na Aerodromu Mostar, čime se dodatno osnažuje mreža turističkih informacija dostupnih posjetiteljima već pri dolasku u grad i njegovu širu okolinu. Centar u mostarskom Starom gradu bit će ključna tačka informiranja za sve posjetitelje Mostara, nudeći im pouzdane informacije o znamenitostima, smještaju, gastronomskoj ponudi, kulturnim događajima i drugim turističkim sadržajima grada. Turistička zajednica poziva sve registrirane subjekte iz sektora turizma – hotele, hostele, restorane, agencije, suvenirnice i druge – da dostave svoje promotivne materijale (brošure, letke, posjetnice i sl.) kako bi bili zastupljeni u Info centru, a turisti na jednom mjestu imali pregled kompletnog sadržaja koji Mostar nudi, objevljeno je iz Turističke zajednice Grada Mostara.
Koliki je ukupni dug BiH i kako stojimo u odnosu na susjedne zemlje
Marx.ba Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine je na kraju prošle godine iznosio 13,74 milijardi KM i veći je za šest posto nego krajem 2023. godine, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora BiH. Kako se navodi, u porastu su i vanjski i unutrašnji dug. – Unutrašnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 odsto nego 2023. godine. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BiH 1,82 milijardi KM, a Brčko distrikt 8,91 milion KM, stoji u podacima, pišu Nezvisne. Tako je spoljni dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećan je za oko 3,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Spoljni dug RS je iznosio četiri milijarde KM, a Federacije BiH pet milijardi KM. Brčko distrikt dugovao je 49,9 miliona KM, a institucije BiH 43,4 miliona KM. Udio spoljnjeg duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) je krajem prošle godine iznosio 17,2 posto. Koliki su dugovi zemalja u regionu? Iz Ministarstva finansija Srbije su ranije saopštili da je učešće javnog duga Srbije u BDP-u krajem prošle godine bilo 47,4 posto. – Ukupan javni dug Srbije na kraju 2024. bio je 38,87 milijardi eura (76,02 milijardi KM), od čega su ukupne direktne obaveze bile 37,04 milijardi, a ukupne indirektne obaveze 1,83 milijarde eura, piše u ovom dokumentu. Iz Vlade Crne Gore saopšteno je ranije da je ukupan javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi eura (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 posto bruto domaćeg proizvoda. – Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 milion eura, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,97 milijardi eura, odnosno 58,04 odsto BDP-a, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore. Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, konsolidovani dug opšte države na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi eura (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 miliona eura na kraju trećeg tromjesečja. – Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 57,6 posto, piše u podacima. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da je za analizu zaduženosti zemalja relevantan podatak o relativnoj zaduženosti, odnosno učešću javnog duga u BDP-u, u odnosu na apsolutnu visinu duga iz dva razloga. – Prvi se odnosi na činjenicu da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu daje uvid u kapacitete određenih država da generišu prihode za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je vezan za praćenje podataka o relativnoj zaduženosti kroz vrijeme, što omogućuje analizu efekata zaduženja na privredni rast. Naime, čak i usljed rasta apsolutnog iznosa duga u određenom periodu moguće je da učešće duga u BDP-u pada kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U tom slučaju se izvodi zaključak o svrsishodnoj upotrebi zaduženja koje je podstaklo privredni rast, kazao je Mlinarević, prenose Nezvisne. On kaže da podatak da je u nekoj zemlji malo učešće javnog duga u BDP-u nije nešto što se može smatrati pokazateljem kvaliteta ekonomije. – Najrazvijenije zemlje svijeta su ujedno i najzaduženije zbog percepcije investitora o snazi njihovih ekonomija i malim rizikom nenaplativosti potraživanja. Zato se oni i utrkuju da njima pozajme sredstva. Sa druge strane, manje razvijene zemlje sa slabim ekonomskim potencijalom relativno teško dolaze do investitora koji su spremni da im pozajme sredstva, zbog čega im je javni dug nizak. Iz ovih razloga je jasno da se BiH, koja teži ekonomskoj konvergenciji razvijenim zemljama, ne može osloniti na raspoložive javne finansije, već mora posegnuti za zaduživanjem. Da bi javni dug bio podsticaj rastu, a fiskalno održiv, potrebno ga je usmjeriti na prave stvari, naglasio je Mlinarević.
