Mastercard štiti korisničke transakcije uz pomoć generativne umjetne inteligencije

Marx.ba Kako bi se garantirala sigurnost cijeloj platnoj mreži i svim korisnicima i smanjio potencijal za eventualne zloupotrebe korisničkih podataka, kompanija Mastercard implementira rješenje Decision Intelligence (DI) koje se oslanja na generativnu umjetnu inteligenciju. Decision Intelligence služi za donošenje odluka u realnom vremenu i već pomaže bankama da postignu isigurno odobre 125 milijardi transakcija na godišnjem nivou. Generativna AI tehnologija moći će skenirati izuzetno veliku količinu podataka i na taj način predvidjeti da li se radi o autentičnoj transakciji ili ne. Ovo će dodatno pospješiti analize koje Mastercard provodi u realnom vremenu o transakcijama, trgovcima i uređajima putem kojih se plaćanja obavljaju. Napredno rješenje Decision Intelligence Pro funkcionira tako što procjenjuje odnose između višeentiteta u okviru jedne transakcije kako bi se utvrdio njen potencijalni rizik. Za manje od 50 milisekundi,ova tehnologija poboljšava ukupni DI (Decision Intelligence) rezultat, pružajući preciznije podatkebankama. Početno modeliranje pokazuje da AI unaprjeđenja povećavaju stopu otkrivanja prijevara uprosjeku za 20%, a u nekim slučajevima čak i za 300%. – Uz pomoć generativne umjetne inteligencije unapređujemo brzinu i tačnost naših rješenja za borbuprotiv prevara, uspješno se borimo protiv napada cyber kriminala i štitimo banke i njihove klijente.Usavršavanje algoritma će poboljšati našu sposobnost da predvidimo potencijalne prevare i dodatnoizgraditi povjerenje korisnika u svaku interakciju, rekao je Adžej Bala, predsjednik divizije za cybersigurnost kompanije Mastercard. Nadogradnja Decision Intelligence će dodatno poboljšati sposobnosti banaka da zaštite korisnike karticaod lažnih transakcija i umanje udio onih transakcija koje su označene kao lažno pozitivne: legitimnetransakcije koje su pogrešno označene kao lažne. – Preciznost rješenja, zasnovana na skeniranju transakcija u realnom vremenu, pokazala je u našoj analizine samo da povećava preciznost, već i smanjuje broj lažnih pozitivnih rezultata za više od 85%, rekao jeBala. Decision Intelligence dostupan je širom svijeta.
Poput onih u Evropskoj uniji: Izvršeno prvo testiranje novog tramvaja na pruzi

Marx.ba Funkcionalnost novih Stadler tramvaja sa infrastrukturom i podešavanje sa informacionim sistem za putnike, koji podrazumijeva glasovne i tekstualne najave stanica ispitivala se sinoć po prvi put natramvajskoj pruzi u Sarajevu. Do sada je veliki broj ispitivanja završen, uspješno je obavljena i testna vožnja unutar tramvajskog depoa, a u narednom periodu nastavit će se testiranje različitih komponenti tramvaja, kako unutar depoa, tako i na tramvajskoj pruzi. Tramvaji su izrađeni po evropskim standardima i normama. Dok traju ispitivanja i testiranja na tramvajima koji su stigli u Sarajevo, u Poljskoj jedan tramvaj, onaj koji je prvi i napravljen i koji je bio izložen na sajmu u Gdanjsku, prolazi homologaciju, tako da će svi tramvaji imati certifikat o homologaciji, baš poput tramvaja u državama Evropske unije. – Kada se završe sva ispitivanja, prilagođavanja i testiranja na jednom, taj sistem će biti prenesen na sve tramvaje i na taj način će više njih biti spremno za puštanje u saobraćaj. Raduje me posvećenost svakom detalju, kako bi pored sigurnosti koju ćemo imati, imali i nove funkcionalnosti u niskopodnim tramvajima, koje smo odavno i zaslužili, poručio je ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta.
Musk ponovo zvanično najbogatiji: Poslije tri dana ponovo vodi na listi zbog skoka dionica Tesle

