Održan šesti Smart City Forum: Digitalizacija više nije upitna već je nešto u šta se mora ići
Marx.ba Digitalna transformacija igra veliku ulogu u životu svih nas, stoga je neophodno napraviti tu promjenu u svim sferama društva kako bismo unaprijediti način na koji radimo i živimo. Jedna je ovo od poruka koje su poslane sa 6. po redu Smart City Foruma, koji je održan u prostorijama IT kompanije Ministry of Programing. Na Forumu su predstavljeni pozitivni primjeri gradova i opština koji su do sada prošli određeni put ka digitalnoj transformaciji, a predstavljena su i njihova iskustva i benefiti koje su dobili digitalizacijom određenih procesa. – Smart City je grad koji najefikasnije koristi sve resurse kojima raspolaže da bi postigao bolji kvalitet života za svoje građane. Međutim, ukoliko ne postavite dobro svoju viziju i strategiju, sve aktivnosti koje radite su onda besmislene. Imamo pozitivne primjere kao što su Prijedor, Tešanj, Trebinje i drugi koji rade odlične stvari, a krajnji cilj cijelog projekta je da uključimo građane u sve što radimo, jer sve to se i radi zbog njih, kako bismo im olakšali i pomogli“, kazao je Tarik Hamzić, potpredsjednik operacija kompanije Ministry of Programing. Amira Omanović, projekt menadžerica GIZ-a, istakla je kako projekt traje već tri godine, te kako je u tom periodu u 5 lokalnih samouprava uveden neki vid digitaizacije. Partneri projekta, kompanije Lanaco i DVC Solutions, Bit Alijansa i GIZ, pomogli su lokalnim samoupravama u cijelom ovom procesu, urađene su analize i planovi, a svih 5 lokalnih samouprava usvojile su akcione planove. – Važan segment na kojem smo radili jeste sigurnost podataka građana, kako ne bi postojala mogućnost njihove zloupotrebe ni na koji način, a radili smo i na tome kako da se statistički ti podaci koriste za dalji razvoj. Sada privodimo kraju Smart City vodič, u kojem nam je cilj da podijelimo dosadašnja iskustva koja će, vjerujemo, pomoći i drugima kada krenu u ovaj proces, istakla je Omanović. Muhamed Mujkić, eksterni ekspert Bit Alijanse, govorio je o važnosti zaštite podataka građana, a Andreja Gluščević, iz UNDP-ja Srbija, na konkretnim primjerima iz Srbije je prikazala koliko je važno imati strateški pristup, ali i definisanje načina na koji će se upravljati podacima. – Ako ne koristimo potencijal podataka onda ništa nećemo dobiti. Pametni grad je pametno donošenje odluka i korištenje podataka u pametne svrhe, a servisi moraju da se prave tako da ih svi znaju koristiti, kazala je Gluščević. Kompanija Lanaco radi na projektima implementacije Smart City rješenja u zemlji i regionu, a GoParking sistem je, kako je istakla Ana Lojić, poslovni analitičar Smart City programa, nastao iz realne potrebe gradova da olakšaju svojim građanima ali i posjetiocima, pronalaženje i korištenje parking prostora na nivou grada. Lojić je istakla i kako su se potrudili da aplikacija bude prihvatljiva krajnjim korisnicima, da je lako mogu koristiti svi, te da njenim korištenjem ostvaruju brojne prednosti, ali i uštede. Jedan od pozitivnih primjera digitalne transformacije je Grad Prijedor. – Uveli smo sistem koji smo nazvali e-dokument, gdje se prati kompletna dokumentacija unutar gradske uprave, od podnošenja nekog zahtjeva do njegovog arhiviranja. Nakon što se uvođenje e-dokumenta pokazalo dobro, prebacili smo tu i sve svoje servise, nakon čega smo radili i na svojoj web stranici. Htjeli smo omogućiti našim građanima da mogu sa nama komunicirati digitalnim putem i postavili smo još nekoliko servisa, kao što su “Pitajte gradonačelnika”, “Virtuelni matičar” i drugi. Dakle, građani sada mogu podnijeti online zahtjev gradskoj upravi, sve potrebne dokumente skenirati ili uslikati i već ujutru će taj zahtjev biti na stolu službenika. Ono što je značajno jeste da građanin u svakom trenutku može pratiti dokle se došlo s njegovim zahtjevom, kazala je Admira Kličić, iz Gradske uprave Prijedora. U ovom gradu implementiran je i projekt pametni parking, kao i u Mostaru i u Zenici, a Ivan Barbarić, direktor JP Mostar parking, ukazao je na činjenicu kako se u Mostaru nikada ranije nije plaćao parking i kako je početak naplate izazvao velike reakcije građana. – Naša implementacija GoParking sistema je počela ove godine zahvaljujući saradnji koju smo ostvarili sa kompanijom Lanaco. Ovo je samo početak jer želimo pratiti pozitivni primjer Prijedora i imamo cilj da i mi idemo sa daljom digitalizacijom jer nam ništa drugo i ne preostaje, kazao je Barbarić. Direktor preduzeća Parking servis iz Zenice Armin Kurtagić potvdio je kako je zahvaljujući ovom projektu po prvi put u Zenici