GIG ekonomija: Kako honorarni uposlenici mijenjaju tržište rada
Megatrendovi su pokretači dubokih društvenih promjena koji miijenjaju ponašanja ljudi na globalnom nivou. Zbog velikih razmjera i utjecaja, često su međusobno povezani i traju najmanje 10 do 15 godina. Copenhagen Institute for Future Studies, jedan od svjetskih predvodnika u promišljanju budućnosti, ističe GIG ekonomiju među 15 ključnih megatrendova koji značajno mijenjaju tržište rada. Danski futurolozi uzroke vide u pomaku prema ekonomiji temeljenoj na uslugama. Značajan preokret dogodio se nakon globalne krize 2008. kada su milioni ljudi ostali bez posla i morali su tražiti druge kupce svojih usluga. Platforme su im ponudile brzo rješenje povezivanja s kupcem koji traži upravo ono što im oni mogu ponuditi. Za vrijeme lockdowna 2020., ineteres za uslugama preko platformi je buknuo jer je mnogima to bio jedini način da se opskrbe hranom, lijekovima i drugim nužnim namirnicama, piše After5. Digitalna infrastruktura Sve dostupniji i brži internet te razvoj mobilnih aplikacija i digitalnih novčanika ubrzao je razvoj online platformi i jednostavnije povezivanje korisnika i pružatelja usluga. Automatizacija i umjetna inteligencija Razvoj AI-ja mijenja koncepte brojnih poslova dok je automatizacija omogućila da se radnici umjesto na rutinske poslove više fokusiraju na kreativne i kompleksnije zadatke. Promjene u načinu rada GIG ekonomija mijenja tradicionalni koncept rada od 9 do 5. Umjesto dugoročnih ugovora s poslodavcem, radnici obavljaju povremene poslove ili na projektnoj bazi. Fleksibilnost i samostalnost Birati kada, koliko i gdje će raditi, mnoge je zaposlenike nagnalo da tradicionalne poslove zamjene povremenim preko digitalnih platformi. Promjene poslovnih modela Pandemija je dokazala kako i velike korporacije mogu funkcionirati iako im sve radnici ne sjede u uredima. Rad od kuće mnogima je prije samo koju godinu bio nezamisliv, dok danas foirme koje nude hibridni rad imaju zadovoljnije zaposlenike i puno su atraktivnije u privlačenju novih ljudi. Raznolikost poslova Platforme spajaju korisnike s umjetnicima, informatičarima, liječnicima, dizajnerima, ugostiteljima, vlasnicima smještaja, trgovinama, servisima za čišćenje, prijevoznicima… Popis usluga strelovito raste privlačeći ljude različitih profila – od mladih koji traže početno radno iskustvo, umirovljenika kojima treba dodatni prihod, do svih onih koji traže fleksibilnije radne uvjete zbog obiteljskih obaveza ili drugih razloga. Gig ekonomija spaja najmanje tri strane – korisnika, digitalnu platformu (ili aplikaciju) i onog koji nudi proizvod ili uslugu. Obzirom da platforme nisu zamišljene da zapošljavaju niti da imaju svoje taksije ili restorane, kao četvrta strana pojavljuju se posrednici koji postaju poslodavci platformskim radnicima. Digitalne platforme Online platforme ili aplikacije u centru su GIG ekonomije. Osmišljene su kako bi konkurirale tradicionalnim sistemima s puno zaposlenih, skupim ulaganjima u opremu, kompleksnim odlučivanjem i neefikasnostima koje proizlaze iz svega toga. Primarno se bave razvojem platforme i korisničke podrške. Pružatelji usluga (GIG radnici, freelanceri, obrtnici, zaposlenici) Nije važna ni dob, ni spol, ni nacionalnost, ni lokacija. Važno je da što bolje obavite to što radite, a globalno tržište s dvoznamenkastim stopama rasta godišnje daje puno mogućnosti za ostvarivanje prihoda. Posrednici u zapošljavanju Budući da su platforme zamišljene kao posrednici između korisnika i ponuditelja usluga, fokusirane su na razvoj infrastrukture i korisničke podrške, a ne na zapošljavanje GIG radnika. Zbog toga angažiraju posrednike (kod nas su kolokvijalno nazvani agregatori) koji pronalaze zaposlenike, sklapaju s njima ugovor o radu i odgovorni su za podmirivanje svih obaveza prema zaposlenicima budući da su njihov poslodavac. Korisnici Ne tako davno, pri planiranju godišnjeg odmora morali smo obići nekoliko turističkih agencija, a kada bi kupovali auto ili nekretninu, oboružali smo se dnevnim novinama ili specijaliziranim oglasnicima. Danas sve to obavljamo preko platformi i još puno više – oblačimo se, kupujemo namirnice i umjetnine, tražimo savjete, angažiramo dizajnera ili keramičara, naručujemo taxi ili hranu.. Aplikacije koje nas spajaju s pružateljima usluga su sve intuitivnije i brže, a usporedo raste i popis zanimanja i proizvoda koje se nude preko platformi. GIG ekonomija je složen ekosistem u kojem različite strane igraju različite uloge, a njena dinamika i utjecaji variraju ovisno o regiji i industriji. Bez obzira na to jeste li u nju uključeni kao freelancer, investitor ili korisnik, GIG ekonomija će u godinama koje dolaze značajno utjecati na to kako radimo i živimo.