Marx.ba Elon Musk ponovo je zvanično najbogatija osoba na svijetu, nakon što je prestigao izvršnog direktora kompanije LVMH Bernarda Arnaulta, koji je bio prvi na listi tri dana, objavio je danas Forbes svoju listu milijardera. Ovaj medij napominje da se to dogodilo zato što su dionice kompanije Tesla zabilježile ozbiljan rast, nakon velikih padova protekle sedmice. Bogatstvo južnoafričko-američkog biznismena poraslo je jučer za 5,5 milijardi dolara, čime je njegovo procijenjeno bogatstvo uvećano na 210 milijardi dolara, navodi Forbes. Francuski milijarder Bernard Arnault drugi je sa 208,5 milijardi dolara. Tako veliki skok Maskove imovine rezultat je rasta cijena dionica Tesle od gotovo 4,2 posto, čime su dostigle iznos od oko 176 dolara, nakon što su prošle sedmice pale na 192 eura zbog loših kvartalnih rezultata. Arnault je prestigao Muska prošle sedmice pošto su dionice LVMH-a porasle više od 13 posto u petak, nakon izvještaja o velikim prodajama u 2023. godini. Osnivač Amazona Jeff Bezos daleko je iza njih na trećem mjestu Forbesove liste milijardera sa procijenjenim bogatstvom od 170 milijardi eura.
Ryanair povećava broj letova s još jednog bh. aerodroma

Marx.ba Ryanair povećava letove za Banja Luku, objavio je specijalizirani portal Zamaaero. Banja Luka više neće imati po dva sedmična leta za Berlin i za Nuremberg koliko je imao prošle godine. Imati će isti broj letova kao prošle godine za Charleroi (2), Gothenburg (2) i za Stockholm (2). No, Banja Luka dobiva dva sedmična leta za Karlsruhhe. To znači da će ubuduće Banja Luka imati dva sedmična leta više. Inače, isti portal je objavio da Aerodrom Banja Luka u ovom momentu ima 113 zaposlenih. Kako je rečeno, ovo je optimalna brojka uzme li se u obzir da Aerodromi Crne Gore koji imaju pet puta više putnika imaju 8,5 puta više zaposlenih, dok Dubrovnik koji ima pet puta više putnika ima i pet puta više zaposlenih. – Banja Luka je isto tako pozbiljno porasla. Narasli su za nekih tri puta. Sa nekih 180 došli su na 460 hiljada putnika i to je zapravo najfacinantniji rast u cijeloj regiji, ali nakon tog ogromnog rasta vidimo da je priča pri kraju prošle godine malo splasnula. Ryanair i Wizzair su smanjili količinu letova, a tek ostaje da vidimo šta će biti tokom ove godine. Oni imaju neke najave da će imati priličnu količinu chartera, odnosno novih linija prema Grčkoj i drugim destinacijama za turiste. Osobno mislim da bi oni mogli preći pola miliona putnika i to bi za njih bilo optimalno barem do dogradnje terminala koja je nasušno potrebna za taj aerodrom, rekao je nedavno za Marx.ba Alen Šćuric, ugledni analitičar iz Hrvatske u analizi rada bh. aerodroma.
Cijene nafte jučer skliznule ispod 82 dolara

