Trumpovo pismo Predsjedništvu BiH: Uvodimo carine BiH od 30 posto
Marx.ba Predsjednik SAD Donald Trump najavio je u ponedeljak, 7. jula 2025. godine carine na uvoz iz Bosne i Hercegovine od 30 posto i one stupaju na snagu 1. avgusta. Trump je najavio carine i driugim državama u pismima liderima zemalja. U slučaju BiH trenutno pismo je stiglo predsedavajućoj predsjedništva BiH Željki Cvijanović. Pisma su ista, osim što se razlikuju po carinskoj stopi koja se uvodi pojedinačnim zemljama. Tramp pisma počinje navodeći da mu je “velika čast” da pošalje pismo koje demonstrira snagu i posvećenost trgovinskih odnosa SAD i date zemlje i “činjenicu da su SAD prisatale da nastave da rade” s tom zemljom, uprkos, kako je naveo “značajnom trgovinskom deficitu” SAD s tom zemljom. On dalje poziva lidera zemlje da ta zemlja učestvuje u “izvanrednoj ekonomiji SAD, tržištu koje je daleko broj jedan u svijetu”. Nakon toga, osvrnuo se na deficite u trgovini. – Godinama smo raspravljali o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita uzrokovanih carinskim i necarinskim politikama i trgovinskim barijerama Bosne i Hercegovine. Naš odnos je, nažalost, daleko od recipročnog Počevši od 1. augusta 2025. godine, Bosni i Hercegovini ćemo naplaćivati carinu od samo 30 posto na sve proizvode poslane u Sjedinjene Američke Države, odvojeno od svih sektorskih carina. Roba koja se pretovara radi izbjegavanja više carine bit će podvrgnuta toj višoj carini. Molimo vas da shvatite da je broj od 30 posto daleko manji od onoga što je potrebno za uklanjanje razlike u trgovinskom deficitu koju imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carine ako Bosna i Hercegovina ili firme u vašoj zemlji odluče graditi ili proizvoditi proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama i, zapravo, učinit ćemo sve što je moguće da brzo, profesionalno i rutinski dobijemo odobrenja koja su potrebna za njih. Drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica, naveo je u pismu i najavio da će u slučaju povećanja carina koje bi uvela BiH, iznos tog povećanja dodati na carine od 30 posto.
Koje su najjeftinije, a koje najskuplje zemlje u Evropi: Gdje je na toj listi Bosna i Hercegovina
Marx.ba Cijene se značajno razlikuju među zemljama u Evropi. Značajne razlike postoje čak i između susjednih zemalja poput Austrije i Mađarske – ili Njemačke i Poljske. No, koje su najskuplje i najjeftinije zemlje širom evropskog kontinenta? Od 2024. godine, od 36 zemalja, Švicarska je najskuplja, s cijenama na 184 posto prosjeka Evrope odnosno 84 posto više od prosjeka. Turska je najjeftinija, s cijenama na 47 posto prosjeka EU, što znači da su 53 posto niže od prosjeka EU. Zbog toga je Švicarska 3,9 puta skuplja od Turske, što otkriva oštar kontrast u nivoima cijena širom Evrope. U EU, Luksemburg je najskuplja zemlja, s cijenama 51 posto višim od prosjeka EU. Bugarska i Rumunija su najjeftinije članice, s 57 posto prosjeka EU. To znači da je Luksemburg oko 2,7 puta skuplji od Bugarske i Rumunije, što pokazuje značajnu, ali manju razliku u usporedbi s razlikom između Švicarske i Turske, navodi u svojoj analizi Euronews. Deset zemalja EU ima cijene iznad prosjeka EU a među njima su Danska (143 posto) i Irska (141 posto), koje slijede Luksemburg kao najskuplje. Među četiri najveć e ekonomije EU, Njemačka s cijenama koje su na nivou od 109 posto kao i Francuska sa 108 posto, su nešto iznad prosjeka, dok su Italija (98 posto) i Španija (91 posto) ispod, prenose Financije. Zapadnoevropske i sjevernoevropske zemlje obično imaju visoke nivoe cijena. Švicarska, Island, Luksemburg, Danska, Irska, Norveška i Finska pokazuju znatno