Ryanair stigao u Sarajevo: Od proljeća letovi za Milano, Brisel, London, Memmingen i Geteborg
Marx.ba Kompanija Ryanair od proljeća će imati letove za Milano, Brisel, London, Memmingen i Geteborg sa Aerodroma Sarajevo, objelodanjeno je na današnjoj press konferenciji. – Ovo je jedan od dobrih dana kada dolazite da najavite dobre vijesti i promijenite lice jednog grada. Želim da najavim pet novih ruta sa 200.000 putnika godišnje. Predugo je Sarajevo bilo pod opsadom skupih avioprijevoznika i to se danas mijenja. Svako od nas iz Ryanaira je presretan što ćemo od aprila početi sa novim rutama, rekao je direktor aviokompanije Ryanair Jason McGuinness koji je naglasio i da se radi o najbrže rastućoj aviokompaniji u svijetu. Direktor Međunarodnog aerodroma u Sarajevu Alan Bajić istakao je svoje zadovoljstvo. – Izuzetno mi je zadovoljstvo što smo danas ovdje kako bi objavili da sa Međunarodnog aerodroma u Sarajevu polijeće jedna od najvećih aviokompanija u Evropi i da imamo nove destinacije koje će pružiti aviokompanija Ryanair. Kažem najveća evropska kompanija zato što leti u 40 država, 230 aerodroma i imaju preko 3.000 operacija dnevno. Današnji događaj je rezultat višemjesečnih pregovora timova Međunardonog aerdroma u Sarajevu i Ryanaira, rekao je Bajić i dodao da su imali podršku premijera Vlade FBiH Nermina Nikšića, premijera KS Nihada Uka te resornih ministarstava. Premijer FBiH Nermin Nikšić je kazao da se nada da broj od će početnih pet destinacija biti proširen kako bi što veći broj turista došao u našu zemlju. On je pozvao i druge kompanije da krenu ovim putem i naglasio kako je bitno da se radi o niskobudžetnim letovima te kako je značajno da bh. građani imaju avionske konekcije sa što više gradova. Premijer KS Nihad Uk je izrazio zadovoljstvo dolaskom najveće evropske viokompanije te druge aviokompanije na svijetu kada je riječ o broju prevezenih putnika. – Od proljeća ćemo, pored ovih pet letova, imati 10 – 15 novih destinacija koje će biti povezane sa glavnim gradom, naglasio je Uk. Prema danas objavljenim informacijama, od 24. aprila će iz Sarajeva biti realizovani letovi na pomenutih pet destinacija, a bit će ukupno 20 letova sedmično. Rezervacija karata bit će dostupna po cijeni od 30 eura.
Planirate putovati: Austrija uvodi novu vinjetu, evo koliko se plaća za autoceste i brze ceste
Marx.ba Austrijska vlada odlučila je od 1. decembra uvesti dodatnu jednodnevnu vinjetu za autoceste i brze ceste. Košta 8,60 eura i dostupna je samo u digitalnom obliku. Osim toga, poskupljuje 10-dnevna vinjeta s dosadašnjih 9.90 na 11,50 eura. Nove cijene: Nova dnevna vinjeta posebno je pogodna za putnike u tranzitu: Ko se vozi autocestama kroz Austriju, primjerice, u Italiju ili Sloveniju, od decembra će uštedjeti novac – barem ako im odmor ne traje duže od deset dana. Umjesto dvije 10-dnevne vinjete za ukupno 23 eura, potrebne su samo dvije jednodnevne vinjete za 17,20 eura. Ušteda je dakle 5,80 eura, piše Fenix magazin. Jednodnevni izletnici također imaju koristi: u usporedbi s prethodnom obaveznom 10-dnevnom vinjetom, s novom vinjetom bit će im 2,90 eura jeftinije. Nova jednodnevna vinjeta ima manje smisla za turiste koji žele provesti nekoliko dana u Austriji. Tada ne mogu izbjeći skuplju vinjetu od 10 dana.
