Sami pojačajte Wi-Fi signal u svom domu: Sve što trebate nalazi se u kuhinji
Marx.ba Ovaj iznenađujući life hack mogao bi biti spas u onim danima kada Wi-Fi odbija učitati i najjednostavniji sadržaj, no djeluje li on ili je samo još jedan tehnološki mit? U današnjem digitalnom dobu, nažalost, svi smo upoznati s tim frustrirajućim izazovima i zato vam donosimo ovaj savjet koji obećava rješenje vaših problema s Wi-Fi mrežom, a sve što vam treba, vjerovali ili ne, možda već imate kod kuće, piše Reader’s Digest. Strateški postavljen list aluminijske folije može učiniti čuda za vašu Wi-Fi vezu i riješiti probleme sa sporim internetom. Ovaj trik možda zvuči nevjerovatno, ali istraživači sa Univerziteta Dartmouth su ga testirali i potvrdili njegovu valjanost. Kada su ga primijenili sami, otkrili su da korištenje reflektirajućih zakrivljenih površina poput unutrašnjosti limenke ili aluminijske folije može pojačati Wi-Fi signale u nekim prostorima, dok ih može oslabiti u drugima. Na taj način se maksimizira ukupna pokrivenost i učinkovitost Wi-Fi mreže. Kako koristiti aluminijsku foliju za pojačavanje Wi-Fi signala? Korak 1: Priprema materijala Prvo, potrebno je prikupiti materijale koje ćete koristiti. Pronađite rolu aluminijske folije i izrežite komad folije koji je otprilike iste dužine i visine kao vaš ruter. Ako vaš ruter ima fizičku antenu koja strši iznad uređaja, provjerite da folija doseže nekoliko centimetara iznad antene. Za rutere s unutrašnjom antenom, visina folije iznad uređaja nije presudna. Korak 2: Savijte foliju Sada, trebate saviti komad folije u oblik slova “C”, tako da sjajna strana folije bude okrenuta prema unutrašnjosti krivulje slova. Ako vaš ruter ima vanjske antene, možda ćete trebati dodatno saviti gornji dio folije kako bi pokrio i antene. Korak 3: Postavite foliju iza rutera Postavite savijenu foliju iza svog rutera tako da zakrivljeni dio bude okrenut prema ruteru i prema području koje želite ciljati za poboljšanje signala. Korak 4: Provjerite brzinu interneta Na Google unesite „speed test„i odaberite plavo dugme na kojem piše „start speed test“. Test će procijeniti brzinu prijenosa i preuzimanja vaše internetske veze i isporučiti kratki izvještaj.
Korak naprijed ka uspostavi organiziranog tržišta električne energije u BiH i integraciji s tržištem EU
Marx.ba U prostorijama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, jučer je održan je sastanak stručnjaka projekta „EU4Energy – Podrška Evropske unije energetskom sektoru u BiH“ i predstavnika Ministarstva na kojem se razgovaralo o putu prema uspostavi organiziranog tržišta električne energije u BiH, kao i integraciji s tržištem EU. Važan korak prema ovom cilju bila bi uspostava berze električne energije za dan unaprijed i unutardnevno trgovanje električnom energijom u BiH. U tom smislu EU4Energy projekat će izraditi studiju koja će usmjeravati postepeno, korak po korak, uspostavljanje berze električne energije u BiH. Glavni cilj ove studije biće da se relevantnim zainteresiranim stranama u BiH daju smjernice o postepenom uspostavljanju berze električne energije u BiH. Studija će obuhvatiti zakonodavnu, institucionalnu i organizacijsku analizu. Opšti cilj projekta “EU4Energy – Podrška Evropske unije energetskom sektoru u BiH” je osigurati pristup pouzdanoj, pristupačnoj, održivoj i modernoj energiji za sve građane Bosne i Hercegovine, kao i doprinijeti ispunjenju preuzetih obaveza BiH prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, Pariškom sporazumu i drugim međunarodnim obavezama.
