Centralna banka BiH: Devizne rezerve porasle na 17,67 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju jula 2025. godine iznosile su 17,67 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,23 milijarde KM ili 7,5 posto. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju jula 2025. godine iznosili su 27,47 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 128,8 miliona KM (0,5 posto). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 171,6 miliona KM (1,3 posto), kod vladinih institucija za 1,3 miliona KM (0,1 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 47,8 miliona KM (6,9 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 21,8 miliona KM (6,4 posto). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod privatnih preduzeća za 113,6 miliona KM (1,0 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u julu 2025. godine iznosila je 9,8 posto, nominalno 2,45 milijardi KM, stoji u komentaru monetarnih kretanja CBBiH za juli 2025. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,34 milijarde KM (10,7 posto), kod privatnih preduzeća za 680,5 miliona KM (6,5 posto), kod vladinih institucija za 198,5 miliona KM (16,4 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 144,7 miliona KM (24,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 81,7 miliona KM (29,2 posto), prenosi Fena. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju jula 2025. godine iznosili su 35,64 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 1,12 milijardi KM (3,2 psto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 212,1 milion KM (1,2 posto), kod privatnih preduzeća za 71,9 miliona KM (0,9 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 80,4 miliona KM (4,4 posto), kod vladinih institucija za 729,9 miliona KM (17,0 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 21 milion KM (1,0 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u julu 2025. godine iznosila je 9,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,13 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,9 milijardi KM (11,4 posto), kod privatnih preduzeća za 486,9 miliona KM (6,4 posto), kod vladinih institucija za 675,5 miliona KM (15,6 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 148,6 miliona KM (7,8 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 73,4 miliona KM (3,7 posto).
Okončana kriza: BHANSA više nije blokirana, na raspolaganju sredstva koja su čekala
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) saopćila je danas da je od Eurocontrol-a zaprimila zvaničan dopis o deblokadi sredstava koja su ranije bila privremeno zamrznuta na osnovu sudskog naloga. – Sredstva prikupljena po osnovu putničkih i preletnih taksi, a koja su bila akumulirana tokom perioda blokade, odmah su nakon ukidanja naloga uredno uplaćena BHANSA-i. Time je osiguran nastavak redovne naplate i raspodjele prihoda od korištenja zračnog prostora Bosne i Hercegovine, bez daljnjih zastoja. Istovremeno, BHANSA je poduzela aktivnosti za povrat sredstava namijenjenih državnim institucijama Bosne i Hercegovine, čime se dodatno jača stabilnost i osigurava neprekidan rad sistema zračne plovidbe“, naveli su iz BHANSA-e. Ova odluka omogućava nesmetano funkcionisanje naplate i distribucije sredstava koja se ostvaruju kroz korištenje zračnog prostora BiH, a iz agencije ističu da su sve aktivnosti usmjerene na stabilnost i sigurnost sistema.
OPEC+ dodaje još 137.000 barela dnevno od oktobra: Kako će to utjecati na cijenu nafte
Marx.ba Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici, poznati kao OPEC+, objavili su da će u oktobru povećati proizvodnju nafte za 137.000 barela dnevno. Odluka je donijeta na virtuelnom sastanku na kojem su članice, među kojima su Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman, razmatrale stanje i perspektive globalnog tržišta, navodi se. – Osam zemalja učesnica odlučilo je da sprovede prilagođavanje proizvodnje od 137.000 barela dnevno u okviru dodatnih dobrovoljnih smanjenja od 1,65 miliona barela dnevno, najavljenih u aprilu 2023. godine“, navedeno je. Dodaje se da je globalna ekonomska perspektiva stabilna, a da su trenutni tržišni fundamenti zdravi, što se ogleda u niskim zalihama nafte. OPEC+ je precizirao da se pomenutih 1,65 miliona barela dnevno može vratiti djelimično ili u potpunosti, zavisno od daljeg razvoja tržišnih uslova, i to postepeno. Dobrovoljno smanjenje proizvodnje od 1,65 miliona barela dnevno, najavljeno u aprilu 2023, produženo je do kraja 2026. godine. Osam zemalja ponovo će se sastati 5. oktobra kako bi donijele slijedeće odluke. Nakon odluke o novom povećanju proizvodnje nafte, cijene su porasle za oko 1,7 procenata, sada se očekuje da neće biti novog rasta cijena.
