Nafta neznatno skuplja uslijed napetosti u Evropi i na Bliskom istoku
Marx.ba Cijene nafte u ponedjeljak su neznatno porasle, potaknute geopolitičkim napetostima u Evropi i na Bliskom istoku, iako su izgledi za povećanu opskrbu i zabrinutost zbog utjecaja carina na globalnu potražnju za gorivom vršili pritisak na tržište. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu skuplji su za 28 centi te se njome trguje po cijeni od 66,96 američkih dolara (61,85 eura) po barelu, dok se američka WTI sirova nafta trgovala po cijeni od 62,88 dolara (58,07 eura) po barelu, što je rast od 20 centi. „Izvještaji tokom vikenda da je Rusija prijetila preko poljske granice podsjetila su trgovce na stalne rizike za energetsku sigurnost Evrope sa sjeveroistoka“, izjavio je za Reuters Michael McCarthy, izvršni direktor investicijske platforme Moomoo Australija i Novi Zeland. Poljski i saveznički avioni raspoređeni su u subotu ujutro radi osiguravanja poljskog zračnog prostora nakon što je Rusija pokrenula zračne napade na zapadnu Ukrajinu blizu granice s Poljskom, saopćile su oružane snage članice NATO-a. Raspoređivanje je uslijedilo nakon što su u petak tri ruska vojna aviona povrijedila estonski zračni prostor NATO-a na 12 minuta, dok je u nedjelju njemačka ratna svijacija izvijestila da je ruski vojni avion ušao u neutralni zračni prostor iznad Baltičkog mora. Na Bliskom istoku, četiri zapadne zemlje priznale su palestinsku državu, što je izazvalo žestoku reakciju Izraela i dodatno povećalo nervozu u ključnoj regiji za naftu.
Evo koliki je izvoz ostvarila FBiH u augustu ove godine
Marx.ba Federacija BiH je u augustu 2025. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 833.522.000 KM, što je za 11,5 posto manje u odnosu na juli 2025. godine ili 6,3 posto više u odnosu na august 2024. godine. U augustu ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.656.366.000 KM, što je za 11,7 posto manje u odnosu na juli 2025., odnosno 0,7 posto više u odnosu na august 2024. godine. U periodu januar – august 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 0,26 posto, a uvoz je prosječno padao za 0,25 posto, prenosi Fena. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 50,3 posto, što je za 0,1 posto više u odnosu na juli 2025. kada je pokrivenost bila 50,2 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za august 2025. je iznosio 822.844.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Koliki je u prvoj polovini 2025. bio uvoz plina u Evropu: Rast potražnje za LNG
Marx.ba U prvoj polovini ove godine uvoz plina kroz plinovode u Evropsku uniju (EU) je na godišnjoem nivou bio niži za devet posto ponajprije prekidom transporta preko Ukrajine, ali istodobno je narasla ovisnost o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG), pokazuju podaci koje prikuplja američki Institut za ekonomiku energetike i finansijske analize (IEEFA). EU je zadnjih godina radio na povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora što je utjecalo na smanjenje potrošnje plina, a sada nastoji potpuno se odmaknuti od ruskog plina do kraja 2027. U periodu od 2021. do 2024. zemlje EU-a su smanjile potrošnju plina za 20 posto te uvoz kroz plinovode te LNG-a za ukupno 18 posto. Ipak, vrijedno je zabilježiti da je uvoz ruskog plina preko Turske rastao zadnjih godina. Ankara nema želju podupirati evropske planove za odricanjem od ruskog plina, odnosno želi ostaviti vrata otvorena za njegov protok prema tržištu EU-a. Vodeći izvori plina kroz plinovode za EU u prvoj polovici ove godine bili su Norveška s 55 posto udjela, Alžir s 19 posto udjela te Rusija preko Turske s 10 posto količina, navodi izvještaj IEEFA-e. Na godišnjem nivou pale su donekle količine koje dolaze iz Azerbejdžana, Libije i Norveške, a povećane su one iz Alžira i Rusije. No, ukupan uvoz iz Rusije je snažno pao u odnosu na 2021. kada je iznosio 150 milijardi kubičnih metara. U 2024. je došao na 52 milijarde. Od početka 2022. EU je na uvoz plina kroz plinovode potrošio oko 380 milijardi eura. U cijeloj 2024. godini 50 posto plina je uvezeno iz Norveške, 17 posto iz Alžira te 18 posto iz Rusije od čega je pola od te količine došlo transportom preko Ukrajine. U prvoj polovici ove godine uvezeno je ukupno 149,9 milijardi kubičnih metara plina, a od te količine na LNG otpada 72 