Uskoro nova prodaja imovine Zenicatransa
Marx.ba Stečajni upravnik Zenicatrans-prevoz putnika po 27. put je oglasio prodaju imovine ovog preduzeća. Riječ je o objektima i zemljištu u poslovnoj zoni Šljivik, a čija je vrijednost procijenjena na 2,6 mil KM. Uz to prodaje se i telefonska i video oprema, kancelarijska oprema i slično Prodaja će se obaviti putem usmenog javnog nadmetanja, uz pismenu prethodnu prijavu, 6. avgusta 2025. u prostorijama JKP Zenicatrans-prevoz putnika u Zenici, piše e-kapija. Podsjećamo, procijenjena vrijednost ove imovine na prodaji oglašenoj u decembru prošle godine iznosila je 2,9 mil KM, a u oktobru je traženo 3,2 mil KM.
Ulagači čekaju nove informacije oko carina, cijene nafte neznatno niže
Marx.ba Cijene nafte jutros su blago snižene nakon što su dan ranije dosegle najviši nivo u posljednje dvije sedmice, dok su ulagači čekali nove informacije o carinama u SAD, u kontekstu očekivanog porasta zaliha sirove nafte u toj zemlji. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu niži su za sedam centi, na 70,08 američkih dolara (64,92 eura) po barelu. West Texas Intermediate (WTI) sirova nafta jeftinija je za osam centi, te se s njom trguje po cijeni od 68,25 dolara (63,22 eura) po barelu. Najnovije odgode carina američkog predsjednika Donalda Trumpa pružile su nadu glavnim trgovinskim partnerima poput Japana, Južne Koreje i Evropske unije da bi se i dalje mogli postići dogovori o ublažavanju carinskih nameta, iako su neke manje izvoznike, poput Južnoafričke Republike, ostavile zbunjenim, a kompanije bez jasnih smjernica o daljnjim koracima. Trump je pomakao prethodni rok srijede na 1. avgust, datum koji je dan ranije nazvao konačnim, izjavivši kako nema daljnjih odgoda. Dodao je da će uvesti 50 posto carine na uvezeni bakar, kao i uskoro objaviti dugo najavljene carinske namete na poluvodiče i farmaceutske proizvode, čime dodatno širi trgovinski rat koji je već uzdrmao svjetska tržišta. – Ulagači se stalno suočavaju s vijestima o carinama i mogućim posljedicama njihova negativnog utjecaja na globalnu trgovinu, izjavila je za Reuters Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova. – S obzirom na kontekst neizvjesnosti i mogućeg usporavanja ekonomskog rasta, iznenađuje kako energetski sektor još uvijek može rasti unatoč sve brojnijim negativnim vijestima koje kontinuirano vrše pritisak, dodala je Sachdeva, prenose Financije. Postoji zabrinutost da bi carine mogle ograničiti potražnju za naftom, a iako je tokom produženog vikenda povodom američkog praznika 4. jula zabilježena snažna potražnja za putovanjima, podaci iz industrijskih izvora ukazuju na mogući porast zaliha sirove nafte u SAD za oko 7,1 milion barela, iako su zalihe prerađenih naftnih proizvoda bile niže. – Podaci koje je sinoć objavio API bili su negativni za tržište nafte, naveli su analitičari ING-a u bilješci za klijente, dodavši da su promjene u zalihama prerađenih proizvoda bile nešto konstruktivnije. Na strani dugoročne ponude, SAD će 2025. godine proizvoditi manje nafte nego što se ranije očekivalo, budući da pad cijena nafte navodi američke proizvođače na usporavanje aktivnosti ove godine, prognozirala je EIA u svom mjesečnom izvještaju u utorak. Prema kratkoročnim energetskim izgledima EIA-e, očekuje se da će najveći svjetski proizvođač nafte 2025. godine proizvoditi 13,37 miliona barela dnevno, u odnosu na prošlomjesečnu prognozu od 13,42 miliona barela dnevno.