Evropske berze u plusu, ulagači čekaju glasanje u Francuskoj
Marx.ba Na evropskim su berzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, nakon prošlosedmičnog pada, dok ulagači čekaju glasanje u francuskom parlamentu o povjerenju vladi. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,08 posto, na 9.215 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,69 posto, na 23.759 bodova, a pariški CAC 0,22 posto, na 7.690 bodova. U fokusu ulagača bit će danas rasprava i glasanje o povjerenju manjinskoj vladi premijera Francoisa Bayroua, koji nastoji provesti uštede u budžetu kako bi smanjio deficit. Očekuje se da će većina parlamentarnih zastupnika, koji se protive budžetskim uštedama i povećanju poreza, glasati protiv vlade. I na većini azijskih berzi cijene su dionica jutros porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto. Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji, Indiji, Hong Kongu, Šangaju i Japanu porasle između 0,4 i 1,5 posto, dok su u Australiji pale 0,2 posto. Podršku tržištu pruža uvjerenje ulagača da će čelnici američke centralne banke na sjednici polovicom septembra smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Neki analitičari očekuju rez za čak 0,50 postotnih bodova, s obzirom na slabost američkog tržišta rada. U petak je, naime, objavljeno da je u augustu broj zaposlenih u SAD porastao za samo 22.000, dok su analitičari u prosjeku očekivali 75.000. Pritom je stopa nezaposlenosti porasla na 4,3 posto. Premda se očekuje smanjenje kamata Feda, na azijskim se berzama trguje oprezno zbog niza razloga. U nedjelju je japanski premijer Shigeru Ishiba najavio ostavku, nakon što je duže vrijeme bio pod pritiskom zbog poraza njegove stranke na lanjskim nacionalnim izborima. Jutros su, pak, objavljeni slabiji nego što se očekivalo podaci o kineskoj vanjskoj trgovini, koji ukazuju na usporavanje ekonoimskog rasta i probleme nakon što je Washington uveo carine na uvoz kineske robe. U augustu je kineski izvoz porastao 4,4 posto na godišnjem nivou, manje od očekivanih 5 posto. Uvoz je, pak, porastao 1,3 posto, dok se očekivao rast od 3 posto.
Nafta bilježi prvi sedmični gubitak zbog prijetnje prekomjerne opskrbe
Marx.ba Cijene nafte nastavile su se smanjivati treću uzastopnu sesiju u petak, krećući se prema prvom sedmičom gubitku nakon tri sedmice rasta, dok rastu očekivanja obilne opskrbe, navodi Reuters, a neočekivano povećanje američkih zaliha sirove nafte dodatno potiče zabrinutosti u pogledu potražnje. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji su za 19 centi, pa se njima trguje po cijeni od 66,80 američkih dolara (61,50 eura) po barelu, dok je američka WTI sirova nafta jeftinija za 23 centa. Tako je njena cijena po barelu iznosila 63,25 američka dolara (58,20 eura). Američka Uprava za energetske informacije (EIA) saopćila je da su energetske kompanije tokom sedmice koja je završila 29. avgusta dodale 2,4 miliona barela sirove nafte u skladišta. To je bilo iznenađujuće povećanje zaliha u odnosu na smanjenje od dva miliona barela koje su analitičari prognozirali u Reutersovoj anketi, te više od povećanja od 0,6 miliona barela koje je u srijedu navelo trgovačko udruženje API u svojim podacima, prenosi CNBC. – Ovo je pomalo negativan izvještaj zbog tog rasta zaliha sirove nafte, izjavio je John Kilduff, partner u Again Capitalu. Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici poput Rusije u formatu OPEC+ razmatrat će daljnje povećanje proizvodnje u oktobru na sastanku u nedjelju, kazala su za Reuters dva izvora upoznata s raspravama. – Potencijalno povećanje proizvodnje u sklopu OPEC+ poslalo bi snažnu poruku da povrat tržišnog udjela ima prednost pred podupiranjem cijena, ocijenio je Tamas Varga, viši analitičar u brokerskoj i konzultantskoj kući PVM Oil Associates, pišu Financije. OPEC+ već se ranije obavezao na povećanje proizvodnih kvota za oko 2,2 miliona barela dnevno od aprila do septembra, uz dodatno povećanje kvote od 300.000 barela dnevno za Ujedinjene Arapske Emirate. U najvećoj svjetskoj ekonomiji, krhki američki makroekonomski podaci pokazali su da je prošle sedmice broj novih zahtjeva za naknadu nezaposlenosti porastao više nego što se očekivalo, podupirući očekivanja da će američka centralna banka (Fed) ovog mjeseca sniziti kamatne stope. Ulagači sada gotovo sigurno očekuju smanjenje za četvrtinu postotnog boda na septembarskom sastanku Feda, čime bi ciljani raspon referentne kamatne stope iznosio 4,25 do 4,5 posto. Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je rekao evropskim čelnicima da Evropa mora prestati kupovati rusku naftu, za koju je ustvrdio da Moskvi pomaže finansirati rat protiv Ukrajine, izjavio je dužnosnik Bijele kuće. Svako smanjenje količine sirove nafte koju Rusija može izvoziti moglo bi poduprijeti cijene. Rusija je 2024. bila drugi najveći proizvođač sirove nafte nakon SAD. Moskva, međutim, ne čeka da Euvropa poveća uvoz. Najveći ruski proizvođač nafte Rosneft osigurao je dodatni ugovor o isporuci 2,5 miliona metričkih tona nafte godišnje u Kinu preko Kazahstana, prenijela je novinska agencija Interfax izjavu ruskog ministra energetike Sergeja Tsivileva.
Atlantic Grupa postavila nove ljude u vrhu kompanije
Marx.ba Na jučerašnjoj sjednici, Nadzorni odbor Atlantic Grupe donio je odluke o imenovanjima u Upravi i Komisijama Nadzornog odbora, te o izboru Zamjenika predsjednika Nadzornog odbora. Nadzorni odbor je potvrdio nove trogodišnje mandate članovima Uprave Ladi Tedeschi Fiorio i Srećku Nakiću (od 3. oktobra 2025.), te Mati Štetiću (od 9. decembra 2025.), uz važeće mandate Emila Tedeschija, Nevena Vrankovića i Zorana Stankovića. Dosadašnja starija izvršna direktorica Mojca Domiter imenovana je novom članicom Uprave Atlantic Grupe zaduženom za područje ljudskih potencijala i kulture, s početkom trogodišnjeg mandata od 5. septembra 2025. Posljednjim proširenjem Uprave Atlantic Grupa dodatno osnažuje menadžerski tim u realizaciji korporativne strategije i budućeg razvoja kompanije, sa sviješću da su ljudi i kultura ključ uspješnog poslovanja. Mojca Domiter ima više od 20 godina profesionalnog iskustva u širokom spektru industrija, uključujući robu široke potrošnje, farmaceutiku i telekomunikacije. Najveći dio karijere bavi se oblikovanjem strategija i procesa vezanih za ljude, vodila je odjele ljudskih potencijala VIPneta, JGL Rijeka, a od 2011. godine vodi ključne inicijative u području kulture, razvoja liderstva i procesa vezanih za ljude u Atlantic Grupi. U kompaniji je implementirala grupne sisteme upravljanja učinkom, talentima i nagrađivanjem, uz značajan rast