Limometal iz Cazina ispunio sve ciljeve u 2023. godini: Radnici ističu da su kao jedna velika porodica
Marx.ba Decembar donosi rezimiranje uspjeha firmi u našoj zemlji, ali i širom svijeta, kao i pravljenje planova za naredni period. Menadžmenti zajedno sa vlasnicima sagledavaju urađeno u godini koja se završava, jesu li ostvareni zacrtani ciljevi, da li je porasla proizvodnja… U Limometalu iz Cazina imaju razloga da budu zadovoljni postignutim u 2023. godini, jer su ostvareni svi zacrtani ciljevi. Uspješna firma iz Cazina je jedan od lidera na Balkanu u sektoru proizvodnje i prodaje krovno-fasadnih profilisanih limova, a iz godine u godinu raste i širi svoje tržište. Tako je bilo i u godini na izmaku. – Realizirali smo sve planove i ostvarili željene ciljeve u 2023. To je uspjeh svih zaposlenih i upravo sunaši radnici i stručnost naša najveća snaga, kaže Mensur Mulalić, direktor Limometala. U ovoj cazinskoj firmi svi su kao jedna porodica. – Jedan sam od radnika sa najdužim stažom. U Limometalu sam već 25 godina i tu namjeravam zaraditi penziju. Radim na različitim limarsko-krojačkim poslovima, izradi sitne galanterije, pratećih elemenata… Naši proizvodi su poznati širom regiona i Evrope. Svi rade svoj posao i svi se poštujemo. Imam samo riječi hvale za direktora Mensura Mulalića i njegovu porodicu, kojoj su radnici uvijek na prvom mjestu, kaže Osman Akmadžić, jedan od radnika u Limometalu. Alma Toromanović jedna je od četiri žene koje rade u proizvodnji u Limometalu. – Radim već nekoliko mjeseci i sve je dobro. Prezadovoljna sam uslovima za rad, a kolege muškarcirade sve teže poslove, a mi ove lakše, govori Toromanović. Prepoznatljivost Limometala su u prvom redu profilirani trapezni limovi ( TR 15 – atlantic, TR 40 –river, TR 55 – pacifik ), limena lamperija RIO, dampa, falcani pokrivni lim (dupli falc), crijep ploča(biber, segment, una ), samouklapajući lim falco… Proizvode i svu prateću limenu galanteriju zaopremanje kompletnog krova, kao što su sistem odvodnje oborinskih voda, snjegobrani za crijep(Bramac, Biber, Tondach Landdach , Oktavijan, Cezar/ Constant plus, Dioklecijan, Glinex, Valens , Jungmeier mondo, Creaton Rapido), kopče za sljemenjak ( Creaton, Jungmeier, Tondach, Bramac).Firma iz Cazina već godinama je poznata i po limenim garažama, ali i garažama za vrt.
Izvoznici traže alternativne puteve prevoza robe u Crvenom moru: Kombinovanje mora i vazduha
Marx.ba Nakon što su jemenski Huti pojačali napade na brodove u Crvenom moru, što uvećava probleme oko transporta prekookeanskog tereta, izvoznici se bore da pronađu načine, uključujući i vazdušne puteve, kako bi vitalno važnu robu dopremili do kupaca. Kompanije sada pokušavaju preći na takozvani intermodalni transport da bi održale globalne lance snabdijevanja, što uključuje kombinovani morski i vazdušni put, naveo je Reuters. Glavni operativni direktor za vazdušni transport vodećeg njemačkog špeditera Helman Vorldvajd Logistiks, Jan Klajn Lasthues, kaže da to znači da roba prvo treba da se transportuje morem do luke u Dubaiju, odakle se prevozi vazdušnim putem. – Ovaj alternativni put omogućava kupcima da izbjegnu opasnu zonu u Crvenom moru i dugo putovanje oko juga Afrike, rekao je Klajn Lasthues. Naveo je da su mnogi trgovci, posebno u modnoj industriji, već promijenili način uvoza, napuštajući pomorski transporta kao dominantan vid. Militantni Huti iz Jemena, koje podržava Iran, pojačali su napade na brodove u Crvenom moru, koje su započeli 19. novembra kako bi iskazali podršku Hamasu dok se nastavlja izraelska vojna ofanziva u Gazi. Napadi su poremetili ključnu trgovinsku rutu koja povezuje Evropu i Sjevernu Ameriku sa Azijom preko Sueckog kanala i drastično uvećali troškove transporta, jer kompanije nastoje da svoju robu prebacuju alternativnim i često dužim rutama.
