Kraj trenda: Plate u Federaciji krenule nizbrdo
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata za april 2023. godine u Federaciji BiH iznosi 1.233 KM i nominalno je niža za 2,5 posto a realno niža za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna neto plata za april 2023. godine nominalno je viša za 14,2 posto a realno viša za 6,8 posto, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH. U aprilu u odnosu na mart najveće povećanje prosječne mjesečne plate zabilježeno je u djelatnostima umjetnost, zabava i rekreacija za 2,5 posto; poslovanje sa nekretninama za 2,3 posto i finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 1,3 posto. U isto vrijeme najveće smanjenje zabilježeno u djelatnostima proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 10,2 posto, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 9,8 posto, te djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 6,3 posto.
Sajam novih biznisa u petak u Konjicu
Sajam novih biznisa i B2B susret “LiNKujmo se radi podrške biznisima” održat će se u petak, 16. lipnja, s početkom u 11.30 sati u Konjicu. Događaj koji će biti upriličen u holu JU “Srednja škola” Konjic, organizira se u okviru EU4BusinessRecovery projekta, koji financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, a provode GIZ, MOR i UNDP. Cilj je projekta jačanje ekonomije Bosne i Hercegovine i smanjenje posljedica izazvanih pandemijom covida-19 kako bi se sačuvala postojeća i osigurala nova radna mjesta i na taj način smanjile negativne socijalne posljedice poput nezaposlenosti, siromaštva ili migracije. U okviru ovog projekta Europska unija i Međunarodna organizacija rada su podržale pet lokalnih partnerstava za zapošljavanje (LPZ) u BiH, a među njima i Lokalno partnerstvo gradova Mostar i Konjic i općine Prozor Rama. Sajam se održava s ciljem promocije 26 novih biznisa uspostavljenih u okviru projekta “LiNK4StartUps” koji realizira ovo partnerstvo, a koji ima za cilj podržati nastanak novih biznisa koje vode ranjive kategorije na tržištu rada, izvijestili su iz Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK. LPZ Mostar, Konjic i Prozor-Rama čine LiNK Mostar, Grad Mostar, Grad Konjic, Općina Prozor – Rama, Služba za zapošljavanje HNŽ-a, Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar – Ekonomski fakultet, RadIN d.o.o. Mostar i Eurosjaj d.o.o. Konjic. Izjave za medije bit će upriličene prije početka sajma, u 11.30 sati, a novinarima će se obratiti Osman Ćatić, gradonačelnik Grada Konjic, zatim Elisabet Tomasinec, šef Političkog odjela Delegacije Europske unije i Ureda EUSR u BiH, Lejla Tanović, koordinatorica Međunarodne organizacije rada u BiH, Radmila Komadina, glavna savjetnica Grada Mostara, te Josip Juričić, rukovoditelj službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor Rama.
ŽZH u 2022. godinu potrošila 6,8 milijuna KM na lijekove
Vlada Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) na sjednici održanoj u četvrtak u Širokom Brijegu usvojila je, među ostalim, Izvješće o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje (ZZO) ZHŽ-a za 2022. godinu. Pored redovitih poslova, Zavod je u lipnju 2022. godine započeo s izdavanjem elektroničkih zdravstvenih iskaznica koje u potpunosti mijenjaju postojeću papirnatu zdravstvenu iskaznicu, te će izravno utjecati na povećanu sigurnost i ispravnost podataka osiguranika, smanjenje administracije i brže korištenje medicinskih usluga. U 2022. godini Zavod je izdao ukupno 30.319 elektroničkih zdravstvenih iskaznica, priopćeno je iz Vlade ZHŽ-a. Za lijekove s Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret Zavoda izdvaja se 11,5 posto ukupnih prihoda ZZO-a, što je u 2022. godini iznosilo 6.836.234,69 maraka. Prosječna potrošnja lijekova po osiguraniku je 85 maraka, dok je prosječna potrošnja lijekova na teret Zavoda po osiguraniku u FBiH oko 100 maraka. Ukupna potrošnja u 2022. godini za ortopedska pomagala iznosila je 1.558.145 maraka. Visina premije za prošlu godinu iznosila je 20 maraka, odnosno ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodne godine. Osiguranik koji ima markicu i ovjerenu zdravstvenu iskaznicu oslobođen je plaćanja participacije za izvršene zdravstvene usluge. U djelokrugu Službe za odnose s osiguranicima je i rad povjerenstava Zavoda, koja sudjeluju u postupcima priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Osim liječničkih povjerenstava, od početka 2012. godine pri Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar djeluje i Zajedničko povjerenstvo utemeljeno od strane ovog Zavoda, ZZO Hercegovačko-neretvanske županije, ZZO Hercegbosanske županije i SKB-a Mostar, a zadaća mu je upućivanje osiguranika na liječenje u zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj temeljem sporazuma koji je s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje potpisan 2012. godine. Temeljem tog sporazuma svi troškovi liječenja osiguranika koji obuhvaćaju ukupno deset dijagnoza, idu na teret proračuna Republike Hrvatske (RH) iz stavke „Pomoć za liječenje hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH“, koja iznosi 15.000.000 HRK. Riješeno je 120 predmeta iz područja inozemnog osiguranja, a također odobrena su i 33 zahtjeva za biomedicinski potpomognutu oplodnju u ukupnom iznosu od 120.000 maraka, čije troškove je, sukladno zakonskim propisima, od 1. siječnja ove godine preuzeo Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Vlada ŽZH je donijela i Odluku o isplati sredstava s pozicije „Tekući prijenosi knjižnicama“ iz Proračuna ZHŽ-a za 2023. godinu u iznosu od 120.000 maraka. Sredstva iz ove odluke raspodjeljuju se u jednakim iznosima od po 30.000 maraka u svrhu sufinanciranja djelatnosti za koje su osnovane, sljedećim javnim ustanovama: JU Narodna knjižnica Široki Brijeg, JU Narodna knjižnica Posušje, JU Kulturno-športski centar Ljubuški i JU Kulturni dom Antun Branko Šimić Grude. Donesena je i Odluka o isplati sredstava s pozicije „Tekući prijenosi galerijama i muzejima: Humac, Široki Brijeg, Posušje i Hrvatska franjevačka arheološka zbirka SVETI STJEPAN PRVOMUČENIK Gorica“ iz Proračuna ZHŽ-a za 2023. godinu u iznosu od 100.000 maraka. Ova sredstva raspodjeljuju se u iznosu od po 25.000 maraka, u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti ustanovama JU Franjevački muzej „sv. Ante Padovanskog“ Humac, Ljubuški, JU Franjevački muzej „U kući oca mojega“ Posušje, JU Muzej i Galerija Franjevačkog samostana na Širokom Brijegu i Hrvatska franjevačka arheološka zbirka „Sveti Stjepan Prvomučenik“ Gorica, Grude.
Zelene politike Europske unije poput softvera iz 90-ih
Christian Pleijel, predsjednik odbora Nordijskog vijeća za otočku suradnju, savjetuje da se ugledamo na irski model poticanja proizvodnje zelene energije, poput dodjele zemljišta za izgradnju vjetroelektrana. Zelene politike nejasne su većini stanovnika Europske unije, unatoč činjenici da donose niz prednosti, čulo se na panelu „Zelena budućnost Europe: Između ambicija i stvarnosti“ koji je održan u sklopu dubrovačke konferencije „Europska Hrvatska – retrospektiva i prospektiva“ u organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule. Kako je kazao profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica, zelena politika Europske unije podsjeća ga na softver iz 90-ih godina – sofisticirani proizvod sa neintuitivnim korisničkim sučeljem. Međutim, građani i taj neintuitivni proizvod mogu brzo shvatiti kada dođe nevolja. Kako je kazao Tomislav Čorak, partner u Boston Consulting Groupu, kada je on 90-ih studirao na FER-u, tadašnje vjetroelektrane u Danskoj promatralo se kao simpatičnu energetsku egzotiku koja nikada neće zaživjeti. Međutim, kad je lani cijena struje skočila za tri puta, mnogi su sh vatili vrijednost sunčevih elektrana na krovu. Josip Tica smatra kako Hrvatska ima goleme potencijal u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije, ali veliki sustavi, poput Hrvatske elektroprivrede, svojom inertnošću često su kočnica tom razvoju iako HEP zbog oslanjanja na hidroelektrane u vrijeme Jugoslavije ima najbolju startnu poziciju da se profilira kao proizvođač zelene energije. Tomislav Čorak smatra kako inertnost postoji, ali za nju nisu krive samo velike elektroprivredne kompanije. „HEP mora shvatiti da je energetska tranzicija za njega prilika jer može podignuti sofisticiranost prijenosne mreže za primanje mnoštva malih proizvođača energije iz obnovljivih izvora“, kazao je Čorak. Christian Pleijel, predsjednik odbora Nordijskog vijeća za otočku suradnju, savjetuje da se ugledamo na irski model poticanja proizvodnje zelene energije, poput dodjele zemljišta za izgradnju vjetroelektrana. U zelenu politiku ulazi i održiva proizvodnja hrane jer poljoprivreda i prehrambena industrija troše mnogo resursa, kazala je Dragana Milosavljević iz Biotechnion poduzetničkog centra koji certificira i dodjeljuje oznake izvornosti prehrambenim proizvodima. Jedno od rješenja za održivu poljoprivredu su inovativne metode. Međutim, inovativnost u pravilu povezujemo s mladošću, a dobna struktura našeg sela upravo je suprotna, kaže Milosavljević. Na pitanje moderatorice Morane Kasapović da li je mit da Slavonija može prehraniti pola Europe, Tica kaže da se pritom ne govori po kojoj cijeni ta hrana može biti proizvedena. Cijene hrane već su mjesecima u fokusu javnosti, a Tica kaže da je hrana kod nas skupa iz dva razloga. „Jedan će se svidjeti poduzetnicima, a drugi neće. Prvi je razlog što je kod nas tržišna konkurencija među trgovcima shvaćena na vrlo romantičan način, a drugi je što imamo čitav niz neefikasnosti u javnom sektoru, poput visokog PDV-a“, zaključio je Tica.