iznadprosječne cijene. To su općenito zemlje s visokim dohotkom, jakim valutama i višim troškovima života. Svih pet nordijskih zemalja – Danska, Finska, Švedska, Norveška i Island – također se dosljedno nalaze pri vrhu. Nasuprot tome, zemlje srednje i istočne Evrope općenito imaju niže razine cijena. Rumunija, Bugarska, Mađarska, Poljska i baltičke države Latvija, Litva i Estonija, sve su ispod prosjeka EU. Te regije obično bilježe niže troškove rada. Nivo cijena niža je i u zemljama kandidatkinjama za EU. To uključuje Tursku, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu. Dvije zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) – Švicarska i Island – zauzimaju prvo i drugo mjesto 2024. godine, a Norveška je na šestom mjestu. Nivo cijena značajno varira među različitim kategorijama. Na primjer, nivo cijena alkohola i duhana u EU bio je gotovo tri puta viša u Irskoj (205 posto), najskupljoj zemlji, nego u Bugarskoj (69 posto), kao najjeftinijoj. Indeksi nivoa cijena dobar su način da shvatimo koliko su roba i usluge skupe ili jeftine u svakoj zemlji. Oni uspoređuju nacionalne nivoe cijena s prosjekom EU i izračunavaju se s pomoću pariteta kupovne moći (PKM). Prema Eurostatu, pariteti kupovne moći (PPP) djeluju poput umjetne zajedničke valute, jer pokazuju koliko ljudi mogu kupiti s istim iznosom novca u različitim zemljama. Rezultati se temelje na istraživanjima cijena koja obuhvataju više od 2.000 potrošačkih dobara i usluga, provedenih u 36 evropskih zemalja. Postoji nekoliko indeksa nivoa cijena koji uspoređuju troškove različitih roba i usluga – kao što su hrana, piće, odjeća, hoteli i drugo. Uz ove pojedinačne ili skupne indekse, postoje dva glavna pokazatelja koja pokazuju “ukupan” nivo cijena roba i usluga široke potrošnje: Jedan je stvarna individualna potrošnja (AIC), koja mjeri svu robu i usluge koje domaćinstva stvarno konzumiraju. Uključuje potrošačka dobra i usluge koje domaćinstva direktno kupuju, kao i usluge koje pružaju neprofitne institucije. Pokazatelj također uključuje usluge koje pruža vlada za individualnu potrošnju, kao što su zdravstvene i obrazovne usluge. Drugi pokazatelj su izdaci za konačnu potrošnju domaćinstva (HFCE), koji proučava ukupnu potrošnju na pojedinačna dobra i usluge rezidentnih kućanstava. Drugim riječima, AIC promatra šta domaćinstva koriste – uključujući usluge za koje ne plaćaju direktno – a HFCE pokazuje na što troše novac.
Kako napisati CV i motivacijsko pismo koje privlači pažnju
Marx.ba U savremenom tržištu rada, prvi utisak često je presudan. U većini slučajeva, taj prvi utisak ostavljaš upravo putem svog CV-a i motivacijskog pisma. I dok se na jedno radno mjesto prijavljuju desetine ili čak stotine kandidata, kvalitetno pripremljena prijava može odlučiti da li ćeš biti pozvan na razgovor – ili ostati neprimijećen. Profesionalan i jasan CV CV (ili biografija) treba biti jasan, pregledan i usmjeren na ono što poslodavca zanima. Umjesto opširnih opisa, fokus treba biti na konkretnim informacijama i rezultatima koje si ostvario. Uobičajena struktura CV-a obuhvata: lične podatke, kratak profil ili uvod, radno iskustvo, obrazovanje, vještine, jezike, te dodatne aktivnosti ili certifikate. Poželjno je da CV ne prelazi jednu do dvije stranice. Posebno je važno naglasiti postignuća. Umjesto da napišeš da si radio u prodaji, mnogo više govori ako napišeš da si, primjerice, „povećao mjesečni promet za 25% u roku od šest mjeseci“. Takvi konkretni rezultati poslodavcu pružaju jasnu sliku o tvom doprinosu. Motivacijsko pismo: Više od formalnosti Za razliku od CV-a, motivacijsko pismo pruža prostor da objasniš zašto želiš određeni