Nove linije iz Hercegovine: Iz Mostara za četiri evropska grada
Marax.ba Italijanska avio kompanija SkyAlps uskoro će povezati Mostar s Rimom, Minhenom, Barijem i Veronom. – Međunarodni aerodrom Mostar i Grad Mostar objavili su Javni poziv za izbor najpovoljnijih ponuditelja za uspostavu subvencioniranih redovitih letova za 2024. godinu. Sukladno tome, veseli nas činjenica da je italijanska avio kompanija SkyAlps ispunila postavljene uvjete te poslala privlačnu ponudu za direktne letove za sljedeće destinacije: Rim, Minhen, Bari i Veronu, objavili su iz mostarskog aerodroma. Naveli su i da će detalji o ovom važnom koraku za razvoj zračne povezanosti Mostara biti objavljeni kroz nadolazeće dane. – Ovo je samo početak pozitive priče koju donosi nadolazeća godina i radujemo se što ćemo zajedno s putnicima graditi uspješnu budućnost zračnog saobraćaja iz Međunarodnog aerodroma, dodaju iz mostarskog aerodroma.
TV prava sve skuplja: Čak 900 miliona dolara za prijenose koledž takmičenja
Marx.ba Američka sportska TV mreža ESPN i Nacionalna akademska atletska asocijacija (NCAA) dogovorili su se o produženju ugovora o medijskim pravima za prijenose na osam godina u vrijednosti od 920 miliona dolara. Ova prava pokrivaju čak 40 prvenstava, uključujući međunarodna prava na čuveni koledž košarkaški turnir poznat i pod imenom „Martovsko ludilo“. Ugovor ima prosječnu godišnju vrijednost od 115 miliona dolara, što je više nego utrostručeno od iznosa koji je ESPN u prosjeku svake godine plaćao udruženju prema prethodnom 14-godišnjem sporazumu, saopštila je NCAA. Novi NCAA ugovor uključuje domaća prava na 21 ženskih i 19 muških prvenstvenih događaja, piše Reuters. Ukupno je obuhvaćeno 24.000 mečeva na koledžima u više od 20 konferencija – dovoljno da se obezbijedi bogat sadržaj u portfelju medija kao što su ABC mreža, ESPN i ESPN+ servis za striming. Novi sporazum sa NCAA proširuje digitalna prava ESPN-a, postavljajući teren za eventualni masovniji prelazak mreže na striming. Krovna kompanija Disney je ranije istakla da traži manjinske partnere, jer najveća sportska mreža u SAD namjerava da napravi “digitalni skok”. NCAA je prvi put ostvarila partnerstvo s ESPN-om 1979. godine, kada je ova velika mreža i započela sa radom.
Centralna banka BiH: Blagi pad inflacije u ovoj godini
Marx.ba Rezultati ankete o inflacijskim očekivanjima iz decembra 2023. koju provodi Centralna banka BiH (CBBiH) ukazuju na pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu, te se smatra da će dalji pad inflacije uticati na poboljšanje privrede uopšte. Očekivana agregirana inflacija za tekuću godinu iznosi 5,8 posto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su učesnici, prema septembarskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju 7,90 posto. Inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. godinu iznose 5,50 posto, što navodi na zaključak da se očekuje i dalji pad inflacije, s obzirom da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili daleko iznad višegodišnjeg prosjeka. Evidentno je, navode iz CBBiH, da na kretanja inflacije utiču interni i eksterni faktori, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u samoj državi, već i među državama uopće. Inflacija kao makroekonomski indikator i dalje predstavlja osnovnu odrednicu donošenja odluka potrošača, finansijskih institucija, države i ostalih učesnika makroekonomskog sistema. S tim u vezi, CBBiH, kao važan segment komunikacijske strategije redovno, provodi anketu o inflacijskim očekivanjima, sa ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacijskih očekivanja ekonomskih subjekata. Učesnici ankete su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva.