Najava iz Croatia Airlinesa: Linija za Mostar ostaje i tokom zimskoga perioda
Marx.ba Avioni Croatia Airlinesa će nastaviti letjeti iz Zagreba prema Mostaru i natrag i tokom zimske sezone zbog razmjerno dobre popunjenosti aviona tokom proteklog razdoblja, izvijestili su u srijedu iz Aerodroma Mostar. prenosi Poslovni. – Ova linija ostat će aktivna i tokom zimskoga razdoblja, a već sada pregovaramo da se cijele 2024. nastave letovi između Mostara i Zagreba, rekao je direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel. Od proljeća je nakon duže od tri godine obnovljena je linija Croatia Airlinesa, a avioni na ovoj relaciji lete tri puta sedmično. Ovu subvencioniraju vlasti u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskoj županiji smatrajući važnim imati zračnu vezu sa Zagrebom, a nakon toga i s drugim evropskim i svjetskim odredištima. Po riječima direktora Đuzela najviše je za produžetak letova presudila razmjerno dobra popunjenost aviona. Avion Dash – 8-Q400 na relaciji Zagreb-Mostar leti utorkom u 13:50 sati te četvrtkom i nedjeljom u 23:00 sata. Istodobno iz Mostara prema Zagrebu polijeće ponedjeljkom u 06:00 sati, utorkom u 15:30 sati u petkom u 06:00 sati. Direktor Đuzel potvrdio je i kako Aerodrom Mostar pregovara s nekoliko niskotarifnih kompanija kako bi otvorili druge avionske linije prema ovom gradu u Hercegovini.
Oktobar je mjesec u znaku vina – stiže nam Sarajevo Wine Weekend festival!
Marx.ba S ponosom najavljujemo najuzbudljiviji vinski događaj ove jeseni – festival vina, Sarajevo Wine Weekend – jesensko izdanje. Festival vina okupiće zaljubljenike u vino, somelijere, vinare i sve ljubitelje finih vina kako bismo zajedno proslavili raskošnu paletu ukusa koju nam pružaju vinarije iz Bosne i Hercegovine i regije. Sarajevo Wine Weekend će se održati u petak, 20. oktobra 2023. godine, u Bosanskom Kulturnom Centru (Branilaca Sarajeva 24), od 16:00 do 22:00 sata, pružajući posjetiteljima priliku da istraže širok spektar vina uz bogatu gastro ponudu izlagača. Od ove godine uvodimo vinski vodič koji će sadržavati smjernice i dodatne informacije za posjetitelje kao svojevrsna mapa kroz festival i izlagače, ističući posebne edicije vina, raritetne boce ili vina u velikim bocama sa naznakom i preporukama za gastro izlagače. Gastronomska ponuda festivala obiluje raznovrsnom izlagačima. Ističemo izvrsne specijalitete Gastro marketa “Crvena Jabuka” na Marijin-Dvoru. Sarajevo Wine Weekend zaključujemo najiščekivanijim after party-jem u Coloseum Clubu. Gosti će biti zagrijani saksofon ritmovima Niksona, a potom nas očekuje nastup Amela Ćurića, koji osvaja publiku svojim vokalnim sposobnostima i nevjerovatnom energijom, poručili su organizatori. Ulaznice za festival već su u prodaji putem portala kupikartu.ba, kao i na svim prodajnim mjestima kupikartu.ba, po cijeni od 40,00 KM za osobu. Kotizacija za korištenje Riedel vinske čaše iznosi 10,00 KM. Festival su podržali: Fina Vina, NLB Banka dd, Master Card, Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu, Visit Sarajevo, Crvena Jabuka Gastro market Marijin-Dvor, Rail Cargo Logistics. Medijski pokrovitelji su: Bonjour, RSG radio, Radio Antena i Mix radio. Za više informacija o festivalu pratite nas na društvenim mrežama ili posjetite našu web stranicu. Radujemo se vašem dolasku i zajedničkom uživanju u nezaboravnom vinskom iskustvu.