Šta donosi nova Porsche uzdanica: Panamera još digitalnija, luksuznija i efikasnija
Marx.ba Porsche je prije nekoliko dana predstavio svoju luksuznu limuzinu Panamera u novom izdanju, koje će izvana biti tek neznatno neizmijenjeno, ali će ponuditi niz poboljšanja kad je riječ o udobnosti i pogonu. Porsche Panamera dobila je ovih dana svoju treću generaciju, čiji će karakter i dalje odlikovati sportski luksuz, no s unaprjeđenjima kad je riječ o vozačkom iskustvu u odnosu na prethodnu generaciju. Najdinamičniji sedan ovog segmenta, kako ga zovu u Porscheu, u novom će izdanju dobiti moćnije E-Hybrid pogonske sisteme, s većim dosegom samo na struju, kao i novi sistem ovjesa te nove digitalne usluge. U ponudi će Panamera imati četiri elektrificirana E-Hybrid pogona, što je izravni odgovor na sve višu potražnju za takvim modelima. Svi će imati veću efikasnost i doseg nego do sada, a prvi će na tržište stići model s najvišim specifikacijama, Panamera Turbo E-Hybrid. On se ističe iz temelja obnovljenim 4-litrenim V8 turbo motorom, koji je povezan s elektromotorom snage 190 KS. Zajedno stvaraju čak 680 KS, uz 930 Nm okretnog momenta. Tu je i 8-brzinski PKD mjenjač s dvostrukom spojkom, koji dijeli kućište s električnim pogonom, čime su ostvarene uštede na masi i optimiziran je prijenos snage iz elektromotora. Panamera Turbo E-Hybrid tako će do 100 km/h iz mjesta ubrzavati za 3,2 sekunde, imat će najvišu brzinu od 315 km/h, a samo na bateriju moći će prevaliti do 91 km (kombinirano, WLTP) ili 83-93 km u gradskoj vožnji. Onima, koji ipak nisu za hibrida, Porsche će ponuditi 2.9-litreni V6 turbo motor, snage 353 KS, ubrzanja od 5,1 sekunde i 272 km/h najviše brzine. Izvana, manji redizajn vidljiv je u prednjoj masci, koja ima novi otvor za zrak, novoj liniji bočnih prozora, dok će model Turbo E-Hybrid dobiti kromirane cijevi ispuha, kao i redizajnirane prednje i zadnje odbojnike. U kabini dominira 10,9-inčni ekran, koji ipak ne preuzima sve funkcije – one najvažnije kontrole i dalje ostaju fizičke, smještene na i oko upravljača, kako bi se vozač u svakom trenutku mogao koncentrirati na cestu. Dodana je podrška za Apple CarPlay i Android Auto, a s Appleovim se sistemom može povezati aplikacija MyPorsche, dok automobil može slušati i glasovne naredbe putem asistentice Siri na iPhoneu. Za udobnost će biti zadužen već postojeći aktivni zračni ovjes, čije će postavke postati još aktivnije s novim sistemom Porsche Active Ride, dostupnim u dodanoj opremi. Panamera Sport Turismo – karavanska izvedba ovog automobila s trećom generacijom više se neće isporučivati. Nova Porsche Panamera za narudžbe je već otvorena. Početna cijena u njemačkoj je 107.800 eura za osnovni te 192.500 eura za model Panamera Turbo E-Hybrid. Prve isporuke u Evropi zakazane su za mart.
Sarajevska izložba automobila: Težište na elektromobilnosti (Foto)
N. D. Nije Ženeva niti Frankfurt i nikada neće ni biti. Nije Sarajevska izložba automobila ni Sajam u Beogradu, ali s obzirom da su vremenom nestali mnogi sajmovi četverotočkaša u regiji svakako zaslužuje pažnju. Malo tržište BiH, sigurno treba svoj mali sajam, koji se vremenom treba nadograđivati. Ovaj održavao u Skenderiji u posljednja tri dana predstavio je uzdanice nekih renimoranih proizvođača, a tu je bila i kolekcija oldtimera i kvadova. Tesla, Volkswagen, KIA, Volvo, Mazda, Renault, Alfa Romeo… Svi oni su se našli u Skenderiji, a ovog puta je čini se težište bilo na elektromobilnosti. Donosimo vam galeriju fotografija sa ovog događaja.