Šta kažu naučnici: Hoće li u budućnosti pivo biti drugačijeg okusa
Marx.ba Evropske poljoprivrednike već nekoliko godina za redom muče sve intenzivnija sušna razdoblja i toplinski valovi, a prema istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Nature Communication u budućnosti će zbog toga i pivo imati drugačiji okus i biti skuplje. Ljubitelji ovog popularnog alkoholnog pića, od kojeg se češće konzumiraju samo voda i čaj, tako danas piju pivo koje je bolje nego će biti u budućnosti. Naučnici s Instituta za istraživanje globalnih promjena Češke akademije nauka upozorili su da će, ako se poljoprivrednici ne prilagode novim vremenskim uvjetima, prinosi hmelja u evropskim regijama do 2050. biti manji za 4 do 18 posto u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1989. do 2018. Istovremeno će se i sadržaj alfa kiselina u hmelju smanjiti za 20 do 30 posto, a upravo su one zaslužne za karakterističan okus i miris piva. Istraživači su usporedili prosječni godišnji prinos aromatičnog hmelja tokom razdoblja 1971.-1994. i 1995.-2018. i otkrili “značajno smanjenje proizvodnje” od između 130 i 270 kilograma po hektaru. Žele li se nastaviti baviti proizvodnjom hmelja, uzgajivači će trebati pronaći način da se izbore s dugim sušnim razdobljima i temperaturama koje svakog ljeta obaraju rekorde. Neke od opcija koje istraživači spominju su premještanje nasada na više nadmorske visine ili doline u kojima ima više podzemnih voda, izgradnja sistema za navodnjavanje, promjena orijentacije ili razmaka između usjeva te upravljanje tlom tako da se učinkovitije štedi voda. Štetni učinci mogu se ublažiti i rjeđom obradom tla, promjenama u gnojidbi, a razmišlja se i o razvoju novog, prilagođenog sjemena. Najveći pad prosječnog godišnjeg prinosa hmelja od 19,4 posto ima Celje u Sloveniji. U Njemačkoj, drugom najvećem proizvođaču hmelja na svijetu, prosječni prinosi hmelja pali su 19,1 posto u gradu Spaltu, 13,7 posto u Hallertau i 9,5 posto u Tettnangu. Rezultati iz Njemačke, Češke i Slovenije pokazuju da dozrijevanje biljke počinje otprilike 20 dana ranije nego što je uobičajeno. Ove tri zemlje, koje pokrivaju gotovo 90 polja ukupne površine polja s aromatičnim hmeljom u Evropi, nalaze se u regijama s blagom kontinentalnom klimom u kojima prosječna temperatura varira između 8 i 10 Celzijevih stepeni, a prosječna godišnja količina padalina varira od 550 do 1050 mm. Takvi uvjeti idealni su za proizvodnju hmelja kojem u vrijeme cvatnje, tokom jula i avgusta, najviše odgovaraju temperature između 20 i 22 °C i vlažnost zraka između 70 i 80 posto. Hmelj je spreman za berbu u drugoj polovici avgusta pa ga ekstremno visoke temperature mogu spaliti u najvažnijoj fazi. Iako za stvaranje alfa kiselina treba puno sunčeve svjetlosti, ekstremne vrućine imaju suprotan učinak, dok je nedostatak oborina smanjio ukupnu količinu dobivenog hmelja. To znači da ni sistem navodnjavanja nije dovoljan da se održi današnja kvaliteta hmelja jer će zalijevanje pospješiti rast biljke, ali će ona zbog visokih temperatura i dalje imati manje kiselina koje su ključne za prepoznatljiv okus piva. Iako globalno zagrijavanje negativno utječe na prinose hmelja zbog čega će i njegova cijena biti skuplja, cijena piva povezana je i s drugim faktorima. Visoke cijene energenata, distribucije i ambalaže imaju puno veći utjecaj na poslovanje pivovara.