Sprema li se bakreni bum: Koje zemlje bi mogle najviše profitirati
Marx.ba Cijena bakra ove i iduće godine trebala bi skočiti čak 75 posto zbog problema u opskrbi i sve veće potražnje za ovim metalom, a nju u nebesa tjeraju sve veći napori razvijenih zemalja da prijeđu na obnovljive izvore energije. Rastuća potražnja potaknuta prijelazom na zelenu energiju i vjerovatnim padom vrijednosti američkog dolara u drugoj polovici 2024. godine podići će cijene bakra, prema izvještaju BMI-a, jedinice za istraživanje kompanije Fitch Solutions. Tržišta računaju na to da će američka centralna banka Fed ove godine smanjiti kamatne stope, što će oslabiti dolar i učiniti bakar, kojim se trguje u dolarima, privlačnijim stranim kupcima. Osim toga, na nedavnoj konferenciji o klimatskim promjenama COP28 više od 60 zemalja podržalo je plan za trostruko povećanje globalnog kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine, što bi, prema Citibanku, “bilo izuzetno povoljno za bakar”. U izvještaju od decembra ta američka investicijska banka predviđa da će ambiciozniji ciljevi za obnovljivu energiju povećati potražnju za bakrom za dodatnih 4,2 miliona tona do 2030. godine. To bi potencijalno podiglo njegove cijene na 15.000 dolara po toni do 2025. godine, dodaje izvještaj, što je znatno više od rekordnih 10.730 dolara po toni dosegnutih u martu prošle godine. Ekonomski rast obično potiče potražnju za bakrom jer se on koristi u električnoj opremi i industrijskim strojevima. Potražnja za ovim metalom smatra se pokazateljem ekonomske dobrobiti. Ključan je u ekosistemu prijelaza na obnovljivu energiju i neophodan za proizvodnju električnih vozila, energetskih mreža i vjetroturbina. Drugi analitičari predviđaju rast cijena bakra zbog poremećaja u rudarstvu, a Goldman Sachs očekuje deficit od preko pola miliona tona u 2024. godini. Pobjednici bakrenog buma bit će uglavnom Čile i Peru, procjenjuje BMI. Obje zemlje imaju velike rezerve litija i bakra te će imati koristi od povećanih investicija i većeg izvoza. Čile posjeduje oko 21 posto globalnih rezervi bakra.
Katar više nije na tronu: Izgubili poziciju najvećeg izvoznika ukapljenog prirodnog plina
Marx.ba Američki izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) oborio je u decembru mjesečne i godišnje rekorde, pokazuju podaci o kretanjima tankera, i osigurao SAD prvo mjesto na svjetskoj listi izvoznika. SAD je preskočio Katar i Australiju i postao najveći izvoznik ukapljenog plina u 2023., tvrde analitičari. U 2022. titulu najvećeg izvoznika LNG-a osvojio je Katar, a Australija je bila na drugom mjestu, prema podacima američke vlade. – SAD se lani izdvojio najvećim povećanjem opskrbe LNG-om u svijetu, rekao je direktor globalnog istraživanja plina i LNG-a u konsultantskoj kompaniji Rapidan Energy Group Alex Munton, dodavši da su samo u decembru isporučili 8,6 miliona metričkih tona LNG-a. – Rekordnu proizvodnju u SAD potakla su dva faktora: potpuna normalizacija rada Freeport LNG-a, što je povećalo opskrbu za šest miliona tona, i godišnja proizvodnja postrojenja Calcasieu Pass kompanije Venture Global LNG, veća za tri miliona tona nego u 2022., objasnio je Munton. Američki izvoz porastao je lani za 14,7 posto, na 88,9 miliona tona, potaknut u prvom redu normalizacijom proizvodnje u pogonu Freeporta nakon sanacije posljedica požara u 2022. Drugi su pak poboljšali efikasnost prerade, pokazali su podaci LSEG-a. U 2022. SAD je isporučio 77,5 milijuna tona LNG-a, prema podacima LSEG-a. Evropa je i u decembru bila glavno odredište izvoza američkog LNG-a, s isporučena 5,43 miliona tona ili nešto više od 61 posto ukupnog izvoza. U novembru udio izvoza u Evropu iznosio je 68 posto, pokazuju podaci LSEG-a. Manji udio izvoza u Evropu u decembru rezultat je izrazito viših temperatura i popunjenih skladišta u Evropi, rekli su analitičari konsultantske kompanije Rystad Energy. Evropska skladišta plina objavila su da su početkom decembra bila popunjena 97 posto. Azija je u decembru bila drugo najveće izvozno tržište za američki LNG, s isporučenih 2,29 miliona tona ili 26,6 posto, izvoza. U novembru iznosio je 18,5 posto. U Latinsku Ameriku izvezeno je pola miliona metričkih tona, što je odgovaralo nešto manje od šest posto ukupnog izvoza, pokazali su podaci praćenja brodova LSEG-a.