Bitcoin oborio novi rekord
Marx.ba Bitcoin je danas dosegnuo rekordnu vrijednost, potaknut potražnjom institucionalnih ulagača i kripto politikama administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Najveća svjetska kriptovaluta porasla je na nešto više od 118.000 dolara, čime je ovogodišnji rast premašio 26 posto. – Bitcoinov novi rekord rezultat je neumoljive institucionalne akumulacije – veliki igrači kupuju dostupne zalihe i iscrpljuju likvidnost na berzama, rekao je Joshua Chu, supredsjednik hongkonškog Web3 udruženja. U martu je Trump potpisao izvršnu uredbu kojom uspostavlja strateške rezerve kriptovaluta. Također je imenovao niz osoba naklonjenih kriptu, uključujući predsjednika Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) Paula Atkinsa i “cara za umjetnu inteligenciju” u Bijeloj kući Davida Sacksa. Trumpove obiteljske kompanije također su ušle u svijet kriptovaluta. Kompanija Trump Media & Technology Group (DJT.O) planira lansirati fond kojim bi se trgovalo na berzi, a koji bi ulagao u više kriptovaluta, uključujući bitcoin, pokazuje prijava SEC-u od utorka. Ethereum, druga najveća kriptovaluta na svijetu, skočio je gotovo 5% na 2.956,82 dolara, nakon što je ranije dosegnuo najvišu vrijednost u posljednjih pet mjeseci od oko 3.000 dolara.
VTKBiH i GIZ pokrenuli Centar za odgovorno poslovanje
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH i Njemačko društvo za međunardonu suradnju (GIZ) danas su u Sarajevu službeno pokrenuli Centar za odgovorno poslovanje (Responsible Business Hub – RBH). Na ceremoniji je istaknuto kako će centar pružati savjetodavne usluge i informacije bosanskohercegovačkim firmama, radi poboljšanja njihove sposobnosti prilagoditi se i pridržavati novih propisa i zahtjeva tržišta Evropske unije u segmentu zaštite ljudskih prava i okoliša. Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je kako bh. kompanije moraju podići svoje standarde u tim segmentima poslovanja i kako je Komora prepoznala potrebu na jednom mjestu objediniti usluge koje će im u tome pomoći. Dodao je kako će u novom Centru bh. kompanijama pružati svaki oblik podrške kako bi dostigle neophodne standarde odgovornog poslovanja i dobrih praksi koje traži EU. Egrlić je najavio kako će VTK u narednom periodu razviti do tri prilagođena edukativna programa za ključne sektore, realizirati 10 energetskih resursnih revizija, obaviti više od 30 direktnih konsultacija s izvozno orijentiranim firmama, obučiti do 10 konsultanata za karbonsko računovodstvo i najmanje 40 kompanija za CBAM usklađenost, te razviti zeleni proizvod ili uslugu za pet pilot kompanija. Šef Odjela za ekonomiju i ekonomsku saradnju Ambasade Njemačke u Sarajevu Daniel Stinsky naveo je kako ove godine obilježavamo 30 godina bilteralne razvojne saradnje Bosne i Hercegovine i Njemačke te kako jedan od prioriteta predstavlja jačanje temelja održive i konkurentne ekonomije. Poručio je kako je pokretanje Centra za odgovorno poslovanje u BiH još jedan važan korak u tom partnerstvu jer podržava lokalne kompanije u usklađivanju s evropskim standardima. Naglašeno je kako će otvaranje centra za bh. kompanije značiti smanjenje rizika i troškova, pristup EU tržištu i usklađenost, jačanje konkurentnosti, te izgradnju reputacije.