Veliki uspjeh bh. robotičara: Iz Singapura se vratili sa dvije nagrade
Marx.ba Međunarodna Olimpijada u robotici FGC2023 u Singapuru je završena, a naš tim Bosne i Hercegovine se vratio s izuzetnim uspjesima. Osvojili su dvije nagrade: Outstanding Mentor – Armin Đidelija i Social Media Award. Robotičku reprezentaciju Bosne i Hercegovine ponosno su činili talentirani učenici iz različitih gimnazija: Ana Tomić iz Gimnazije fra Grga Martić u Mostaru, Ilajda Šuta, Kenan Nuhić i Amar Pehilj iz Druge gimnazije u Mostaru, te Amina Đuderija iz Druge gimnazije u Sarajevu. Ovaj tim je bio pod mentorstvom MSc. Anesa Hadžiomerovića i Armina Đidelije. Također, ne treba zaboraviti doprinos Nike Cvitanović iz Gimnazije fra Grga Martić u Mostaru, kao i mentorice Lejle Nuhić. – Učestvovali smo na Olimpijadi u robotici FIRST GLOBAL CHALLENGE, Na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FIRST Global Challenge, koja se ove godine održala u Singapuru, okupila je predstavnike iz 191 zemlje širom svijeta. Suočili smo se s izuzetno jakom konkurencijom, uključujući zemlje poput Amerike, Japana, Kine i Kazahstana, koje već godinama ulažu značajna sredstva u podršku mladima kako bi ih potaknuli da odaberu STEM oblast kao svoju buduću struku i doprinesu razvoju svojih zemalja i društava. Bili smo izuzetno ponosni videći zastavu Bosne i Hercegovine na postolju. U uvodnom govoru našeg tima, spiker je istakao: “Tim Bosne i Hercegovine dolazi većinom iz Mostara, grada koji je poznat po povezivanju i očuvanju različitih kultura. To je upravo ono što FIRST Global promoviše,kazao je Anes Hadžiomerović, jedan od mentora robotičke reprezentacije. Ovo je šesta godina zaredom u kojoj mladi ljudi uspješno predstavljaju Bosnu i Hercegovinu. Kako su naglasili dok još uvijek sabiraju utiske, žele se iskreno zahvaliti onima koji su podržali ovu misiju i put do Singapura. – Velika zahvalnost ide generalnom sponzoru tima Bosne i Hercegovine, kompaniji Lam Research, kao i UNDP Bosnia and Herzegovina, Fond “Sami Čamdžić za sretno djetinstvo” i članu Predsjedništva Dr. Denis Bećiroviću. Također dugujemo zahvalnost Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine, te Federalnom ministarstvu nauke i obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine. Posebno bismo željeli zahvaliti kompanijama Zinkteknik Bosnia, Hotelu Pasha u Mostaru, Aero Exclusive, ASA Holding, UniCredit Bank i HIFA OIL na podršci. Bez njihove podrške, naš put do ovog takmičenja ne bi bio moguć, poručili su. Kako kažu, ne zaboravljaju podršku brojnih medija koji su im omogućili da promovišu talente mladih ljudi i STE(A)M obrazovanje, čemu su predani. – Ponosno ističemo da smo postigli ovaj uspeh u nikada većoj konkurenciji od 191 zemlje učesnice. Na kraju, čestitke idu timu iz Kazahstana na njihovoj pobjedi, kao i timovima iz susjednih zemalja na njihovim rezultatima, za što im se ovom putem zahvaljujemo na podršci. Pored takmičenja, naši reprezentativci su imali priliku da obiđu neke od znamenitosti Singapura, a tokom samog takmičenja ne možemo da ne spomenemo nezaboravna druženja i navijanje jednih za druge zemalja regiona, što je na neki način postala praksa na ovakvom takmičenju. Individualno, svaki robot ne znači ništa posebno ako nema saradnje. Bilo je izuzetno zadovoljstvo i čast predstavljati Bosnu i Hercegovinu na ovako velikom i prestižnom takmičenju, a posebnu čast nam je predstavljalo vidjeti zastavu Bosne i Hercegovine kako se vijori na postolju, naglađeno je iz bh. tima.