posao i šta te motivira da se pridružiš baš toj firmi. Ipak, greška koju mnogi prave jeste da samo prepričavaju sadržaj CV-a. Dobar uvod u pismu treba jasno naznačiti tvoju zainteresiranost za poziciju, ali i poznavanje same firme. Srednji dio koristi da istakneš kako tvoje vještine, iskustvo i vrijednosti odgovaraju njihovim potrebama, dok u zaključku možeš izraziti spremnost za razgovor ili daljnju komunikaciju. Važno je da pismo bude personalizirano, bez općih fraza koje se mogu poslati na deset različitih oglasa. Poslodavci prepoznaju kada je neko stvarno uložio trud u prijavu. Završna preporuka I CV i motivacijsko pismo treba da budu prilagođeni poziciji na koju se prijavljuješ. Ne postoji univerzalan format koji odgovara svima. Prije nego što pošalješ prijavu, pažljivo pročitaj oglas i pokušaj u dokumentima odgovoriti upravo na ono što ta firma traži. Pravopis, stil, urednost i jasnoća – sve su to detalji koji, kada se pravilno uklope, čine razliku između prosječne i upečatljive prijave.
U BiH u maju depoziti povećani na 34,29 milijardi KM
Marx.ba U BiH ukupni depoziti domaćih sektora na kraju maja iznosili su 34,29 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 70,8 miliona KM ili 0,2 posto, objavila je Centralna banka BiH. Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 88,3 miliona KM ili 0,5 posto, privatnih preduzeća za 20,6 miliona KM ili 0,3 posto, te vladinih institucija za 41,9 miliona KM ili jedan posto. Depoziti na mjesečnom nivou smanjeni su kod nefinansijskih javnih preduzeća za 75,6 miliona KM ili 3,9 posto, te ostalih domaćih sektora za 4,3 miliona KM ili 0,2 posto. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u maju iznosila je 7,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,41 milijardu KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,79 milijardi KM ili 10,8 posto, privatnih preduzeća za 576,3 miliona KM ili osam posto, vladinih institucija za 48,5 miliona KM ili 1,1 posto, te ostalih domaćih sektora za 161,9 miliona KM ili 8,7 posto. Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 161,3 miliona KM ili 7,9 posto.
U maju u BiH porast broja turista za 30,2 posto u odnosu na april
Marx.ba U Bosni i Hercegovini u maju 2025.godine turisti su ostvarili 202.688 posjeta, što je više za 30,2 posto u odnosu na april 2025. i za 4,9 posto više u odnosu na maj prošle godine. Turisti su u maju u BiH ostvarili 399.599 noćenja, što je više za 24,2 posto u odnosu na april 2025. i za 5,2 posto više u odnosu na maj 2024. godine. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja u maju učešće domaćih turista bilo je 31,9 posto dok je 68,1 posto bilo učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista bio je veći za 41,1 posto u odnosu na april 2025. i 10 posto u odnosu na maj 2024. godine. Broj noćenja stranih turista u maju bio je veći za 17,6 posto u odnosu na april 2025. i tri posto u odnosu na maj 2024. godine. U aprilu 2025. godine, u strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Srbije sa 11 posto, Turske sa 10,4 posto, Hrvatske sa 10 posto, Slovenije sa 6,9 posto, Kine sa 4,9 posto, Njemačke sa 4,6 posto i Sjedinjenih Američkih Država sa 4,3 posto, što zajedno čini 52,1 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 47,9 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH. Turistima je u maju 2025. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 22.178 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je za 3,5 posto više u odnosu na maj 2024. godine. Također, bilo je dostupno 49.674 raspoloživih kreveta što predstavlja povećanje od 7,4 posto u poređenju s istim mjesecom 2024. godine.