Pala cijena zlata na svjetskom tržištu: Je li sada vrijeme za kupovinu
Marx.ba Sve oči na tržištima uprte su danas u dešavanja u Izraelu, a kada berze trepere, onda se investitoru okreću pitanju kakve su cijene zlata. Ovim metalom se trgovalo po nešto slabijoj cijeni nego prethodne sedmicee. Evropski berzanski indeksi uglavnom rastu, kao i američki indeksi. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 10.00 sati skočio na 15.351,45 poena, francuski CAC 40 na 7.122,09 poena, a londonski FTSE 100 na 7.595,87 poena. Moskovki MOEX je pao na 3.171,36 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi u SAD porasla na 33.604,65 poena, kao i vrijednost indeksa S&P 500 – na 4.335,66 poena, a također i vrijednost indeksa Nasdaq – na 13.484,24 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 86,183 dolara za barel, kao i cijena nafte Brent, na 87,860 dolara. Evropski fjučersi gasa su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,550 eura za megavat-sat. U tom smislu, cijena zlata je pala na 1.857,28 dolara za uncu, kao i cijena pšenice, na 5,6574 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,05752, što je otprlike isto kao jučer. Cijene zlata su se u četvrtak spustile na 1.831,80 dolara po troj unci, što je najniže zatvaranje od marta. To se dešava nakon što je cijena plemenitog metala opala u posljednjih nekoliko mjeseci, a rasprodaja se ubrzala posljednjih sedmica zbog porasta prinosa na obveznice i dolara. Investitori imaju tendenciju da preferiraju državne obveznice u odnosu na zlato kada su prinosi visoki, jer nude redovne isplate kupona. Cijene zlata su ranije ove godine skočile na skoro rekordno visok nivo, pošto su kolapsi nekoliko američkih regionalnih banaka i stabilna inflacija naveli investitore da potraže spas od tržišnih previranja. Investitori su se tada kladili da će bankarska kriza navesti Federalne rezerve da odustanu od kampanje povećanja kamatnih stopa. Od tada, bankarski sektor se stabilizovao, a američko tržište rada i ekonomija ostali su izuzetno otporni uprkos historijskom ciklusu povećanja kamatnih stopa Feda, što je izazvalo zabrinutost da će centralna banka duže zadržati stope više. Zatim je Fed u septembru nagovijestio da će vjerovatno još jednom povećati stope ove godine i zadržati ih na višem nivou do 2024. godine, čime će prinosi američkog trezora biti najviši u više od decenije i podstaći rast dolara. Zlato je pretrpilo udarac, kao i akcije rudara plemenitih metala. Rekli bi se da se zlato ove godine suočava sa teškom konkurencijom kao omiljeno utočište za oprezne investitore, piše CNN.
Svjetski ugledni biznismen Mate Rimac na konferenciji u BiH: Bh. potencijali su neupitni
Marx.ba – Bh. potencijali su neupitni. Najveći potencijal je naša radna snaga, a to godinama prepoznaju zemlje Evrope i svijeta gdje naši sugrađani traže posao. Mnogo je onih koji kofere znanja pakuju i odlaze preko granice, ne zaboravljajući odakle su i koliko je važno ulaganje u male lokalne zajednice, rekao je planetarno uspješni biznismen Mate Rimac na konferenciji u Livnu čiji je primarni cilj razvoj privrede i stvaranje uspješne privredne klime. Priča je to koja traje već nekoliko godina, a jedan od ciljeva nastanka Linnovate Buisness Parka je izgradnja poslovnog okruženja za stvaranje perspektivnije budućnosti u rodnom kraju. – Da to okrenemo da ide u smjeru rasta, da se vrati dio ljudi i da iz dijaspore dođu i donesu neka svoja iskustva, možda i kapital. Kroz Linnovate pokušavamo pomoći ljudima koji već imaju projekte, ili koji žele imat svoje projekte da oni brže mogu stasati, da se mogu brže razvijati, istakao je Rimac, inače rođeni LIvnjak, koji je i i suosnivač Linnovate Buisness Parka. Uz finansijsku, tu je projektna i savjetodavna podrška, a u cijelu priču uključuju se i lokalni provrednici. Inače, do sada su iz ovog Buissnes parka posao pokrenula 24 startupa, a uz panel raspravu najavljena je i nova Strartup akademija kao i aktivnosti planirane za sljedeće razdoblje.