Ako još uvijek imate stare igračke iz djetinjstva, mogli biste dobro zaraditi
Marx.ba Provjerite tavane i pretražite podrume svojih roditelja jer ove igračke iz prošlosti sada vrijede pravo bogatstvo. Pronalazak starih igara, stripova, lutaka i akcijskih figurica genijalna je ideja ako želite dodatno zaraditi. Tokom godina, predmeti koje ste nekada smatrali samo zabavnom uspomenom iz djetinjstva, sada su vrlo vrijedni. I kolekcionari i nostalgičari spremni su platiti velike svote za te predmete. Stranica Country Living izdvojila je čak 60 igračaka koje danas mogu postići nevjerovatne cijene, a evo nekih od nabrojanih. Originalni Monopoly Originalna ručno crtana verzija igre Monopoly napravljena 1933. godine u vlasništvu izumitelja igre Charlesa Darrowa prodana je za 146.500 dolara u aukcijskoj kući Sotheby’s 2011. godine, što je gotovo dvostruko više od očekivane cijene. No, čak i ako nemate tako rijetku verziju ove omiljene igre, starinske verzije iz 1930-ih znaju se prodati za više od 3.000 dolara, a ograničena izdanja prodaju se za stotine na eBayu. Ulošci za PEZ bombone Ljubitelji bombona bit će oduševljeni kad saznaju da bi čak i stari, prazni PEZ dozer jednog dana mogao nešto vrijediti. Primjerice 2006., dozer poznat kao Astronaut B, napravljen za Svjetsku izložbu 1982., prodan je na eBayu za 32.000 dolara. Ostali kolekcionarski ulošci za PEZ uključuju dozer s mekanom glavom Mickeyja Mousea, glavu Djeda Mraza iz 1955. i PEZ pištolj. Hot Wheels Dok većina ovih automobila veličine dlana košta samo nekoliko eura, rijetki predmeti mogu vrijediti hiljade. Među najvrednijima je prototip Volkswagen Beach Bomb iz 1969. s daskama za surfanje koje vise kroz zadnji prozor i točkovima koji su ga činili prevelikim za Mattelove trkaće staze. Premda nikada nije krenuo u široku proizvodnju, to ga čini još vrijednijim za kolekcionare, koji ga cijene oko 150.000 dolara. Prvo izdanje Barbike Barbie je možda doživjela makeover, ali za neke će kolekcionare klasična verzija iz 1959. uvijek biti jedna i jedina. Originali, upotpunjeni kupaćim kostimima sa zebrastim prugama i velikom obućom, prodaju se u maloprodaji za oko 8.000 dolara. Game Boy Prije nego što smo postali opsjednuti mobitelima, provodili smo sate uz Nintendove igraće konzole koje su prvi put pušten u prodaju u SAD-u 1989. Danas se vintage igraće konzole prodaju za stotine dolara, možda i više, ovisno o marki i stanju. Pokemon karte Prvi put objavljene u Japanu 1996. godine, karte za razmjenu Pokemona imaju ogroman broj obožavatelja, a cijene rijetkih karata mogu biti jako visoke. Akcijske figurice Ninja kornjače Ove dugo omiljene kornjače prvi put su se pojavile kao likovi iz stripa 1984., a popularna animirana serija uslijedila je ubrzo – 1987. Skoro svaka dječja rođendanska zabava u kasnim 80-ima bila je s temom Nindja kornjača, a akcijske figurice su bile hit poklon. U savršenom stanju ove figurice mogu koštati oko 400-900 dolara, a rjeđi komadi se nude za hiljade. Stari klikeri Ako niste izgubili svoje klikere iz djetinjstva, sačuvajte ih jer neke od njih danas mogu koštati hiljade dolara. Set iz 1926., primjerice, doseže i do 1.500 dolara. Stari Tamagotchi Ko bi mogao zaboraviti pokušaje brige o ovom popularnom virtualnom ljubimcu? Premda se mogu pronaći i jeftiniji Tamagotchiji, vintage ili ograničene verzije koštaju hiljade dolara. Troll lutkice Ove slatke lutkice dolaze u raznim bojama, likovima i dizajnu. Ovisno o tome koju ste lutkicu sačuvali, mogli biste ozbiljno zaraditi. Dok se uobičajene verzije mogu pronaći po prilično niskim cijenama, rjeđi Trolovi — poput jednog sa zlatnim šljokicama ili primjeraka iz šezdesetih godina — koštaju i hiljade dolara.
Mnogi su iznenađeni: Proglašena je najbolja turistička atrakcija u Evropi
Marx.ba Prema World Travel Awards najbolja turistička atrakcija u Evropi u 2023. godini je Guinness Storehouse u Dablinu. Kada pomislite na najbolju turističku atrakciju u Evropi, vjerovatno vam padaju na pamet Stonehenge, rimski Koloseum ili Eiffelov toranj u Parizu. Ipak, na iznenađenje mnogih, jedna znamenitost ih je nadmašila u utrci za vodeću evropsku turističku atrakciju. Prema World Travel Awards, gala svečanosti koja svake godine slavi najbolje od putovanja, turizma i gostoprimstva od 1993. godine, pivara Guinness Storehouse u Duablinu je vodeća evropska turistička atrakcija. Među nominiranima su bili i Buckinghamska palača u Londonu, Sagrada Familia u Barceloni i Akropola u Ateni. Guinness Storehouse je prvi put osvojio nagradu još 2015. godine i smatra se najboljom