Više od 1,1 milion KM za zaštitu prirode, razvoj turizma i klimatsku otpornost
Marx.ba Federalna ministarica okoliša i turizma Nasiha Pozder i rezidentni predstavnik Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini Renaud Meyer potpisli su, u prostorijama UN Housa u Sarajevu, dva značajna sporazuma vrijedna 1.115.000 KM. Prvi sporazum odnosi se na realizaciju treće faze projekta Via Dinarica, kojeg finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS)/Italijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje (MAECI). Projekt Via Dinarica već godinama doprinosi razvoju održivog turizma i ruralnih zajednica kroz valorizaciju prirodnog i kulturnog naslijeđa duž dinarskog planinskog lanca. Projekt je prepoznat kao jedan od najuspješnijih modela održivog turizma u regionu, koji jača lokalne kapacitete, doprinosi očuvanju okoliša i stvara prilike za ekonomski razvoj. Drugi sporazum predstavlja finansijski sporazum kojim Ministarstvo i UNDP udružuju resurse u okviru petogodišnjeg portfolija “Podrška ubrzanju zelene tranzicije u BiH” koji finansira Švedska. Portfolio je usmjeren na dekarbonizaciju i smanjenje emisija CO₂, unapređenje upravljanja otpadom, zaštitu prirode i biodiverziteta, te jačanje institucionalnih kapaciteta. Ovi sporazumi su nastavak dosadašnje saradnje, a ukupna vrijednost realiziranih aktivnosti, kao i novih aktivnosti koji će se provesti putem danas potpisanih sporazuma, iznosi 2.620.180 KM. – Ovo partnerstvo s UNDP-om pokazuje da BiH ima vlastite kapacitete, ali i međunarodnu podršku za zelenu tranziciju. Projekti koje ćemo implementirati odnose se na ključna pitanja očuvanje prirode, kvalitetniji život građana i konkretan doprinos klimatskoj otpornosti. Posebno sam ponosna na izradu Stručnog obrazloženja za proglašenje zaštićenog područja Prenj, što je značajan korak u zaštiti našeg prirodnog naslijeđa, rekla je ministrica Pozder. Rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer je naglasio značaj ovakvih projekata. – Potpisani sporazumi potvrđuju posvećenost UNDP-a da, u partnerstvu s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, nastavi ulagati u rješenja koja donose konkretne koristi građanima, lokalnim zajednicama i okolišu, doprinoseći istovremeno ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. Projekti poput Via Dinarice pokazuju kako priroda i održivi turizam mogu biti pokretači lokalnog razvoja, dok Portfolio zelene tranzicije predstavlja jedinstven pristup sistemskoj transformaciji u oblasti zaštite okoliša, klimatske otpornosti i cirkularne ekonomije. Zajedno, uz podršku naših donatora i partnera, gradimo temelje za održivu budućnost Bosne i Hercegovine, kazao je Meyer. Potpisivanjem ovih ugovora nastavlja se dugogodišnja uspješna saradnja Ministarstva i UNDP-a na projektima koji konkretno i mjerljivo doprinose ispunjavanju okolišnih i razvojnih ciljeva Bosne i Hercegovine.
Aerodrom Mostar planira proširenje putničkog terminala
Marx.ba Nakon rekordnog broja direktnih linija, uspostave prve baze u historiji sa Sky Alpsom, baziranja Air Tractora i značajnog porasta broja putnika, Aerodrom Mostar planira i proširenje putničkog terminala, a početak radova predviđen je u 2026. godini u slučaju da se zatvori finansijska konstrukcija. Ovaj infrastrukturni projekt od iznimne je važnosti za aerodrom, osobito s obzirom na ograničeni prostorni kapacitet s kojim se trenutačno suočava. Proširenje će omogućiti bolju protočnost putnika, višu razinu usluge, te stvaranje uvjeta za daljnji rast i privlačenje novih avioprijevoznika, objavljeno je s Aerodroma Mostar. – Kompanije od nas zahtijevaju određena unapređena kao što je veća površina i mi to nastojimo osigurati. Drugi razlog je veća ponuda komercijalnih segmenata kao što su trgovine i suvenirnice i mi smo trenutno u razgovorima o mogućem kreditiranju kako bi ovaj projekt mogli započeti u idućoj godini. Očekujemo da ćemo iduće godine dosegnuti maksimalne infrastrukturne mogućnosti, izjavio je direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel. Podsjećamo, uz Zagreb i Beograd, koje su cjelogodišnje linije, Zračna luka Mostar tokom sezone povezana je s destinacijama poput Münchena, Barija, Napulja, Palerma, Bergama i Rima s kompanijom Sky Alps, dok Eurowings leti za Stuttgart i Düsseldorf. Trenutno su u toku pregovori za ljetnu sezonu 2026. godine, a u planu je i uvođenje novih atraktivnih linija koje će dodatno ojačati povezanost Mostara s Evropom.
