Ryanair od jula uvodi novi let iz Sarajeva i pored najavljenih pet linija
Marx.ba Nakon što je aviokompanija Ryanair najavila uvođenje letova iz Sarajeva na proljeće 2024. godine te predstavila pet destinacija na kojima će se letovi odvijati, čini se kako je kompanija odlučila otvoriti i dodatnu avioliniju. Prema ranijim najavama Ryanaira, kompanija će na proljeće prevoziti putnike iz Sarajeva za Memmingen, Goteborg, Brisel, London i Milano. Ipak, prema informacijama sa zvanične stranice, od jula 2024. godine kompanija planira uvesti i dodatnu liniju i to prema Grčkoj, odnosno gradu Solunu. Kako se navodi na stranici, jednosmjerna karta za Solun koštat će 58 eura.
Tržišna očekivanja u 2024.: Šta kažu BlackRock, Goldman Sachs, JP Morgan, Unicredit, Deutsche Bank…
Marx.ba Na samom početku superizborne godine u kojoj će gotovo polovica globalnog stanovništva iz čak 40 zemalja svijeta odabrati svoje političko vodstvo, a što će imati reperkusije i na globalnu ekonomiju, većina je svjetskih investitora oprezna u svojim predviđanjima. Uglavnom pažljivo kažu da će se centralne banke okrenuti lakšim monetarnim politikama, pa će kamatne stope u 2024. konačno početi padati, ekonomije će rasti sporije, neka čak i ući u blagu recesiju. Kraj bitke protiv inflacije i oporavak slijede tek u drugoj polovici godine. U tom kontekstu, većina stručnjaka iz najvećih svjetskih finansijskih kompanija poput Goldman Sachsa, JPMorgana i Deutsche Banka naglašava potrebu ulaganja u kvalitetne dionice, diversifikacije portfelja po sektorima i regijama te iskorištavanja najboljih prinosa u fiksnim prihodima, poput obveznica. No to su gotovo svi predviđali i prošle godine, pa su u 2023. obveznice mjesecima bile u padu zbog dizanja kamatnih stopa, dok su dionice doživljele veliki rast zahvaljujući valu popularnosti umjetne inteligencije. Vrijedi pogledati šta najveće svjetske finansijske kompanije vide u godini pred nama, prema anketi koju je proveo Bloomberg News. BlackRock Investment Institute Sporiji rast, viša inflacija, više kamatne stope i veća volatilnost obilježit će 2024. godinu, smatraju u investicijskoj kompaniji BlackRock, dodajući da investitori moraju aktivnije pristupati svojim portfeljima. Ovo nije vrijeme za uključivanje “autopilota”, već vrijeme da investitori preuzmu kontrolu nad svojim portfeljima. U BlackRocku za sebe kažu da su “taktički neutralni i strateški podređeni dugoročnim državnim obveznicama”, i to onima vezanima uz inflaciju. Čvrstog su stava da će inflacija ostati blizu tri posto, a kao rezultat toga vide da će nekretnine i infrastruktura igrati ključnu ulogu u strateškim portfeljima, budući da su cijene nekretnina i prihodi od najma u korelaciji s inflacijom. Na globalnim tržištima vide veću disperziju povrata, sviđaju im se japanske dionice na razvijenim tržištima, evropske dionice smatraju slabima, a od tržišta u nastajanju preferiraju Indiju i Meksiko. Tehnološki sektor, odnosno razvoj umjetne inteligencije, vide kao glavnog pokretača ukupnog rasta dobiti američkih preduzeća u 2024. Amundi Da se ulagači moraju snaći u volatilnom okruženju u 2024. ističu i u francuskom Amundiju, najvećoj kompaniji za upravljanje imovinom u Evropi. Globalni rast će, potaknut usporavanjem razvijenih ekonomija i blagom recesijom u SAD u prvoj polovici godine, usporiti. U Amundiju prognoziraju rast globalnog BDP-a za 2,5 posto u 2024. – na razvijenim tržištima prosječno 0,7 posto naspram 3,6 posto na tržištima u razvoju. Rast američke ekonomije procjenjuju na 0,6 posto te eurozone i Ujedinjenog Kraljevstva za 0,5 posto u 2024. S obzirom na očekivano slabljenje američkog