Miris historije ima cijenu: Ferrari 250 GTO plaćen 51,7 miliona dolara
Marx.ba Jedini Ferrari 250 GTO koji je bio u posjedu tvorničkog trkaćeg tima iz Maranella na aukciji ovog mjeseca je ostvario cijenu koja ga svrstava na treće mjesto na listi najskupljih Ferrarija svih vremena. Iako su poznavaoci prilika u svijetu rijetkih i enormni skupih kolekcionarskih automobila očekivali da će na aukciji u organizaciji kuće RM Sotheby’s novi vlasnik za ponuđeni Ferrari 250 GTO iz 1962. godine morati da izdvoji najmanje 60 miliona dolara, prognoze ipak nisu bile tačne. S posljednjim udarcem čekića crveni 250 GTO s brojem šasije 3765LM dobio je novog neimenovanog vlasnika koji je za jedan od ukupno 36 proizvedenih primjeraka (uključujući proviziju) izdvojio 51,7 miliona dolara, što spada među tri najveća iznosa koji su do sada izdvojeni za Ferrarijev automobil. Ferrari 250 GTO iza čijeg nastanka stoje veličine kao što su Giotto Bizzarrini, Sergio Scaglietti, kasnije i Mauro Forghieri, jedini je GTO koji u oznaci šasije ima slova LM (Le Mans), a također je i jedini primjerak koji je 1962. godine u trkama izdržljivosti bio u vlasništvu tvorničkog tima Ferrarija. Spomenute godine 250 GTO je završio kao prvi u klasi u trci 1.000 kilometara Nürburgringa, a također vrijedi spomenuti da je bio jedini GTO koji je pokretao 4-litarski V12 motor. Nakon neuspjeha na trci 24 sata Le Mansa (odustajanje zbog pregrijavanja), motor je zamijenjen s izvornim trolitarskim V12 motorom Tipo 168/62 Colombo (300 KS) koji je pokretao sve ostale primjerke. Automobil je 1963. godine otišao u privatne ruke, a od 1985. godine do aukcije bio je u Sjedinjenim Američkim Državama u vlasništvu Jamesa Jaegera. Podsjećanja radi, David MacNeil (osnivač i vlasnik kompanije WeatherTech) je 2018. godine za sivi Ferrari 250 GTO s brojem šasije 4153GT iz 1963. godine izdvojio rekordnih 70 miliona dolara.
EU standardi: Kanton Sarajevo uspostavio Katalog metapodataka za upravljanje prostornim podacima
N. D. Vlada Kantona Sarajevo danas je zvanično predstavila Katalog metapodataka, čime je započela nova era upravljanja prostornim podacima. Uspostavljen odlukom Vlade u julu ove godine, Kanton Sarajevo postaje prvi kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je implementirao savremeni Katalog metapodataka. Katalog je izrađen u okviru projekta „Urbana transformacija Sarajeva (UTPS)“, kojem je cilj da osigura podršku institucijama Kantona Sarajevo kako bi inovirale i unaprijedile sistem urbanog planiranja. – Uspostava Kataloga metapodataka KS i povezanih digitalnih sistema ključni je korak ka efikasnom i transparentnom upravljanju prostornim podacima Kantona Sarajevo, što i jeste jedan od ključnih strateških ciljeva Vlade KS. Katalog će osigurati efikasne, sigurne i visokokvalitetne javne usluge u skladu s načelima digitalizacije i digitalne transformacije. Dodatno, Katalog metapodataka igra važnu ulogu u usklađivanju naše infrastrukture prostornih podataka sa standardima EU, što je značajan korak prema članstvu u EU, rekao je Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo. Katalog metapodataka Kantona Sarajevo sadrži informacije o izvorima prostornih podataka, olakšavajući njihovo otkrivanje, pregledanje, korištenje i dijeljenje. Do sada je u Katalog integrirano preko 200 metapodatkovnih zapisa koji opisuju prostorne podatke Kantona Sarajevo, a u narednom periodu se očekuje kontinuiran unos i ažuriranje od strane relevantnih institucija. Odlukom Vlade Kantona Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo predvodi uspostavu i rad Kataloga metapodataka. – Katalog metapodataka kreiran je u skladu sa EU direktivom INSPIRE, koja promoviše transparentnu i olakšanu razmjenu geopodataka, te Zakonom o infrastrukturi prostornih podataka Federacije Bosne i Hercegovine. Katalog će sadržavati postojeće metapodatke svih relevantnih organa