Predviđanja Billa Gatesa za 2024. godinu: Jedan pojam posebno prevladava
Marx.ba Šta svijet očekuje u 2024. godini? Iako je to pitanje na koje gotovo niko sa sigurnošću ne može u potpunosti odgovoriti, ne znači da nema ljudi koji mogu dati svoje viđenje i predviđanje. Jedan je od njih i suosnivač Microsofta Bill Gates, koji je na svom blogu objavio svoje predviđanje o onome šta nas čeka u 2024. godini, odnosno kako će tehnologija utjecati na zdravstvo, obrazovanje i radnu snagu. Na čak šest stranica jedan se pojam stalno ponavljao – umjetna inteligencija. Naime, Gates je uvjeren da će upravo umjetna inteligencija potaknuti cijeli niz inovacija. – Inovacije su razlog zbog kojeg su se naši životi toliko poboljšali tijekom prošlog stoljeća. Od struje i automobila do medicine i aviona, inovacije su učinile svijet boljim, napisao je Gates. No Gates je svjestan da se širom svijeta tehnologija ne prihvata na isti način i istom brzinom. Procjenjuje da će u SAD umjetna inteligencija igrati značajnu ulogu za godinu i po do dvije. S druge strane, zemlje u Africi vjerovatno će kaskati i na isti nivo doći tek za tri i više godina. Za Billa Gatesa umjetna inteligencija nije neka novost. O njoj se dugo govori, a neki su oblici u upotrebi već godinama. No priznao je kako je 2023. godine prvi put ozbiljno upotrijebio umjetnu inteligenciju za posao, a to će se samo intenzivirati u nadolazećim godinama. Naveo je kako već postoje dokazi da korištenje tehnologije, kao pomoći na poslu, može pomoći zaposlenicima da napreduju. Od internih AI alata do javno dostupnih chatbotova i različitih alata. No Gates je priznao i da nije baš u potpunosti shvatio kako najbolje iskoristiti umjetnu inteligenciju na poslu. A uvjeren je da se s takvim problemom susreće i velik broj ljudi. – Teško je riješiti se starih navika, napisao je Gates. Jedno od područja koje doživljava najviše promjena pod utjecajem umjetne inteligencije zasigurno je medicina i zdravstvo. Iako se puno radi na razvoju umjetne inteligencije koja bi mogla asistirati ljekarima ili čak bolje od njih detektirati simptome bolesti, Gates ističe kako veliki tehnološki bum u medicini možemo očekivati tek krajem ovog desetljeća. Međutim, priznao je kako je upoznat s nekoliko projekata koji pokušavaju iskoristiti snagu i mogućnosti umjetne inteligencije za rješavanje gorućih medicinskih problema u svijetu kao što su – otpornost na antibiotike, liječenje visokorizičnih trudnoća i procjena rizika od HIV-a. Podsjetimo, Gates preko svoje fondacije ulaže milione dolara u rješavanje zdravstvenih problema širom svijeta, a ponajviše u najsiromašnijim zemljama. Koliko se AI pokazao uspješnim u projektima koje je spomenuo, nije precizirao. Obrazovanje je proteklih godina doživjelo velike promjene. Zbog pandemije su generacije učenika učile na daljinu, savladavale prvo tehnologiju, a onda osnove poput pisanja ili čitanja, i čini se kako će se takve transformacije samo nastaviti. Gates je već ranije spominjao da bi korištenje umjetne inteligencije u učionicama moglo promijeniti način na koji učimo već u sljedećih pet do deset godina. No sad je tu procjenu revidirao. Alate koji koriste AI, a koji su već danas dostupni svima, nazvao je nevjerovatnim. Prije svega, tu je mislio na MATHia i Khanmigo, alate koji mogu uvelike pomoći u učenju i objašnjavanju gradiva djeci. To, ističe Gates, ne znači da će učitelji postati suvišni, već da će pomoću umjetne inteligencije moći pristupiti učenicima na personaliziran način i omogućiti im da iskoriste motivaciju ili pak pronađu motivaciju za pojedine predmete. Ipak, sve će to dodatno opteretiti učitelje, koji će se prvi morati prilagođavati novim tehnologijama u svom poslu, prenosi Zimo.