angažiranosti zaposlenika i jačanje prepoznatljivosti Atlantic Grupe kao poželjnog poslodavca. Diplomirala je psihologiju na Sveučilištu u Rijeci, završila Executive MBA na Cotrugli Business School, te se dodatno usavršavala na IESE-u, London Business Schoolu, Ashridgeu i Harvardu. Uz potvrđen novi sastav Uprave kompanije, Nadzorni odbor usvojio je i nove sastave njegovih Komisija. Komisiju za reviziju tako čine predsjednik Lars Peter Elam Håkansson, članovi Andrea Gisle Joosen, Zoran Vučinić i Karl Weinfurtner (izabran na Glavnoj skupštini u junu 2025). Komisiju za razvoj vodstva i nagrađivanje čine predsjednica Monika Elisabeth Schulze, članovi Florence Jeantet, Vesna Nevistić, Aleksandar Pekeč i Zoran Sušanj (vanjski stručnjak), Komisiju za društvenu odgovornost i korporativno upravljanje čine predsjednica Anja Svetina Nabergoj, članovi Siniša Petrović i Nina Tepeš (vanjska stručnjakinja). Uz navedeno, na sjednici je član Nadzornog odbora Siniša Petrović ponovo izabran na funkciju Zamjenika predsjednika Nadzornog odbora, koji će ovu dužnost obavljati uz već postojeću Zamjenicu predsjednika Nadzornog odbora Moniku Elisabeth Schulze.
IDDEEA “uvela” BiH u EU: Partner u prestižnom projektu digitalnog identiteta
Marx.ba Realizacija projekta WE BUILD (Wallets for Business, Supply Chain, and Payments Large-Scale Pilot), jedne od najvećih evropskih inicijativa u oblasti digitalnog identiteta, počela je u Amsterdamu, saopćila je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Bosne i Hercegovine. U konzorciju koji okuplja više od 180 institucija i organizacija iz 27 zemalja, Bosnu i Hercegovinu predstavlja IDDEEA kao jedina institucija izvan Evropske unije kojoj je ukazano povjerenje da učestvuje u ovom prestižnom projektu. Na Generalnoj skupštini održanoj u Amsterdamu, uime Agencije je prisustvovao Ilija Trninić, ujedno i jedini predstavnik Bosne i Hercegovine i non-EU član ovog velikog evropskog partnerstva. Učešće agencije IDDEEA BiH u WE BUILD projektu, kako se navodi u saopćenju Agencije, poseban je trenutak za našu zemlju. Rijetko kada državna institucija iz BiH dobije priliku da bude ravnopravan partner u konzorciju ovakvog ranga, koji oblikuje budućnost evropskog digitalnog identiteta i njegovu primjenu u poslovanju, bankarstvu, logistici i svakodnevnom životu građana. Ovaj iskorak dokazuje kvalitet rada i međunarodnu prepoznatljivost Agencije, ali i potvrđuje da Bosna i Hercegovina može i mora biti dio najsavremenijih evropskih procesa i standarda. Za Bosnu i Hercegovinu, ovo partnerstvo znači direktno uključivanje u razvoj rješenja koja će u narednim godinama postati osnova digitalnih servisa širom Evrope. To je prilika da se BiH uskladi s najboljim praksama i najvišim standardima, da prenese iskustva i znanja koja se razvijaju u Evropskoj uniji (EU) te kroz IDDEEA-u postane aktivan učesnik u kreiranju sigurnog i interoperabilnog digitalnog identiteta. Ovim učešćem IDDEEA BiH dodatno potvrđuje ulogu nezaobilazne institucije u digitalnoj transformaciji BiH, ali i otvara prostor da Bosna i Hercegovina, konkretnim projektima i međunarodnim partnerstvima, zauzme svoje mjesto na evropskoj digitalnoj mapi, saopćeno je. No, važno je naglasiti da se ide utakmicu po utakmicu, te da je prvenstveno cilj pobijediti Gruziju i plasirati se dalje.
