Nekad su bili najveća kompanija u regiji: Sada se prodaje još jedan dio bivšeg giganta
Marx.ba Fortenova Grupa nastavila je prodaju imovine Agrokora, nekada jedne od najvećih kompanija u našem regionu. Prema pisanju ljubljanskog Dela, predmet najnovije prodaje je 21 samouslužna benzinska stanica Maxen, kojom upravlja M-Energija, kompanija u portfelju maloprodajnog lanca Mercator. To je nakon vodećeg Petrola, MOL-a i kompanije Shell Adria četvrta po veličini firma iz segmenta upravljanja benzinskim stanicama, kojih u Sloveniji ima ukupno 527. Delo kao najizglednijeg kupca navodi mađarski MOL, suvlasnika najveće hrvatske kompanije Ine, koji, kao što je poznato, ima upravljačka prava u Ini. Drugi kupac je, prema istom izvoru, distributer pića. Međutim, čini se da te informacije nisu tačne jer, kako doznaje Jutarnji list, navedene benzinske stanice preuzima jedan poduzetnik iz ove regije, i to najvjerovatnije Iz Hrvatske. Iz Fortenova Grupe rekli su da je tačno da je u toku proces koji se odnosi na prodaju benzinskih pumpi Maxen u vlasništvu Mercatora. “Želimo naglasiti kako se radi o vrlo malom segmentu poslovanja Mercatora, koji čini manje od jedan posto ukupnog poslovanja kompanije. U skladu sa strategijom Fortenova Grupe, koja predviđa fokus isključivo na osnovnu djelatnost, maloprodaju robe široke potrošnje, pokrenut je proces prodaje ovog dijela poslovanja. Riječ je o 21 samouslužnoj benzinskoj stanici u Sloveniji. Trenutno su dvije kompanije u fazi dubinskog snimanja, a o ishodu procesa pravovremeno ćemo vas obavijestiti”, službeno su odgovorili iz Fortenova Grupe, piše Jutarnji list. Mađarska energetska kompanija MOL trenutno ima više od 130 benzinskih stanica u Sloveniji. MOL je na slovensko tržište ušao 2002. godine tako što je preuzeo više od 130 OMV-ovih stanica, a potom je zbog zahtjeva tamošnjeg regulatora, Agencije za zaštitu tržišnog takmičenja, prodao 39 kompaniji Shell Adria. MOL je u saradnji s vlasnički povezanom Inom, ako izuzmemo Mercatorove benzinske stanice Maxen, jedini vlasnik samouslužnih benzinskih stanica u Sloveniji. Krajem prošle godine vlasnički povezani Ina i MOL preuzeli su i preimenovali 12 bivših Hoferovih samoposlužnih benzinskih stanica u Ina Pay&go. Mercator je 2011. godine ušao na tržište naftnih derivata po uzoru na rašireni poslovni model samouslužnih benzinskih stanica vezanih uz maloprodajne lance u Francuskoj, Italiji i skandinavskim zemljama. Tada je preuzeo kompaniju En Plus nakon koje je taj posao stavio pod upravljanje kompanije M-Energija. Delo piše da su prihodi rasli sve do 2020. godine kada su naglo pali. Naglašava se da je M-Energija većinu godina poslovala s gubitkom, uključujući i posljednje tri godine. Lani je kompanija ostvarila 13 miliona eura prihoda i gubitak od 709 hiljada eura.