moguće online plaćanje parkinga, a da su ovaj vid plaćanja građani odlično prihvatili potvrdio je Barbarić koji je kazao kako je u Mostaru primijetan rast plaćanja putem online kanala. Digitalizacija više nije upitna već je nešto u šta se mora ići. Veliki je još posao i pred pomenutim lokalnim zajednicama, ali i pred onima koje još uvijek nisu ušle u proces digitalizacije jer će kad tad morati. Ovaj Smart City Forum pružio je priliku za međusobno povezivanje s ciljem dijeljenja pozitivnih praksi i iskustava. Smart City Forum ofromljen je prije nešto više od dvije godine na inicijativu Bit Alijanse, krovnog udruženja IT kompanija u BiH, a mjesto je okupljanja i interakcije između svih aktera važnih za razvoj koncepta pametnih gradova. Zadatak Foruma je stvaranje partnerstava koja će doprinijeti uspješnoj implementaciji procesa digitalne transformacije lokalnih samouprava i drugih aktera koji se odlučuju za ovaj proces u BiH.
Ko je Claudia Goldin: Tek treća žena koja je osvojila Nobela za ekonomiju
Marx.ba Američka ekonomska historičarka Claudia Goldin osvojila je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2023. za svoj rad na istraživanju nejednakosti plaća između muškaraca i žena, objavila je Kraljevska švedska akademija nauka. Prestižna nagrada, službeno poznata kao “Nagrada Sveriges Riksbank”‘” za ekonomske nauke u sjećanje na Alfreda Nobela, posljednja je u nizu ovogodišnjih Nobelovih nagrada i vrijedi 11 miliona švedskih kruna, ili gotovo milion dolara. Ovogodišnja laureatkinja za ekonomske nauke, Claudia Goldin, pružila je prvi sveobuhvatan prikaz o dohotku žena i sudjelovanja na tržištu rada kroz stoljeća – objavilo je tijelo koje dodjeljuje nagradu. Njeno istraživanje otkriva uzroke promjena, kao i glavne izvore preostalog rodnog jaza. Goldin, koja je 1990. postala prva žena zaposlena na odjelu za ekonomiju na Harvardu, tek je treća žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju. Bila je iznenađena i jako, jako sretna – rekao je Hans Ellegren, glavni sekretar Kraljevske švedske akademije nauka. Knjiga Claudije Goldin iz 1990. “Razumijevanje rodnog jaza: ekonomska histotija američkih žena” bila je jako utjecajno štivo o ispitivanju korijena nejednakosti plaća između žena i muškaraca. Ona je također pratila studije o utjecaju kontracepcijskih pilula na karijeru žena te kako odluke o braku utječu na karijeru. Uz to, bavila se i kako na posao žena utječe promjena prezimena nakon udaje. – Otkrića Claudije Goldin imaju velike društvene implikacije. Konačno razumijemo problem i ako ga nazovemo pravim imenom, moći ćemo utrti bolji put naprijed, rekla je Randi Hjalmarsson, članica odbora za ekonomsku nagradu. Iako je u većem dijelu svijeta nezakonito da poslodavci vrše diskriminaciju na temelju spola, žene se još uvijek suočavaju sa značajnim manjkom plaća u usporedbi s muškarcima. U Sjedinjenim Američkim Državama, žene su prošle godine u prosjeku uprihodile 82 posto onoga što su zaradili muškarci, prema analizi Pew Research Centera. S druge strane, u Evropi su u 2021. žene u prosjeku zarađivale 13 posto manje po satu od muškaraca, pokazuju podaci Evropske komisije. Claudijin rad otkrio je da iako je bilo napretka u smanjivanju jaza tokom proteklih desetljeća, malo je dokaza da će se on uskoro potpuno zaustaviti. Ona je jaz pripisala faktorima u rasponu od izravne diskriminacije do fenomena kao što je “pohlepan rad”, izraz koji je skovala za poslove koji se plaćaju nerazmjerno više po satu, kada neko radi duže ili ima manju kontrolu nad tim satima, što smatra ona, učinkovito kažnjava žene koje trebaju tražiti fleksibilnost u poslu. Nagrada za ekonomiju nije jedna od izvornih nagrada za nauku, književnost i mir stvorena u oporuci izumitelja dinamita i biznismena Alfreda Nobela, već kasniji dodatak koji je 1968. godine ustanovila i finansirala švedska centralna banka. Prva nagrada za ekonomiju dodijeljena je odmah sljedeće godine (1967.), a prošli dobitnici uključuju niz utjecajnih mislilaca i akademika poput Friedricha Augusta von Hayeka, Miltona Friedmana i, nedavno, američkog ekonomista Paula Krugmana. Prošle je godine trio američkih ekonomista, uključujući bivšeg čelnika Federalnih rezervi Bena Bernankea, osvojio nagradu za svoje istraživanje o tome kako reguliranje banaka i podupiranje propalih zajmodavaca javnom gotovinom može spriječiti još dublju ekonomsku krizu, poput Velike depresije 1930-ih. Kao i kod drugih Nobelovih nagrada, velika većina nagrada za ekonomiju otišla je u ruke muškaraca. Samo su dvije žene ranije dobile jedan – Elinor Ostrom 2009. i Esther Duflo desetljeće kasnije.