Aerodrom Sarajevo imao 1,36 miliona putnika u 2023. godini
Marx.ba Kako piše portal Zamaaero Aerodrom Sarajevo je u 12. mjesecu imao 76.891 putnika (67.039 u 12./2022). Ovo je čak 133,2% putnika iz istog mjeseca 2019. (57.718). Aerodrom je imao 895 operacija (830 u 12./2022). Cargo je bio 236,2 tone (201,0 tona u 12./2022). Aerodrom Sarajevo je u 2023. imao ukupno 1.362.007 putnika, što je tek 15.341 putnik manje ili 1,1% manje putnika nego 2022. (1.377.348 putnika), što je odličan rezultat obzirom da je aerodrom izgubio bazu Wizz Aira koja je akumulirala oko 400.000 putnika, piše ovaj specijalizirani portal. Sarajevo je imalo i 119,1% više putnika nego 2019. (1.143.680). Aerodrom je ostvario 13.899 operacija i 2.764,1 tonu carga u 2023. što je za 514,2 tone više nego 2022. i za 241,2 tone više ili 109,6% carga iz 2019. godine. Obzirom na 6 novih linija Ryanaira, 2 nove linije SunExpressa, i novu liniju Wizz Aira, Pegasusa i Air Arabie, te na niz najava bitno više frekvencija postojećih linija u 2024. za očekivati je da će aerodrom imati bitno više putnika iduće godine, sigurno preko 1,5 miliona, a vjerojatno i preko 1,6 miliona putnika.
Šta kažu brojke: Kakva je bila posjeta turista Sarajevu tokom novogodišnjih praznika
Marx.ba Sarajevo je sa brojem turista ispunilo postavljene ciljeve i očekivanja vlasti i turističke zajednice. Glavni grad privukao je veliki broj turista svojom atmosferom, umjetničkim sadržajima i bogatim kulturnim naslijeđem. U periodu od 29. decembra 2023. do 2. januara 2024. godine, Kanton Sarajevo je zabilježio 13.529 posjetitelja, što predstavlja značajan porast od 20,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je broj turista iznosio 11.264. U odnosu na 2019. godinu, ovogodišnja posjeta je čak porasla za 114,7 posto, s obzirom na tadašnjih 6.299 posjetitelja. Statistički podaci o noćenjima turista tokom petodnevnog novogodišnjeg razdoblja pokazuju da je ostvareno ukupno 31.540 noćenja. Ovaj broj predstavlja porast od 43,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježeno 21.971 noćenje manje. U odnosu na 2019. godinu, broj noćenja je čak porastao za iznenađujućih 121,2 posto, s obzirom na tadašnjih 14.256 noćenja, navode iz Turističke zajednice KS. Najviše posjetitelja tijekom novogodišnjih praznika dolazilo je iz naše države, kao i iz susjednih zemalja – Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Makedonije, Turske, Švicarske, Švedske itd. Prosječno su se zadržavali 2 do 3 dana. Turistička zajednica Kantona Sarajevo na čelu sa predsjednikom Harisom Fazlagićem zahvalila se svim turistima i građanima koji su Novu godinu dočekali u Sarajevu. Unatoč masovnim okupljanjima na otvorenom i u zatvorenim prostorima, nije zabilježen niti jedan prekršaj, čime je još jednom potvrđeno da je glavni grad Bosne i Hercegovine sigurna turistička destinacija.