Porezni obveznici u FBiH u periodu januar-juni ove godine uplatili 4.461.102.927 KM javnih prihoda
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH saopćila je podatke o uplati javnih prihoda, broju aktivnih poslovnih subjekata, izvršenim inspekcijskim nadzorima, te broju zaposlenih i evidentiranju prometa u Federaciji BiH. Iz ove uprava obavještavaju javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-juni 2025. godine uplatili 4.461.102.927 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 522.527.533 KM. Na dan 30.6.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.030. Na isti datum prošle godine broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH bio je 130.175. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.6.2025. godine je 547.055. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na 31. maj ove godine, kada je broj zaposlenih iznosio 546.129, ovaj broj je veći za 926. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30.6.2025. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 107.830 fiskalnih uređaja, putem kojih je u junu ove godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.843.366.436,05 KM. U odnosu na isti datum prošle godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.910. Evidentirani promet u junu ove godine je veći u odnosu na isti mjesec prošle godine za 182.281.966,85 KM, saoćeno je iz Porezne uprave Federacije BiH.
Razvojna banka: Beskamatni kredit za turističke djelatnike u Federaciji BiH
Marx.ba Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine, u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, uspostavila je povoljnu kreditnu liniju namijenjenu turističkim djelatnicima širom FBiH – bez kamate i bez naknade za obradu kredita – s jasnim ciljem unapređenja i proširenja turističke ponude. Ova kreditna linija predstavlja jednu od najpovoljnijih mogućnosti finansiranja u sektoru turizma, budući da su i kamatna stopa i svi troškovi obrade u potpunosti subvencionisani od strane resornog ministarstva tokom cijelog perioda otplate. Maksimalan iznos kredita iznosi 500.000 KM, s rokom otplate do osam godina i mogućnošću odgode plaćanja (grace period) do 12 mjeseci. Za investicije koje premašuju ovaj iznos, korisnicima je na raspolaganju dodatno kreditiranje kroz druge programe Razvojne banke FBiH. Sredstva iz ove linije mogu se koristiti za finansiranje stalnih sredstava – poput izgradnje novih kapaciteta, povećanja kvaliteta postojećih objekata, izgradnje tematskih sadržaja, smještajnih objekata za tržišta posebnih interesa, pretvaranja soba i apartmana u domaćinstvima u male porodične hotele, obnove tradicijskih kuća u selima i zaseocima, izgradnje eko-sela s pratećim sadržajima, autokampova i sličnih projekata. Kredit je moguće koristiti i za finansiranje tekućih sredstava, potrebnih za svakodnevno poslovanje tokom cijele godine. Program je dio šireg strateškog pristupa razvoju turizma u Federaciji BiH, koji je definisan kroz ključne dokumente: Strategiju razvoja Federacije BiH 2021–2027, Plan rada Vlade FBiH, Strategiju razvoja turizma 2022–2027, te Strateški plan poslovanja Razvojne banke FBiH za period 2024–2027. Zainteresirani se mogu informisati putem linka, posjetom jednoj od poslovnica Razvojne banke FBiH u Sarajevu, Mostaru, Livnu, Orašju ili Tuzli, ili slanjem upita na e-mail adresu: info@rbfbih.ba
Ryanair povećao dozvoljenu veličinu besplatne ručne torbe
Marx.ba Zaboravite brigu oko dimenzija torbe na ulazu u avion, Ryanair je odlučio povećati dozvoljenu veličinu besplatne ručne torbe, i to taman pred ljetnju gužvu. Ipak, ostaje pitanje da li će i druge aviokompanije slijediti ovaj trend i šta to znači za putnike širom Evrope. Metalni ramovi za mjerenje torbi, koje viđamo širom evropskih aerodroma, postali su simbol stresa za sve koji putuju niskobudžetnim aviokompanijama. Dovoljno je da torba ne prođe test i putnik je odmah lakši za nekoliko desetina eura. Međutim, Ryanair je odlučio da popusti i to pred špicu sezone. Najveći evropski niskotarifni prevoznik objavio je da povećava dozvoljene dimenzije besplatne male torbe (tzv. personal item) koju putnici mogu unijeti u kabinu – s dosadašnjih 40 x 25 x 20 cm na 40 x 30 x 20 cm. Ryanair se ovim promjenama hvali kao da je “velikodušniji“ od konkurencije, a nova pravila će stupiti na snagu „u narednim sedmicama, kada se prilagode svi