dolara, ključan faktor u ovoj će godini biti upravljanje valutom. Analitičari Amundija očekuju i preokret u monetarnoj politici, odnosno smanjenje kamatnih stopa krajem prvog polugodišta. Fed i Evropska centralna banka će, očekuju, smanjiti kamatne stope za ukupno 150 odnosno 125 baznih bodova u 2024. Inflacija bi se također trebala smanjiti, ali do kraja godine ostat će iznad ciljeva središnjih banaka od dva posto. Kvalitetne obveznice, bilo da se radi o državnima ili korporativnima, bit će omiljena klasa imovine ove godine, dok zlato može poslužiti kao zaštita od geopolitičkih napetosti. Uz umjetnu inteligenciju, prema njihovom mišljenju na tržištu kapitala treba posmatrati teme energetske tranzicije i zdravstvene skrbi. Goldman Sachs U Goldman Sachsu očekuju da će velik broj razvijenih tržišta i tržišta u nastajanju izbjeći recesiju u nadolazećoj godini, ponajviše SAD. Prema njihovoj procjeni, vjerovatnost recesije je svega 15 posto. Vjetar u leđa globalnom rastu u 2024. dat će rast realnog dohotka domaćinstava, olakšanja monetarne politike (doduše, prema njihovoj prognozi tek u drugoj polovici godine) te oporavak proizvodnih aktivnosti, smatraju u ovoj globalnoj investicijskoj kompaniji. Također, dolar će prema njihovom mišljenju vjerovatno ostati jak. Sljedeće godine očekuju dezinflaciju – temeljna inflacija trebala bi se vratiti na 2 do 2,5 posto do kraja 2024. Po prvi put u nekoliko godina predviđaju pozitivne povrate za obveznice, kredite i dionice. Uz to, očekuju da će ograničenja u opskrbi i daljnji rast potražnje potaknuti rast cijena ključnih burzovnih roba u 2024., no ne i nafte. UniCredit Italijanska bankarska grupa UniCredit također predviđa dodatno usporavanje globalnog rasta zbog pooštravanja monetarne politike i problema kineske ekonomije. Od sredine godine Fed i Evropska centralna banka će početi rezati kamatne stope, pa će se do kraja 2024. inflacija u SAD i eurozoni spustiti do ciljanih dva posto, a u 2025. čak i ispod tog nivoa, smatraju u UniCreditu. Isto tako, globalni rast će se nastaviti u 2025. Ipak, upozoravaju da ekonomski i geopolitički rizici i dalje postoje te se naziru veliki iznosi refinanciranja duga. Očekuju i blago slabljenje dolara. U 2024., pak, očekuju pozitivne povrate obveznica i kapitala. Već spomenuta dezinflacija dovest će do veće potražnje za obveznicama, posebno srednjoročnih i dugoročnih. Za ostvarivanje dvoznamenkastih prinosa u 2024. najbolji su izbor dionice. Cijene dionica u eurozoni imaju potencijal porasta za oko 10 posto u 2024., a potencijal je još veći u SAD budući da su dionice tehnoloških kompanija osjetljivije na kamatne stope. Morgan Stanley Prestanak povećanja i početak smanjenja kamatnih stopa znači da obveznice visokog stepena imaju bolje rezultate, dolar ostaje jak, a imovina tržišta u razvoju zaostaje, smatraju stručnjaci Morgan Stanleyja. Očekuju da će do sredine 2024. kamatne stope u SAD doći do vrhunca od pet posto, a u Evropskoj uniji na 4,5 posto. Prvo smanjenje kamatnih stopa američkog Feda i Evropske centralne banke očekuju u junu. Očekuju da će kineski BDP-a blago porasti na 4,2 posto u 2024., a da će inflacija postupno rasti na 1,1 posto u 2024. s 0,3 posto u 2023. Dolar će tokom prvog tromjesečjna ostati snažan. Prilike vide u visokokvalitetnim fiksnim prihodima, poput državnih obveznica razvijenih tržišta. Američke i evropske dionice bilježit će pozitivne povrate – SAD 4,7 posto, Evropa 4,4 posto. Jednako kao i Goldman Sachs, i u Morgan Stanleyju očekuju da će cijena nafte Brent ostati u rasponu od oko 85 dolara po barelu. JP Morgan Zbog monetarnih prepreka, geopolitičkih rizika i skupih procjena imovine, istraživači JP Morgana oprezni su u predviđanjima za sljedećih dvanaest mjeseci. Ipak, očekuju da će inflacija i ekonomska potražnja oslabiti, ali vide samo mali rizik da globalna ekonomija sklizne u recesiju. Trenutna tržišna očekivanja da će centralne banke početi smanjivati kamatne stope u prvoj polovici 2024. vjerovatno će dovesti do razočaranja, dodaju u JPMorganu, smatrajući da će