Vlada FBiH o Pretisu: Kompanija se nalazi u razvojnoj putanji
Marx.ba Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije su poručili da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo imaju prvenstveno obavezu da štite interese naših kompanija i naših građana. – Na početku mandata sebi smo postavili taj cilj i do sada smo ga pokazali kroz konkretne primjere. Zrak, koji je bio odveden u stečaj s namjerom potpunog gašenja, zatim TRZ Hadžići, koji je bio pred samim stečajem, ali ga uz velike napore uspijevamo voditi ka oporavku, te Vitezit, koji je također otišao u stečaj i trenutno čeka sudski epilog. Od samog početka procesa spašavanja namjenske industrije posebnu pažnju posvećujemo imenovanju sposobnih i odgovornih kadrova u uprave kompanija. Ljudi koji će raditi zakonito i transparentno. Rezultati se vide kroz višestruko povećane prihode koje ove kompanije danas ostvaruju, što potvrđuje ispravnost našeg pristupa, navodi se u saopćenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Dodaju da kao Ministarstvo kontinuirano održavaju kontakt i dijalog sa suvlasnicima firmi namjenske industrije s ciljem izgradnje partnerskih odnosa. Također navode da odluke donose zajednički, u interesu uspješne budućnosti naših kompanija, te da su primjeri takvog pristupa Ginex, Pretis, Igman, TRZ Hadžići i drugi. – Kroz ovu praksu ostvarili smo i saradnju s firmom Regulus od samog početka i to s nekoliko članova njihovog tima. Sastanke smo održavali kako u Sarajevu, tako i u Washingtonu, kada god je bilo prilike. Posljednji sastanak održan je u Washingtonu prije dva mjeseca, kada smo upoznali i vlasnika firme. U većini slučajeva su nam promišljanja bila ista, da Pretis i Binas moraju imati svoje razvojne koncepte. Kao odgovorna vlada, svjesni smo potrebe za dodatnom komunikacijom s menadžmentom Regulusa. Nakon što smo u prethodnima sedmicama iz te firme zaprimili nekoliko dokumenata koji su sadržavali netačne informacije, odmah smo ih o tome obavijestili i upoznali ih s činjenicama. Prijedlozi koje su nam dostavili za unapređenje rada Pretisa su upravo oni za koje se Vlada Federacije BiH i sama zalaže u svim firmama namjenske industrije. To je snažniji doprinos razvoju firmi od strane uprava, osnaživanje uprava dodatnim članovima, transparentnost u radu, revizija poslovanja iz prethodnog perioda i druge važne aktivnosti, navedeno je u saopćenju Ministarstva.
Cijene nafte stabilne: Utjecala potražnja za benzinom u SAD
Marx.ba Cijene nafte danas su stabilne jer su ulagači razmatrali mogući utjecaj carina koje predlaže bivši američki predsjednik Donald Trump na globalni ekonomski rast, dok su istodobno slabiji američki dolar i znakovi snažne potražnje za benzinom u SAD podupirali cijene. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu veći su za četiri centa te iznose 70,23 američka dolara (64,87 eura) po barelu. Ugovori za WTI sirovu naftu niži su za cent, te se njima trguje 68,37 dolara (63,16 eura) po barelu. Na strani potražnje, makroekonomska neizvjesnost dovela je do opreznijeg okruženja za kupovinu, posebno u Aziji, navodi analitička kuća Kpler u bilješci klijentima, dodajući kako su se geopolitičke premije na rizik smanjile jer primirje između Izraela i Irana zasad ostaje na snazi. U srijedu je Trump zaprijetio Brazilu, najvećoj ekonomiji Latinske Amerike, kaznenom carinom od 50 posto na izvoz u SAD, nakon javnog sukoba s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom. Također je najavio planove za uvođenje carina na bakar, poluvodiče i farmaceutske proizvode, prenosi Reuters, a njegova administracija poslala je carinska pisma Filipinima, Iraku i drugim državama — čime se broj takvih pisama, uključujući i ona upućena