milijarde što znači da je uvoz otprilike ravnomjerno raspoređen između LNG-a i plina koji stiže plinovodima. U prvoj polovici prošle godine uvezeno je ukupno 146,1 milijardi kubičnih metara dok je u drugih šest mjeseci količina iznosila 138 milijardi kubičnih metara. Vidljivo je da u odnosu na prvu polovicu prošle godine raste udio LNG-a u uvozu, pa je sada na 48 posto dok je prije godinu dana bio na 41 posto. U drugoj polovici prošle godine omjer je bio 62 naspram 38 posto u korist plina iz plinovoda. Može se očekivati da će uvoz LNG-a rasti, pogotovo nakon trgovinskog dogovora između EU i SAD kojim bi EU trebao godišnje kupovati od SAD količinu vrijednu 250 milijardi dolara. No, energetska analitičarka iz IEEFA-e Ana Maria Jaller-Makarewicz smatra da ostvarenje tog dogovora u tom opsegu nije realno. “Masovno povećanje uvoza LNG-a kako bi se zadovoljio trgovinski sporazum nije ostvarivo. Potražnja za plinom u EU pada i nije vjerovatno da će tržište progutati takve količine”, prenosi Euronews njene riječi. U prvoj polovici ove godine evropska potražnja za plinom iznosila je 180 milijardi kubnih metara, a očekuje se da će u cijeloj godini biti između 310 i 325 milijardi. Do 2030. godine ta bi brojka trebala postupno padati i, prema planu RePowerEU, doći na 190 milijardi kubičnih metara premda drugi plan EU-a “Spremni za 55”, kojim se predviđa smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 55 posto do kraja ovog desetljeća, postavlja za cilj uvezenu količinu od 280 milijardi kubičnih metara plina. U prvih šest mjeseci ove godine u EU je plinovodima došlo 42,7 milijardi kubičnih metara iz Norveške, zatim 15,1 milijardi iz Alžira, 7,7 milijardi iz Rusije, 5,6 milijardi iz Ujedinjenog Kraljevstva te 5,4 milijarde iz Azerbejdžana. Za te količine Norveškoj je plaćeno 18 milijardi eura, Alžiru šest milijardi eura, Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu po tri milijarde eura te Azerbejdžanu dvije milijarde eura. Pogleda li se prekogranični transport plina unutar EU u istom periodu može se vidjeti kako su najveće količine tekle iz Belgije prema Njemačkoj i Nizozemskoj, i to ukupno 16,9 milijardi kubičnih metara.
BiH ima dobre predispozicije za lokalnu energetsku tranziciju
Marx.ba U okviru projekta EU4CAET u Mostaru je danas održana radionica o obnovljivim izvorima energije i energetskoj tranziciji, koju su sufinansirali Evropska unija i Savezna Republika Njemačka, a implementira GIZ GmbH u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Radionica, održana u prostorijama Privredne komore FBiH, bila je posvećena predstavljanju najboljih praksi Evropske unije u implementaciji državnih projekata te mogućnostima lokalne energetske tranzicije. Učesnici su razmatrali primjenu fotonaponskih elektrana, sistema grijanja na biomasu, javne rasvjete, punjača za električna vozila i toplotnih pumpi. Odmah u početku istaknute su startne prednosti BiH po pitanju raspoloživih prirodnih resursa. – BiH za razliku od drugih zemalja regije ima jako dobre početne predispozicije ka energetskoj tranziciji, naročito kada je riječ o energetskim zajednicama – izjavila je Nejra Spahić, savjetnica u Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju (GIZ GmbH). Istakla je da je cilj projekta podrška energetske tranziciju i primjena obnovljivih izvora energije u jedinicama lokalne samouprave te da je Grad Mostar dobar primjer po pitanju spremnosti na realizaciju ovog projekta. Posebno je naglasila važnost medija u ovom projektu, s obzirom na to da građani nisu dovoljno svjesni važnosti obnovljivih izbora energije i energetske tranzicije, a većinu informacija saznaju upravo iz medija, prenosi Fena. Istakla je problem nedostatka finansiranja od strane državnih institucija, zbog čega projekt nudi tehničku podršku i sufinanciranje od 50 do 80 posto. Roland Matous, međunarodni stručnjak za energetsku tranziciju pri projektu EU4CAET za lokalnu energetsku tranziciju, smatra da je Austrija dobar primjer implementacije ideja koje zastupa ovaj projekt. – BiH je u boljoj poziciji nego je Austrija bila prije pet godina. Jer kada smo mi počeli, nismo imali zakone, a danas imamo već 1500 energetskih zajednica. U pet godina puno se toga može razviti. U BiH imate jako puno sunca i vjetra i lidere lokalnih zajednica koji su spremni na implentaciju ovog