Nakon odluke grupe OPEC+: Nafta jutros jeftinija
Marx.ba Nafta je u ponedjeljak jeftinija nakon što je OPEC+ iznenadio tržišta objavom da će u avgustu povećati proizvodnju više nego što se očekivalo, dok su neizvjesnosti oko američkih carina i njihovog mogućeg utjecaja na globalni ekonomski rast vršile pritisak na očekivanja potražnje. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu tako su jeftiniji za 47 centi, te se njima trguje po cijeni od 67,83 američkih dolara (62,84 eura) po barelu, dok se WTI naftom iz SAD trguje po cijeni od 66,05 dolara (61,21 euro), što je smanjenje od 0,95 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici, poznati kao OPEC+, u subotu su dogovorili povećanje proizvodnje za 548.000 barela dnevno u avgustu. – Povećanje proizvodnje očito predstavlja agresivniju borbu za tržišni udio i određeni nivo tolerancije prema posljedičnom padu cijena i prihoda, rekao je za Reuters Tim Evans iz kompanije Evans Energy. To povećanje značajno nadilazi prethodna mjesečna povećanja od 411.000 barela dnevno koja je OPEC+ odobravao za maj, juni i juli, kao i povećanje od 138.000 barela dnevno u aprilu. Odluka će na tržište vratiti gotovo 80 posto od ukupno 2,2 miliona barela dnevno dobrovoljno smanjene proizvodnje osam članica OPEC-a, naveli su analitičari RBC Capitala predvođeni Helimom Croft. Ipak, dodali su kako je stvarni porast proizvodnje dosad bio manji od planiranog te da je većina dodatne opskrbe dolazila iz Saudijske Arabije, pišu Financije. U znak povjerenja u potražnju za naftom, Saudijska Arabija je u nedjelju povisila cijenu svoje referentne vrste Arab Light za isporuke u avgustu na najviši nivo u posljednja četiri mjeseca za azijska tržišta. Analitičari Goldman Sachsa očekuju da će OPEC+ na sljedećem sastanku 3. avgusta najaviti završno povećanje proizvodnje za 550.000 barela dnevno za septembar. Naftna tržišta dodatno su pod pritiskom nakon što su američki dužnosnici signalizirali moguću odgodu uvođenja carina, ali nisu pružili detalje o izmjenama.
UIO: Ovo je 10 najvećih izvoznika iz BiH
Marx.ba Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih pet mjeseci ove godine kompanija TT Kabeli iz Širokog Brijega je najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine. Drugi najveći izvoznik je kompanija “ArcelorMittal” iz Zenice, koja je nedavno prodana grupaciji “Pavgord” koja je u vlasništvu Gordana Pavlovića, biznismena iz Foče. Na trećem mjestu je još jedna kompanija u vlasništvu Pavlovića, “Nova Alumina” iz Zvornika, firma koja je prethodne godine bila najveći izvoznik iz BiH. Četvrti najveći izvoznik u pet mjeseci ove godine je SSL iz Lukavca, pa “Pretis” iz Vogošće, lider u oblasti namjenske industrije u BiH. Slijedi brčanski “Bimal”, jedini proizvođač jestivog ulja u Bosni i Hercegovini, pa “Elektrane Stanari” u vlasništvu Vuka Hamovića, te “Adriatic Metals” iz Vareša koji je nedavno prodat kanadskoj kompaniji “Dundee” za 1,25 milijardi dolara. Aluminij Industries iz Mostara iza koje stoji izraelski biznismen Amir Gross Kabiri je na devetom mjestu, dok prvih 10 najvećih izvoznika ove godine iz BiH zatvara kompanija “Miviko” iz Posušja. S druge strane, kompanija koja je tokom ove godine uvezla najviše proizvoda u BiH je sarajevska “Holdina”, a na drugom mjestu je “Aluminij Industries” iz Mostara, pišu Nezavisne. Koksara iz Lukavca je na trećem mjestu, pa dalje ide “Hercegovina lijek” iz Mostara, “Porsche BH” iz Sarajeva, “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, te “Petrol BH Oil Company” iz Sarajeva. Slijedi “Violeta” iz Gruda, “Optima grupa” iz Banjaluke, a 10 najvećih uvoznika u pet mjeseci ove godine zatvara kompanija “Bimal” iz Brčkog.