turističkom atrakcijom u cijeloj Irskoj. Nalazi se u samom srcu Dablina, grada poznatog po bogatoj historiji i kulturi. Skladište nije samo mjesto gdje se Guinness pripremao posljednjih 250 godina, već nudi pogled iza kulisa na kompleksnost pravljenja i točenja ovog svjetski poznatog piva. Ovo mjesto donosi priču o najpoznatijem izvoznom proizvodu Irske, Guinness pivu, od njegovih skromnih početaka 1759. do danas, a skladište nije samo dom Guinnessa već veliča i irsku kulturu, kreativnost i poduzetništvo. Prostire se na sedam spratova i okružuje stakleni atrij u obliku čaše od jedne pinte Guinnessa. Tu je i kino-dvorana posvećena prikazivanju starih Guinnessovih reklama i nedavno renovirani Gravity Bar koji ima prekrasan pogled na irsku prijestolnicu.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović: Niz korisnih sastanaka imali smo u Marakešu
Marx.ba Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović boravi ovih dana u Marakešu, kao dio delegacije BiH ispred Ministarstva finansija i trezora BiH. Radi se o događaju Godišnji sastanci 2023, u organizaciji Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. – Tokom posjete Godišnjoj skupštini 2023 u Marakešu, u sastavu delegacije naše države, obavio sam niz sastanaka sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF -International Monetary Fund) i Svjetske banke (World Bank). Sastanci su održani sa izvršnim direktorom MMF-a Paulom Hilbersom, zamjenikom izvršnog direktora MMF-a Lucom Dresseom, zamjenikom upravnog direktora MMF-a Bo Liem i direktorom Odjela za Evropu u MMF-u Alfredom Kammerom. Zajedno sa ministricom civilnih poslova BiH Dubravkom Bošnjak i guvernerom Centralne banke Senadom Softićem predstavnike MMF-a smo upoznali sa trenutnim stanjem u Bosni i Hercegovini, kao i bitnoj ulozi MMF-a u BiH, kaže Hasanović. Kako naglašava, bilo je još aktivnosti. – Pored ovih sastanaka obavio sam razgovore sa predstavnicima Međunarodne finansijske korporacije (IFC – International Finance Corporation) regionalnom direktoricom Odjela za Europu u IFC Raniom Karadsheh, potpredsjednikom za Europu i Latinsku Ameriku u IFC-u Alfonsom Garciom, zamjenikom guvernera BiH u Svjetskoj banci Edin Forto i Draženom Gagulićem šefom Odjela za multilateralu u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Tema ovog sastanka su bila javno-privatna partnerstva koja su od velike važnosti za Bosnu i Hercegovinu, kako bi BiH bila u prilici da ostvari uspješnu implementaciju mnogobrojnih projekata u cilju napretka i prosperiteta Bosne i Hercegovine. Na nama je da otvorimo vrata, sarađujemo sa Međunarodnim monetarnim fondom i Međunarodnom finansijskom korporacijom kako bi u svim aspektima BiH napredovala, poručuje.
Načelnik Neuma za Marx.ba: Na putu smo da finansijski prestignemo rekordnu 2019. godinu
N. D. Strahovalo se da će otvaranje Pelješkog mosta biti pogubno za neumski turizam što se na kraju pokazalo netačnim. Turistički radnici u ovom hercegovačkom gradu zadovoljni su popunjenošću svojih smještajnih kapaciteta, a čini se da se sezona već sada proglasiti veoma uspješnom. To povrđuju riječi načelnika ovog grada Dragana Jurkovića, koji je za Mrax.ba iznio svoje viđenje turističke godine u Neumu. – Možemo biti jako zadovoljni. Ulaskom u deseti mjesec imamo dosta gostiju i povoljni su i uvjeti obzirom da je temperatura oko 30 stepeni, a temperatura mora oko 23 što je idealno. Svakako to je idealno za odmor i mi možemo biti zadovoljni dosadašnjim tokom sezone, kaže prvi čovjek Neuma za Marx.ba. Kada se govori o brojkama, i tu stvari došle na svoje. – Brojke još uvijek nisu sabirane, ali mislim da bi mogli biti blizu rekordne 2019. godine. Da nismo imali dio petog mjeseca, ali i šestog kada su bile malo lošije vremenske prilike, vjerovatno bi to dostigli i prestigli, ali mislim da je to na nivou 2019. godine. Ta godina je bila rekordna po broju noćenja, međutim po ovome finansijskom dijelu blizu smo da bi ova mogla čak i prestići tu 2019., naglašava Jurković. Jasno je da je i ovog puta u Neumu najviše domaćih gostiju, ali sve je više i onih koji dolaze iz različitih dijelova Evrope i svijeta. – Zanimljivo je da su nam kroz ovu godinu dolazili gosti iz Evropske unije. Možemo reći da smo imali goste iz svih zemlja EU i povećan broj gostiju iz BiH i Srbije. Domaći gosti su opet ti koji su najbrojniji, u omjeru od nekih šezdesetak posto, ali veseli nas to da nam se ta tržišta EU, pa u nekih prekookeanskih zemalja otvaraju. Raduje nas to i nadamo se da će se to tako nastaviti i u budućnosti, kaže Jurković.