aerodromski mjerni uređaji“. U praksi, to znači da više nećete morati da gurate torbu silom da biste prošli kontrolu, ali pažnja – sve ostalo ostaje isto. Ako torba ne prođe test na gejtu, slijedi kazna od oko 70 eura, a veća kabinska torba i dalje se dodatno naplaćuje (od šest do 36 eura po letu, u zavisnosti od rute i termina). Ako je i ta torba prevelika, stavljanje u prtljažnik može koštati više od 80 eura. Neki konkurenti su već ispred Ryanaira. Na primjer, easyJet već dozvoljava još veću besplatnu torbu ispod sjedišta (45 x 36 x 20 cm), dok Wizz Air ima identično pravilo kao novi standard Ryanaira (40 x 30 x 20 cm). Udruženje Airlines for Europe (A4E), koje okuplja 28 najvećih evropskih avio-kompanija, potvrdilo je da svi članovi već primjenjuju dimenzije dogovorene na nivou EU. Do kraja ljetnje sezone 2025. očekuje se da svi budu usklađeni, iako će neke kompanije i dalje samostalno dozvoljavati veće dimenzije ličnog prtljaga. Standardizacija pravila o ručnom prtljagu već godinama je tema u Briselu, a cilj je da putnici mogu kupiti jednu torbu koju će moći da koriste kod većine avio-prevoznika. Za one koji često lete, to znači konačno kraj neprijatnim iznenađenjima i veću jasnoću prilikom pakovanja. Evropske organizacije za zaštitu potrošača traže od EU da zabrani naplatu za „razumno veliki“ ručni prtljag, pozivajući se na presudu Evropskog suda iz 2014. godine, prema kojoj se za ručnu torbu koja ispunjava razumnu veličinu ne smije naplaćivati dodatno. U Španiji je prošle godine Ministarstvo za zaštitu potrošača kaznilo pet avio-kompanija (uključujući i Ryanair) sa ukupno 179 miliona eura zbog naplate ručnog prtljaga i rezervacije sjedišta, ali sudski procesi su još u toku, a neke kazne su privremeno suspendovane. Evropski parlament je nedavno usvojio prijedlog prema kojem bi svaki putnik imao pravo na dodatnu besplatnu ručnu torbu do sedam kilograma, a djeca do 12 godina morala bi sjediti uz svog pratioca bez dodatne naknade. Ako predlog prođe, važiće za sve letove unutar i izvan EU. Avio-kompanije, očekivano, nisu oduševljene i tvrde da će se trošak prtljaga prebaciti na cijenu karata — što bi moglo da poskupi putovanja za sve.
100 najvećih u BiH: Ko su vodeći izvoznici iz BiH?
Marx.ba Tradicionalno, u ovo doba godine, Poslovne novine objavljuju rezultate rangiranja kompanija u okviru projekta “100 najvećih u Bosni i Hercegovini”, na osnovu poslovnih rezultata iz 2024. godine. U 2025. godini nadležnim entitetskim finansijskim agencijama i agenciji u Brčko distriktu 41.010 kompanija predala je završne finansijske izvještaje za 2024. godinu, što je 3,33% više u odnosu na godinu ranije. Povećan broj prijava pokazuje rast administrativne ažurnosti, ali i sve veći broj formalno aktivnih poslovnih subjekata.Analizom bilansa svih kompanija izdvojeno je ukupno 926 preduzeća u kategorijama TOP 100 velikih, srednjih i malih preduzeća, koja su se uspjela rangirati po prihodu, izvozu, neto dobiti i broju zaposlenih. Zanimljivo je da su se i ove godine na rang-listama pojavile kompanije koje nisu bile rangirane prošle godine, njih čak 401. U strukturi rangiranih na listama je 246 velikih, 314 srednjih i 366 malih preduzeća. Ove brojke jasno pokazuju da se tržište nalazi u fazi prestrukturiranja, s povećanim brojem novih kompanija koje ulaze u zonu konkurentnosti, dok istovremeno dio ranije rangiranih firmi gubi pozicije, što može biti rezultat inflatornih pritisaka, smanjenja marži, investicijskih ciklusa ili poremećaja na tržištima rada i izvoza. Makroekonomski pokazatelji rangiranih firmi govore da je ukupan prihod svih rangiranih 50.641.093.826 KM i veći je za 5,32% u odnosu na godinu ranije. Ovaj rast prihoda upućuje na nominalno jačanje i razvoj poslovanja. Stabilan izvoz ostaje ključna snaga za bh. ekonomiju, a ukupan izvoz rangiranih je takođe povećan za oko 11% i iznosi 8.186.348.761 KM. Značajno je da u strukturi ukupnog izvoza rangirane firme sa ljestvica 100 najvećih ostvaruju većinu. Naime, ukupan izvoz iz Bosne i Hercegovine u 2024. godini iznosio je 16,5 milijardi KM, a ukupan izvoz svih rangiranih iznosi 8,2 milijarde KM. Uprkos rastu prihoda i izvoza bilježi se ukupan pad dobiti rangiranih kompanija za 3,64%, što upućuje na smanjene operativne efikasnosti, veće troškove poslovanja ili poremećaje u lancima vrijednosti.Iako kompanije koje su se našle na rang