Smanjenje kamata ECB veoma blizu
Marx.ba Evropska centralna banka može zadržati svoje kamatne stope stabilnima na 2 posto zasad pod uvjetom da ne bude većih šokova, rekao je novi guverner austrijske centralne banke za Financial Times. „Za sada je ovaj ciklus kamatnih stopa došao do kraja ili je vrlo blizu kraja“, rekao je Martin Kocher u svom prvom intervjuu za međunarodne medije otkako se ovog mjeseca pridružio najvišem tijelu za donošenje odluka ECB-a. Kocher je govorio nakon što je ECB u četvrtak odlučio zadržati kamatne stope nepromijenjenim na 2 posto drugi sastanak zaredom, ističući otpornost ekonomije u eurozoni unatoč višim američkim tarifama na većinu roba bloka. Prethodno je ECB prepolovio troškove zaduživanja u osam koraka, počevši od sredine 2024. „Bez većih promjena“ podataka, argumenti koji su doveli do ovomjesečne odluke „do određene mjere će se i dalje održavati“ na sljedećim sastancima ECB-a, rekao je. Kocher je ovog mjeseca započeo svoju dužnost guvernera Oesterreichische Nationalbank (OeNB) nakon što je završio šestogodišnji mandat njegovog prethodnika Roberta Holzmanna. Holzmann se proslavio kao najoštriji član Upravnog vijeća ECB-a i više puta je bio jedini glas protiv odluka o smanjenju kamatnih stopa. Upitan o ličnom stavu, Kocher je rekao da bi se “trenutno naginjao opreznoj strani” monetarne politike i savjetovao da se ne preuzima previše rizika u vezi s inflacijom. “To je austrijska tradicija”, rekao je. Također je naglasio da je monetarna politika “postala pragmatičnija” posljednjih desetljeća jer je više vođena podacima. “Upravno vijeće ESB-a nije mjesto za ideologiju, već strojarnica monetarne politike, gdje bi se optimalne odluke trebale donositi na temelju dostupnih podataka”, naglasio je. Nakon odluke u četvrtak, trgovci procjenjuju vjerovatnost manju od 50 posto za još jednu četvrtinu boda referentne kamatne stope na depozitne usluge do kraja prvog tromjesečja sljedeće godine. Inflacija je pala na srednjoročni cilj ECB-a od 2 posto i očekuje se da će pasti nešto ispod tog praga u sljedeće dvije godine. Međutim, Kocher je upozorio da je „važno ostati oprezan i ne previše čitati u trenutnu stabilnost“, ukazujući na ukupnu neizvjesnost koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i geopolitičkih sukoba. „Ako se podaci promijene, ako se procjene rizika promijene, tada će biti potreban odgovor. To može ići u oba smjera“, rekao je.
Podrška za 28 žena u FBiH s ciljem njihovog ekonomskog osnaživanja
Marx.ba Objavljena rang lista 28 korisnica koje su dobile finansijsku podršku u okviru Pilot programa ekonomskog osnaživanja žena u ruralnim područjima za 2025. godinu. Podrška se realizuje u projektu “Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim područjima“, koji finansira Švedska, a zajednički ga provode UN Women i FAO, u partnerstvu s resornim federalnim ministarstvom. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić naglasio je važnost ovog projekta za jačanje uloge žena u sektoru koji tradicionalno nosi veliki teret razvoja ruralnih područja. – Žene su stub zajednica i njihova posvećenost zaslužuje i institucionalnu i konkretnu podršku. Kroz ulaganja u znanje, resurse i održive biznise, pokazujemo da vjerujemo u kapacitete žena i njihovu ulogu u razvoju poljoprivrede, rekao je ministar Hrnjić. Podsjetio je da Ministarstvo dodjeljuje i dodatni iznos od 10 posto za žene koje su nositeljice porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i obrta. Na javni poziv pristiglo je 157 prijava, od čega je na osnovu raspoloživih finansijskih sredstava podržano 28 korisnica koje su zadovoljile kriterije i ostvarile pravo na finansijsku podršku. Iznos od 250.000 KM osiguran je iz donatorskih sredstava te namijenjena podršci ženama koje su vlasnice poljoprivrednih obrta s ciljem njihovog ekonomskog osnaživanja, unapređenja poslovanja i poticanja ženskog preduzetništva u ruralnim zajednicama. Grant sredstva se dodjeljuju za pokretanje novih ili proširenje postojećih poljoprivrednih aktivnosti. Projekt je namijenjen ženama koje će pokrenuti vlastitu poslovnu aktivnost u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja ili unaprijediti već postojeće poslovne aktivnosti te ima za cilj da ukloni strukturne barijere koje ograničavaju ekonomsko osnaživanje žena u ruralnim područjima i omogući im pristup finansijama, znanju, tržištu i donošenju