Industrijska špijunaža: Kako je otkrivena krađa najveće tajne o konzervi Coca-Cole
Marx.ba Mnogo puta ste u ruci držali limenku Coca-cole, ali vjerovatno niste znali da svaka limenka sadrži i ultratanki sloj plastike. Da nema tog plastičnog omotača, čija je debljina svega dva mikrona, napitak bi s vremenom razjeo metalni sloj limenke i iscurio napolje. Upravo hemijska formula za taj plastični polimer jeste jedna od najčuvanijih industrijskih tajni ili “druga najveća tajna”. Ta tajna je važna skoro koliko i sam recept za Coca-colu, s tim što, u ovom slučaju, formule za plastični omotač zapravo nisu pripadale Coca-Coli, već partnerskim multinacionalnim kompanijama za boje i premaze. Shannon Yo, hemijska inženjerka i radnica Coca-cole, bila je jedna od samo dvoje ljudi u kompaniji s pristupom podacima o formuli za plastični omotač. Kada je u avgustu 2017. dobila otkaz, iz sjedišta firme izašla je sa poslovnim tajnama vrednim 120 miliona dolara u džepu. Uveče 8. avgusta 2017. Yo je jednom od posljednjih puta izašla iz sjedišta kompanije Coca-cola u Atlanti. Coca-cola se borila da zadrži svoje mjesto na svjetskom tržištu pića, dok su nekada lojalni potrošači migrirali na druge brendove. Plan novog glavnog izvršnog direktora uključivao je restrukturiranje i otkaz za 1.200 radnika. A Shanon, hemičarka u pedesetim, nekoliko sdmica ranije je obaviještena da je i ona među njima. Kad god kompanija nekoga otpusti, postoji mogućnost da ta osoba ponese nešto sa sobom. Coca-cola, nosilac najpoznatije poslovne tajne na svijetu, bila je posebno usklađena s tim rizikom. Kompanija je imala šemu klasifikacije u stilu obavještajne službe, kao i softver koji je pratio korištenje podataka zaposlenih. Ubrzo je uočeno da je Yo, korištenjem klauda i hard-diska, preuzela podatke koje nije smjela. U međuvremenu je pronašla novog poslodavca. Međutim, kako se ispostavilo – ova hemičarka je zapravo pokušavala da tehnologiju koju je ukrala u Americi donese u Kinu, gdje proizvodnja limenki s plastičnim polimerom još nije postojala. Tu ujedno počinje i višegodišnja, izuzetno kompleksna priča o industrijskoj špijunaži s naslovnice Bloomberg Businessweeka, u koju se u na kraju uključio i FBI. Shanon je imala pristup nekim od najvažnijih informacija u kompaniji: skupu detaljnih hemijskih recepata za plastične omote debljine 2 mikrona unutar limenki za piće koje se pune i prodaju. Federalni tužilac bi ih kasnije opisao to kao „druga tajna formule kompanije“. Razvijeni uz velike troškove, vjerovatno su bili čak i važniji od teatralno čuvanog recepta za istoimeno bezalkoholno piće Coca-cole – taj slatki, kiseli napitak. Interni izvještaj kompanije o djelatnosti apoteke te avgustovske večeri počinje u 18:02. Priključen je USB port na računaru, a zatim pokušano premještanje datoteke na disk iz fascikle pod nazivom BPANI — skraćenica za klasu omotača konzervi. Međutim, pošto je bila otpuštena, ona je označena u internoj mreži, a transfer je blokiran. Iskačući prozor na ekranu ju je podsjetio da svaki prenos datoteka sa njenog radnog računara treba da ide preko naloga za skladištenje u oblaku koji je kompanija postavila sa softverskom kompanijom Bok Inc. Ignorisali je poruku. U 6:08 priključila je drugi čvrsti disk u svoj računar i pokušala da premjesti datoteke na njega, ponovo bezuspješno. U 7:00 ponovo je uključila originalni disk u svoj računar, ali umjesto da prevuče datoteke, otvorila je tabelu i pokušala da ih sačuva na spoljnom disku. Ni to nije uspjelo. Niti je uspjelo u 8:41 kada je pokušala istu stvar sa word dokumentom. Tek krajem mjeseca je našla rešenje. Dana 25. avgusta, koristila je njen telefon da snimi seriju fotografija monitora svog radnog računara sa jednom za drugom otvaranom datotekom. I otprilike u to vrijeme naučila je, vjerovatno od kolega, za još jedno jednostavno rješenje. Kasno uveče 29. avgusta, otpremila je nekoliko šifrovanih datoteka sa svog računara na lični nalog na Google disku. Sledeće noći je učitala još neke. Sutradan je bio njen posljednji u Coca-coli. Ali mjesec je bio naporan. Dana 17. avgusta, bez znanja svojih nadzornika, otputovala je u kineski grad Veihai. Tamo se susrela sa biznismenima koji su joj pomagali da pokrene sopstvenu kompaniju premaza. Da bi finansirala poduhvat, prijavila se za milione dolara državnog novca, a dok je bila u gradu imala je intervju za provincijski program grantova. Mjesec dana kasnije, odletela je u Peking da se kandiduje za još jednu prijavu, ovog puta za nacionalni program grantova pod nazivom Hiljadu talenata. Novac bi, napisala je u svojoj prijavi, pomogao kompaniji kojoj je bila suosnivač da „izgradi prvu proizvodnu liniju premaza BPANI u Kini“, razbijajući „međunarodni monopol“ u globalnoj industriji premaza za kontejnere za hranu. Datoteke sa njenog kompjutera Coca-cole bile su centralne za plan, i ona je očigledno bila svjesna pravne opasnosti u koju ju je dovela. Shannon Yo danas služi 14-godišnju zatvorsku kaznu u Sjedinjenim Državama.