uprave, institucija i javnih preduzeća, te nove podatke i informacije koje se mogu direktno unositi i ažurirati. Na taj način će vlasnicima metapodataka biti omogućen moderan i koherentan sistem upravljanja metapodacima. Dodatno, bit će centralizovani metapodaci više institucija, što će u konačnici olakšati korisnicima da pronađu željene podatke, kazao je Faruk Muharemović, direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Katalog metapodataka Kantona Sarajevo je povezan s centralnim Katalogom metapodataka infrastrukture prostornih podataka (IPP) Federacije Bosne i Hercegovine. To znači da se vrši preuzimanje svih metapodatkovnih zapisa iz Kataloga metapodataka KS u centralni katalog metapodataka IPP FBiH. – Zavod za planiranje razvoja KS nepokolebljivo je posvećen tekućim inicijativama digitalizacije i modernizacije. Osim uspostave Kataloga metapodataka, naši napori su usmjereni i na stvaranje sveobuhvatne digitalne arhive. Nadalje, naša predanost poticanju tehnološki napredne zajednice dovela je do razvoja platforme ‘WebCity’. Ova inovativna platforma ne samo da omogućava bržu razmjenu informacija, već osigurava i transparentne komunikacijske kanale između građana i institucija, čime se u konačnici optimiziraju različiti procesi, dodao je Muharemović. Ovaj značajan iskorak u digitalizaciji dio je projekta „Urbana transformacija Sarajeva (UTPS)”, koji finansira švicarski Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO). UTPS konzorcijum, koji čine Urbaplan, Helvetas i Enova, odigrao je ključnu ulogu u pružanju podrške uspostavi Kataloga metapodataka KS. – Kanton Sarajevo se sada može pohvaliti novim Katalogom metapodataka i digitalnom arhivom, ključnim elementima projektnog trećeg radnog paketa pod nazivom ‘Digitalni prostorni informacioni sistemi – platforma metapodataka’“. Uz ovaj radni paket, konzorcijum UTPS je identifikovao još tri ključna radna paketa, od kojih će dva biti finalizirana do kraja ove godine. Radni paket 1 – „Zelene površine i koridori” naglašava važnost održivih urbanih zelenih površina u Sarajevu, uključujući najbolje prakse iz Švicarske i drugih zemalja Evropske unije. Ključni dokumenti izrađeni u okviru ovog paketa su „Nacrt Urbanističkog plana za Kanton: Kritički osvrt na planiranje zelenih površina“, „Koncept Urbanističkog plana za Kanton: Regulatorne preporuke za zaštitu, unapređenje i opremanje otvorenih prostora” i „Prostorne tipologije: Strateški pravci za održive otvorene prostore u Kantonu Sarajevo“. Radni paket 2 – „Urbana mobilnost” ima za cilj poboljšati efikasnost i održivost urbane mobilnosti Sarajeva, bliskom saradnjom između Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Cirihu (ETHZ) na konceptu mobilnosti Urbanističkog plana. Radni paket 4 – „Učestvovanje javnosti” jača angažman građana u procesu urbanog razvoja. U okviru paketa je kreirana publikacija „Dobre prakse osiguranja participacije javnosti u urbanom planiranju”, koja analizira nedostatke u procesu učestvovanja javnosti u Sarajevu i predstavlja studije slučaja sa Zapadnog Balkana, Švicarske, Austrije, ali i samog Sarajeva. U izradi je, također, i set alatki za jačanje mehanizama učestvovanja javnosti u urbanom planiranju, rekla je Ajla Dorfer, predstavnica konzorcijuma UTPS.
Pet velikih izazova s kojima se suočavaju mali preduzetnici