glavnim američkim dobavljačima poput Južne Koreje i Japana, popeo na više od desetak u samo sedam dana. Dok kreatori monetarne politike i dalje izražavaju zabrinutost zbog inflacijskih pritisaka koji bi mogli proizaći iz Trumpovih carina, samo je „nekolicina” dužnosnika američkih Federalnih rezervi na sastanku 17. i 18. juna izjavila da smatra kako bi se kamatne stope mogle sniziti već ovog mjeseca, pokazuju zapisnici objavljeni u srijedu. Više kamatne stope poskupljuju zaduživanje i smanjuju potražnju za naftom, prenose Financije. S druge strane, slabiji američki dolar u današnjem azijskom trgovanju podupire cijene nafte, izjavio je viši analitičar OANDA-e Kelvin Wong. Slabiji dolar potiče cijene nafte čineći je jeftinijom za kupce koji raspolažu drugim valutama. Dodatnu podršku cijenama pružaju i podaci Američke uprave za energetske informacije (EIA), prema kojima su zalihe sirove nafte prošle sedmice porasle, dok su zalihe benzina i dizelskih goriva pale. Potrošnja benzina porasla je za šest posto, na 9,2 miliona barela dnevno, navodi EIA. Prema podacima JP Morgana, prosječan broj dnevnih letova na globalnom nivou u prvih osam dana jula dosegnuo je 107.600 — što je historijski rekord. Broj letova u Kini dosegnuo je petomjesečni vrhunac, a aktivnosti u lukama i teretnom prometu upućuju na „održano širenje“ trgovinske aktivnosti u odnosu na prošlu godinu. – Od početka godine, globalni rast potražnje za naftom u prosjeku iznosi 0,97 miliona barela dnevno, što je u skladu s našom prognozom od milion barela dnevno, navodi se u bilješci JP Morgana. Osim toga, postoji skepsa oko toga hoće li nedavno najavljeno povećanje proizvodnih kvota OPEC+ uistinu rezultirati većom proizvodnjom, jer neke članice već premašuju svoje kvote, izjavio je analitičar IG-a, Tony Sycamore. – Druge, poput Rusije, ne mogu ispuniti svoje ciljeve zbog oštećene naftne infrastrukture, dodao je Sycamore. OPEC+ proizvođači nafte trebali bi odobriti još jedno znatno povećanje proizvodnje za septembar, čime bi se dovršilo ukidanje dobrovoljnih smanjenja proizvodnje od strane osam članica te provedba novog, većeg proizvodnog ograničenja za Ujedinjene Arapske Emirate.
Kako globalni trendovi oblikuju domaće tržište: Privrednici o digitalnoj trgovini u BiH
Marx.ba Kako globalne platforme mijenjaju očekivanja potrošača u Bosni i Hercegovini i koliko je domaći sektor e-trgovine spreman odgovoriti na te promjene, bile su ključne teme Summer Networking Night 2025, poslovnog događaja koji su zajednički organizirali eCommerce asocijacija u BiH i Hrvatski poslovni klub u BiH. U fokusu razgovora našle su se promjene koje oblikuju domaće online tržište, od ulaska stranih eCommerce platformi, preko potrebe za modernijom infrastrukturom, do sve složenijih potrošačkih očekivanja. Događaj je iskorišten kao platforma za predstavljanje najnovijih rezultata istraživanja eCommerce asocijacije, koje otkriva kako kupci u BiH sve češće koriste mobilne uređaje za online narudžbe (83,4%), dok interes za dostavu putem paketomata (77,9%) potvrđuje spremnost tržišta za savremenije logističke modele. Posebnu pažnju privukli su podaci o rastu popularnosti platformi poput Temua, koje koristi preko 42% online kupaca u BiH, dok istovremeno više od 60% domaćih web shopova još uvijek ne osjeća njihov direktan tržišni pritisak. Upravo ta diskrepancija otvorila je niz pitanja o pozicioniranju domaće ponude, prilagodbi logistike i izgradnji povjerenja u lokalne brendove. – eCommerce više nije zaseban kanal, to je strateški pravac razvoja privrede. U vremenu kad kupac očekuje jednostavnost, sigurnost i efikasnost, domaće kompanije moraju graditi konkurentnost ne samo u odnosu na domaće rivale, već i na globalne