Dominacija bitcoina nad altcoinima porasla na 50 posto prvi put početka ljeta
Merx.ba Iako je kretanje cijene bitcoina bilo prilično nevolationo u posljednjih 48 sati, dominacija najveće kriptovalute na tržištu porasla je na 50 posto, najviše od juna. Porast dominacije dolazi jer većina altcoina znatno pada, a chiliz prednjači s padom od 7,3 posto. Početak prošle sedmice bio je puno uzbudljiviji za bitcoin, koji je samo u ponedjeljak porastao za više od hiljadu i pol dolara kako bi dosegao šestosedmični vrhunac na više od 28.600 dolara. Međutim, brzo je izgubio zamah i vratio se na oko 27 hiljada dolara. Sljedećih nekoliko dana bilo je manje nestabilno prije nego što je ponovno počeo rasti u četvrtak. Međutim, medvjedi su presreli taj potez i snažno odgovorili. Do petka se bitcoin smanjio na 27.200 dolara nakon što nije uspio osvojiti nivo od 28 hiljada dolara. Još jedan kratkotrajni porast došao je u subotu kada je bitcoin skočio na 28.300 dolara. Unatoč tome, nije uspio nastaviti ići prema gore i vratio se na oko 28 hiljada dolara, gdje je proveo ostatak vikenda. Protekla 24 sata također nisu donijela veliku volatilnost, a bitcoin trguje oko 27.300 dolara. Njegova tržišna kapitalizacija ostala je na 535 milijardi dolara, ali je dominacija nad altcoinima porasla na 50 posto prvi put od ranih dana ljeta. Rastuća dominacija bitcoina znači da većina altcoina u posljednje vrijeme nije imala dobre rezultate. Iako nema masivnih gubitnika, sentiment je još uvijek medvjeđi, a crvenilo dominira gotovo svim grafikonima. To uključuje padove cijena ethereuma, binance coina i polkadota i nešto veće padove koje su zabilježili xrp, solana, dogecoin, matic, litecoin i bitcoin cash. Ukupna kapitalizacija kripto tržišta također je pala nekoliko milijardi dolara u ovom vremenskom okviru i još uvijek je ispod 1,1 bilijuna dolara na CoinMarketCapu, prenosi Lider.
Rekordi u maratonu: Jesu li novi modeli patika neka vrsta tehnološkog dopinga
Marx.ba Legenda kaže da je grčki vojni glasnik Filipid, svjedočivši pobjedi Grka nad Perzijancima na Maratonskom polju 490. godine prije Krista trčao bez prestanka preko 40 kilometara da o pobjedi izvijesti Atenjane. Tokom te trke, njemu posljednje jer se srušio mrtav nakon što je saopćio sretnu vijest, navodno je odbacio ne samo oružje, već i svu odjeću kako bi bio što lakši brži. Legenda je oživjela u modernom sportskom olimpizmu, maraton je postao jedna od 9 originalnih disciplina na prvoj olimpijadi u Ateni 1896. godine. Bio je i ostao neka vrsta kraljevske discipline, pojam ekstremnog napora i patnje, gdje je važno, baš kao Filipidu biti što lakši kako bi se što brže prevalilo dugih 42,195 kilometara. Vrhunski maratonci, uz ostale predispozicije, moraju biti vrlo lagani, piše Novi list. Tako na primjer novopečeni maratonski rekorder, Kenijac Kelvin Kiptum, na svoju priličnu visinu za dugoprugaša od 188 cm ima oko 65 kg, što ga po opće prihvaćenoj tablici Indeksa tjelesne mase (BMI) klasificira kao pothranjenog. Dakle, „krvavi“ trening plus tjelesna predispozicija je nešto što je dugo određivalo formulu uspjeha u disciplini kojom već godinama dominiraju tamnoputi afrički trkači, preciznije oni kenijski. No, čini se da u uskom krugu vrhunskih maratonaca na rezultate, odnosno vremena maratona, sve bitnije počinje utjecati tehnologija. Na stranu činjenica da je već i sam trening vrhunskog sportaša neki oblik znanosti, ovdje govorimo o novim generacijama „super tenisica“ kako su ih neki počeli nazivati, revolucionarnog oblika i od materijala poput karbona kakvi nisu korišteni u tenisicama za trčanje kakve poznajemo i koje se nisu bitno mijenjale skoro pola stoljeća. Zapravo, svjedočimo nekoj vrsti tehnološkog „maratonskog“ rata tenisica između divova u proizvodnji