odluka. Kroz podršku poput ove, otvaraju se nove mogućnosti za održivi razvoj lokalnih zajednica, a žene će dobiti prostor da postanu pokretačice promjena. Pilot-program obuhvatio je tri kantona iz Federacije BiH, Unsko-sanski, Zeničko-dobojski i Kanton 10. Kroz ovaj projekt Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nastavlja s provođenjem politike rodne ravnopravnosti i stvaranjem održivih mehanizama za ekonomsko uključivanje žena u formalne tokove. Također, projekt promoviše principe jednakosti, održivog razvoja i lokalne zajednice kao nosioce pozitivnih promjena. Naredne aktivnosti u okviru projekta uključuju organizaciju radnih sastanaka na kojima će korisnice biti educirane s ciljem dodatne podrške u oblasti planiranja, poslovanja i namjenskog korištenja sredstava. Fokus je na digitalizaciji poljoprivrede, pametnim sistemima navodnjavanja i fertigacije, primjeni pametnih rješenja u stočarstvu, ratarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu, kao i digitalnom marketingu i online prodaji poljoprivrednih proizvoda, kako bi korisnice bile osnažene za primjenu inovacija i savremenih tehnologija u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi.Time se doprinosi i održivom razvoju lokalnih zajednica, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Kubatlija i Egrlić: Planira se investicioni forum 2026. i zajedničke promotivne kampanje
Marx.ba Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marko Kubatlija razgovarao je sa predsjednikom Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmetom Egrlićem o planovima za zajedničko učešće na domaćim i stranim sajmovima i konferencijama u narednom periodu, kao i drugim značajnim događajima sa ciljem promocije mogućnosti za ulaganje u zemlji. Bilo je također riječi o mogućnostima za organizovanje zajedničkog investicijskog foruma u 2026. godini s fokusom na određene privredne sektore koji su interesantni stranim investitorima. Formirana je radna grupa koju čine predstavnici četiri institucije FIPA, VTK, MIP i MVTEO u cilju pokretanja promotivne kampanje i izrade zajedničkih promotivnih brošura. FIPA i VTK u saradnji sa Međunarodnim centrom za promociju kompanija sa sjedištem u Ljubljani rade na organizaciji poslovnog događaja: Potencijali Bosne i Hercegovine: Poslovno okruženje, investicije, trgovina i partnerstva koji će se početkom novembra održati u Ljubljani. Nadležne institucije Bosne i Hercegovine potvrđuju svoju zajedničku posvećenost jačanju ekonomskog razvoja zemlje. Kroz partnersku saradnju rade na stvaranju stabilnog i konkurentnog poslovnog ambijenta, privlačenju stranih investicija, unapređenju izvoza i osnaživanju domaće privrede.
Na svjetskim berzama novi rekordi, dolar nešto slabiji
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak svi najvažniji indeksi dosegli nove rekordne nivoe jer ulagači očekuju smanjenje kamata američke centralne banke, unatoč rastu inflacije u SAD. Dow Jones skočio je 1,36 posto, na 46.108 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,85 posto, na 6.587 bodova, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na 22.043 boda. Sva tri indeksa dosegla su nove rekordne nivoe, premda je izvještaj o potrošačkim cijenama pokazalo da inflacija raste. U augostu su, naime, cijene na malo porasle za 0,4 posto na mjesečnom nivou, više nego što se očekivalo. Na godišnjem nivou, pak, inflacija dosegla 2,9 posto, najviši nivo od januara, pa se čini da su carine, koje je nedavno uveo predsjednik SAD Donald Trump, podržale rast inflacije. I na evropskim su berzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,78 posto, na 9.297 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,30 posto, na 23.703 boda, a pariški CAC 0,80 posto, na 7.823 boda. Čelnici Evropske centralne banke odlučili su jučer na redovnoj sjednici ostaviti kamatne stope nepromijenjene, ali povećali su procjene rasta ekonomije eurozone u ovoj godini za 0,3 postotna boda, na 1,2 posto. Doduše, povećali su i procjene inflacije, ali samo za 0,1 postotni bod, na 2,1 posto. Na azijskim su berzama u petak cijene dionica snažno porasle jer su ulagače ohrabrili novi rekordi berzanskih indeksa na Wall Streetu i jer se očekuje smanjenje kamata američke centralne banke. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,82 boda. Pritom je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1695 na 1,1725 dolara.