Na udaru i izraelska valuta: Hitne mjere u pokušaju da se spasi pad
Marx.ba Banka Izraela je objavila da će prodati do 30 milijardi dolara deviznih rezervi, kako bi podržala svoju domaću valutu – izraelski šekel. – Banka će raditi na tržištu u narednom periodu kako bi ublažila volatilnost kursa šekela i obezbijedila neophodnu likvidnost za dalje pravilno funkcionisanje tržišta, navodi se u saopštenju centralne banke te zemlje. Pored programa vrijednog 30 milijardi dolara, banka je dodala da će obezbijediti likvidnost tržištu kroz mehanizme SWAP na tržištu, vrijedne do 15 milijardi dolara. Izraelska valuta je nakon upada palestinskih militanata iz pokreta Hamas oslabila u odnosu na dolar i sada se nalazi na najnižem nivou u posllednjih sedam godina, prenosi CNBC. Podsjetimo, između Izraela i Hamasa vlada stalna napetost, ali stvar je kulminirala u subotu kada je napad militanata došao bez upozorenja. Hamas je ispalio stitine (možda i hiljade) raketa na Izrael dok su deseci boraca probili granicu i izvršili invaziju na izraelske zajednice, ubijajući desetke civila i zarobljavajući druge. Izrael je odmah pokrenuo zračne napade, rekavši da cilja militantne lokacije u Gazi. Na obje strane žrtve se broje u stotinama, a svijet poziva na smirivan je situacije, iako takav scenario baš u skoro vrijeme analitičari ne vide kao izvjestan.
Kriza je prošlost: Skočila prodaja luksuznih BMW i Mercedes automobila
Marx.ba Posljednji podaci ukazuju da je oporavak tržišta automobila ove godine zahvatio sve domene. Kada je u pitanju Evropa, to je primjetno čak i u podsegmentu posebno atraktivnih premijum sportskih automobila. Jedna marka se naročito istakla, ističe Motor1. U pitanju je BMW, čija je M divizija prodala čak 19.600 automobila u Evropi u prvoj polovini ove godine. To je rast od 58 posto. Ako se tome doda još 16.400 prodatih primjeraka u Americi, jasno je da u BMW-u zadovoljno trljaju ruke. Riječ je o “pravim” M modelima, a ne o onim sportskim verzijama regularnih modela, kao što je, na primjer, M340i. Tako je moćni SUV XM, koji je kao jedan od najskupljih i najtežih BMW-a, prodatu više od 1.000 primjeraka, kako u Evropi, tako i u SAD. U Mercedesu također mogu biti zadovoljni. AMG odjeljenje je ove godine zabilježilo prodaju od 13.700 vozila, što je plus od čak 57 posto. Najveći udio u prodaji imala je legendarna G-klasa, tačnije G63, koji čini četvrtinu AMG-ove prodaje.