Ako imate ova četiri retro predmeta, stručnjaci kažu da bi na njima mogli odlično zaraditi
Marx.ba Ako ste bili dovoljno sretni da ste naslijedili gadgete iz prošlih godina, možda biste ih mogli unovčiti za znatnu svotu. Nije tajna da kupovina novog posuđa, uređaja ili naprava za vašu kuhinju može koštati pravo malo bogatstvo ako tražite određenu marku. Ali ono što domaći kuhari možda ne shvataju je da su neki od starinskih predmeta koje koriste za pripremanje jela prilično vrijedni. Ovih se dana pojavilo unosno tržište preprodaje koje neke od vaših starih miksera, tostera i zdjela može pretvoriti u hrpu novca. 1. Starinske tave i lonci od lijevanog željeza Lonci i tave od lijevanog željeza izdržali su test vremena kao jedan od najomiljenijih i najsvestranijih predmeta u kuhinji. A prema riječima stručnjaka, njihova je vrijednost bila jednako izdržljiva kao i njihova konstrukcija. Starinsko i antikno lijevano željezo može vrijediti 100 dolara ili više. Velika je vjerovatnost da je tava koju pronađete u trgovini rabljenom robom ili na rasprodaji zanemarena, ali ove se tave lako mogu očistiti ili uljepšati te će biti spremne za preprodaju ili vaše sljedeće kampiranje. 2. Emajlirane zdjele Moderne zdjele za miješanje i pripremu jela obično su izrađene od nehrđajućeg čelika ili stakla. Međutim, jedna retro predmet može se istaknuti u vašoj kuhinji, a da pritom bude funkcionalan — i potencijalno profitabilan. – Pozivajući nostalgiju na francusko selo, emajlirane zdjele u jednostavnoj bijeloj boji s crnim rubom savršen su dodatak kuhinji u stilu seoske kuće. Nekoć utilitarna glavna namirnica, ovi proizvodi sada postižu pristojne iznose za svoj retro izgled, piše Best life. 3. Setovi za svježe sokove Puno se stvari promijenilo u kuhinjama tokom godina — i to nisu samo uređaji i alati koje koristimo. Stručnjaci kažu da neki proizvodi koji su prerasli svoju upotrebu još uvijek mogu postići visoku vrijednost zahvaljujući nostalgiji. Prije mnogo godina, trebali ste imati vrč za sok. Kompletni setovi za sokove, bokali i male čaše za sok s netaknutim simpatičnim emajliranim dizajnom mogu postići cijenu od 50 do 100 dolara po setu. Samo pazite da dizajni budu lijepi i n eoštećeni na svim dijelovima. 4. Uređaji iz sredine stoljeća U prošlim desetljećima neki su uređaji bili tako dobro napravljeni da su i danas jednako pouzdani. A ako ste bili dovoljno sretni da ste naslijedili gadgete iz prošlih godina, možda biste ih mogli unovčiti za znatnu svotu. – Samostojeći mikseri, tosteri i aparati za kafu iz sredine stoljeća mogu se prodavati za stotine ili čak hiljade dolara strastvenim kolekcionarima, kaže Lindsey Chastain, osnivačica bloga The Waddle and Cluck.
Otvoren 1. regionalni Centar izvrsnosti za evaluaciju i istraživanje politika Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
Marx.ba Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu otvoren je prvi regionalni Centar izvrsnosti za evaluaciju i istraživanje politika. Centar je osnovan u okviru PEER projekta podržanog od strane Misije USAID-a u BiH. CoE ima za cilj poticanje kreiranja politika baziranih na dokazima i stvarnim potrebama svih aktera u društvu neposredno doprinoseći većoj odgovornosti nosilaca javnih funkcija, ali i većoj transparentnosti te smanjenju korupcije. Ovom prilikom su prezentirani rezultati dosad najveće studije o bh. kompanijama u našoj zemlji, dajući konkretne preporuke za formuliranje politika i programa usmjerenih na poboljšanje kvaliteta poslovanja domaćih kompanija, ali i kvaliteta života samih građana BiH. Događaj su otvorili prof. dr. Jasmina Selimović, dekanica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Courtney Chubb, direktorica Misije USAID/BiH i Nermin Nikšić, premijer Fedearcije Bosne i Hercegovine. – Centar za evaluaciju i istraživanje politika zvanično otvaramo u sedmici kada obilježavamo 71. godinu uspješnog rada Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Centar je prvi ove vrste u našoj regiji, stoga posebno zahvaljujemo Misiji USAID-a u našoj zemlji za svu podršku, znanje, prenos znanja i sve što su nam pružili u proteklim godinama trajanja projekta. Postojanje jednog ovakvog Centra je izuzetno važno, pogotovo za donosioce odluka, zato što odluke koje trebaju ovu zemlju povesti naprijed ne smiju biti isključivo politički