Cijene nafte ostale stabilne unatoč slabijoj potražnji u SAD
Marx.ba Cijene nafte u četvrtak su ostale stabilne, smirujući se nakon prethodne sjednice, budući da su slaba potražnja u Sjedinjenim Državama i široki rizici od prekomjerne ponude neutralizirali zabrinutost zbog napada na Bliskom istoku i rata Rusije u Ukrajini. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu porasli su za cent, te se njima trguje po cijeni 67,50 američki dolar (62,97 eura) po barelu, dok su terminski ugovori za američku West Texas Intermediate (WTI) sirovu naftu poskupjeli dva centa. Njima se trgovalo po cijeni od 63,69 dolara (59,40 eura). Referentni ugovori u srijedu su porasli za više od dolara (0,93 eura) nakon što je Izrael izveo napad na vodstvo Hamasa u Kataru dan ranije, navodi Reuters, dok je Poljska aktivirala vlastitu i NATO-ovu protuzračnu obranu kako bi oborila sumnjive ruske dronove koji su zalutali u njen zračni prostor tijekom napada na zapadnu Ukrajinu.
Depoziti domaćih sektora mjesečno rastu više od milijardu KM
Marx.ba Ukupni depoziti domaćih sektora su krajem jula iznosili 35,64 milijarde KM i u odnosu na juni povećani su za 1,12 milijardi KM ili 3,2 odsto, navodi se u podacima Centralne banke BiH. Kako piše u ovim podacima, povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 212,1 milion KM ili 1,2 odsto. – Kod privatnih preduzeća porasli su za 71,9 miliona KM (0,9%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 80,4 miliona KM (4,4%), kod vladinih institucija za 729,9 miliona KM (17%) i kod ostalih domaćih sektora za 21 milion KM (1%), stoji u podacima. Tako je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u julu ove godine iznosila 9,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,13 milijardi KM. – Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,9 milijardi KM (11,4%), kod privatnih preduzeća za 486,9 miliona KM (6,4%), kod vladinih institucija za 675,5 miliona KM (15,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 148,6 miliona KM (7,8%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 73,4 miliona KM (3,7%), istakli su iz Centralne banke BiH. Dodali su da su devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju jula ove godine iznosile 17,67 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,23 milijarde KM ili 7,5%. Kada su u pitanju ukupni krediti domaćim sektorima, oni su krajem jula iznosili 27,47 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 128,8 miliona KM (0,5%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u julu 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,45 milijardi KM. – Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,34 milijarde KM (10,7%), kod privatnih preduzeća za 680,5 miliona KM (6,5%), kod vladinih institucija za 198,5 miliona KM (16,4%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 144,7 miliona KM (24,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 81,7 miliona KM (29,2%), kazali su iz Centralne banke BiH. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ukoliko posmatramo sa stanovišta agregatnih veličina možemo zaključiti da je rast kreditnih plasmana određen rastom depozita. – Drugim riječima, građani su više novca deponovali u banke nego što su ih povukli kroz kredite. Razloge rasta depozita pronalazimo u povećanju nominalnih zarada i rastu doznaka od dijaspore. Usljed inflatornih kretanja jedan dio građana svoje životne troškove pokriva kroz kreditne pozajmice, dok se drugi dio zadužuje za kupovinu trajnih potrošnih dobara i rješavanje stambenog pitanja. Kao rezultat rasta cijena stanova, kao i trajnih potrošnih dobara, raste i vrijednost kreditnog zaduženja. Na taj način možemo objasniti mehanizam kreditno-depozitnih kretanja, objašnjava Mlinarević.
Inovativan potez: Putnici francuskog low cost prijevoznika Transavia sada mogu preprodavati svoje karte
Marx.ba Niskotarifni prevoznik Transavia, u vlasništvu Air Francea, uveo je inovativnu mogućnost preprodaje avionskih karata. Nova opcija omogućuje putnicima da povrate dio troškova, uključujući aerodromske takse, a u nekim slučajevima i do polovice ukupno plaćene cijene karte – pod uvjetom da njihovu kartu kupi neko drugi. Shema preprodaje uvedena je u julu i dostupna je za gotovo sve letove Transavije, osim onih rezerviranih u posljednjim satima prije polaska ili dolaska. Putnici svoju kartu mogu staviti na prodaju do jednog sata prije polijetanja, a cijeli proces odvija se isključivo putem službene aplikacije ili web stranice kompanije. Na taj način izbjegavaju se nesigurnosti i rizici povezani s privatnim razmjenama karata. Transavia navodi kako prodavatelji u svakom slučaju ostvaruju povrat aerodromskih taksi, dok povrat samog iznosa karte ovisi o tome hoće li karta biti ponovno kupljena. Plaćeni iznos u slučaju uspješne preprodaje vraća se direktno na račun ili karticu korištenu pri originalnoj kupovini. Primjer iz prakse pokazuje kako sistem funkcionira: tri karte za let iz Pariza za Faro u Portugalu, plaćene ukupno 633 eura, putnici nisu mogli iskoristiti. Karte su stavili na Transavia platformu 20 dana prije polijetanja, a novi kupac ih je preuzeo, što je rezultiralo povratom od 316,50 eura – gotovo polovicu inicijalno plaćenog iznosa. Stručnjaci procjenjuju da bi slične prakse mogle postati sve češće među evropskim niskotarifnim i tradicionalnim aviokompanijama, budući da tržište sve više nagrađuje modele poslovanja koji balansiraju niske cijene i visok nivo prilagodljivosti.