platforme koje su već u džepovima bh. građana, izjavio je Orhan Gazibegović, predsjednik eCommerce asocijacije u BiH. Sličnu perspektivu podijelila je i Kristina Duno, generalni tajnik Hrvatskog poslovnog kluba u BiH, ističući da se kroz slične susrete jača ne samo dijalog, već i kapacitet poslovne zajednice da prepozna procese koji oblikuju tržište. – Summer Networking Night odavno nije samo neformalno druženje. Ovakvi događaji, naročito kad se oslanjaju na konkretne uvide i podatke, direktno doprinose onome što je i temeljna misija HPK-a – podrška razvoju konkurentne, inovativne i regionalno umreženog poslovanja u BiH. Već drugu godinu zaredom povezujemo kompanije koje ne dijele samo prostor, već i vrlo slične izazove u prilagođavanju digitalnim promjenama. Upravo tu, između relevantnih informacija i otvorene razmjene, događa se stvarna vrijednost ovakvih okupljanja, naglasio je. Podaci predstavljeni na događaju pokazali su i da 24,3% domaćih web shopova već posluje na međunarodnim tržištima, ali da istovremeno samo 7,24% njih ocjenjuje da su zadovoljni dostupnim kadrovima, što ukazuje na strukturne izazove u digitalnoj ekonomiji. Brzina isporuke, nelojalna konkurencija i promjene u potrošačkom ponašanju identificirani su kao glavni faktori koji će oblikovati narednu fazu razvoja tržišta. Upravo ovakva okupljanja, temeljena na razmjeni podataka, iskustava i perspektiva, postaju važan korektiv i orijentir za kompanije koje žele donositi informisane odluke u promjenjivom tržišnom okruženju.
Kako balansirati posao i privatni život: Korisni savjeti uspješnih ljudi
Marx.ba Održavanje ravnoteže između posla i privatnog života ključno je za produktivnost, mentalno zdravlje i dugoročno zadovoljstvo. Uspješni ljudi, od CEO-a do preduzetnika, razvijaju strategije kako bi postigli harmoniju. Evo nekih od najboljih praksi koje možete primijeniti. Postavite jasne granice Definirajte radno vrijeme – Bez obzira radite li od kuće ili iz ureda, važno je odvojiti posao od slobodnog vremena. Primjerice, Sheryl Sandberg (bivša COO Facebooka) uvijek je izlazila s posla do 17:30 kako bi bila s porodicom. Koristite “Do Not Disturb” mode – Isključite obavijesti s posla nakon radnog vremena kako biste se potpuno posvetili privatnom životu. Budite organizirani i planirajte Koristite kalendar i prioritizirajte – Bill Gates poznat je po tome što svaki sat svog dana planira unaprijed, uključujući i vrijeme za odmor. Delegirajte zadatke – Nije potrebno sve raditi sami. Povjerite neke poslove timu ili automatizirajte procese. Nađite vrijeme za sebe Uključite “me time” u raspored – Oprah Winfrey svakodnevno pronalazi vrijeme za meditaciju i čitanje, što joj pomaže da bude fokusirana. Bavite se hobijima – Fizička aktivnost, umjetnost ili putovanja pomažu u smanjenju stresa. Komunicirajte svoje potrebe Otvoreno razgovarajte s poslodavcem ili timom – Ako vam radni teret remeti balans, tražite fleksibilnije opcije (npr. remote rad). Porodica i prijatelji dolaze prvi – Richard Branson ističe kako je uspjeh besmislen ako ne možete uživati s voljenim ljudima. Prihvatite da savršenstvo ne postoji Ponekad je u redu reći “ne” – Ne možete biti 100% produktivni na poslu i 100% prisutni kod kuće. Ključ je u prilagodbi. Fokusirajte se na kvalitetu, a ne kvantitetu – Bolje je provesti sat vremena kvalitetno s obitelji nego cijeli dan distrahirani. Zaključak: Balans između posla i privatnog života nije statičan i morate ga kontinuirano prilagođavati. Krenite malim koracima: postavite granice, planirajte i ne zaboravite na svoje potrebe. Kao što Arianna Huffington kaže: – Usprkos svim svojim postignućima, nisam shvatila važnost odmaha dok nisam doživjela potpuni kolaps od umora.