projekta. Primjećujem malo skepse i baš je to naš zadatak – uvjeriti vas i pokazati vam način kako ući u energetsku tranziciju, izjavio je. A da je skepsa pristupna, naglasio je i Darko Knezović, stručni savjesnik za energetsku efikanost i korištenje obnovljivih izvora za Grad Mostar. – Borimo se provesti demokratizaciju našeg energetskog sistema koji je krut pa tako preko Grada Mostara želimo dati priliku građanima da se aktivno uključe i postanu ne samo konzumeri nego i proizvođači, dakle prosumeri, rekao je. Istakao je da se dosad po tom pitanju moglo bolje raditi. – Prvo smo trebali dati priliku građanima da se uključe u energetsku tranziciju, jer imamo toliko krovova u gradu Mostaru. Krupni biznis donosi radna mjesta, smanjenje emisija CO2, ali gradovi trebaju biti nositelji u ovoj priči. Želimo uključiti građane, da to bude građanska energija. Jedan je problem posebno istaknuo – prespore i previše komplicirane procedure. – U Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Zapadnohercegovačkom kantonu situacija je takva da kada na krovu kuće želite napravili malo postrojenje, snage 4 kw, morate izvaditi urbanističku, urbanističko-građevinsku i na kraju uporabnu dozvolu da bi onda mogli ostvariti ugovor s Elektroprivredom. To je vremenski i finansijski neprihvatljivo, zaključio je Knezović.
Cijene nafte ponovno pale, ulagači zabrinuti zbog situacije u američkoj ekonomiji
Marx.ba Cijene nafte pale su drugi dan zaredom, nakon što je Fed snizio kamatne stope, a trgovci su zabrinuti zbog situacije u američkoj ekonomiji i viška zaliha. Terminski ugovori sirove nafte Brent pali su za 13 centi, odnosno 0,19 posto, na 67,82 dolara po barelu. Terminski ugovori američke nafte West Texas Intermediate pali su za 18 centi, odnosno 0,28 posto, na 63,87 dolara. Fed je u srijedu smanjio svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda i naznačio da će postupno smanjivati troškove zaduživanja tokom ostatka godine, reagirajući na slabljenje tržišta rada. “Manji troškovi zaduživanja obično potiču potražnju za naftom i povećavaju cijene. Ali najnovije smanjenje kamata i nagovještaj da bi mogla biti još dva smanjenja ove godine već su bili uračunati u cijenu”, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novi. “Naznaka daljnjih smanjenja kamatnih stopa od strane FED-a znači da smatraju da je nezaposlenost veći rizik za ekonomiju nego inflacija”, kazao je Claudio Galimberti, glavni ekonomist i globalni direktor analize tržišta u Rystad Energyju. Stalna prekomjerna ponuda i slaba potražnja za gorivom u SAD, najvećem svjetskom potrošaču nafte, također su utjecali na tržište, prenosi Reuters. Zalihe sirove nafte u SAD naglo su pale prošle sedmice, jer je neto uvoz bio na rekordno niskom nivou, dok je izvoz porastao na gotovo dvogodišnji maksimum, pokazali su podaci američke Uprave za energetske informacije. Međutim, porast zaliha destilata u SAD za četiri miliona barela, unatoč tržišnim očekivanjima da će biti veći za samo milion barela, izazvao je zabrinutost zbog potražnje u najvećem svjetskom potrošaču nafte, što je utjecalo na cijene.
Juli donio rast plata u svim sektorima: Najveći skok za finansije i IT
Marx.ba Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima u BiH za juli ove godine iznosila je 1.601 KM i nominalno je viša za 2,0 posto, a realno za 1,8 posto u odnosu na predhodni mjesec. U odnosu na juli prošle godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plata nominalno je viša za 14,8 posto, dok je realni indeks bio veći za 9,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U informacijama i komunikacijama isplaćena neto plata u julu iznosila je 2.187 KM, a u finansijama i djelatnostima osiguranja 2.149 KM. U pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane, prosječna isplaćena neto plata u sedmom mjesecu iznosila je 1.142 KM, u građevinarstvu 1.264 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 1.313 KM. Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u pravnim licima u BiH za juli iznosila je 2.485 KM, što pokazuje nominalan rast za 2,1 posto, također je i realno viša za 1,9 posto u odnosu na juni ove godine. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za juli u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 15,1 posto, dok je realni indeks bio veći za 9,8 posto.