Poznato koje će firme održavati autocestu A1 u naredne četiri godine
Marx.ba Javno preduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar dodijelilo je ugovore za redovno i zimsko održavanje autoceste A1, ukupne procijenjene vrijednosti od 19,2 mil KM bez PDV-a. Posao je podijeljen na dva lota, a okvirni sporazumi zaključeni su 26. avgusta 2025. godine. LOT 1 obuhvata redovno održavanje dionice Zenica sjever (km 0+000) – Podlugovi (km 50+800) i zimsko održavanje Zenica sjever – Sarajevo sjever (km 60+100). Posao vrijedan 9,8 mil KM dodijeljen je grupi ponuđača Jata Group d.o.o. Srebrenik i Dobojputevi d.d. Doboj Jug. LOT 2 obuhvata redovno održavanje dionice Podlugovi (km 50+800) – Bradina (km 95+800) i zimsko održavanje Sarajevo sjever – Bradina. Ovaj ugovor, vrijedan 9,4 mil KM, dodijeljen je kompaniji Sarajevoputevi d.d. Sarajevo, piše e-kapija. Okvirni sporazumi potpisani su na period od četiri godine, odnosno od 1. novembra 2025. do 31. oktobra 2029. godine. Postupak je sproveden kroz otvoreni postupak javne nabavke, a kriterij za dodjelu bio je najniža cijena. Prema tenderskoj dokumentaciji, obim radova precizno je definisan u predmjerima za svaki lot, a radovi se odnose na održavanje kolovoza, objekata, opreme i prateće infrastrukture, uključujući i neophodne aktivnosti tokom zimskog perioda.
ZEPS 2025: Danas počinje najveći bh. sajam privrede
Marx.ba Sve je spremno za početak 29. Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS 2025 na kojem ove godine učestvuje 500 kompanija i više od 2.000 domaćih i međunarodnih brendova. Menadžer Organizacionog tima Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS 2025 Sanel Ibrić kaže da u Zenicu dolazi na hiljade izlagača i gostiju i da svi oni imaju isti cilj, rasti zajedno sa domaćom privredom. – Zenica je od sutra pa do kraja ove sedmice centar privrednih zbivanja regije jugostične Evrope. Svi smo veoma uzbuđeni i jedva čekamo da 29. po redu Međunarodni generalni sajam BH privrede ZEPS 2025 počne. To je privredni događaj na kojem jednostavno morate biti prisutni. Zato je naša poruka ove godine ‘rastimo zajedno’! Jer samo zajedno imamo šansu i možemo ostvariti naše poslovne ciljeve – kazao je Ibrić. ZEPS se ove godine održava na više od 22.000 m2 sajamskog prostora, okuplja predstavnike kompanija iz Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Srbije, Hrvatske, Kine, Italije, Libije, Belgije, Mađarske, Poljske, Austrije, Slovenije te drugih država. Kao svojevrstan festival privrede, ovogodišnji ZEPS je jedinstvena regionalna poslovna platforma sa koje će se poslati poruke o jačanju privredne saradnje država jugoistične Evrope sa ciljem unapeđenja konkurentosti i zajedničkog nastupa prema trećim državama. Svoja obraćanja najavili su predstavnici državnih, entitetskih, kantonalnih i lokalnih institucija, ambasadori Republike Turske i Republike Italije, kao i predstavnici Istanbulske trgovinske komore, VTKBiH, te izlagača iz Libije.