listama zapošljavaju najveći broj radnika koji je u 2024. iznosio 187.593, riječ je o ukupnom padu broja zaposlenih za 4,55% u odnosu na godinu prije. Ovogodišnje liste “100 najvećih u BiH” reflektuju dinamično poslovno okruženje u kojem se miješaju signali rasta i izazova. Dok pojedine firme značajno rastu i probijaju se u vrh liste po prvi put (401 nova firma), ukupna slika pokazuje potrebu za prilagođavanjem novim ekonomskim uslovima – kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Kao najrelevantniji i najpouzdaniji izvor podataka o poslovanju kompanija u BiH, projekat “100 najvećih” ostaje ključni orijentir za poslovnu zajednicu, donosioca odluka, investitore i analitičare. Objavljujemo listu 100 najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika, a ostale rang-liste biće objavljene u specijalnoj publikaciji Poslovnih novina koja izlazi u jesen. Svečana dodjela priznanja i poslovni sajam 100 EXPO biće održani 21. i 22. oktobra 2025. godine u Hotelu Hills u Sarajevu, gdje će se okupiti svi lideri bh. privrede, predstavnici institucija, investitori i mediji.Više informacija i detaljni podaci dostupni su na: www.100najvecih.ba i www.100expo.baEmail: info@poslovnenovine.ba
Okupljanje bh. kompanija i poslovnih ljudi na Nordijskom Forumu
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH obavijestila je bh. kompanije da Asocijacija BH poduzetnika u Švedskoj (BHNS) i APU NETWORK organiziraju BiH – Nordijski Forum. – Forum je prilika za poslovno umrežavanje, predstavljanje vaših proizvoda/usluga i uspostavljanje kontakata s bh. poduzetnicima koji žive i rade u nordijskim zemljama, poručili su iz VTK BiH. Kako je naglašeno, bit će upriličena predavanja i sesije, mini sajam, kao i direktni B2B sastanci. Organizatori Nordijskog Foruma naglašavaju da je to dvodnevni skup zajednice bosanskohercegovačkog porijekla u nordijskim zemljama usmjeren na snaženje veza s domovinom, a posvećen promociji razvoju Bosnei Hercegovine kroz investicije i privredne saradnje, naučne i obrazovne saradnje, demokratizacije BH društva, i zaštitu BH kulture i identiteta. – Ova prilika nudi vam izuzetnu vidljivost, jačanje reputacije i pristup širokoj mreži potencijalnih klijenata, partnera i investitora iz BiH i nordijskih zemalja. Kroz različite sponzorske pakete, Vaša firma uživa vidljivost na BiH-Nordijskom Forumu kao i raličite pogodnosti upoznavanja, umrežavanja i business-to business (B2B) konekcija, poručili su.
Veliki pad na Wall Streetu, azijske berze porasle
Marx.ba Na Wall Streetu su cijene dionica znatno pale, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina od 1. avgusta na uvoz iz 14 zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. Dow Jones je pao 0,94 posto, na 44.406 bodova, S&P 500 0,79 posto, na 6.229 bodova, a Nasdaq indeks 0,91 posto, na 20.412 bodova. Nakon što su prošle sedmice dosegnuli rekordne nivoe, S&P 500 i Nasdaq indeks znatno su pali na početku ove sedmice, što je posljedica nesigurnosti u vezi carina. Tokom vikenda je Trump, zaprijetio posebnim 10-postotnim carinama svim državama koje se slažu s “antiameričkom politikom” BRICS skupine, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a jučer je poslao pisma o višim carinama na uvoz iz 14 zemalja. Tako će od 1. avgusta uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Južne Koreje, Japana, Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30 posto na robu iz Južne Afrike te Bosne i Hercegovine, 32 posto na uvoz iz Indonezije, 35 posto na robu iz Srbije i Bangladeša, 36 posto na Kambodžu i Tajland te 40 posto na Laos i Mjanmar. U pismima se navodi da će sve carine koje druge zemlje uvedu biti dodane na već postojeću američku carinu od 25 posto. – Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povisiti svoje carine, tada će se, bez obzira na iznos za koji ih odlučite povisiti, to dodati na 25 posto koje naplaćujemo, poručio je Trump u pismima Japanu i Južnoj Koreji. Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica porasle, premda je Wall Street jučer pao i premda je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina na uvoz iz niza azijskih zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u sedam sati u plusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Japanu, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,5 posto, U Australiji su, pak, blago pale.