Predstavnici IDDEEA BiH i Svjetske banke o unapređenju digitalne infrastrukture
Marx.ba Predstavnici Svjetske banke u Bosni i Hercegovini održali su sastanak sa rukovodstvom Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) o saradnji na projektima od strateškog značaja, a poseban fokus stavljen je na uvođenje optičke infrastrukture. Direktor Agencije Almir Badnjević, zajedno sa saradnicima, predstavio je benefite koje bi građani imali implementacijom ove infrastrukture među kojom su brža i sigurnija razmjena podataka, razvoj novih e-usluga i unapređenje kvaliteta javnih servisa. Predstavnici Svjetske banke dobili su detaljan uvid u trenutne aktivnosti koje Agencija provodi, ali i izazove s kojima se susreće u svom radu, prenosi Fena. Na sastanku je naglašeno da Svjetska banka pruža punu podršku Agenciji u realizaciji planiranih aktivnosti i unapređenju digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz IDDEEA-e.
U FBiH u 2025. naplaćeno 5,9 milijardi KM javnih prihoda
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-august 2025. uplatili 5.901.841.406 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. više za 657.422.927 KM, ili za 12,54 posto. Na dan 31. augusta 2025. broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.372, a na dan 31. augusta 2024. broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH bio je 131.129. Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar – august 2025. izvršila 4.342 inspekcijska nadzora – brze kontrole. U odnosu na period januar – august 2024. kada je izvršeno 3.108 kontrola, broj kontrola u 2025. veći je za 1.234. U izvršenim brzim kontrolama u periodu januar – august 2025. otkriven je 241 objekt koji nije imao odobrenje za rad, a u istom periodu 2024. otkriveno je 110 objekata.
Pečat rodne ravnopravnosti donosi bolje poslovne rezultate
Marx.ba Kompanije u Bosni i Hercegovini imat će priliku za unaprijeđenje poslovanja i sticanje međunarodne prepoznatljivosti uvođenjem rodno osjetljivog standarda u privatnom sektoru zahvaljujući UNDP-u u BiH koji je objavio javni poziv za odabir kompanije za uvođenje tog standarda. Ova aktivnost provodi se u okviru programa “Akcelerator rodne ravnopravnosti”, koji označava novu fazu strateškog angažmana Ujedinjenih nacija u BiH u oblasti rodne ravnopravnosti. Program je zajednička inicijativa četiri UN agencije – UN Women, UNICEF, UNDP i UNFPA. Uvođenje Pečata rodne ravnopravnosti kompanijama donosi i jasne poslovne koristi. U saopćenju UNDP-a u BiH navedeno je da zadovoljniji i motiviraniji zaposlenici ostaju duže u kompaniji te da upravo takvi raznovrsni timovi doprinose većoj produktivnosti, inovativnosti i boljim finansijskim rezultatima. Također napominju da će odabrane kompanije dobiti stručnu podršku kroz obuke, mentorstvo i razvoj akcionih planova, a troškove uvođenja i certifikacije snosit će UNDP BiH. Certifikat “Pečat rodne ravnopravnosti” jača ugled kompanije i povjerenje klijenata, partnera i investitora i priznat je širom svijeta. Rok za podnošenje prijava je 20. oktobar, saopćeno je iz UNDP-a.
PayPal na mala vrata uvodi plaćanje kriptovalutama
Marx.ba PayPal je predstavio novu funkcionalnost kojom korisnici mogu slati i primati novac putem peer-to-peer (p2p) transakcija preko personaliziranih jednokratnih poveznica. Nova opcija, nazvana PayPal Links, nadopunjuje postojeći servis PayPal Me, koji ostaje u uporabi kao alat za dijeljenje profila i olakšano primanje uplata. Za razliku od PayPal Me poveznica, koje nisu bile vezane uz unaprijed definiran iznos, novi PayPal Links omogućuje korisnicima da sami odrede iznos uplate ili zahtjeva te generiraju jedinstvenu poveznicu/link. Ona se može jednostavno kopirati u online razgovore, SMS ili privatne poruke, čime se ubrzava proces i uklanja potreba za provjerom profila ili dodatnim unosom podataka o računu. PayPal Links uskoro će podržavati i kriptovalute. Korisnici u SAD moći će slati Bitcoin, Ethereum, PYUSD i druge digitalne valute ili stablecoine na PayPal, Venmo i kompatibilne digitalne novčanike. Funkcionalnost će najprije biti dostupna u SAD, a do kraja mjeseca planirano je širenje i na tržišta poput Ujedinjenog Kraljevstva i Italije. Za kreiranje poveznice potrebno je otvoriti PayPal aplikaciju, unijeti detalje transakcije i generirati jednokratni link. Neiskorištene poveznice automatski istječu nakon 10 dana, dok korisnici u svakom trenutku mogu poslati podsjetnik ili otkazati poveznicu.