motivirane nego prvenstveno zasnovane na dokazima. Posebnu zahvalnost dugujemo premijeru koji svojom podrškom pokazuje jasno opredjeljenje Vlade ka donošenju odluka koje su bazirane na dokazima i naučno utemeljenim činjenicama, istakla je prof. dr. Jasmina Selimović, dekanica. Premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić je ovim povodom izjavio: – Sasvim je izvjesno da će podaci, koji će biti generisani kroz ovaj Centar, Vladi Federacije BiH pomoći da donosi kvalitetnije, bolje i sadržajnije odluke. Čestitam Dekanesi i cijelom Ekonomskom fakultetu u Sarajevu na svemu što su uradili do sada, te izražavam punu podršku u radu Centra. Ova Vlada će se u svojim odlukama voditi strukom, a nikako populizmom. Courtney Chubb, direktorica Misije USAID-a u BiH rekla je da USAID s velikim zadovoljstvom i s velikim ponosom podržava ovaj Fakultet na putu liderske pozicije koji će, kroz Centar koji se bavi istraživanjem promicanja politika, pomoći Bosni i Hercegovini da se kreće na putu ka ekonomskom prosperitetu i boljoj budućnosti. – Ovaj Centar će, nema sumnje, pomoći Bosni i Hercegovini da se kreće ka transparentijem upravljanju i dinamičnijoj ekonomiji koja će građanima ove zemlje donijeti inovacije i rast u svakom pogledu. Osim toga, pomoći će sigurno i građanskom društvu da postane otpornije i čvršće, i da zahtjeva odgovornost od onih koji u tom trenutku upravljaju ovom zemljom. Donošenje odluka koje utiču na život ljudi u ovoj zemlji u svakom slučaju mora postati transparentnije i u svakom trenutku biti okrenuto ka njhovom boljitku. Na kraju, želim ohrabriti sve one koji u Bosni i Hercegovini rade na donošenju i kreiranju politika na svim nivoima, da sarađuju sa ovim Centrom kako bi odluke koje će u konačnici donijeti bile utemljene na istraživanju i svim onim stvarima koje su neophodne za boljitak ove zemlje, poručila jer Courtney Chubb, direktorica Misije USAID-a u BiH. Prof. dr. Amila Pilav-Velić, prodekanica za naučno-istraživački rad i projekte na EFSA i voditeljica Centra, istakla je nekoliko značajnih zaključaka rezultata istraživanja poslovnog okruženja u BiH. Ksako je naglasila više od 80% bh. kompanija vjeruje da je institucionalna podrška nedovoljna, te da je ista pod velikim političkim pritiscima. Određen broj kompanija smatra je korupcija najveća barijera njihovom uspješnom poslovanju i to prije svega korupcija u javnim nabavkama i pravosudju. Medjutim, usprkos tome 94% kompanija nikada nije prijavilo korupciju, a istu je iskusilo u posljednjih 12 mjeseci. Više od polovine kompanija smatra da bi zakonski propisi o platama trebali biti usklađeni s sektorskim specifičnostima, a fiskalno opterećenje rada i izdavanja za obavezno socijalno osiguranje zaposlenika predstavljaju najveća opterećenja za poslodavce, poručila je. Branimir Muidža, predsjednik Poslovnog savjeta EFSA i generalni direktor grupacije HeidelbergCement u Kaknju je u svom obraćanju izjavio: – Želio bih ispred Poslovnog savjeta EFSA pozdraviti incijativu da se otvori prvi regionalni Centar izvrsnosti ovakve vrste upravo ovdje. Vrijednost ove incijative je u tome što će se na taj način promicati transparentne politike na temelju analitičkih podataka i analiza. Na taj način ćemo dobiti konkretne projekte, programe, inicijative i ideje koje će dalje omogućiti razvoj Bosne i Hercegovine. Poslije prezentacije rezultata studije, održana je panel diskusija o prezentiranim rezultatima u kojem su učestvovali dr. Amir Hasičević, ministar u ministarstvu trgovine FBiH i Muamer Mahmutović, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo. Buduće planove Centra je predstavila prof. dr. Hatidža Jahić, a oni obuhvataju nastavak rasprave o rezultatima i onome što je biznis survey nudi u kontekstu sveobuhvatnih i relevantnih podataka, poticanje veće saradnje i partnerstava s drugim istraživačkim institucijama i organizacijama, zalaganje za usvajanje praksi i politika utemeljenih na dokazima na svim nivoima vlasti i u svim podučjima relevantnim za bh. društvo, širenje javnog angažmana kako bi se istraživački nalazi učinili dostupnijim i primjenjivim za opću javnost u BiH, i sl. Sve će ovo omogućiti bh. institucijama da, koristeći eskpertizu lokalnih stručanjaka, dođu do najboljih rješenja u postizanju održivog razvoja zemlje te njenom približavanju EU.