Danas počinje skup Svjetske banke i MMF-a u Marakešu: Svi na jednom istom zadatku
Marx.ba Godišnji skup Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počinje danas u marokanskom gradu Marakešu i trajat će do 15. oktobra. Na ovom skupu će biti prisutni ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz više od 190 zemalja, a cilj okupljanja je, prema riječima direktorke MMF-a Kristaline Georgieve, “gradnja mostova ka budućem održivom i inkluzivnom rastu”. Na sastancima će se razmatrati globalni izazovi, šta je potrebno da se okonča siromaštvo na planeti, koja su rješenja za zemlje u razvoju, kako podsticati otvaranje novih radnih mjesta, digitalnu infrastrukturu i aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena. Učestvuju guverneri centralnih banka, ministri, rukovodioci privatnog sektora, predstavnicima civilnog društva, omladinski lideri, predstavnici akademske zajednice… Očekuje se da će konferencija okupiti više od 10.000 ljudi. Kako se navodi na sajtu Svjetske banke, u najvažnije događaje ovog skupa spadaju konferencija za štampu Svjetske banke, koja će biti održana 11. oktobra, kao i konferencija MMF-a dan kasnije. Sastanak Odbora za razvoj MMF će se održati 12. oktobra, a plenarna sjednica skupa u petak, 13. oktobra. Međunarodni monetarni i finansijski komitet (IMFC) će održati sastanak u subotu 14. oktobra. Prisutnima će se obratiti predsjednik Svetske banke Adžaj Banga, direktorka MMF Kristalina Georgieva, direktorka UNICEF Ketrin Rasel, marokanska ministarka za energetsku tranziciju i održivi razvoj Lejla Benali, kao i mnogi drugi zvaničnici. Svjetska banka i MMF donijeli su odluku da zajedno sa marokanskim vlastima u toj zemlji, koju je pogodio zemljotres 8. septembra, održi ranije planirani godišnji skup u Marakešu, od 9. do 15. oktobra. – Od razornog zemljotresa u Maroku 8. septembra, Svjetska banka i MMF radili su u bliskoj saradnji sa marokanskim vlastima i timom eksperata kako bi temeljno procijenili kapacitete Marakeša da bude domacin godišnjih sastanaka 2023,, saopštio je ranije MMF. Saopštenje su zajedno potpisali čelnici Svjetske banke i MMF-a, kao i ministarka ekonomije i finansija Kraljevine Maroko Nadia Fettah Alaoui. Kako je navedeno, procijenjeno je da planirani sastanci u okviru godišnjeg skupa u Marakešu neće poremetiti vitalne napore za pomoc i rekonstrukciju, kao i da se može osigurati bezbjednost učesnika.
Hoćemo li se ikada riješiti papira: Digitalizira se sve, ali on će opstati
Marx.ba Već desetljećima čitamo, pišemo i brišemo na zaslonima računara, pametnih telefona i tableta. Nebrojene količine podataka prebačene su u digitalni oblik. Usprkos tome, i dalje ne možemo bez njegovog veličanstva – običnog komada papira, piše Tportal. Može se to objasniti navikom, ali u nekim slučajevima postoje jaki razlozi za korištenje papira – uključujući estetski, funkcionalni, pa čak i sigurnosni aspekt. Naučna studija objavljena 2021. pokazala je povećanu aktivnost mozga povezanu s pamćenjem informacija nakon što su zapisane rukom, za razliku od pohranjivanja na pametni telefon ili tablet, izvještava BBC. Istraživanje se temeljilo na eksperimentima koji su uključivali malu grupu studenata i diplomanata u Japanu, iako autori nisu istražili dugoročan učinak pisanja po papiru na učenje. – Postoji velika razlika između informacija prikazanih na papiru i onih na ekranu, kaže Richard Harper, stručnjak za interakcije između ljudi i računara na Univerzitetu Lancaster. Harper i njegova kolegica Abigail Sellen, kognitivna i računarsak naučnica koja sada radi u Microsoftu, objavili su u “‘”The Myth of the Paperless Office”‘” razloge zbog kojih je papir ostao tako važan u mnogim poslovnim organizacijama. – Um bolje shvaća razrađene, složene, duboke argumente koji se protežu preko nekoliko stranica papira, tvrdi Harper, napominjući da kada trebate reći nešto posebno nijansirano i razrađeno, stavljanje toga na papir može biti dobra ideja. Mnoge velike organizacije pokušavaju prijeći u velikoj mjeri ili isključivo na digitalni oblik, ali u tome nailaze na prepreke. Američka vlada trebala bi prestati koristiti papir, ali to traje duže od očekivanog. Prošle godine Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju otkrila je da trećina razgranate savezne vlade još uvijek nije usvojila e-dokumente i zbog toga je rok za digitalizaciju produžen do 30. juna 2024. godine. Papir također igra važnu ulogu u državnim obavještajnim službama. U Velikoj Britaniji, naprimjer, vladina obavještajna agencija GCHQ čuva hiljade tajnih papirnatih dosjea o svom osoblju u trezoru u podrumu, a sigurnosna služba MI5 na svojoj web stranici navodi: “Papirnati dosjei i dalje su nam važni”. Ruska Federalna služba osiguranja (FSO), direktno zadužena za sigurnost predsjednika, vratila se korištenju pisaćih strojeva 2013. godine, navodno da bi spriječila curenje informacija. Logistička industrija