Jasmina Selimović nova guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine
N. D. Novoimenovano Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) izabralo je dr. Jasminu Selimović za guvernerku CBBiH na mandatni period od šest godina. Dr. Jasmina Selimović je izabrana na sjednici Upravnog vijeća CBBiH, 3. januara 2024. godine na kojoj su novoimenovani članovi Upravnog vijeća CBBiH, dr. Jasmina Selimović, dr. Mirza Kršo, dr. Danijela Martinović, dr. Radomir Božić i dr. Darko Tomaš i zvanično preuzeli dužnost. – Sa današnjim danom preuzimam dužnost guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ponosna, jer sam prva žena guverner u modernoj historiji BiH, ali i svjesna velike odgovornosti koju ova časna dužnost nosi, zahvalna sam članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine na prijedlogu i članovima Upravnog vijeća CBBiH na podršci, izjavila je Selimović po imenovanju. – Aktivnosti CBBiH u narednom periodu će biti usmjerene primarno na očuvanje valutnog odbora, stabilnosti Institucije i sistema rada. Način rada, koji je definiran Zakonom o Centralnoj banci BiH je jasno propisao parametre monetarne politike BiH, te aranžman valutnog odbora, koji i dalje ostaje na snazi. Centralna banka BiH i dalje mora održati svoju nezavisnost i profesionalno djelovanje. Valuta BiH, konvertibilna marka, je stabilna i konvertibilna a to su preduslovi finansijske stabilnosti zemlje i ekonomskog prosperiteta. СВВіН kao vlasnik RTGS sistema i žiro kliringa će i dalje osiguravati stabilnost platnih sistema i njihovo funkcionisanje. Bankarski sistem BiH je stabilan i dovoljno kapitaliziran, što se odnosi i na entitete. U narednom periodu usmjerićemo posebnu pažnju na povezivanje CBBiH sa centralnim bankama regiona i Evrope. Sve dobre prakse, primjenjive u BiH, ćemo pažljivo razmotriti. Cilj nam je dalje unapređenje naših procesa, vidljivosti, ali i transparentnosti rada Institucije. U našem djelovanju očekujemo adekvatnu podršku medija ali i drugih interesnih strana, primarno u finansijskom sektoru, porućila je novoimenovana guvernerka. Dr. Jasmina Selimović je na poziciji guvernera CBBiH zamijenila dr. Senada Softića. Novoimenovana guvernerka, koja je istovremeno i predsjedavajuća Upravnog vijeća CBBiH, doktor je ekonomskih nauka. Od 2004. godine je angažovana na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na Katedri za finansije i Katedri za kvantitativnu ekonomiju. Završila je postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, oblast Poslovna ekonomija, smjer Aktuarstvo i osiguranje. U SAD je pripremala, a na Ekonomskom fakultetu odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti aktuarstva. Trenutno, u zvanju redovne profesorice, izvodi nastavu na predmetima iz oblasti Finansija, Kvantitativne ekonomije i Aktuarstva na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Pored angažmana u nastavnom procesu, obavljala je dužnosti zamjenice rukovodioca Katedre za finansije, prodekanice za nastavu i međunarodnu saradnju, a 2018. godine izabrana je za dužnost dekanice Fakulteta. Godine 2022. obnovila je četverogodišnji mandat. Članica je brojnih profesionalnih asocijacija u zemlji i inostranstvu. Aktivna je pri svjetskim organizacijama za akreditaciju poslovnih škola i univerziteta (AACSB i EFMD), a angažovana je i kao međunarodni ekspert za akreditaciju pri agencijama za kvalitet u zemljama EU. Pohađala je brojna usavršavanja u zemlji i inostranstvu. Autorica je i koautorica nekoliko knjiga i poglavlja u monografijama, brojnih naučnih i stručnih članaka, objavljenih u međunarodno indeksiranim časopisima, zbornicima radova i stručnim časopisima. Učestvovala je na mnogim međunarodnim i domaćim konferencijama i projektima. Ima licencu stalnog sudskog vještaka ekonomske struke, licencu internog revizora za banke i finansijske institucije kao i licencu za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. Od 2011. do 2015. godine je bila članica Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine (kao izaslanica premijera Federacije BiH). Od 2018. godine je bila nezavisna članica Nadzornog odbora Raiffeisen bank BiH. Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine imenovana je za članicu Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine, na mandatni period od šest godina, počev od 1. januara 2024. godine.