sportske obuće, njemačkog Adidasa i američkog Nikea. I dok je prije nekih šest godina izgledalo da je Nike sa svojom revolucionarnom tenisicom Zoom VaporFly i kasnijim inačicama (Alphafly), konačno porazio konkurenciju jer su svi nositelji rekorda od tada do danas nosili Nike, stvar je ponovno zakuhao Adidas na ovogodišnjem Berlinskom maratonu prije dvije sedmice gdje je Etiopljanka Tigst Assefa istrčala stazu za 2 sata 11 minuta i 53 sekunde i srušila četiri godine star svjetski rekord za dvije minute i 11 sekundi. Na nogama je nosila Adizero Adios Pro Evo 1 koje su se netom prije rekordnog maratona našle u prodaji. Za početak u online prodaju je pušten samo 521 par koji je planuo iste sekunde iako cijena para iznosi paprenih 500 dolara! Nakon istrčanog svjetskog rekorda u njima, Adidasu se smiješe još veći profiti. Teško je, a možda bi bilo i nepošteno tvrditi što je u toj tehnološkoj nutrci u kreiranju “super tenisica” kokoš a šta jaje. Rade li to velike firme zato da bi pomaknule granice ljudskih mogućnosti ili je motiv puno prozaičniji kad se zna da nema bolje reklame za neku tenisicu od obaranja rekorda u njoj. Za takvima će prvi posegnuti milioni joggera rekreativaca širom svijeta ne žaleći novca, iako su im za ono čime se bave daleko od nužnosti. Naizgled, Adizero Adios Pro Evo 1 se doima kao i svaka druga moderna tenisica s predimenzioniranim đonom. Ustvari, to prediomenziranje iznosi 39 mm, točno milimetar manje od debljine koju Međunarodna atletska federacija propisuje kao graničnu za licencu za službena takmičenja. Tajna se krije u materijalu i njihovoj kombinaciji koja daje nevjerovatnu težinu, odnosno “lakoću” para ovih tenisica, nestvarnih 138 grama, što je oko 50 grama manje negoli (donedavno) revolucionarno lagane VaporFly Nike tenisice. Rekli bismo da je 25 grama po tenisici možda zanemariv “uteg”, ali treba imati na umu da vrhunski maratonac napravi oko 30 hiljada koraka za vrijeme utrke. Kad se tako gleda onda vrijedi pravilo zakona velikih brojeva, 50 grama više dignuti 30 tisuća puta zaista može biti odlučujuće za „skidanje“ rezultata za par sekundi. Ili čak par minuta. Izgledalo je da će bitku 2023. u ratu tenisica za trčanje ove godine neočekivano odnijeti autsajder Adidas jer je Berlinski maraton mjesto gdje su se najčešće rušili svjetski rekordi. Zapravo, u posljednjih 20 godina svaki „popravak“ svjetskog rekorda u muškoj konkurenciji, a bilo ih je osam, postignut je u Berlinu. Za to ima nekoliko razloga i svi su vezani za tehničke uvjete. Prvo, organizatori Berlinskog maratona plaćaju velika maratonska imena da budu „zečevi“ i trče od početka tempo na nivou svjetskog rekorda. Drugo, jednako važno, od svih maratona koje Međunarodni atletski savez priznaje kao službene, berlinski ima najmanju visinsku razliku, samo 25 metara u 42 kilometara što će reći da je najravniji od svih elitnih maratona. Na kraju, za spomenuti je da se održava krajem septembra kad su mnogi maratonci na vrhuncu forme, kad je temperatura u prosjeku idealna, a vjetrovi rijetki. Dočim, u ženskoj konkurenciji očito neki drugi faktori su važniji od ovih tehničkih. U ovom stoljeću najbrži ženski maraton u povijesti istrčan je osam puta, ali samo dva puta u Berlinu, i to 2001., i sad prije dvije sedmice. No, nakon ovogodišnjeg Berlina, Nikeu se dogodio neočekivani, gotovo holivudski scenarij. Na početku spomenuti Kelvin Kiptum, 23-godišnji kenijski atletičar se na Čikaškom maratonu ovu nedjelju zamalo postao prvi čovjek kojem je uspjelo istrčati maraton za manje od 2 sata (2:00:35). Dakako s tim rezultatom, srušio je prošlogodišnji rekord iz Berlina legendarnog sunarodnjaka Eliuda Kipchogea za 34 sekunde. Kiptum je neupitno nadareni dugoprugaš, no činjenica da mu je ovo tek treći istrčani maraton