dugo se oslanjala na papirologiju za dokumentiranje tranzita robe. Iako se to počinje mijenjati, teško je dokinuti papirnate zapise u ovom sektoru, kažu poznavatelji te industrije. Zdravstvena industrija također se historijski oslanjala na papir. Od recepata do bolničke dokumentacije, papir se zadržao i u 21. stoljeću. Čak i kada bolnice pređu na digitalni oblik čuvanja podataka, suočavaju se s teretom pohranjivanja papirnatih dokumenata koji se odnose na skrb o bivšim pacijentima. U Evropskoj uniji 11 zemalja još uvijek koristi papir za medicinske recepte umjesto digitalnih sistema. U SAD-u papir tvrdoglavo ostaje u upotrebi u nekim dijelovima zdravstvenog sistema unatoč pokušajima modernizacije – utvrđeno je da 96 posto bolnica i 78 posto ljekara koristi elektronske zdravstvene kartone u 2021. godini. Papir se i dalje smatra rezervnim medijem kad god zakažu elektronski sistemi. Nakon kibernetičkog napada na malu zajednicu na Aljasci 2018., općinsko osoblje brzo se prebacilo na papirnate obrasce i pisaće mašine kada su im računri “skinuti” s mreže, piše BBC. Čak i Wikipedia, gigantska internetska enciklopedija koju neprestano ažuriraju i uređuju ljudi širom svijeta, ima plan za hitne slučajeve zvani “Politika upravljanja događajima na terminalu”. Više u šali se sugerira da bi tokom nekog apokaliptičnog događaja milioni urednika Wikipedije navodno imali zadatak prepisati njen sadržaj na papir kako bi se sačuvao za pokoljenja. Možda i nije toliko iznenađujuće to da u epizodi “The Disease” “Zvjezdanih staza: Voyager” kapetanica Kathryn Janeway podsjeća jednog od članova svoje posade da je priručnik Zvjezdane flote o osobnim odnosima debeo tri centimetra. Komentar jasno sugerira da će čak i 2375. godine papir biti u upotrebi. Oskar Lingqvist, stručni konzultant za drvni sektor u McKinseyju, sjeća se gomile prezentacijskih materijala od 100 stranica koje su on i kolege nekad nosili na sastanke s klijentima. – To je segment upotrebe papira, za koji bih rekao da je gotovo nestao. Ali dok se riješimo zadnjeg ispisanog računa ili obrasca proći će još puno vremena, uvjeren je Lingqvist. No opći trend je jasan – upotreba papira je u padu, s time da se taj trend ubrzao izbijanjem pandemije covida. Trenutno ta stopa ponovo usporava i vjerovatno će se, smatra Lingqvist, vratiti na prosječni godišnji pad od oko pet posto. Danas se štampa puno manje novina i časopisa nego prije samo desetljeće ili dva, što je jedan od glavnih faktora. Porast rada od kuće i korporativne inicijative za održivost usmjerene na smanjenje potrošnje papira također igraju važnu ulogu u tome. Ali istraživanje McKinseyja također otkriva da cvjetaju druge vrste negrafičkog papira, posebno kartonska ambalaža. Podaci pokazuju da se proizvodnja ove vrste papira u Evropi gotovo udvostručila između 2000. i 2020. godine. U Kini se u istom razdoblju otprilike učetverostručila. Procvat kupovine putem interneta povezan s izolacijom zbog covida jedan je od glavnih razloga. – Ambalaža za hranu, ambalaža za e-trgovinu i svileni papir – te vrste papira sve su traženije, kaže Alice Palmer, konzultantica za industriju šumarstva iz Kanade. – Oslanjanje na papir kao jednokratni medij za prijenos hrane ili robe je problematičan, upozorava Sergio Baffoni iz Environmental Paper Networka (EPN), svjetske organizacije koja traži da industrija celuloze i papira bude što održivija. EPN izvještava da se svake godine posječe tri milijarde stabala samo da bi se zadovoljila potražnja za ambalažom. – To je suludo, ističe Baffoni. U Velikoj Britaniji i SAD-u otprilike trećina ambalažnog otpada od papira i kartona nije reciklirana. Baffoni kaže da je karton jeftin materijal za pakovanje samo zato što mu je prava cijena – za ekosustave i sposobnost našeg planeta da izdvaja ugljik putem fotosinteze drveća – skrivena. Uvjeren je da bi bilo bolje koristiti plastičnu ambalažu jer se nju može upotrijebiti više puta, za razliku od one jednokratne kartonske. Očigledno papir nikada neće potpuno izaći iz mode. Ali s obzirom na to da smo u samo 60 godina posjekli šumsko područje veće od otoka Bornea (800.000 kvadratnih kilometara), mnogi tvrde da je nerazumno sjeći stabla radi nekoliko listova papira. Drugi opet tvrde da je vrijednost
Prada ide u svemir: Poznata italijanska modna kuća dizajnira svemirsko odijelo za misiju Artemis 3