Imširović: Trebamo stvarati pozitivnije, povoljnije, stabilnije i predvidivo poslovno okruženje
Marx.ba Udruženje poslodavaca u FBiH održalo sjednicu Upravnog odbora na kojoj je za predsjednika izabran Nihad Imširović On je u svom prvom obraćanju rekao da mu je velika čast i zadovoljstvo, a ujedno i odgovornost što je izabran za predsjednika UPFBIH te se posebno zahvalio dosadašnjem predsjedniku Adnanu Salimbegoviću. – Unapređenje poslovne saradnja sa svim strukturama društva biće jedan od prioriteta, te očekujemo korektnu saradnju sa vlastima na svim nivoima, da ona bude transparentnija i jača. Slijedi nam angažman na stvaranju pozitivnijeg, povoljnijeg, stabilnijeg i predvidivog poslovnog okruženja, koje će privući domaće i strane investicije, smanjenje sive ekonomije, zaštita domaćeg tržišta i posebno jačanje konkurentnosti domaćih proizođača, rekao je između ostalog Imširović.
AI startup Anthropic procijenjen na 170 milijardi dolara
Marx.ba Četverogodišnja grupa za umjetnu inteligenciju Anthropic skočila je na 170 milijardi dolara nakon što je prikupila jednu od najvećih rundi rizičnog finansiranja, pojačavajući svoju ponudu za takmičenje s konkurentima poput OpenAI-a u žestokoj utrci za dominaciju tehnologijom. Grupa sa sjedištem u San Franciscu, koju su osnovali bivši zaposlenici OpenAI-a, izjavila je da ulaganje od 13 milijardi dolara “učvršćuje njenu poziciju vodeće platforme za inteligenciju za preduzeća, developere i napredne korisnike”. Kompanije rizičnog kapitala Iconiq Capital i Lightspeed Venture Partners zajedno su vodile rundu, uz Fidelity Management & Research Company. Sudjelovao je i niz drugih institucionalnih investitora i državnih fondova, uključujući singapurski GIC i Qatar Investment Authority. Anthropic, čija je posljednja vrijednost u martu bila oko 60 milijardi dolara, izvorno je nastojao prikupiti oko 5 milijardi dolara, ali je povećao veličinu runde finansiranja nakon potražnje investitora za podrškom brzorastućim kompanijama za umjetnu inteligenciju – čak i dok entuzijazam investitora za javne tehnološke kompanije pokazuje znakove umjerenosti. – Vidimo eksponencijalni rast potražnje u cijeloj našoj bazi klijenata“, rekao je Krishna Rao, glavni financćsijski direktor kompanije Anthropic, dodajući da među njenim klijentima su firme s Fortune 500 liste i startupovi u području umjetne inteligencije. – Ovo finansiranje pokazuje izvanredno povjerenje investitora u naše finansijske rezultate i snagu njihove saradnje s nama kako bismo nastavili poticati naš neviđeni rast, dodao je.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH: Za osam mjeseci prihodi 7,8 milijardi KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza U Bosni i Hercegovini u osam mjeseci 2025. godine iznosili su 7 milijardi i 886 miliona KM i veći su za 383 miliona KM ili 5,10 % u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 7 milijardi i 503 miliona KM. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je za osam mjeseci 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 1 milijardu i 446 miliona maraka. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u osam mjeseci 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 6 milijarde i 440 miliona KM i veći su za 4,8 % u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u osam mjeseci 2024.godine. U avgustu 2025. godine prikupljena je 1 milijarda i 36 miliona KM indirektnih poreza što je za 28 miliona KM više u odnosu na avgust 2024.godine. Za finansiranje državnih institucija u osam mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 662 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 3 milijarde i 550 miliona KM, RS 1 milijardu i 989 milion KM i Brčko distrikt 199 miliona KM. U tablici je UIO dala prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu BiH sa pripadajućim spoljnim dugom u osam mjeseci 2025. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM. Pored raspoređenih prihoda u tabeli, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 161 miliona KM, RS 107 miliona KM i Distrikt Brčko 5 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.