Kompanija Aegean nastavlja sa 15 sedmičnih letova u regiji, od toga tri iz Sarajeva
Marx.ba Kompanija Aegean će u zimskom periodu nastaviti sa 15 sedmičnih letova u regiji. Kako piše Zamaaero to su slijedeći letovi. Podsjećamo, Aegean od 2.10. povezuje Skoplje i Sarajevo, tri puta sedmično, ponedjeljkom, srijedom i petkom. Letovi se ostvaruju sa ATR 72 Olympic Air. Na ovaj let se povezuje linija iz Atine koja dolazi, čime je Sarajevo povezano i sa Atinom. Inače, grčki nacionalni avioprijevoznik Aegean Airlines, član udruženja STAR ALLIANCE. – Ova ruta označava i naš povratak u Bosnu i Hercegovinu nakon izazova koje je postavila pandemija Covid-19, rekao je Roland Jaggi, glavni komercijalni direktor Aegeana, kada je objelodanjeno da će opet letjeti iz Sarajeva.
Snažan rast dionica u 2023.: Pogledajte koliko su rasli svjetski berzanski indeksi
Marx.ba Na svjetskim se berzama prošle sedmice trgovalo se mirno jer nije bilo vijesti koje bi osjetnije utjecale na tržišta, a cijene su dionica blago porasle i tako učvrstile dobitke u cijeloj godini. Na Wall Streetu je Dow Jones proše sedmice ojačao 0,8 posto, na 37.689 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,3 posto, na 4.769 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 15.011 bodova. Ti su indeksi porasli devetu sedmicu zaredom, a tokom sedmice Dow Jones dosegnuo je rekordan nivo, dok se S&P 500 rekordnom nivou primakao na manje od jedan posto. Tako su indeksi učvrstili svoje dobitke u 2023. godini. Dow Jones porastao je 13,7 posto, S&P 500 24,2, a Nasdaq indeks 43,4 posto. Snažan rast cijena dionica u protekloj godini zahvaljuje se postupnom popuštanju inflacije u SAD i usporavanju rasta ekonomije. Naime, zbog toga je američka centralna banka najvjerovatnije završila ciklus povećanja kamatnih stopa, pa iduće godine slijedi smanjenje kamata. Na tržištu novca procjenjuje se da bi Fed mogao početi smanjivati kamate već u martu. Podršku tržištu pruža i uvjerenje ulagača da će, unatoč agresivnom povećanju kamata posljednjih godina, ekonomija izbjeći recesiju. Zahvaljujući tome, S&P 500 indeks porastao je devet sedmica zaredom, što nije zabilježeno još od 2004. godine. – Ovo je jedan od najvećih skokova tržišta na kraju godine, a započeo je i prije Fedovih poruka polovicom decembra u vezi kamata i inflacije. To pokazuje koliko smo daleko došli od dna tržišta “medvjeda” prošle godine i podsjeća ulagače da nakon tamnih oblaka uvijek dolazi sunce – kaže Ryan Detrick, strateg u kompaniji Carson Group. I na većini evropskih berzi cijene su dionica prošle sedmice porasle. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,5 posto, na 7.733 boda, a frankfurtski DAX 0,3 posto, na 16.751 bod. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,3 posto, na 7.543 boda. U cijeloj protekloj godini ti su indeksi znatno porasli. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica skočio je 12,6 posto i tako nadoknadio većinu gubitka od prethodne godine. Stoga se kreće oko najvišeg nivoa u 23 mjeseca. Njemački DAX porastao je u proteklih godinu dana gotovo 20 posto, unatoč nezavisnoj situaciji u ekonomiji. Francuski CAC porastao je, pak, više od 16 posto, a britanski FTSE oko 3,6 posto. Snažan rast berzanskih indeksa u zemljama evrozone zahvaljuje se procjenama da je i Evropska centralna banka, kao i Fed, završila ciklus povećanja kamata i da će ih iduće godine smanjiti. I na većini azijskih berzi ove su godine cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, porastao je oko pet posto, što mu je prvi rast nakon dvije godine pada. Najviše je u ovoj godini, oko 28 posto, skočio japanski Nikkei indeks i kreće se na najvišim nivoima u više od 30 godina. S rastom od gotovo 27 posto slijedi tajvanska berza, dok je indijski Nifty indeks porastao oko 20 posto. S druge strane, najviše su ove godine pale cijene dionica na berzi u Tajlandu, oko 15 posto. Hongkonški Hang Seng indeks skliznuo je, pak, oko 14 posto, dok su indeksi u Šangaju skliznuli više od 10 posto. Posljedica je to krize na kineskom tržištu nekretnina i sporijeg nego što se očekivalo oporavka ekonomije od koronakrize.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretnu Novu 2024. godinu
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretnu Novu 2024. godinu.
Novo veliko tržište: U budućnosti bismo mogli, uz Olimpijske imati i Olimpijske esport igre
Marx.ba Profesionalni sportisti širom svijeta odbrojavaju posljednje mjesece uoči Olimpijskih igara koje bi se 2024. godine trebale održati u Parizu. Upravo bi Olimpijske igre u Parizu po prvi put trebale ugostiti i nešto drugačije sportiste. One koji svoje vrhunske rezultate postižu koristeći računare. Govorimo o esportašima koji bi svoje sposobnosti trebali po prvi put pokazati i na ovim Olimpijskim igrama, ali hoće li i tamo ostati za sljedeće Olimpijske igre, tek će se odlučiti. Ako pitate predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, Thomasa Bacha, esportu i esportistimaa trebalo bi osigurati prostor na kojem bi se mogli ravnopravno takmičiti. A to je, po njegovom mišljenju, zasebne esport Olimpijske igre. – Digitalna revolucija, a posebno umjetna inteligencija i esportovi, nude nam ogromne mogućnosti. Moramo ih odmah uhvatiti. Zbog toga Komisija za esport MOK-a proučava stvaranje Olimpijskih esport igara. Ovaj novi pothvat esport zajednica je prihvatila s entuzijazmom. Zaista postavljamo nove temelje. Snažan zamah potvrđuje veliki potencijal koji za nas predstavlja ovaj uzbudljivi digitalni projekt. Kakav god oblik Olimpijske esport igre poprimile, naši parametri i uvjeti su postavljeni. Ostat ćemo vjerni našim vrijednostima – olimpijskim vrijednostima mira, poštovanja, nediskriminacije i solidarnosti, naveo je u svojoj novogodišnjoj poruci Bach. Podsjetimo, MOK još je 2021. godine pokrenuo virtuelnu Olimpijsku seriju te 2022. Olimpijska sedmica esportova tokom kojeg su se esportisti takmičili u 10 računarskih igara sportske tematike – bejzbol, streljaštvo, moto sport, biciklizam, šah, streljaštvo, jedrenje, tae-kwon-do, ples i tenis. Je li to dovoljno za Olimpijske esport igre ili će MOK posegnuti za nekim drugim popularnim igrama kao što su dosadašnja FIFA ili pak Counter Strike, za sad nije poznato. No, da se MOK okreće sve više tehnologiji i digitalizaciji, ne bi li tako privukao i mlađu publiku, pokazuje Bachova poruka o uvođenju umjetne inteligencije. – Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, naš imperativ “promijeni se ili budi promijenjen” dobiva novo značenje. Želimo iskoristiti transformativnu moć umjetne inteligencije za podršku sportistima i poticanje razvoja sporta. Ovdje se radi o prepoznavanju talenta; stvaranje individualiziranih metoda treninga; učiniti ocjenjivanje objektivnijim; prilagođavanje individualnog iskustva gledanja milijardi olimpijskih navijača. Mogućnosti su bezgranične…, poručio je Bach.