Evropa usvojila novu direktivu: Na policama će moći biti samo pravi med
Marx.ba Evropski parlament (EP) usvojio je Direktivu o medu kojom se namjerava spriječiti prodaja meda kojem je dodat šećer na tržištu EU. Direktiva je donijeta nakon što je utvrđeno da na evropskom tržištu kupac ima 50 posto šansi da prilikom kupovine meda u trgovinama bude prevaren i pazari falsifikovani med. Naime, kako je saopšteno iz sjedišta EP u Strazburu, dosadašnji sistem deklarisanja, odnosno, oznaka “mješavina EU/ne-EU meda”, godinama je zloupotrebljavan kako bi se na tržište EU uvozio, a potom prodavao falsifikovani pčelinji proizvod. Po novoj Direktivi o medu nove oznake na pakovanjima meda imat će popis svih država iz kojih je na teritoriju EU došao med i to prema razmjeri udjela. Evropski parlamentarci odlučili su da pribjegnu novoj Direktivi o medu i strožijim propisima nakon što je utvrđeno da je od 123 strane kompanije koje uvoze med na tržište EU, čak 70 njih prodavalo med koji sadrži šećerni sirup. Najviše tih kompanija, ukupno 20, kako je istaknuto, bilo je iz Kine, a ostale su iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske. – Evropa ne proizvodi dovoljnu količinu meda da zadovolji sopstveno tržište i uvozi oko 40 posto iz trećih zemalja. Posljednje analize su pokazale da je 46 posto od 320 uzoraka uvezenog meda, nasumično uzetih između novembra 2021. i februara 2022. i analiziranih “vjerovatno falsifikovano”. Zbog toga, šansa da kupac bude prevaren prilikom kupovine meda bila je oko 50 posto, navodi se u izvještaju EP. Po pravilima EU, med koji već prirodno sadrži šećere, mora ostati “čist”, što znači da ne mogu da mu se dodaju sastojci. Iz EP najavljuju da će poslije usvajanja ove Direktive biti obezbijeđen i strožiji inspekcijski nadzor, a inspekcije bi trebale da budu opremljene tako da mogu da detektuju ultrafiltrirani “med”, u kojem praktično nema polena.
Potražnja za SUS motorima traje: Audi odlučio da uspori s elektrifikacijom
Marx.ba Elektrifikacija ostaje u fokusu, ali više ne intenzitetom kako je bilo planirano. Novi izvršni direktor kompanije Gernot Dollner je izjavio da će nastaviti da podstiče prodaju modela pokretanih motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, hibrida i plug-in hibrida te električnih automobila, ali u skladu s tim kako bi svoje distributere učinili sretnima. Posljednjih godina Audi je najavio 20 novih modela do 2026. godine od čega bi njih bar pola bilo električno. Međutim, redoslijed lansiranja pritom nije bio definisan, a sada Dollner tvrdi da je lansiranje klasično pokretanih modela s unutrašnjim sagorijevanjem i plug-in hibrida kratkoročno gledano bolje za potrošače i njih same. – Prvo smo pogledali koji redoslijed i intenzitet lansiranja organizacija može da podnese. Na kraju smo odlučili da to razvučemo da ne bismo preopteretili time i zastupništva, rekao je Dollner za Bloomberg. Nema sumnje, Audi će morati uskoro da krene s lansiranjem novih modela jer Mercedes i BMW rade punom parom, i to svejedno da li govorimo o klasično pokretanim modelima ili električnim novitetima. Audi još uvijek čeka finalizaciju PPE platforme, koja kasni zbog problema Volkswagena sa softverom. Audi Q6 e-tron je poput još nekih Porschea i Bentleyja odlagan u nekoliko navrata. – S ovom trijadom – našim novim električnim vozilima, novom generacijom plug-in hibrida i modelima motora s unutrašnjim sagorijevanjem – robusno smo i fleksibilno pozicionirani za prelaznu fazu, rekao je Dollner. Dodao je da će električna vozila i dalje biti važna za marku jer prednosti tehnologije postaju “korak po korak vidljive potrošačima”.
EIC: 1,2 milijarde eura za strateške tehnologije i kompanije koje rastu
Marx.ba Evropska komisija usvojila je program rada Evropskog vijeća za inovacije (EIC) 2024. Otvara mogućnosti financiranja u vrijednosti od preko 1,2 milijarde eura u 2024. Većina je posvećena malim i srednjim preduzećima i novoosnovanim poduzećima za razvoj i povećanje “dubokih tehnoloških” inovacija u kritičnim područjima kao što su generativna umjetna inteligencija, svemir, kritične sirovine, poluvodiči i kvantne tehnologije. To ide uz odluku EK kojom se dovršava restrukturiranje EIC fonda, koji će primiti kapitalnu injekciju od 585 miliona eura za ulaganje u odabrane tvrtke EIC-a, čime će se prikupiti više od 2 milijarde eura novih ulaganja. Dok je većina sredstava EIC-a otvorena za sva područja tehnologije, 420 miliona eura namijenjeno je novim tehnologijama te malim i srednjim preduzećima i startupima za suočavanje s izazovima koji izravno podržavaju Evropski zeleni dogovor, REPowerEU, Zakon o čipovima, budući Zakon o umjetnoj inteligenciji, Net Zero Industry zakona i druge politike EU, uključujući Novu evropsku inovacijsku agendu. U skladu sa strategijom EK o ekonomskoj sigurnosti, aplikacije u kritičnim područjima kao što su umjetna inteligencija i kvantna tehnologija provjeravat će se za zaštitu stranog vlasništva i ulaganja koje će primijeniti EIC fond. Radni program EIC-a za 2024. detaljno opisuje financiranje u tri glavne sheme: EIC Pathfinder (256 miliona eura) za multidisciplinarne istraživačke timove koji poduzimaju vizionarska istraživanja s potencijalom da dovedu do tehnoloških otkrića (bespovratna sredstva do 4 miliona eura). EIC Transition (94 miliona eura) za pretvaranje rezultata istraživanja u prilike za inovacije, praćenje rezultata generiranih projektima EIC Pathfinder, projektima dokaza koncepta Europskog istraživačkog vijeća i po prvi put otvoren za rezultate projekata iz saradničkih projekata Horizon iz stupa 2/društvenih izazovi (bespovratna sredstva do 2,5 miliona eura). EIC Accelerator (675 miliona eura) za novoosnovana preduzeća i mala i srednja preduzeća za razvoj i povećanje inovacija s potencijalom stvaranja novih tržišta ili poremećaja postojećih (bespovratna sredstva ispod 2,5 miliona eura, ulaganja od 0,5 do 15 miliona eura). 405 miliona eura namijenjeno je ulaganjima kojima će upravljati EIC fond, koji će dobiti dodatnih 180 miliona eura kao nastavak ulaganja u firme odabrane u prethodnim pozivima za EIC akcelerator. EK je također dovršila restrukturiranje EIC fonda prijenosom njegovih udjela na Evropsku investicijsku banku, a zadržala je nadzor nad investicijskom politikom Fonda. Zajedno s mjerama uvedenim u radni program EIC-a, to će EIC fondu omogućiti veću fleksibilnost u upravljanju portfeljem ulaganja, koji već obuhvata više od 500 najperspektivnijih evropskih novoosnovanih preduzeća i firmi s visokim rastom.
Novi indeks digitalne kvalitete života: Pogledajte kako je rangirana Bosna i Hercegovina
N. D. SurfShark je rangirao 121 zemlju svijeta prema pet ključnih metrika kako bi odredio digitalni kvalitet života. Prosječna osoba provede blizu sedam sati svaki dan gledajući u ekran, bilo za posao, zabavu ili komunikaciju, naglašavajući koliko je ljudski život postao digitalan. Kao što se fizičko blagostanje razlikuje od mjesta do mjesta, tako se razlikuje i digitalno blagostanje. Prema SurfSharkovom Indeksu digitalne kvalitete života za 2023., neke zemlje rade bolje od drugih kad je riječ o pružanju dostupnog i pristupačnog Interneta i digitalnih usluga, što u konačnici dovodi do boljeg digitalnog blagostanja. SurfShark je i ove godine rangirajo 121 zemlju (što iznosi 92% svjetske populacije) prema pet ključnih metrika: Dostupnost Interneta: koliko dugo ljudi moraju raditi da bi si priuštili stabilnu internetsku vezu? Pristupačniji Internet pozitivno utječe na digitalnu dobrobit. Kvaliteta Interneta: koliko je brza i stabilna internetska veza? Brz i stabilan Internet pomaže komunikaciji, radnoj učinkovitosti i konzumaciji kvalitetnog sadržaja. E-infrastruktura: koliko je postojeća elektronska infrastruktura razvijena i uključiva, dopuštajući korištenje Interneta za različite aktivnosti. E-sigurnost: sposobnost suzbijanja kibernetičkog kriminala i zaštite privatnosti na Internetu. E-uprava: digitalizacija državnih usluga, smanjenje birokracije i korupcije te povećanje transparentnosti. SurfSharkov izvještaj za ovu godinu objavljen je pod egidom “Evropa prednjači u Indeksu digitalne kvalitete života” jer prvih devet mjesta na ljestvici digitalnog blagostanja opet zauzimaju baš evropske zemlje. Predvodi ih Francuska koja je prva na ljestvici pristupačnosti Interneta, peta po kvaliteti i među 20 najboljih po elektronskoj infrastrukturi, sigurnosti i vladi. Na ovoj listi se Bosna i Hercegovina nalazi na 84. poziciji, a kompletan poredak pogledajte OVDJE.
Robna razmjena BiH i dalje u negativnoj zoni, očekuje se oporavak u 2024. godini
Bloomberg Adria Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine (BiH), i uvoz i izvoz, je i dalje u negativnoj zoni ukoliko pogledamo međugodišnje stope rasta. U razdoblju januar – novembar 2023. godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 15 milijardi i 478 miliona KM, što je za 6,6 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 25 milijardi i 493 miliona KM, što je za 2,6 posto manje nego u uporednom periodu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,7 posto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 15 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2 milijarde i 893 miliona KM, što je za 4,2 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 978 miliona KM, što je pad od 7,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 97,2 posto što se tiče zemalja CEFTA. Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 345 miliona KM, uz pad od 7,4 posto, a uvoz je iznosio 15 milijardi i 16 miliona KM, uz rast od jedan posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 75,6 posto. – Slabija eksterna tražnja oslikala se na kategoriju izvoza, pogotovo kada je riječ o izvozu u Evropsku uniju (EU), koja je najveći spoljnotrgovinski partner BiH. Na nivou prvih 11 mjeseci 2023. godine smanjen je značajno izvoz u Italiju (-27 posto yoy), ali i u Hrvatsku (-4.3 posto yoy) i Sloveniju (-4.1 posto yoy), dok se izvoz u Njemačku (+1.5 posto yoy) i Austriju (+1.2 posto yoy) održao i zabilježio blagi rast, kaže Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije. Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine, povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je, prema mišljenju Petrov Savić doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine. – Ne smijemo isključiti i činjenicu da postoje direktni cjenovni efekti i na uvoz i na izvoz, pogotovo u domenu određenih sirovina čije su cijene niže u odnosu na 2022. godinu. Očekujemo da se u toku 2024. godine poboljša perspektiva razmjene sa inostranstvom, kako se oporavi eksterna tražnja, što će podržati i privredni rast, poručila je Petrov Savić.
Ostavili velike kompanije iza sebe: Amazon proglašen najvećim svjetskim brendom za 2023. godinu
Marx.ba Kako prenosi Euronews Amazon je proglašen za najveći svjetski brend 2023. godine. Vrijednost ove kompanije procijenjena je na 299,28 milijardi dolara uprkos padu od 51 milijardu dolara u protekloj godini. U studiji koju je u utorak objavila agencija za finansijsku analizu TradingPedia, gigant e-trgovine popeo se na ljestvici i preskočio prošlogodišnjeg najboljeg Applea, koji je izgubio 16 posto svoje vrijednosti te “pao” na 297,51 milijardu dolara. Google se našao na trećem mjestu nakon što je povećao svoju vrijedost za skoro 18 milijardi dolara od prošle godine i dostigao 231,38 milijardi dolara. Sjedinjene Američke Države (SAD) su daleko najzastupljenija zemlja kada je riječ o top 20 najuspješnijih brendova. Najveća kompanija koja nije iz SAD-a je južnokorejska tehnološka kompanija Samsung, koja je na šestom mjestu sa 99,66 milijardi dolara. Evropa se samo dva puta nalazi u prvih 20, u oba slučaja zahvaljujući Njemačkoj. Vrijednost Deutsche Telekoma od 62,93 milijarde dolara stavlja ga na 11. mjesto, dok je kompanija za luksuzna vozila Mercedez-Benz na 16. mjestu sa vrijednošću od 58,8 milijardi dolara. SAD i Kina su jasni predvodnici na svjetskoj sceni na listi od 500 najboljih brendova. SAD na ovoj listi imaju 202 brenda, a Kina 79. Njemačka ima sedam brendova među 100 najboljih, a slijede Japan sa šest, Južna Koreja sa četiri i Velika Britanija sa tri.
Analiza Economista: Koja svjetska ekomonija je najbolje prošla kroz 2023.
Marx.ba Gotovo svi su očekivali globalnu recesiju 2023., dok su se čelnici centralnih banaka borili protiv visoke inflacije. Bili su u krivu. Globalni BDP vjerovatno je porastao za tri posto, tržišta rada su izdržala, inflacija je na putu dolje, a berze su porasle za 20 posto. Economist je prikupio podatke o pet ekonomskih i finansijskih pokazatelja (inflacija, “širina inflacije”, BDP, zaposlenost i rezultati berze) za 35 uglavnom bogatih zemalja. Poredali su ih prema tome koliko su uspjeli u ovim mjerama, stvarajući ukupnu ocjenu za svaku. Na vrhu liste, već drugu godinu zaredom, nalazi se Grčka, što je zaista izvanredan rezultat za ekonomiju koje je donedavno bila sinonim za loše upravljanje. Drugo mjesto je zauzela Južna Koreja, treće SAD, a Kanada i Čile ne zaostaju puno. U međuvremenu, usporile su ekonomije sjeverne Evrope, uključujući Britaniju, Njemačku, Švedsku i Finsku na zadnjem, odnosno 35. mjestu. Borba s rastućim cijenama bila je veliki izazov u 2023. Economistova prva mjera razmatra temeljnu inflaciju, koja isključuje nestabilne komponente kao što su energija i hrana i stoga je dobar pokazatelj temeljnog inflatornog pritiska. Japan i Južna Koreja zadržali su cijene. U Švicarskoj su osnovne cijene porasle za samo 1,3 posto na godišnjem nivou. Međutim, drugdje u Evropi mnoge se zemlje još uvijek suočavaju s ozbiljnim pritiskom. Na primjer, u Mađarskoj temeljna inflacija iznosi oko 11 posto na godišnjem nivou. Finska se također muči s time, prenosi Lider. U većini zemalja inflacija je sve manje ukorijenjena, a Economist je to mjerio “širinom inflacije”, koja izračunava udio artikala u potrošačkoj košarici cijena gdje cijene rastu za više od dva posto godišnje. Centralne banke u zemljama poput Čilea i Južne Koreje agresivno su povećale kamatne stope 2022., prije nego mnoge druge u bogatim zemljama. Čini se da je to bila pametna taktika. U Južnoj Koreji inflacija je osjetno pala, a jednako dobre (i bolje) rezultate su ostvarili SAD i Kanada. Sljedeće dvije mjere koje je Economist uzeo u obzir su rast zaposlenosti i BDP-a. Zaključak je da nigdje nije bilo spektakularno dobro u 2023., ali samo je mali broj zemalja zabilježio pad BDP-a. Irska je bila najlošija, s padom od 4,1 posto (makar postoje veliki problemi s mjerenjem irskog BDP-a). Velika Britanija i Njemačka također su imale loše rezultate. Njemačka se bori s posljedicama šoka cijena energije i rastuće konkurencije uvezenih kineskih automobila. Velika Britanija se još uvijek nosi s posljedicama Brexita. SAD je dobro prošao i na BDP-u i na zapošljavanju. Imao je koristi od rekordno visoke proizvodnje energije kao i učinaka velikodušnog fiskalnog poticaja provedenog 2020. i 2021. Najveća svjetska ekonomija možda je povuklo druge zemlje prema gore. Zaposlenost u Kanadi mudro značajno je porasla. Bez obzira na rat s Hamasom, Izrael, koji SAD smatra svojim najvećim trgovinskim partnerom, četvrti je u ukupnom poretku.