Prognoza inflacije za regiju u 2024: Najbolje će proći BiH, a najgore Sjeverna Makedonija
Bloomberg Adria Ako je vjerovati analitičarima, rast cijena će sljedeće godine usporiti u cijelom Adria regionu, osim u Sjevernoj Makedoniji. Iako je region složen u smislu geopolitike i poteza monetarnih vlasti, preovlađujući je stav da će inflacija popustiti pod pritiskom mjera centralnih banaka, pa nas tako čeka makar nešto lakša 2024. godina. Srbija: Sa 12 na oko pet posto Iako se još uvijek čekaju podaci za decembar, već se može utvrditi da je inflacija u Srbiji u godini za nama iznosila oko 12 posto, a kako predviđaju analitičari, rast cijena bi u 2024. mogao biti upola sporiji, pa bi se kretao oko pet odsto. Marcin Sulewski iz Ipopema Securitiesa kaže za Bloomberg Adriju da bi inflacija u Srbiji u 2024. godini u prosjeku mogla da iznosi između četiri i pet posto, za razliku od prošlogodišnjih 12-13 procenata. – Pretpostavljam da će najveći faktor koji će vući cijene naniže biti cijene hrane. Bazna inflacija i njene komponente ne bi trebalo da znatnije utiču na ukupnu inflaciju, kaže Sulewski. Analitičari banke ING su rekli da za sljedeću godinu očekuju da inflacija nastavi da postepeno usporava. Kako je za našu redakciju rekao analitičar Stefan Posea, oni očekuju da će inflacija na kraju godine iznositi 4,4 posto (što je u okviru ciljanog raspona Narodne banke Srbije od 1,5 do 4,5 posto), a da će godišnji prosjek inflacije iznositi pet posto. Podsjećanja radi, NBS ima nešto optimističnije projekcije pa očekuje da će se inflacija u okvire ciljanog raspona vratiti sredinom godine, dok bi krajem 2024. stopa inflacije bila oko tri odsto. Sjeverna Makedonija: Izbori donose nove pritiske U Sjevernoj Makedoniji postoje oni koji smatraju da će rast cijena nastaviti da usporava, ali postoje i oni koji nisu tako optimistični. – Povećanje zarada u uslovima niske produktivnosti, očekivanja nižeg rasta privatne potrošnje nego do sada, ograničene konkurentnosti domaćih preduzeća i veličine sive ekonomije kao dodatnih negativnih efekata u prosjeku će pomjeriti stopu inflacije sa sedam na osam odsto sljedeće godine, rekao je profesor Bujamin Bela. – Sljedeće godine će se insistirati da se inflacija zadrži na jednocifrenoj stopi, koja bi se kretala do osam posto. Kako je 2024. godina izborna, očekuje se da vladine mjere neće biti restriktivne i da neće usporiti inflaciju za privredu i građane. Zato su preporuke transparentno trošenje, kapitalna ulaganja i ulaganje u ljudski kapital, dodao je. Jesenji podaci centralne banke predviđaju da će inflacija u Sjevernoj Makedoniji sljedeće godine usporiti na od 3,5 do četiri posto i da će se nakon toga stabilizovati na oko dva procenta. Vicepremijer za ekonomska pitanja Fatmir Bitići rekao je da se nada da će inflacija do kraja 2024. usporiti na 2,5 posto, a da će biti ostvaren isti privredni rast kao i ove godine. Hrvatska: Evropa optimističnija od Vlade Iduće godine se očekuje osjetno usporavanje rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj, ali uprkos tome što većina analitičara predviđa da će se inflacija praktično prepoloviti, i dalje će nanijeti popriličnu štetu novčanicima hrvatskih građana. U zavisnosti od toga koga pitate, brojke variraju, ali bi srednja vrijednost mogla biti negdje oko 3,5 posto. Zanimljivo je i da je Evropska komisija po tom pitanju optimističnija od vlasti, dok institucije