u karijeri, opet je pokrenulo pitanje tenisica. A one Nike koje je nosio u nedjelju jesu pomalo misteriozne. Nema ih još u prodaji, ali imaju licencu IAAF-a kao prototip zaveden pod nazivom „NikeDev163“. Da stvar bude zanimljivija, isti prototip u nedjelju je u Chicagu nosila i pobjednica u ženskoj konkurenciji Nizozemska etiopskih korijena Sifan Hassan s drugim najbržim rezultatom u historiji. Podataka o novom tehnološkom postignuću Nikea ima vrlo malo, pretpostavlja se po izgledu da je riječ o nadogradnji na već poznati AlphaFly model. Kakvoj, to ćemo očito tek saznati. Čuju se glasovi u atletskom svijetu da tehnološki napredak po pitanju određenih tenisica za trčanje stavlja one atletičare koji ih ne nose u podređeni položaj, da je riječ o svojevrsnom „tehnološkom dopingu“. No, kad bi se tako gledalo, sve što doprinosi boljem rezultatu sportista, sve one male tajne od prehrane, preko metoda treninga do tehnološki naprednije odjeće i obuće, koje nisu isti čas poznate svima, mogle bi se proglasiti dopingom. Kad bi se gledalo tako crno-bijelo mnogi rekordi, konkretno u maratonu u konkretnom trenutku, mogli bi
Njemački ministar poručio: Hitno nam treba više radne snage, zavisimo od migracija
Marx.ba Jaz između potreba njemačke privrede za radnom snagom i dostupnog broja ljudi mora se zatvoriti useljavanjem stranaca, ocijenio je ministar privrede Robert Habeck. Istovremeno, Njemačka mora da učini sve što može da bolje iskoristi postojeći radni potencijal, rekao je Habek za Rheinische Post od utorka, prenosi DPA. – Očigledno je, međutim, da Njemačka zavisi i od imigracije da pokrije potrebu za radnom snagom, generiše rast i obezbijedi blagostanje, dodao je, uz primjedbu da je vlada upravo zato promijenila propise o useljavanju kvalifikovane radne snage. – Hitno nam treba više stručne radne snage. To svi već svakodnevno osjećamo, rekao je Habeck. Prema njegovim riječima, preduzeća očajnički tragaju za radnicima, jer zanatske radnje zbog deficita moraju da odbijaju poslove, a prodavnice i restorani da skraćuju radno vrijeme. Habeck se osvrnuo na žestoku javnu raspravu ideji da izbjeglice u Njemačkoj dobiju dozovlu za rad, naglasivši da se to odnosi samo na ljude koji su već u zemlji. – Postoje rezerve prema tome i, naravno, potpuno je jasno da moramo bolje da kontrolišemo ko ulazi u zemlju, kao i da oni koji nemaju pravo da ostanu moraju brzo da se vrate. To je neupitno, rekao je. Instrumenti za to su zajednički sistem azila Evropske unije i bilateralni sporazumi o migraciji. – Ako neko već neko vrijeme živi ovdje, moto bi trebalo da bude – izlaz iz sistema socijalnog staranja, na posao, da izbjeglice mogu samostalno da se izdržavaju i doprinesu zajednic. Konkretno, trebalo bi da izmijenimo odredbu o dozvoli za rad, da ljudi koji već duže rade ovdje to mogu da nastave, i da poslodavci ne moraju da traže nove radnike, rekao je Habeck.
Naftni div Shell koristi Fortnite kako bi promovirao svoje premium gorivo
Marx.ba Naftna kompanija Shell lansirala je novu kampanju “Shell Ultimate Road Trips” putem popularne Epicove videoigre Fortnite. Za potrebe promocije angažirali su nekoliko popularnih YouTubera, TikTokera i kao i gamera na streaming servisu Twitch, te platili sponzorirane članke na popularnom gaming portalu IGN. Kako bi se pristupilo Shell-ovoj virtualnoj mapi – sve što je potrebno jest ubaciti sljedeći kod u Fortnite: 0314-6322-8548. Iz Shella poručuju kako najuspješniji igrači mogu osigurati bogate nagrade, e-kupone kao i osvojiti “putovanje iz svojih snova”. Unatoč očito izdašnoj marketinškoj kampanji, igrači čini se nisu previše blagonaklono dočekali Shellovo pojavljivanje u Fortniteu. – Da, sve što nam je potrebno u Fortniteu jest benzin, komentirao je ironično jedan Fortnite igrač.