Marx.ba Cijene nafte kliznule su jučer na međunarodnim tržištima ispod 82 dolara budući da trgovci strahuju od produbljivanja krize u kineskom sektoru nekretnina i posustajanja potražnje za naftom u najvećem svjetskom potrošaču. Na londonskom je tržištu nakon podneva cijena barela s rokom isporuke u martu bila niža za 52 centa nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 81,88 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 1,15 dolara. Aktivnije se juler u Londonu trgovalo barelima s rokom isporuke u aprilu, po 50 centi nižoj cijeni, od 81,33 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio za 29 centi, na 76,49 dolara. Na početku sedmice tržišta je poljuljala odluka suda u Hong Kongu o likvidaciji prezaduženog kineskog nekretninskog diva Evergrandea. Ni nakon jasnih naloga kompanija nije dostavila plan o restrukturiranju dugova, obrazložila je sutkinja Linda Chan. Sektor nekretnina koči kineski ekonomski rast, s obzirom na 25 posto udjela u BDP-u, pa ulagači strahuju za potražnju za energentima. – Očekivane posljedice mogućeg kolapsa u kineskom sektoru nekretnina poništavaju sve državne poticaje i pokrenut će vrlo negativne globalne šokove, rekao je analitičar PVM-a John Evans. Značajniji pad cijena zakočila je eskalacija sukoba na Bliskom istoku. SAD je najavio da će učiniti “sve što treba” kako bi zaštitio svoje vojnike nakon napada dronom u Jordanu, u kojem je poginulo troje američkih vojnika, a ranjeno ih je 40. Američki predsjednik Joe Biden upro je prstom u “skupine povezane s Iranom”, raspirivši strahovanja od sukoba s Teheranom. – Eskalacija napetosti između SAD i Irana, posebno kroz izravan sukob, pojačala bi rizik negativnih posljedica po opskrbu iranskom naftom. Izvoz iranske nafte vjerovatno je najranjiviji na moguću postroženu provedbu sankcija, objašnjava Vivek Dhar iz Commonwealth Bank of Australia. Iran je tokom većeg dijela 2023. izvozio 1,2 miliona do 1,6 miliona barela nafte dnevno, što odgovara 1,0 do 1,5 posto globalne ponude nafte, dodao je Dhar. – Procjenjujemo da je cijena barela na londonskom tržištu od 82 dolara samo oko četiri dolara viša od tržišne vrijednosti, a dva dolara (tog iznosa) otpada na više troškove prijevoza, napisao je jučer JP Morgan. Ostatak čini premija na geopolitički rizik, dodaju. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njenih članica u ponedjeljak poskupio 1,19 dolara, na 84,19 dolara.
Prema podacima Eurostata: Eurozona je ipak izbjegla recesiju

Marx.ba Eurozona neočekivano je izbjegla pad u recesiju, uprkos smanjenju njemačke privrede i stagnacije u Francuskoj u posljednjem kvartalu prošle godine, saopćio je danas Eurostat. Prema preliminarnim podacima evropske statističke agencije, BDP u eurozoni stagnirao je u četvrtom kvartalu, što je bolje od očekivanog pada od 0,1 posto koji su najavili analitičari dok se evropske ekonomije suočavaju sa visokim kamatnim stopama i oslabljenom inostranom potražnjom. Eurozona je izbjegla recesiju zahvaljujući snažnijem rastu u Italiji (0,2 posto), Belgiji i Latviji (0,4 posto), Španiji (0,6 posto) i Portugalu (0,8 posto) čime je nadoknađen gubitak u Njemačkoj (-0,3 posto). Najoštriji pad BDP-a od -0,7 posto zabilježen je u Irskoj. Evropska centralna banka podigla je kamatne stope na rekordno visok nivo u posljednjih godinu i po dana, stvarajući strožije finansijske uslove širom eurozone koji su pomogli u hlađenju inflacije sa maksimuma od 10,6 posto u oktobru 2022. godine na 2,9 posto u decembru prošle godine. Na godišnjem nivou, desezonirani BDP porastao je za 0,1 posto u eurozoni i 0,2 posto u cijeloj Evropskoj uniji. Najnoviji podaci o inflaciji eurozone bit će objavljeni u četvrtak.
Šef Porshea uvjeren da će plan EU o zabrani dizelaša i benzinaca biti odgođen