EU planira napraviti zalihe ključnih minerala
Marx.ba Evropska unija planira skladištiti ključne minerale kao mjeru predostrožnosti protiv potencijalnih poremećaja u snabdijevanju usljed geopolitičkih tenzija, piše Financial Times, pozivajući se na nacrt dokumenta Evropske komisije. – EU se suočava sa sve složenijim i sve gorim rizičnim pejzažom obilježenim rastućim geopolitičkim tenzijama, uključujući sukobe, sve veći utjecaj klimatskih promjena, degradaciju životne sredine, hibridne i sajber prijetnje, navodi se u nacrtu koji citira list. Dokument upozorava da je okruženje sa većim rizikom vođeno povećanom aktivnošću hakera i aktivista, sajber kriminalaca i grupa koje sponzoriše država. U nacrtu dokumenta, koji bi trebao biti objavljen slijedeće sedmice i koji je još uvijek podložan promjenama, navodi se da postoji ograničeno zajedničko razumijevanje o tome koje su osnovne robe potrebne u pripremljenosti za krize u kontekstu brzo promenljivog rizičnog pejzaža. U martu je Evropska komisija predstavila Strategiju pripremljenosti EU i pozvala države članice da povećaju zalihe ključne opreme, i preporučila je da građani održavaju zalihe osnovnih namirnica najmanje 72 sata, u slučaju vanrednih situacija. Strategija je osmišljena da pripremi blok za rizike poput prirodnih katastrofa, sajber napada i geopolitičkih kriza, uključujući mogućnost oružane agresije protiv zemalja EU.
Polugodišnja bilanca: Dionice u plusu, dolar tone
Marx.ba Unatoč svoj buci oko tarifa, rata na Bliskom istoku i znatnoj vjerovatnosti recesije u SAD, finansijska tržišta nisu zabilježila veće promjene u prvoj polovici godine. Dionički indeksi su blago porasli, a pad dolara je bio najuočljiviji. Prvih šest mjeseci 2025. završilo je u ponedjeljak, što je prilika da se ukratko pogleda kako se pojedine investicijske klase ponašaju ove godine. Osim frankfurtskog DAX-a, koji je imao iznadprosječan rast (+21%), vodeći svjetski dionički indeksi uglavnom su dobili samo nekoliko postotaka. Ali to je bilo daleko od ravne linije rasta. Najvažniji događaj zbio se 2. aprila, kada je Trump naglo povećao tarife gotovo svim američkim vanjskotrgovinskim partnerima (posebno Kini), nakon čega su brzo uslijedile protivmjere. Berzanski indeksi bili su u zoni ekstremnog straha i naglo su pali prema dolje, njujorški S&P 500 brzo je bio 20 posto ispod svog vrhunca usred nagađanja da je recesija sada gotovo neizbježna, ali uslijedio je veličanstveni povratak, jer su se strasti smirile – Trump je odgodio uvođenje dodatnih carina za 90 dana i pozvao sve pogođene strane na pregovore. Uzlazni put nije puno poremetio izraelsko-iranski sukob uz uplitanje SAD, koji je mogao uveliko potaknuti rast cijena nafte, ali to se nije dogodilo. To je bio pravi temelj za nove vrhunce: indeks S&P 500 premašio je svoj prethodni rekord (postignut u veljači ove godine) krajem lipnja, a svjetski burzovni indeks MSCI također se popeo na historijski vrhunac, kaže analiza Seebizza. Veliki gubitnik prve polovice godine je američki dolar. Indeks dolara pao je za 11 posto, a u usporedbi s eurom, dolar je izgubio 14 posto. Gubitak u prvoj polovici godine najveći je od 1973. godine, kada je tadašnji predsjednik Richard Nixon otkazao Brettonwoodski sporazum (sistem fiksnih kurseva vezanih uz dolar i, preko njega, uz zlato). Kada je euro na prijelazu godine vrijedio samo 1,035 dolara, većina je očekivala da će euro uskoro biti u paritetu s dolarom. No, onda je dolar (i to unatoč činjenici da