Kako riječi oblikuju našu stvarnost: 2. Woman.Comm konferencija 24. i 25. okobra u Sarajevu
Marx.ba/Woman.Comm Koliko često mijenjate mišljenje o nekom događaju, osobama, proizvodu, političkom kandidatu ili čak o svijetu oko sebe? Da li ste ikada razmišljali o tome šta vas je navelo na tu promjenu? Odgovor na ovo pitanje leži duboko u moćnoj vezi između komunikacijske industrije i marketinga, čija je uloga u oblikovanju naših stavova i percepcija ogromna. Komunikacijska industrija, kroz različite kanale kao što su mediji, oglašavanje i društvene mreže, ima nevjerojatan utjecaj na naše svakodnevne odluke i način na koji doživljavamo svijet oko sebe. Kroz marketinške kampanje, priče koje nam se serviraju, i promociju određenih ideja ili vrijednosti, komunikacijska industrija ima sposobnost oblikovanja naših stavova, interesa i preferencija. Kako komunikacija oblikuje našu svakodnevicu – od osobnih odnosa do poslovnih uspjeha, od kulturnih interakcija do globalnih problema govoriće se na drugoj Woman.Comm konferenciji koja će biti održana 24. i 25. okobra u hotelu Hills u Sarajevu. – Naša ključna poruka ovogodišnje konferencije je “Snaga komunikacije, da učinimo društvo dobrim društvom“. Želimo istražiti kako komunikacija oblikuje našu svakodnevicu, kako utječe na poslovni uspjeh i društvene promjene te kako možemo zajedno raditi na oblikovanju boljeg društva kroz efikasnu komunikaciju. Ovogodišnje izdanje konferencije posvećeno je istraživanju snage žena u poslovanju i leadershipu, njihovom stvarnom položaju u društvu, društveno odgovornom poslovanju te novim trendovima u komunikaciji. Želimo rasvijetliti različite aspekte komunikacije, od osobnih odnosa do globalnih problema, i potaknuti inspiraciju i promjenu“, kazala je Irena Miličević Vukoja, direktorica kreativne agencije Prefix i Woman.Comm Cluba. Promjene, zahvaljujući marketingu se dešavaju u svim sferama života, kako može uticati na reputaciju kompanije na konferenciji će objasniti Iva Majstorović, direktorica za Employer Branding u agenciji Degordian. Ona ističe da on uvijek kreće iznutra, prvi korak je da pitamo zaposlenike koji rade kod klijenta kako im je. Iz tih fokus grupa, razgovora i istraživanja dobija se srž koja je iskrena, autentična i povezujuća. – Mislim da je komunikacija apsolutno važna u puno aspekata izazivanja promjene. Ona je na početku i alat za učenje i prenošenje nekih znanja i informacija koje su važne za društvene probleme, a na kraju i glas koji će tražiti i prizivati promjenu. Odmah mi na pamet padaju dva projekta na kojima sam imala prilike raditi. Plavi kompas, gdje smo pokušali komunicirati sve važne informacije roditeljima čija su djeca na spektru autizma ili sumnjaju da bi mogli biti. Drugi projekt je Iza vrata – kojim smo željeli podići svjesnost o problemu obiteljskog nasilja i potaknuti ljude da ga prijave u svome susjedstvu. Ovdje se komunikacija koristila kao glas koji traži akciju i zove na promjenu percepcije, poručuje Iva Majstorović, direktorica za Employer Branding u agenciji Degordian. Komunikacijska industrija ima moć odgovornog komuniciranja sa jakom porukom i daje veliki doprinos društvenoj odgovornisti. Odličan primjer je projekat “Trgni se za ravnopravnost”, čiji je cilj upoznati javnost s poražavajućom, diskriminatornom činjenicom da samo 2% ulica u Hrvatskoj nosi ime po ženama. Ova incijativa dolazi od Damira Ciglara, osnivača i CEO agencije Imago Ogilvy, koji prvi put dolazi u Sarajevo da podijeli svoje uzbudljivo iskustvo u kreativnoj industriji i unaprijediti naše razumijevanje društvene odgovornosti, ravnopravnosti i moćnih promjena koje zajedno možemo ostvariti. – Riječi su temelj ljudskog sporazumijevanja, ali i razumijevanja. Njima oblikujemo misli, ali i definiramo percepciju stvarnosti. Riječi imaju moć potaknuti, motivirati i pokrenuti ljude na (dobra) djela, a koliko mi u Imagu dajemo važnost riječima pokazati ćemo sa Rječnikom ravnopravnosti, kao i sa primjerom Velikanke, odnosno kako ne smijemo žene podrazumijevati pod muškim imenicama. I sve na kraju začiniti aktivističkim projektom o idealima ženske ljepote – a to su barem tri dobra razloga da se vidimo uživo na WomanComm koferenciji!, poručio je Damir Ciglar, osnivača i CEO agencije Imago Ogilvy. Woman.Comm konferencija će zasigurno biti mjesto na kojoj ćemo se uvjeriti da riječi oblikuju stvarnost, te naučiti da li cilj opravdava sredstvo, koji su izazovi savremenog komuniciranja, te koja je budućnosti komunikacije. Inače, treba naglasiti da se kotizacija za konferenciju donirate 10 KM udruženju „Srce za djecu oboljelu od raka“.