Marx.ba Finansijski direktor Porshea Lutz Meschke tvrdi da bi evropski plan da postepeno ukine prodaju novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine mogao biti odložen. – U ovom trenutku postoji mnogo debata o kraju motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Mislim da bi ta odluka mogla biti odložena, rekao je Meschke u Singapuru. Usporavanje narudžbi električnih vozila dovodi u pitanje namjeru Evropske unije da ukine klasične automobile. Plan Unije bio je jedan od najambicioznijih napora da se smanji emisija ugljenika. Kupci u Evropi su obeshrabreni nedostatkom pouzdanih mreža za punjenje, uporno visokim cijenama i ukidanjem podsticaja za električna vozila, ističe Blumberg. Velika Britanija je već odgodila planiranu zabranu novih benzinskih i dizel modela za pet godina, do 2035. godine. – Dok proizvođači premijum i luksuznih električnih vozila mogu da funkcionišu bez subvencija, njihovo ukidanje je pogrešan korak za donji deo tržišta“, rekao je Meschke, koji je dao izjavu na marginama predstavljanja Porsheovog dugo odlaganog električnog SUV-a. – Moramo da vidimo koliko je strma krivulja rasta u narednim godinama. Ako se nastavi trenutna situacija sa izvjesnim oklijevanjem da se kupuju električni automobili u Evropi, onda će se možda subvencije vratiti, kaže Meschke. Prošle godine, neposredno prije nego što je EU usvojila plan za postepeno ukidanje novih vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, Njemačka je odbila da podrži taj potez. Nijemci su zahtijevali da Brisel zaštiti i vozila koja koriste e-goriva, tehnologiju koju podržava Porshe, koji je jedan od investitora u fabriku e-goriva vrijednu 260 miliona dolara u Čileu.
Neumski hoteli uveliko bukirani za ljeto, radna snaga stiže i iz Nepala

Marx.ba Hotelijeri u jedinom bh. gradu na moru već se pripremaju za predstojeću sezonu, a smještajni kapaciteti su uveliko popunjeni. Da pripreme uveliko traju i u hotelima čiji je vlasnik potvrdio je Tomislav Lovrić za “Nezavisne novine”. Prema njegovim riječima, 80 odsto kapaciteta je već sada bukirano, a prve goste očekuju već od aprila. Gostiju imaju, ali radne snage ne te im to predstavlja najveći problem koga pokušavaju riješiti dovođenjem radnika iz drugih zemalja svijeta. – Ja sam vlasnik dva hotela i imam zaposlenih oko 80 domaćih ljudi i u procesu sam dovođenja još osam radnica iz Nepala, čistačica i spremačica. Što se tiče radne snage, to je trenutno jedan od najvećih problema u Neumu. Jednostavno se ne može naći. Ne postoje ljudi. Nije samo u hotelijerstvu, to je globalni problem, ističe Lovrić. Kada je riječ o predstojećoj sezoni, on se nada da će biti bolja nego prethodna, ali ne bi imao ništa protiv ni da bude kao lani. Pripreme su odavno okončali u hotelu “Vapore”, a prema riječima Darija Maslaća, direktora prodaje i marketinga ovog hotela i sekretara Udruženja hotelijera opštine Neum, trenutne najave garantuju dobru sezonu. – Pripreme za sezonu 2024. su već završene, jer su pripreme za samu sezonu počele sredinom prošlog ljeta kada smo krenuli sa ugovaranjima smještajnih kapaciteta sa postojećim partnerima, a uvijek je potraga i za novim partnerima. Hoteli su trenutno zatvoreni i otvaranje se očekuje krajem drugog i početkom trećeg mjeseca, kada će većinom svi hoteli otvoriti svoja vrata za goste, istakao je Maslać za “Nezavisne novine”. Svi hotelijeri, pa tako i Maslać, nadaju se da će se u sezoni koja je pred njima oboriti novi rekordi po broju noćenja, a još 2019. godina nosi titulu rekordne. Da je nedostatak radne snage jedan od najvećih problema u Neumu ističe i Maslać koji navodi da tog problema nisu lišeni ni mnogo veći turistički centri, kao ni gradovi i mjesta u susjednoj Hrvatskoj koja je zasigurno među najposjećenijim destinacijama ljeti u Evropi. Sve većem broju turista u Neumu u godinama nakon pandemije svjedoči i načelnik ovog mjesta Dragan Jurković, koji ističe da se nadaju dobroj sezoni iako se u turizmu ništa sa sigurnošću ne može tvrditi.
Bivša supruga Jeffa Bezosa prodala dionice Amazona teške 10 milijardi dolara