Marx.ba Modni brend Prada dizajnirat će svemirska odijela za misiju na Mjesec 2025. godine javlja britanski BBC. Italijanska modna kuća sarađivat će sa još jednom privatnom kompanijom, Axiom Space. Jedan od astronauta rekao je za BBC da misli da je Prada dorasla izazovu zbog njihovog dizajnerskog iskustva. – Prada ima značajno iskustvo sa različitim vrstama kompozitnih tkanina i možda bi zapravo mogla da da neke stvarne tehničke doprinose spoljnim slojevima novog svemirskog odijela, rekao je profesor Jeffrey A. Hoffman, koji je letio na pet misija NASA-e i izveo četiri “svemirske šetnje”. Ali je i dodao da ljudi ne bi trebalo da očekuju da vide astronaute u “pejslijevim svemirskim odijelima ili bilo kakvim sličnim dezenima. Održavanje dobrog termalnog okruženja je zaista kritična stvar”. Ranije ove godine, Axiom je predstavio svemirsko odijelo, za koje je kompanija rekla da će biti korišten u misiji Artemis 3. Odijelo je teško 55 kilograma i rečeno je da bolje odgovara ženskim putnicama. U saopštenju za javnost, Artemis i Prada su rekli da će koristiti “inovativne tehnologije i dizajn” kako bi omogućili “veće istraživanje površine Mjeseca nego ikada ranije”.
Centralna banka: Bosna i Hercegovina bilježi porast novčane mase
Marx.ba Ukupna novčana masa (M2) na kraju avgusta 2023. godine iznosila je 34,99 milijardi KM, u odnosu naprethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za 303,8 miliona KM (0,9%). Porast novčane mase(M2) u avgustu 2023. godine, rezultat je povećanja novca (M1) za 179,5 miliona KM (0,9%) i kvazi novca(QM) za 124,3 miliona KM (0,9%). Gotovina izvan banaka je povećana za 15,2 miliona KM (0,2%), aprenosivi depoziti u domaćoj valuti za 164,4 miliona KM (1,1%), što je rezultiralo povećanjem novca (M1).Kvazi novac (QM) je povećan usljed porasta prenosivih depozita u stranoj valuti za 11,9 miliona KM(0,3%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 75,5 miliona KM (2,7%) i ostalih depozita u stranoj valuti za37 miliona KM (0,5%), objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u avgustu 2023. godine iznosio je 2,44 milijarde KM(7,5%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 325,4 miliona KM (5,4%), kod prenosivih depozitau domaćoj valuti za 1,57 milijardi KM (11,9%) i kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 574,4 milionaKM (17,0%), uz istovremeno smanjenje ostalih depozita u domaćoj valuti za 22 miliona KM (0,8%) iostalih depozita u stranoj valuti za 16,2 miliona KM (0,2%). Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u avgustu 2023. godine u iznosu od 303,8 miliona KM (0,9%) je povećanje neto strane aktive (NSA) za 422,6 miliona KM (2,1%) i smanjenje neto domaće aktive (NDA) za 118,7 miliona KM (0,8%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od2,44 milijarde KM (7,5%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,07 milijardi KM (5,6%) i netodomaće aktive (NDA) za 1,37 milijardi KM (10,3%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju avgusta 2023. godine iznosili su 22,86 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 47,7 miliona KM (0,2%). Kreditni rast registrovan je kodsektora stanovništva za 72,1 milion KM (0,6%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 6,2 miliona KM(1,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 2,3 miliona KM (1,0%). Smanjenje kreditnog rasta registrovano jekod privatnih preduzeća za 29,3 miliona KM (0,3%) i kod vladinih institucija za 3,5 miliona KM (0,3%).Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u avgustu 2023. godine iznosila je 4,8%, nominalno 1,05 milijardiKM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 679,3 miliona KM (6,3%), kodprivatnih preduzeća za 338,8 miliona KM (3,7%), nefinansijskih javnih preduzeća za 65,5 miliona KM(12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 56,5 miliona KM (33,7%). Smanjenje kreditnog rasta nagodišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 88,9 miliona KM (7,9%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju avgusta 2023. godine iznosili su 30,51 milijardu KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su povećani za 343,2 miliona KM (1,1%). Rast depozita na mjesečnom nivouregistrovan je kod svih sektora: stanovništvo za 107,7 miliona KM (0,7%), privatna preduzeća za 153,1milion KM (2,3%), nefinansijska javna preduzeća za 18,3 miliona KM (1,0%), vladine institucije za 47,2miliona KM (1,1%) i ostali sektori za 16,9 miliona KM (0,9%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u avgustu 2023. godine iznosila je 6,8%, što je u apsolutnom iznosu 1,93 milijarde KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,32 milijarde KM (9,3%), kod privatnih preduzeća za 979,5 miliona KM (16,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 5,2 miliona KM (0,3%). Kod nefinansijskih javnih preduzeća depoziti su na godišnjem nivou smanjeni za 118,9 miliona KM (5,9%), kao i kod vladinih institucija za 252,9 miliona KM (5,3%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju avgusta 2023. godine iznosile su 15,87 milijardi KM, dokje u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno povećanje deviznih rezervi od 306,6 miliona KM (2,0%).U strukturi deviznih rezervi, na mjesečnom nivou su povećani depoziti kod nerezidentnih banaka za 196,5miliona KM (2,4%), investicije u vrijednosne papire su veće za 125,8 miliona KM (1,9%), kao i strana valuta u trezoru CBBiH za 4 miliona KM (0,9%).