Marx.ba Pokretanje vlastitog preduzeća veliko je postignuće za preduzetnika. Ali još veći izazov je održati ga. Mnogo je uobičajenih izazova s kojima se svako prduzeće suočava, bez obzira na to je li veliko ili malo – od zapošljavanja pravih ljudi, izgradnju robne marke, razvoja baze kupaca odnosno klijenata… Međutim, s nekim problemima suočavaju se isključivo mala preduzeća – velika su to većinom odavno prerasla. A jedna od najgorih stvari koje potencijalni vlasnik firme može učiniti je započeti posao bez razmatranja mogućih izazova. Portal Investopedia ukazuje kako ublažiti izazove, jer izbjeći ih ne možete. 1. Ovisnost o jednom klijentu Ako jedan klijent čini više od polovice vašeg prihoda, više ste neovisni izvođač nego vlasnik firme. Diversifikacija vaše baze klijenata ključna je za rast poslovanja, ali to može biti teško ostvariti, posebno ako dotični klijent plaća dobro i na vrijeme. Imati klijenta koji je uvijek spreman platiti proizvod ili uslugu na vrijeme božji je dar za mnoge male firme. Nažalost, to dugoročno može postati nedostatak. Čak i ako imate zaposlenike, još uvijek djelujete kao podizvođač za značajniji posao. Takav aranžman omogućuje klijentu da izbjegne rizike povećanja troškova u području koje je rizično, a sav taj rizik prenosi se s veće firme na vas i vaše zaposlenike. Takav dogovor može funkcionirati samo ako vaš glavni klijent ima stalnu potrebu za vašim proizvodom ili uslugom. 2. Upravljanje novcem Imati dovoljno gotovine za pokriće računa neophodno je za svaki posao, kao i za svakog pojedinca. Bilo da se radi o vašem poslu ili životu, u nekom trenutku biste se mogli naći pod pritiskom zbog nelikvidnosti. Kako bi izbjegli ovaj problem, vlasnici malih firmi moraju biti ili dobro kapitalizirani ili ostvariti dodatni prihod kako bi imali novčane rezerve kada im to bude potrebno. To je razlog zašto mnoga mala preduzeća započinju tako da osnivači zadržavaju još neko vrijeme stari posao dok grade novi, vlastiti biznis. Takav podijeljeni fokus može učiniti razvoj poslovanja izazovnim, no nedostatak gotovine onemogućuje rast poslovanja. Upravljanje novcem postaje još važnije kada novac pritiče u posao. Iako su mnogi vlasnici firmi sposobni sami voditi poslovno računovodstvo, dobra je ideja potražiti profesionalnu pomoć. Složenost poslovnih knjiga firme raste sa svakim klijentom i zaposlenikom, pa pomoć profesionalca u vođenju knjiga može otkloniti moguće prepreke za širenje koje se mogu javiti u tom segmentu. 3. Umor Rad i stalni pritisak iscrpljuju čak i najstrastvenije pojedince. Mnogi vlasnici firmi – čak i oni uspješni – zaglave radeći puno duže od svojih zaposlenika. Štaviše, boje se da će posao stati u njihovoj odsutnosti, pa izbjegavaju odvojiti vrijeme od odmor kako bi napunili baterije. Umor može dovesti do nepromišljenih poslovnih odluka, uključujući želju da ga se potpuno napusti. Pronalaženje tempa koji će omogućiti održivi rast bez pretjeranog opterećivanja vlasnika izazov je koji dolazi rano (i često) u evoluciji malog preduzeća. 4. Ovisnost o osnivaču Ako vas udari auto, donosi li vaš posao prihod sljedeći dan? Preduzeće koje ne može poslovati bez osnivača je preduzeće s ograničenjem. Mnoga preduzeća pate zbog ovisnosti o osnivaču, a to je često uzrokovano time što osnivač nije spreman prepustiti određene odluke i odgovornosti dok firma raste. U teoriji, suočavanje s ovim izazovom je jednostavno – vlasnik firme samo mora prepustiti više kontrole zaposlenicima ili partnerima. U praksi, međutim, to je značajan kamen spoticanja za osnivače jer obično uključuje kompromise (barem u početku) u kvaliteti obavljenog posla dok osoba koja preuzima odgovornosti ne nauči sve. 5. Balansiranje između kvaliteta i rasta Čak i kada firma ne ovisi o osnivaču, dođe vrijeme kada se čini da rast ide na uštrb kvalitete. Bez obzira na to radi li se o usluzi ili proizvodu, u nekom trenutku treba nešto žrtvovati kako bi se ostvario rast. To može značiti da nećete moći lično voditi odnosom sa svakim klijentom ili da nećete kontrolirati svaki proces. Nažalost, često je upravo taj nivo osobnog angažmana i posvećenosti detaljima ono što čini posao uspješnim. Stoga su mnogi vlasnici malih preduzeća vezani uz te navike na štetu svog razvoja. Postoji velika sredina između lošeg rada i nezdrave opsjednutosti kvalitetom – na vlasniku firme je da usmjeri svoje procese prema kompromisu koji omogućuje rast bez nanošenja štete brendu.