Marx.ba Mackenzie Scott, bivša supruga osnivača Amazona, Jeffa Bezosa, iznenadila je tržište prodajom značajnog broja svojih dionica Amazona, čija je ukupna vrijednost dosegnula deset milijardi dolara. Nakon razvoda od Bezosa 2019. godine, kada je stekla impresivnih 19,7 miliona dionica Amazona – što predstavlja udio od četiri posto u najvećoj svjetskom internetskoj trgovini – Scott je preko noći postala najbogatija žena na svijetu. Od tada pa do danas, kontinuirano prodaje dionice Amazona, s namjerom da donira milijarde dolara u dobrotvorne svrhe. Scott se pridružila Warrenu Buffettu, Billu Gatesu i Marku Zuckerbergu, kao potpisnica Giving Pledge, i tako se obavezala veći dio svog bogatstva donirati i usmjeriti prema humaniranim udruženjima i inicijativama. Scott je tako nedavno objavila kako je putem svoje fondacije Yield Giving prošle godine donirala impresivnih 2,15 milijardi dolara, podržavajući 360 različitih organizacija. Njeno ukupno bogatstvo, prema Bloombergovoj listi milijardera, procijenjeno je na iznos od 37 milijardi dolara.
Hoće li doći do promjene u velikoj industriji: Grafen zamjenjuje pijesak u betonu

Marx.ba Studija koju su proveli istraživači s američkog Univerziteta Rice iz Houstona u Teksasu, otkrila je da grafen dobiven iz metalurškog koksa, proizvoda na bazi ugljena, može poslužiti ne samo kao aditiv za ojačanje cementa, već i kao zamjena za pijesak u betonu. – Ovo bi moglo imati veliki utjecaj na jednu od najvećih svjetskih industrija. Usporedili smo beton napravljen pomoću zamjene agregata grafena, s betonom napravljenim korištenjem agregata od pijeska i otkrili smo da je naš beton 25 posto lakši, ali jednako čvrst, rekao je James Tour, profesor kemije, nauke o materijalima i nanoinženjeringa. Beton, mješavina agregata poput pijeska i šljunka povezanih cementom i vodom, ključan je za urbani razvoj. Budući da se očekuje da će 68% svjetske populacije živjeti u urbanim područjima do 2050. godine, predviđa se da će potražnja za betonom, a time i iskopavanjem pijeska, značajno porasti. To se utrostručilo u posljednja dva desetljeća, dosegnuvši oko 50 milijardi tona godišnje, što ima značajan negativni utjecaj na okoliš. Proizvodnja cementa, ključne komponente betona, čini 8% svjetskih emisija ugljičnog dioksida. Štaviše, iskopavanje pijeska, uglavnom neregulirano, predstavlja ozbiljnu prijetnju riječnim i obalnim ekosistemima. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda za 2022., sve veća potražnja za pijeskom, zajedno s rastom stanovništva i urbanim širenjem, uskoro bi mogla izazvati “pješčanu krizu”. Primjenom svoje tehnike “Jouleovog zagrijavanja” na metalurški koks, laboratorij je stvorio vrstu grafena koji bi mogao poslužiti kao zamjena za pijesak u betonu. – Početni eksperimenti u kojima je metalurški koks pretvoren u grafen rezultirali su materijalom koji je izgledao nalik pijesku, rekao je Paul Advincula, Riceov doktorant koji je vodeći autor studije. – Odlučili smo istražiti korištenje grafena dobivenog iz metalurškog koksa kao potpune zamjene za pijesak u betonu, a naši nalazi pokazuju da bi to stvarno dobro funkcioniralo, dodao je. Beton na bazi grafena ne samo da odgovara mehaničkim svojstvima standardnog betona, već nudi i veći omjer čvrstoće i težine. – Ova tehnika proizvodi grafen brže i u većem opsegu od prethodnih metoda, rekao je Advincula. S potencijalom smanjenja ovisnosti o prirodnom pijesku i nižim emisijama ugljika iz industrije betona, ova bi nova tehnologija mogla dovesti do održivijih praksi urbanog razvoja. Trebat će neko vrijeme da cijena grafena padne dovoljno niska da ovo postane održivo, navode istraživači, ali su mišljenja da ovo samo pokazuje da postoje alternative kojima možemo težiti.