Simply FEEL GOOD – ponovo pokretanje globalne vodeće kampanje za održivost Turističke organizacije Njemačke
Marx.ba Turistička organizacija Njemačke (DZT) nastavlja se posvećeno baviti pozicioniranjem Njemačke kao održive turističke destinacije. Tim povodom je u Sarajevu održano prijatno druženje tokom kojeg je predstavljena tekuća kampanja Turističke organizacije Njemačke – Simply FEEL GOOD. Njemačka se, na međunarodnom planu, sve više ističe kao održiva destinacija. U Indeksu održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG), koji mjeri napredak 193 zemlje u ostvarivanju klimatskih ciljeva UN-a, Njemačka je napredovala sa šestog na četvrto mjesto u 2023. godini. Prema analizi koju je sprovela kompanija za istraživanje tržišta IPK International u septembru 2022. godine, potencijalni posjetioci stavljaju Njemačku na treće mjesto u poređenju sa 27 destinacija kada je riječ o održivosti i klimatskim akcijama. U skladu sa ovim pozitivnim podizanjem svijesti, Turistička organizacija Njemačke (DZT) ponovo pokreće svoju globalnu vodeću kampanju za održivost pod nazivom Simply FEEL GOOD, koja sadrži mnoge ideje za održiva putovanja. – Od 2021. godine, nagrađivana kampanja FEEL GOOD uspješno promovira naš širok spektar certifciranih održivih ponuda na međunarodnim tržištima. Kampanja za 2023. godinu prikazuje kako odmor u Njemačkoj može kombinirati održivost, ukus luksuza i različite doživljaje i otkrića. Ideje za putovanja izabrane za kampanju također odražavaju sve veći broj turističkih regiona, hotela, operatera i prevoznih kompanija koje se fokusiraju na održivost. Strategija i sprovođenje kampanje direktno podržavaju ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG) i naš cilj da učinimo dolazni turizam u Njemačkoj održivijim, kaže Petra Hedorfer, predsjednica upravnog odbora DZT-a. Simply FEEL GOOD 2023. U srcu kampanje Turističke organizacije Njemačke nalazi se odredišna stranica na stranici www.germany.travel. Ova platforma za informacije i inspiraciju prikazuje oko 140 ideja za održivo putovanje odabranih iz različitih dijelova Njemačke. Četiri klastera: Discover, Enjoy, Stay overnight i On tour olakšavaju pregled ponuda. Mape Njemačke se također povezuju sa drugim idejama za održivo putovanje na odgovarajućim internet-stranicama 16 saveznih država i sa smještajem koji je certificiran od barem jednog od 17 priznatih programa održivosti. Propratni video FEEL GOOD pruža dodatnu inspiraciju. Održivi odmor čuva prirodne resurse, podstiče međukulturno razumijevanje i podržava lokalne biznise. Mnoge destinacije su posvećene ovom cilju i razvijaju sve veći broj ponuda koje su dobre za životnu sredinu ali i za domaćine i njihove goste. Njemačka kao turistička destinacija ima idealne sastojke za izuzetna i održiva iskustva odmora koja također pomažu u zaštiti klime i životne sredine. I zato vas sa zadovoljstvom pozivamo da se upustite u otkrivanje održive turističke ponude na FEEL GOOD mikrotranici. Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) – sveobuhvatna posvećenost održivosti Kao Premium Partner, Deutsche Bahn aktivno učestvuje u realizaciji kampanje Simply FEEL GOOD. Kompanija je pokrenula je brojne mjere kako bi zaštitila klimu, prirodu i resurse, smanjila zagađenje bukom i postigla svoje ciljeve održivosti. Turistička organizacija Njemačke DZT (Deutsche Zentrale für Tourismus) je nacionalna turistička organizacija Njemačke koja ima za cilj predstavljanje Njemačke kao turističke destinacije. DZT ima sjedište u Frankfurtu na Majni i radi po nalogu Saveznog ministarstva za privredu i klimatske mjere, na osnovu odluke njemačkog parlamenta. DZT