Svjetske berze porasle četvrtu sedmicu zaredom, špekulira se o smanjenju kamata
Marx.ba Na svjetskim su berzama cijene dionica i prošle sedmice porasle jer su ulagači uvjereni da je ciklus zaoštravanja monetarne politike završen, pa se već špekulira i o skorašnjem smanjenju kamatnih stopa. Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice porastao 1,3 posto, na 35.390 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1 posto, na 4.559 bodova, a Nasdaq indeks 0,9 posto, na 14.250 bodova. Rast indeksa četvrtu sedmicu zaredom zahvaljuje se uvjerenju ulagača da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa jer svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD slabi, a da se rast ekonomije usporava. To su potvrdili gotovo svi izvještaji o proizvodnji, raspoloženju potrošača i tržištu rada, objavljena prošle sedmice. Po svemu sudeći, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i po dana, najveća svjetska ekonomija izbjeći će recesiju. – Opća slika tržišta je solidna. Unatoč zabrinutosti za ekonomiju i predstojeću prazničnu potrošnju, tržište djeluje održivo uoči razdoblja u kojemu cijene dionica obično rastu, kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial. Sada se ponajviše špekulira o tome kada bi Fed mogao početi smanjivati kamate. Na tržištu novca procjenjuje se da bi prvo smanjenje kamata Feda moglo uslijediti već u martu, a da bi u cijeloj idućoj godini kamate mogle biti smanjene za cijeli postotni bod. Obim trgovanja bio je prošle sedmice znatno manji nego inače zbog Dan zahvalnosti. Zbog tog praznika se u četvrtak u SAD nije radilo, a u petak se na Wall Streetu radilo skraćeno. Idućih dana najviše će se pratiti podaci o potrošnji na početku sezone prazničnog “shoppinga”, o čemu bi moglo ovisiti kretanje cijena dionica u trgovačkom, ali i ostalim sektorima. I na većini evropskih berzi cijene si dionica prošle sedmice porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,7 posto, na 16.029 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 7.292 boda. No, londonski FTSE oslabio je 0,2 posto, na 7.488 bodova.
Dobar balans između posla i privatnog života: Gradovi u kojima iseljenici najbrže napreduju
Marx.ba Jedan lučki grad na jugu Španije ima najsretnije iseljenike na svijetu, prema najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije o tome gdje ljudi najbrže napreduju u inostranstvu. Malaga, Španija, proglašena je za grad broj 1 za iseljenike ove godine, na osnovu odgovora preko 12.000 pojedinaca koji žive u 172 zemlje ili teritorije. Malaga je najbolje ocijenjen grad širom svijeta za lokalnu ljubaznost, gde 89 posto iseljenika kaže da je lokalno stanovništvo posebno prijateljski nastrojeno prema strancima, u poređenju sa 65 posto iseljenika koji to isto kažu širom svijeta. Priobalni grad je takođe poznat po lijepom vremenu, raznim mogućnostima, pristupačnom smještaju i prihvatljivim troškovima života. Ima najniže rezultate (ali i dalje znatno iznad prosjeka) zbog uslova rada u inostranstvu. Novopridošlice tvrde da lokalno tržište rada nije sjajno, ali dodaje da je na prvom mjestu za podržavanje dobrog balansa između posla i privatnog života. Dva druga španska grada zaokružuju prva tri – Alikante je na drugom mjestu, koji se ističe po dostupnom i pristupačnom smještaju, a na trećoj poziciji je Valensija, koji je na vrhu liste po tome što ima izvanredne mogućnosti zdravstvene zaštite, piše CNBC Make It. 10 najboljih gradova za iseljenike: 1. Malaga, Španija2. Alikante, Španija3. Valensija, Španija4. Ras Al Khaimah, Ujedinjeni Arapski Emirati5. Abu Dabi, Ujedinjeni Arapski Emirati6. Madrid, Španija7. Meksiko Siti, Meksiko8. Kuala Lumpur, Malezija9. Bangkok, Tajland10. Muskat, Oman Kako je napravljena rang lista? Rangiranje, koje je objavila online zajednica Internations, analiziralo je 49 globalnih gradova u pet glavnih oblasti: kvalitet života (kao što su zdravstvena zaštita i opcije za slobodno vrijeme), lakoća nastanjivanja (na primjer kako je lako steći prijatelje i osjećati se dobrodošlo), rad u inostranstvu (uključujući lokalno tržište rada i ravnotežu između posla i privatnog života), lične finansije (troškove života) i sveukupni indeks „osnova za strance“ koji procjenjuje stvari poput lakoće obavljanja administracije i pronalaženja smještaja. Na samom dnu liste je Milano, u Italiji, gdje iseljenici kažu da je izazov nositi se sa birokratijom, otvoriti lokalni bankovni račun, obezbijediti vizu i pronaći smještaj. Jedna trećina iseljenika u Milanu kaže da nije zadovoljna svojim društvenim životom (nasuprot 25 posto onih koji se osjećaju isto na globalnom nivou) i da se ne osjećaju kao kod kuće (naspram 20 posto globalno). Drugi svjetski gradovi koji su loše rangirani za iseljenike su Rim, Vankuver, Hamburg, Berlin i Dablin.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Marx.ba Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Datum 25. novembar se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Naime, upravo tog historijski vrlo značajnog 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji. Tog 25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je, dakle, obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije. Nakon nekoliko dana pomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da je BiH, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH. Ono što je najvažnija činjenica i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, je upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda.