Šta kažu novi podaci: Da li su šefovi zaista povratili moć u 2023. godini
Marx.ba Otkako je nastupila pandemija prije skoro četiri godine (ako posmatramo globalno), nastao je opšti haos i kolaps u cijelom svijetu, a posebni izazovi su se ispoljili na tržištu rada. Uveden je rad od kuće, kao norma u brojnim kompanijama, a sa njim je došla i određena doza fleksibilnosti koje se zaposleni sada ne žele odreći. Vratiti osoblje u kancelarije, uvesti hibridni režim rada ili dopuštati rad od kuće – to su pitanja sa kojima se suočavaju firme, premda su neke dosta striktnije od drugih. Također, oprečni stavovi i medijski članci nas navode da se zapitamo: Šta je, zapravo, istina? Da li kancelarije polako umiru, ili će ponovo oživjeti u punom sjaju? Ako je vjerovati pisanju BBC-ija, izgleda je višegodišnja borba između poslodavaca i zaposlenih, ipak, konačno završena – i to u korist ovih prvih. Podsjeća se, međutim, da su radnici još na početku covida-19 “imali prednost” nad šefovima, uglavnom jer su im okolnosti olakšavale rad od kuće, ali i zbog tvrdoglavosti, odnosno odbijanja da se vrate nazad u ofis. Ipak, ova godina je bila prelomna, jer šefovi prvi put u četiri godine vode glavnu riječ kada se radi o ovim konkretnim pitanjima. Svakako, to ne znači da je fleksibilnost radnika “ubijena”, ali će većina morati da se vrati u kancelarije. Tačnije, prema stavu stručnjaka, budućnost hibridnog radnog okruženja će uglavnom zavisiti od volje poslodavaca. Na pragu 2024. godine, jasno je da su šefovi ogromnim dijelom povratili svoju moć, ipak – ta moć nije apsolutna. Na primjer, dosta radnih mjesta omogućuje i iziskuje fleksibilnost, te je važno pronaći kompromis. Ima i izuzetaka, odnosno industrija gdje će zaposleni nastaviti da “vode glavnu riječ” u odnosu na poslodavce, kao što je slučaj sa trenutno najtraženijim radnim mjestima – npr, onim vezanim za razvoj vještačke inteligencije.
Ostvaruju promet u milijardama: Ovo je top 10 online trgovina u Evropi
Marx.ba Evropa je jedno od najvećih eCommerce tržišta na svijetu, zajedno s Kinom i SAD. Dom je velikih online maloprodajnih kompanija kao što su Ikea, Zalando i Otto. No, kojih je tačno 10 najvećih internet trgovina na Starom kontinentu, u svom je tekstu je otkrio Ecommercenews.eu. Kada promatrate e-trgovinu u Evropi, ne možete zaobići velike eCommerce kompanije izvan kontinenta, poput američkih divova Amazona i eBaya ili azijskih maloprodajnih divova poput Alibabe i Tencenta. Ali Evropa ima mnogo toga za ponuditi. Postoje online trgovci koji su veliki u nekoliko zemalja širom Evrope ili dalje u inozemstvu, kao što su H&M, Carrefour i Ikea. Međutim, postoje i eCommerce kompanije koje su prilično velike na domaćem tržištu, ali nisu toliko poznate evropskim potrošačima izvan matične zemlje. Uzmimo za primjer Wehkamp, veliku nizozemsku internet trgovinu koja je započela kao firma za narudžbu poštom 1952. godine. Svake godine je među 10 najboljih internet trgovina u Nizozemskoj, ali izvan granica zemlje jedva da je neko čuo za nju. Najveće eCommerce kompanije u Evropi dolaze iz zemalja zapadne Evrope koja doista dominira evropskom eCommerce industrijom, budući da je činila približno 68 posto ukupnog evropskog online maloprodajnog prometa u 2017. godini. Ta se dominacija također može vidjeti u prvih 10 online trgovaca u Evropi jer je među deset najvećih eCommerce firmi njih tri iz Njemačke i tri iz Francuske. Nizozemska istraživačka kompanija Veraart Research u svom sistemu ima maloprodajni indeks koji rangira 20 najboljih online trgovaca u Evropi. Poredali su eCommerce kompanije aktivne u Evropi prema prometu. Ovo je njihovih 10 najvećih online trgovina u Evropi, prema ostvarenom prometu u milijardama eura.
Liga prvaka ima parove osmine finala: Za koliko se navca bore klubovi
N. D. Učešće u UEFA Ligi prvaka može se pokazati izuzetno unosnim za jedan fudbalski klub. Evropski elitni timovi ga tretiraju kao vrhunsko takmičenje jer nastupi mogu donijeti više prihoda, posebno ako klub dostigne posljednju fazu turnira. A trenutno se stiglo do osmine finala. Danas su izvučeni parovi, pa će tako u borbi za osam najboljih igrati Porto – Arsenal, Napoli – Barcelona, PSG – Real Sociedad, Inter – Atletico, PSV – Borussia Dortmund, Lazio – Bayern, Kopenhagen – Manchester City i Leipzig – Real Madrid. Za sezonu 2023/24, organizatori takmičenja najavili su da će ukupni fond nagrada biti isti kao prošle sezone na 2,03 milijarde eura. Novčana nagrada za prvaka prošle sezone, tim Manchester Cityja iznosila je su oko 80 miliona eura i to je ono što je zarađeno tokom cijelog turnira od Evropske fudbalske federacije. Ovog puta, pobjednik Lige prvaka 2023/2024 mogao bi biti plaćen maksimalno 85,14 miliona eura, ali to bi se oslanjalo na to da će imati savršenu kampanju od početka do kraja takmičenja. Najveći dio novca (55%) od ukupnog nagradnog fonda se distribuira među klubovima kao nagrada za njihove rezultate u takmičenju. Ostalih 45% fonda je podijeljeno na kompletna 32 učesnika grupne faze na dva različita načina. Oko 30% novčane nagrade (oko 600 miliona eura) isplaćuje se za sva 32 kluba u grupnoj fazi na osnovu algoritma koeficijenata koji rangira njihov evropski nastup u periodu od 10 godina. Timovi se zatim rangiraju prema ovom algoritmu od br. 1 do broja 32, sa bonus poenima za podizanje evropskih trofeja, prije nego što se novac isplati u dionicama prema rangu tima. Najnižerangirani tim zarađuje jednu dionicu (1,137 miliona eura), dok prvorangirani 32 dionice (36,38 miliona eura). Stage Prize Money Winner €20m (£17.1m/$21.6m) Runner-up €15.5m Semifinalists €12.5m Quarterfinalists €10.6m Round of 16 €9.6m Group-stage wins €2.8m Group-stage draws €930k Reaching group stage €15.64m (£13.37m/$16.89m) Dodatnih 300 miliona eura (15% od ukupnog novca) biće dostupno kao dio prihoda od emitovanja kada se završe svi dogovori o emitovanju širom kontinenta. Nacionalnoj federaciji za svaku zemlju predstavljenu u UEFA Ligi prvaka obezbjeđuje se udio ovog novca na osnovu proporcionalne vrijednosti svakog TV tržišta. Svaka nacionalna federacija zatim distribuira taj novac klubovima koji učestvuju u Ligi prvaka na osnovu.
Luksuz bez premca: Prave zgradu u kojoj svaki stan ima privatni vodopad
Marx.ba U Dubaiju će do 2026. godine biti izgrađen novi luksuzni toranj pod nazivom Eywa, koji će se pridružiti ostalim impresivnim građevinama. Dubai ima sklonost ka luksuzu, a njegove zgrade i hoteli uvijek opravdaju očekivanja. Sada je još jedna izvanredna građevina spremna da se pridruži tom visokom luksuzu, a nazvana je i inspirisana „Drvetom života“ iz filma „Avatar“. Eywa će postati novi toranj u Dubaiju sa 48 stanova od kojih će svaki koštati oko 2,8 miliona dolara. Svi stanovi će imati pogled na obalu, kao i privatne vodopade te dekoraciju od drveća banana. Zainteresovani mogu birati između stanova s 2, 3, 4 ili 5 spavaćih soba. Na zadnjem spratu će biti dva luksuzna penthausa. Stanovi će imati privatne vodopade, privatne bazene, zatvorene i otvorene bioskope, vrhunski spa centar i privatne restorane s pet zvjezdica.
JYSK ponovo povećava plaće: Prosječno povećanje za 23,7 posto
Marx.ba JYSK, danski maloprodajni lanac, kontinuirano ulaže u svoje zaposlene kroz edukacije i školovanja, sisteme bonusa, ali i kontinuiranim ulaganjem u povećanje plaća. Tako će zaposleni u prodavnicama ući u 2024. godinu sa prosječnim povećanjem plaća od 23,7 posto, dok će za neke to povećanje iznositi čak 37 posto. Vesna Kukić Lončarić, Country Director za JYSK Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija, istakla je da je ponosna na ovo značajno povećanje plaća zaposlenih u prodavnicama, bez obzira na poziciju na kojoj rade. – Naši zaposleni su naš najvrijedniji resurs i trudimo se da im osiguramo pozitivno radno okruženje, ali i da budemo konkurentan poslodavac. Pored značajnog povećanja plaća, čiji je ukupni iznos za narednu godinu gotovo 687 hiljada KM, ponosni smo na činjenicu da naši zaposleni imaju mogućnost da ostvare bonuse u zavisnosti od rasta prometa pojedine prodavnice u odnosu na prethodnu godinu, a koji je kroz 2023. godinu isplaćen u iznosu većem od 335 hiljada KM, izjavila je Vesna Kukić Lončarić, Country Director za JYSK Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija. Osim povećanja plaća, JYSK je uz svoj tradicionalni godišnji party, kada zatvara sve svoje prodavnice na dva dana, i ove godine svojim zaposlenima osigurao da zadnji dan u godini ostanu kod kuće u krugu najbližih i u pripremama za doček Nove godine. Povećanje plaće odražava predanost JYSKa njegovanju pozitivnog i nagrađivanog radnog okruženja, u skladu sa temeljnim vrijednostima kao što su timski rad, posvećenost kupcu i izvrsnost u poslu. JYSK vjeruje da ulaganjem u svoje zaposlene jača zajednicu te stvara prostor za napredak postojećih zaposlenika, ali i privlači potencijalne nove. Upravo briga o svojim zaposlenima čini JYSK jednim od najpoželjnijih poslodavaca u BiH, a to je prepoznato i u svijetu. To pokazuje međunarodno istraživanje američkog poslovnog časopisa Forbes iz 2023. godine u kojem je ispitano 170.000 ljudi iz 55 zemalja, a od učesnika je zatraženo da ocijene kompanije prema aspektima kao što su imidž, utjecaj na privredu, razvoj talenata i društvene odgovornosti. Na konačnu listu ušlo je 700 kompanija koje su dobile najviše ukupnih bodova među kojima je i JYSK.
Evropska unija ulaže 50 miliona eura u startupe koji rade na “umjetnoj” hrani
Marx.ba Evropska unija objavila je plan investiranja 50 milijuna eura sljedeće godine kako bi pomogla start-upovima i malim preduzećima u proširivanju proizvodnje alternativnih proteina korištenjem metoda poput precizne fermentacije. Ova investicija, ostvarena kroz Evropsko vijeće za inovacije (EIC) Radni program za 2024. godinu – unutar glavnog programa EU, Horizon Europe – ima za cilj “unaprijediti održivost, učinkovitost i otpornost europskog lanca opskrbe hranom”. Precizna fermentacija koristi organizme poput kvasca za proizvodnju životinjskih proteina – poput whey i casein proteina – i drugih sastojaka koji pružaju poznati okus i teksturu hrane poput sira, mesa i jaja, a sve bez upotrebe životinja u samoj proizvodnji. Finansiranje, koje dolazi kroz EIC-ov Accelerator Challenge, ima za cilj podržati razvoj “izvodljivih alternativa koje dopunjuju poljoprivredu”, proizvodeći hranu bogatu proteinima i drugim hranjivim tvarima, prenosi Tech.eu. – Izvrsno je što je EIC prepoznao potencijal precizne fermentacije kao prekretničkog faktora u hranjenju rastuće populacije Evrope, poboljšavajući javno zdravlje i smanjujući našu ovisnost o uvozu. Također je vrlo dobrodošlo što ovo finansiranje ima za cilj razvijati nove načine proširivanja proizvodnje – suočavajući se s nedostatkom infrastrukture u Evropi te proučavanje drugih ključnih područja poput prihvatanja potrošača, regulatornog odobrenja i podrške ulasku ovih namirnica na evropsko tržište, izjavila je Acacia Smith, viša upraviteljica politika u Good Food Institute Europe. Ovog mjeseca, Ujedinjeno Kraljevstvo također je predstavilo Nacionalnu viziju za inženjersku biologiju, plan vrijedan 2 milijarde funti, kako bi ubrzalo biotehnološke inovacije, uključujući hranu dobivenu iz stanica i fermentiranu hranu, kao dio trajne posvećenosti globalnom smanjenju utjecaja emisija ugljika iz hrane.
Hyundai i Kia osmislili auto gumu s integriranim lancima za snijeg
Marx.ba Neobična tehnološka inovacija stiže iz južnokorejske automobilske grupacije, čiji su stručnjaci iz Hyundaija i Kije osmislili novu tehnologiju za pretvaranje običnih automobilskih guma u gume s lancima za snijeg. U njihovom konceptu u samu gaznu površinu gume integrirani su lanci za snijeg, u redovnom režimu skriveni unutar standardne strukture gume, odnosno u njezinim radijalno postavljenim utorima. Na zahtjev vozača, samo pritiskom na tipku u kabini, ti lanci mijenjaju oblik, pa se izdižu iznad gazne površine i tako pomažu u prianjanju u slučaju naglih promjena uvjeta na cesti. Zatekne li vas, dakle, s ovim gumama snijeg na cesti iznenada, nećete morati niti izaći iz automobila kako bi na njega postavili lance. Tajna inovacije je u metalnoj leguri od koje su “lanci” načinjeni. Ona ima mogućnost “pamćenja” oblika. Lancima je tako predefiniran oblik u kojem vire iz šara u gumi, ali su umjetno postavljeni u drugi oblik, onaj kada su skriveni. Kada vozač pritisne spomenutu tipku za aktiviranje lanaca, do njih stiže električni impuls, koji uzrokuje da se materijal vrati u zapamćeni oblik, tj. da lanci izvire iz profila gume, povećavajući tako trenje na snijegu, a samim time i stabilnost i sigurnost vožnje. Kako to u teoriji izgleda, najbolje je pogledati na priloženom videu. Iz Hyundaija i Kije poručuju da su već pokrenuli proces patentiranja ove tehnologije te da planiraju razmotriti njezinu masovnu proizvodnju. Izrazili su i nadu da će jednog dana ova inovacija naći svoj put i do njihovih automobila, donoseći tako novo visokotehnološko rješenje koje ima izravne pozitivne učinke za kupce, prenosi Autonet.
Aukcije: Messijevi dresovi sa Svjetskog prvenstva u Kataru prodati za 7,8 miliona dolara
Marx.ba Šest dresova koje je Lionel Messi nosio tokom trijumfalne trke Argentine na Svjetskom prvenstvu 2022. u Kataru prodato je za 7,8 miliona dolara na aukciji u Njujorku. Aukcijska kuća Sotheby’s saopštila je da je cijena kompleta majica srušila prethodni rekord u prodaji predmeta koji je povezan sa igračem, što ga čini najvrijednijim sportskim suvenirnicama na aukciji ove godine, prenosi Reuters. Kolekcija je uključivala i dres koji je Mesi nosio tokom prvog poluvremena finala protiv Francuske u Kataru. – Ove historijske majice ne samo da predstavljaju opipljiv podsjetnik na jedan od najvažnijih trenutaka u historiji sporta, već su u principu povezane sa vrhuncem u karijeri najodlikovanijeg fudbalera u historiji, rekao je Bram Vahter, direktor aukcijske kuće. Inače, dres košarkaša Michaela Jordana sa prve utakmice finala NBA lige 1998. godine, drži rekord po najvišoj cijeni plaćenoj za sportsku odjeću nošenu tokom neke utakmice, prodat je za 10,1 milion dolara.
Zaustavljen trend pada cijene: Nafta poskupjela na kraju sedmice
Marx.ba Nafta je u današnjem azijskom trgovanju blago porasla. Nafta raste zbog znatno slabijeg dolara, što je posljedica izgleda za smanjenje ključne kamatne stope u SAD-u. Budući da se sirovom naftom trguje u američkoj valuti, potražnja za crnim zlatom izvan zone dolara često se povećava kada vrijednost dolara padne. Barel West Texas Intermediate nafte od 159 litara za isporuku u januaru trgovao se za 71,77 dolara do poslijepodneva po singapurskom vremenu, 19 centi više nego u četvrtak. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u februaru poskupila je 23 centa na 76,84 dolara. Moguće labavljenje monetarne politike u SAD također bi moglo pogodovati tamošnjoj ekonomiji i povećati potražnju za naftom, benzinom i dizelom, javlja njemačka novinska agencija dpa. Unatoč tome što je cijena nafte porasla, njene cijene ostaju blizu najniže vrijednosti u posljednjih šest mjeseci. Od strane dobavljača nafte i dalje postoji skepsa prema proizvodnoj politici zemalja članica naftne udruge Opec+, a tržište nafte sumnja da će do prognoziranog smanjenja proizvodnje doista doći. S druge strane, povećava se ponuda iz drugih naftom bogatih zemalja, poput SAD.
CBBiH: Procjenjuje se nastavak slabljenja inflatornog pritiska i u prvom kvartalu 2024. godine
Marx.ba Centralna banka BiH (CBBiH) objavila je brza procjena BDP-a u drugom polugodištu 2023. godine i inflacije u kratkom roku. – Očekivanja u pogledu ekonomske aktivnosti nisu se značajno promijenila od septembarskog kruga brzih procjena BDP-a. Godišnja stopa rasta realnog BDP-a za treći kvartal korigovana je naviše za 0,6 procentnih poena na 1,5%, djelimično zbog korekcije službenih historijskih podataka. – Naša preliminarna procjena jačine ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu iznosi 1,4% na godišnjem nivou. – Prema srednjoročnoj projekciji makroekonomskog modela u BiH iz novembra, očekivani rast realnog BDP-a u 2023. godini iznosi 1,6%, što je veoma usklađeno sa sadašnjim rezultatima modela za brze procjene trenutne ekonomske aktivnosti. – Očekujemo kako će godišnja inflacija značajno usporiti do kraja godine. Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 2,1%, a temeljna inflacija 4,6% u posljednjem kvartalu 2023. godine. – Preliminarna procjena ukupne inflacije za prvi kvartal 2024. godine iznosi 2,0%, a temeljne inflacije 4,4%. – Nešto niža trenutno procijenjena stopa ukupne inflacije za 2023. godinu (6,1%), u odnosu na objavljene sa jesenjim krugom srednjoročnih makroekonomskih projekcija (6,3%), u znatnoj mjeri je posljedica nastavka trenda neočekivano brzog usporavanja inflacije u odnosu na prethodne mjesece, poručili su iz CBBiH.