Fed ove godine ostavlja kamatne stope nepromijenjenima, za razliku od ECB-a) ove godine gubio vrijednost svaki mjesec, a sada se čini da će uskoro morati plaćati 1,20 dolara za euro. Nakon što je Trump potpisao novi zakon o bidžetu i poreznim olakšicama, američki dug je pod još većom lupom, jer se očekuje da će ga novi zakon napuhati za dodatnih 3,3 biliona dolara. Ako pogledamo samo posljednju sedmicu, vodeći svjetski berzanski indeksi, s izuzetkom DAX-a i NIKKEI-ja, dobili su najviše, dobrih dva posto, industrijski prosjek Dow Jonesa. S rastom od 2,4%, finansijski sektor bio je jedan od najprofitabilnijih. Stres testovi američkih Federalnih rezervi pokazali su da bi Goldman Sachs lako izdržao ozbiljniju recesiju, što je gurnulo finansijski berzanski indeks na rekordno visok nivo. U nadolazećim danima prve kompanije (uglavnom finansijski divovi) već će objaviti svoje rezultate za drugo tromjesečje. Bit će zanimljivo vidjeti kako su carine utjecale na dobit. Prema analizi LSEG-a, očekuje se da će dobit kompanija u indeksu S&P 500 (u usporedbi s istim periodom prošle godine) porasti u prosjeku za nešto manje od šest posto. Američka ekonomija stvorila je u junu neto 147 hiljada radnih mjesta, što je više od očekivanog. Međutim, rast zaposlenosti nije bio univerzalan, već selektivan, pri čemu se istaknuo sektor zdravstva (neto 58.600 novih radnih mjesta). Stopa nezaposlenosti pala je s 4,2 na 4,1 posto.
JYSK objavio da je dobio rekordan broj nagrada za poslodavce: Među više zemalja i BiH
Marx.ba Globalni trgovac u segmentu spavaćih i dnevnih soba, JYSK, objavio je da postavlja interni rekord i dobija nagrade i certifikate za poslodavce u 21 zemlji, a među njima je i Bosna i Hercegovina. Priznanje je u skladu s ambicijama JYSK-a da pruži odličnu ponudu zaposlenima. Ove fiskalne godine, koja završava u augustu 2025. godine, globalni trgovac JYSK dokazao je posvećenost kompanije da JYSK učini odličnim radnim mjestom dobijanjem nagrada i certifikata za poslodavce u 21 zemlji. – Ponosni smo što je toliko JYSK odjela i zemalja prepoznato za njihov naporan rad i posvećenost da JYSK učine odličnim mjestom za rad, kaže Camilla Ölander, šefica akvizicije talenata u JYSK-u. Kako je rečeno, ovo je prvi put da je toliko JYSK zemalja dobilo nagradu ili certifikat za poslodavca. U 10 zemalja, JYSK je dobio certifikat „Vrhunski poslodavac“ koji dodjeljuje nezavisna organizacija, Top Employer Institute, koja procjenjuje HR prakse kompanija i iskustvo zaposlenika. U Španiji, Danskoj i Finskoj, JYSK je dobio certifikat poslodavca „Odlično mjesto za rad“ koji se zasniva na anketama zaposlenika i povratnim informacijama, dok je više JYSK zemalja dobilo lokalne certifikate. Najnovije nagrade i sertifikati poslodavaca na JYSK 2024/2025: Top Employer: JYSK Njemačka, JYSK Nizozemska, JYSK Mađarska, JYSK Austrija, JYSK Italija, JYSK Švicarska, JYSK Francuska, JYSK Belgija, JYSK Grčka, JYSK Slovenija. Odlično mjesto za rad: JYSK Španija, JYSK Danska, JYSK Finska. Inspirativno radno mjesto: JYSK Velika Britanija, JYSK Irska. Druge nagrade: JYSK Poljska (najbolji poslodavac), JYSK Ukrajina (50 najboljih poslodavaca), JYSK Global (Najbolji svjetski poslodavci), Lokalne nagrade i sertifikati: JYSK Švedska (Karriärföretag), JYSK Rumunija (Top 1 Undelucram), JYSK Italija (Certifikacija rodne jednakosti), JYSK Švicarska (Bester Arbeitgeber), JYSK Bugarska (Najveći poslodavac Kaderabotim), JYSK Bosna i Hercegovina (Najpoželjniji poslodavac).