Nafta ove godine pojeftinila 10 posto, prvi put od pandemije
Marx.ba Unatoč geopolitičkim napetostima, čak i ratu vrlo blizu najnaftonosnijeg područja na svijetu te ograničenja proizvodnje najvećih izvoznika, cijena nafte ove je godine pala za čak 10 posto. Štaviše, ovo je prvi godišnji pad vrijednosti barela od izbijanja pandemije koronavirusa 2020. godine. Kako prenosi Reuters, u petak prijepodne, zadnjeg trgovinskog dana u ovoj godini, terminski ugovori na Brent naftu iznosili su 77,48 dolara, odnosno 0,4 posto više nego dan ranije. Za barel WTI nafte trebalo je dati 71,97 dolara, 0,3 posto više. Inače, cijene nafte u petak su se stabilizirale nakon što su u četvrtak potonule više od tri posto nakon vijesti da se sve više brodara priprema da opet usmjeri svoje brodove na rutu kroz Crveno more. Podsjetimo, tokom decembra većina velikih brodarskih kompanija prekinula je plovidbu tim dijelom svijeta zbog napada jemenskih Huta na brodove. Oba mjerila ovu će godinu zaključiti na najnižim nivoima od 2020. godine kada je izbijanje pandemije srezalo potražnju za gorivom i stropoštalo cijene nafte. Štaviše, u odnosu na najvišu cjenovni nivo postignut ove godine, i Brent i WTI nafta trenutno su jeftiniji za 20 posto. To samo pokazuje koliko je neučinkovita odluka članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i Rusije (OPEC+) da smanjenjem proizvodnih kvota podignu cijene na svjetskom tržištu. Prema navodima Reutersa, inozemni analitičari smatraju da očekivano smanjenje kamatnih stopa, koje bi moglo dovesti do pada troškova zaduživanja u dijelovima svijeta koji su najveći globalni potrošači nafte, mogli potaknuti potražnju tokom 2024. godine. Jedna od posljedica pada kamatnih stopa trebao bi biti i slabiji dolar, što će pojeftiniti uvoz nafte. Reutersova anketa među 30 ekonomista pokazala je da bi se prosječna cijena barela Brent nafte tokom 2024. mogla kretati na 84,4 dolara. Za usporedbu, ove je godine prosječna cijena iznosila 80 dolara, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu početkom 2022. godine cijena je jurnula i iznad stotinu dolara, piše Lider.
Koje zemlje su na vrhu liste po privlačenju talenata
Marx.ba Na ljestvici 25 najboljih zemalja u privlačenju talenata ove se godine našlo čak 17 evropskih država. Na prvom je mjestu Švicarska, koja je na toj poziciji već godinama zbog velikih plaća te stabilne političke i socioekonomske pozadine. Ta je zemlja ujedno na prvom mjestu po održivosti zbog visokog nivoa socijalne zaštite i kvalitete okoliša. Prema Globalnom indeksu konkurentnosti talenata (GTCI), odmah iza Švicarske smjestili su se Singapur i SAD, a evropske zemlje u “top deset” su i Danska, Nizozemska, Finska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Analiza podataka Singapur je visoko rangiran zbog formalnog obrazovanja, dobre zapošljivosti i inovativne ekonomije, a SAD je na trećem mjestu zbog vrhunskih univerziteta, cjeloživotnog obrazovanja i visoke produktivnosti rada. Kina i Rusija privlače više talenata nego ikad, pa trenutno zauzimaju 40., odnosno 52. mjesto na listi. Najveći napredak u privlačenju talenata u posljednjih deset godina bilježe Albanija (na listi je napredovala za 16 mjesta), Indonezija (popela se za 14 mjesta) i Azerbajdžan (rezultat bolji za 13 mjesta), piše Euronews. Indeks konkurentnosti talenata svake godine objavljuje francuska neprofitna poslijediplomska poslovna škola INSEAD, u saradnji s konsultantskom firmom Descartes Institute for the Future sa sjedištem u Ženevi i Institutom za ljudski kapital, a analiziraju podatke iz 134 zemlje svijeta. Brze promjene – Iako je u proteklih deset godina došlo do minimalnog pomaka na listi, došlo je do brzih promjena u upravljanju talentima u različitim industrijama. To je osobito slučaj unutar kompanija koje odgovaraju na tehnološke transformacije, pandemiju, kao i na želju za održivošću, komentirala je glavna izvršna direktorica Instituta za ljudski kapital Doris Sohmen-Pao. Mlađe generacije očekuju višu kvalitetu života, što će u kombinaciji s novim ekonomskim modelima i napretkom tehnologije potaknuti pozitivne promjene. Na najvećoj cijeni bit će kvaliteta života i održivost. I zaposlenici će se morati prilagoditi svijetu koji se stalno mijenja, pa će prekvalifikacija biti važnija nego ikad. – Takmičenje talenata bit će jedan od stubova sljedećeg doba globalizacije. Naša kolektivna sposobnost da planet učinimo održivijim uvelike će ovisiti o našoj sposobnosti da rastemo, tvrdi koautor izvještaja Bruno Lanvin.