generalno imaju nešto bolja očekivanja od tržišta. Predviđanja Komisije za sljedeću godinu pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebalo da padne na 2,4 posto, a Vlada je, međutim, budžetske projekcije zasnivala na očekivanoj stopi inflacije od 3,1 posto. Medijan 12 prognoza inflacije globalnih analitičarskih kuća za iduću godinu stavlja inflaciju u Hrvatskoj na nivo od 3,8 posto, dok bi u 2025. trebalo da dodatno uspori, na 2,7 procenata. – Nesporno je da je ekonomija EU u procesu smanjenja inflacije, ali zbog trenutne geopolitičke situacije i procesa deglobalizacije pad ispod dva posto je moguć samo ako dođe do značajnog pada BDP-a, rekao je ekonomski analitičar Neven Vidaković. Dodaje da inflacija ne usporava na dva posto jer EMU nije prepoznala strukturnu inflaciju u kojoj se nalazi. – To je najveći problem”, zaključio je Vidaković. Bosna i Hercegovina: Optimizam i složena struktura I u Bosni i Hercegovini očekuje se stabilizovanje inflacije, ali ova država nosi svoje specifičnosti u pogledu računanja stope rasta cijena. Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, rekao je da uprkos opštem trendu postoje izolovani džepovi gdje inflacija i dalje predstavlja izazov, ali da se ona u BiH prilično stabilizovala. Na domaćem terenu, BiH je već prošla kroz izazovan period koji je rezultirao znatnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno da se zadrži postojeći nivo stabilnosti, rekao je Karamujić. Njegova očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri posto. Nešto manje optimizma pokazao je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu. – Ne smatram da sa zadovoljavajućom dozom pouzdanosti mogu da predvidim kretanje inflacije u BiH i zemljama regiona u 2024, ali ako bih morao da se kladim na nešto, bile bi to stope inflacije između tri i 4,5 posto, navodi. Posebna složenost dolazi iz specifičnog uređenja Bosne i Hercegovine. Dok je Federacija BiH pobijedila inflaciju i na mjesečnom i na godišnjem nivou, to nije slučaj s Republikom Srpskom, gdje cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju stagniraju u oktobru u odnosu na septembar ove godine, a inflacija na godišnjem nivou iznosi 3,8 posto. Slovenija: Ciljanih dva posto tek 2025. Stopa međugodišnje inflacije će nastaviti da se smanjuje u Sloveniji, ako ne bude novih šokova spolja, a mjere monetarne politike bi rast cijena do kraja 2024. godine trebalo da svedu na oko tri posto, predviđaju iz Kancelarije za makroekonomske odnose i razvoj (Umar). U prosjeku bi godišnja inflacija sledeće godine trebalo da iznosi 3,9 posto, što je niže od novembarskih 4,9 procenata. U 2025. godini inflacija bi trebalo da uspori na dva posto, kažu iz kancelarije. Inflacioni rizici uključuju brži rast cijena hrane i otpornije visoke cijene energenata. Slovenija, koja je bila pogođena poplavama i sušom, mogla bi, u slučaju novih ekstremnih vremenskih prilika, zabilježiti nove skokove cijena hrane, upozoravaju iz Umara. Prema projekcijama centralne banke, inflacija će u 2023. iznositi prosječnih 7,5 posto, dok će u naredne dvije godine usporiti na 3,6 i 2,5 procenata. Šta kažu analitičari Bloomberg Adrije Analitički tim Bloomberg Adrije je početkom decembra izradio svoju posljednju kvartalnu makroekonomsku analizu ove godine. Prema njihovim projekcijama, najvišu inflaciju će u 2024. zabilježiti Srbija, a najnižu Slovenija. Rast cijena će tako u