kreira i sprovodi strategije i aktivnosti u cilju njegovanja pozitivnog imidža Njemačke kao turističke destinacije u inostranstvu i podsticanja turističkih posjeta Njemačkoj. Primarne strateške oblasti djelovanja GNTB-a su: Kako bi dolazni turizam bio održiviji i konkurentniji, organizacija slijedi strategiju koja se oslanja na tri stuba i predstavlja kombinaciju djeljenja znanja sa spoljnim partnerima i prateću komunikacionu strategiju sa internom inicijativom za održivost. DZT pozicionira Njemačku kao održivu i inkluzivnu destinaciju na međunarodnom tržištu putovanja. DZT je pionir kada je riječ o korištenju imerzivnih tehnologija (virtuelna, proširena i mješovita stvarnost), glasovnih asistenata i drugih konverzacijskih interfejsa i aplikacija vještačke inteligencije kao što su chatbotovi. Kako bi se osigurala vidljivost turističkih ponuda na marketinškim platformama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, DZT koordinira projekat otvorenih podataka njemačke turističke industrije.GNTB ima 25 stranih predstavništava kojima upravlja iz svoje centrale u Frankfurtu.
Mala revolucija u online kupovini: U samo dva klika moći će se odustati od kupovine preko interneta
Marx.ba Uskoro će u Evropi na snagu stupiti značajne promjene o potpisivanju ugovora na daljinu za finansijske usluge, što se odnosi na online kupovinu, ali i ostale oblike kupovine izvan trgovina. Konačni dogovor o takvim ugovorima na daljinu za finansijske usluge danas je potvrdio Evropski parlament, a u njemu su usvojeni i prijedlozi hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan. Riječ je o prijedlogu vezanom za uvođenje tzv. dugmeta za otkazivanje, koji bi trebao olakšati proces odustajanja od online kupovine. Kako je objasnila Borzan, kupci ponekad donose ishitrene odluke o kupovinu preko interneta, pri čemu se često osjete prevarenima od prodavača. Naime, kupci ponekad nasjednu na tvrdnje prodavaca da postoji ograničena količina robe određenih proizvoda, što stvara osjećaj da ih moraju kupiti kako se ti proizvodi ne bi rasprodali, a ponekad se oko nekih proizvoda stvara lažan dojam da su na kratkotrajnoj akciji. – Međutim, kada požale zbog odluke, često shvate da je iz ugovora puno teže izići nego što je bilo ući. Zato sam presretna što smo uspjeli ispregovarati uvođenje takozvanog dugmeta za otkazivanje, jednostavnog alata kojim će potrošač s dva klika moći odustati od kupovine koja je napravljena online. Vjerujem da će to dovesti do male revolucije u online kupovini, objašnjava Biljana Borzan. Zastupnica u Evropskom parlamentu, na temelju pritužbi građana, kaže da iako kupci budu nezadovoljni procesom kupovine ili kupljenim proizvodima, gotovo polovica njih ništa ne poduzme. Razlozi za to su različiti – ponekad je riječ o malim iznosima, ponekad smatraju da će taj proces trajati predugo ili da je sama procedura raskidanja ugovora prekomplicirana. – S novim zakonom to bi se trebalo promijeniti jer bi se na vidljivom mjestu trebalo uvesti to dugme za otkazivanje na koji će potrošač moći kliknuti 14 dana od sklapanja ugovora, ako je bio dobro obaviješten o uvjetima ugovora. Ako nije bio dobro informiran o uvjetima ugovora, onda se može povući u roku godine i 14 dana, objašnjava Borzan. Pored mogućnosti lakšeg otkazivanja ugovora sklopljenih online, novi se zakon odnosi i na ostale oblike kupovine izvan trgovina, bilo da je riječ o kupovini od prodavača koji su vam pokucali na vrata ili ako se na potrošače vrši pritisak da kupe nešto putem telefona ili poruka. U budućnosti bi, dakle, kupci koji se predomisle mogli jednostavno otkazati ugovore koje su dogovorili na takav način.