Svjetska tržišta: Rast indeksa na Wall Streetu ušao u devetu sedmicu
Marx.ba Na Wall Streetu su u srijedu berzovni indeksi dodatno porasli, pa se S&P 500 primakao rekordnom nivou, a trgovalo se mirno jer nije bilo vijesti koje bi potakle ulagače. Dow Jones ojačao je 0,30 posto, na 37.656 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,14 posto, na 4.781 bod, a Nasdaq indeks 0,16 posto, na 15.099 bodova. Na tržištu vlada dobro raspoloženje. Rast indeksa ušao je u devetu sedmicu jer svi posljednji podaci pokazuju da se rast američke ekonomije usporava, dok inflacija postupno popušta. Zahvaljujući tome, američka centralna banka najvjerovatnije je završila ciklus povećanja kamatnih stopa, pa iduće godine slijedi smanjenje kamata. Na tržištu novca procjenjuje se da postoji više od 70 posto izgleda da će Fed započeti smanjenje kamata u martu. No, to su samo procjene, a o daljnjim realnim ekonomskim pokazateljima ovisit će što će Fed učiniti. Nakon osam sedmica uzastopnog rasta, Dow Jones dosegnuo je rekordan nivo, dok se S&P 500 rekordnoj razini primakao na manje od 1 posto. Rast cijena dionica zahvaljuje se i uobičajenom “uljepšavanju” portfelja na kraju godine, I na evropskim su berzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,36 posto, na 7.724 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,21 posto, na 16.742 boda, a pariški CAC 0,04 posto, na 4.571 bod.
Znate li koje su najveće banke u Evropi: Ovo je prvih 10 prema veličini imovine
Marx.ba Analitička agencija Standard & Poor’s objavila je listu deset najvećih banaka u Evropi. Prema veličini imovine kojom upravlja, najveća je evropska banka britanski HSBC s aktivom od 2865 milijardi američkih dolara. Od deset najvećih evropskih banaka čak pet ih dolazi iz Francuske. Druga najveća evropska banka je francuski BNP Paribas s imovinom od 2850 milijardi dolara, što je tek 15 milijardi dolara aktivne manje od britanskog HSBC-a. Na trećem je mjestu također francuski Credit Agricole s aktivnom od 2543 milijarde američkih dolara. (Izvor: Marko Picek/PIXSELL) Četvrto mjesto drži španski Banco Santander s imovinom od 1854 milijarde dolara, a na petom mjestu je još jedna britanska uzdanica – Barclays s bilancom teškom 1824 milijarde dolara. Šesto mjesto drži švicarski UBS s imovinom od 1679 milijardi američkih dolara. Jedina njemačka banka na listi je Deutsche Bank s imovinom od 1429 milijardi dolara, a zauzima devetu poziciju. U društvu deset najvećih našle su se još tri francunske banke – Groupe BPCE, Societe Generale te Credit Mutuel Group, piše Tportal.