Nova usluga kompanije M:tel / „Račun na mejl“
Da li ste znali da sve račune za m:tel usluge možete dobijati putem elektronske pošte? Korišćenjem usluge „Račun na mejl“ doprinosite očuvanju životne sredine, a mi vam do kraja avgusta ove godine poklanjamo i kôd sa 5 GB mobilnog interneta u trajanju od 30 dana, koji možete iskoristiti na bilo kojem mobilnom broju iz m:tel mreže ili ga pokloniti dragim osobama. Elektronski računi štede vrijeme i pravi je trenutak da ih i vi koristite. Aktivacija usluge „Račun na mail“ je veoma jednostavna jer to možete učiniti putem portala Moj m:tel na linku Moj račun ili putem istoimene aplikacije na svom pametnom telefonu. Moj m:tel aplikacija će vam dati brzi uvid u vaše m:tel usluge, ponuditi nove i dati stanje vašeg računa, zato je besplatno preuzmite na Google Play Store-u, App Store-u ili Huawei AppGallery ili je koristite na adresi moj.mtel.ba. Više informacija o usluzi „Račun na mail“ kao i o drugim m:tel uslugama saznajte besplatnim pozivom na broj 0800 50 000.
Rast broja internet priključaka u BiH i pad aktivnih fiksnih telefonskih linija
Ukupan broj internet priključaka putem fiksne mreže u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu ove godine iznosio je 876.845 i bilježi rast od 8,1 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Broj priključaka FTTx (optička vlakna komunikacijske mreže) u tom periodu zabilježio je popriličan rast od gotovo 53 posto. Ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u prvom kvartalu iznosio je 499.575, što je pad od sedam posto u odnosu na prvi kvartal lani, objavila je Agencija za statistiku BiH. Ukupni odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u prvom kvartalu iznosio je 263.027.641 minuta, što pokazuje pad od 19,7 posto. U prvom kvartalu bilo je 3.589.802 korisnika mobilne mreže, što je pad od 0,1 posto u odnosu na prvi kvartal lani. Ukupni odlazni saobraćaj mobilne mreže u prvom kvartalu iznosio je 606.490.054 minuta i zabilježen je pad od 4,5 posto. Broj poslanih SMS poruka u prvom kvartalu ove godine manji je za 7,3 posto, a broj poslanih MMS poruka 4,9 posto u odnosu na prvi kvartal lani.
Cijene nafte pale zbog straha od slabije potražnje
Cijene nafte pale su u ponedjeljak zbog zabrinutosti oko usporavanja globalne ekonomije i mogućih daljih povećanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi. Terminski ugovori na naftu Brent su pali 0,4 posto, ili 27 centi, na 75,14 dolara po barelu nakon što su u petak porasli za 0,8 posto. Američka nafta West Texas Intermediate koštala je na 70,36 dolara po barelu, što je pad od 0,4 posto ili 28 centi, nakon što je na prethodnom trgovanju porasla 1,1 posto. Istraživanja su pokazala da je rast industrijske aktivnosti u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, također usporen u junu zbog loših tržišnih uslova. Ipak, neki analitičari očekuju da će se zalihe smanjiti i povisiti cijene nakon što je Saudijska Arabija obećala smanjiti proizvodnju za dodatnih milion barela dnevno u julu, dok SAD postepeno popunjavaju svoje strateške rezerve, javlja Reuters.
LinkedIn mijenja algoritam – znanje počinje da se cijeni
Želite postati popularni i odlučili ste dijeliti svoje sadržaje na LinkedInu? Ipak ćete se morati potruditi malo više. U posljednjih nekoliko mjeseci LinkedIn je napravio nekoliko ažuriranja kako i na koji način će njihov feed i objave funkcionisati. Kao rezultat toga, neki sadržaji su nagrađeni i “pogurani” na sami vrh, neki sada imaju manji doseg, a vjerovatno ćete vidjeti mnogo manje selfija i fotografija koje nemaju veliki značaj. Fokus novog algoritma sada je stavljen na kvalitet i relevantnost objava, umjesto na viralnosti. Dvije velike promjene na LinkedInu Ako objavljujete na LinkedInu, sada je veća vjerovatnoća da će vaši pratioci vidjeti vaše objave Zašto je to tako? „Ljudi kažu da im je najvrjednije kada je sadržaj zasnovan na znanju i savjetima“, navodi Alice Xiong, direktorica LinkedIn produkt menadžmenta „i smatraju da je najvjredniji kada je sadržaj od ljudi koje poznaju i do kojih im je stalo“. U ovom slučaju, pratitelji sada postaju bitniji od konekcija. Objave koje dijele znanja i savjete sada imaju prioritet na cijeloj platformi LinkedInov sistem sada procjenjuje da li objava sadrži znanje i savjet, a zatim ih prikazuje drugim korisnicima za koje je vjerovatno da će informacije biti relevantne i korisne. Kako LinkedIn prepoznaje edukativni sadržaj?
Kako razbuditi kreativnost kada je najpotrebnija?
Kreativnost je jedna od najvrijednijih ljudskih karakteristika koja ima dubok i sveobuhvatan utjecaj na aspekte našeg života. To nije ono znanje i vještina koje se uči u školama, na predavanjima ili kursevima. Ona nas potiče da razmišljamo izvan okvira, donosimo inovativna rješenja i izražavamo se na nama jedinstvene načine. Bez kreativnosti, naše mogućnosti i potencijal često ostaju ograničeni. Joseph Grenny, autor New York Times bestsellera Crucial Conversations, u svom članku “How to Be Creative on Demand”, ističe se važnost kreativnosti u poslovnom okruženju i nudi nekoliko strategija za poticanje kreativnosti u trenucima kada je ona najpotrebnija. Autor članka naglašava da kreativnost nije rezervisana samo za odabrane pojedince ili umjetnike, već da je svako sposoban razviti i primijeniti kreativnost u svakodnevnom poslovanju. Evo nekoliko ključnih ideja iz članka: Stvaranje prostora kreativnosti: Važno je stvoriti okruženje koje potiče kreativno razmišljanje. To može uključivati slobodno vrijeme za istraživanje, prostor za promišljanje ili čak fizičke promjene u radnom okruženju kako bi se potaknula kreativnost. Postavljanje jasnih ciljeva: Definiranje jasnih ciljeva pomaže usmjeriti kreativnost u željenom smjeru. Postavljanje izazova ili postavljanje pitanja koja potiču razmišljanje može pomoći u aktiviranju kreativnih procesa. Korištenje “outsourcing” metode: Ponekad je korisno tražiti inspiraciju izvan uobičajenog okruženja. Saradnja s drugima, traženje povratnih informacija ili inspiracija iz drugih izvora mogu pružiti nove ideje i bolje perspektive. Stvaranje prototipa: Stvaranje prototipa ili modela ideje može pomoći u vizualizaciji i testiranju samog koncepta. Ovakav način prakse omogućava testiranje različitih opcija i poboljšanje kreativnih rješenja. Testiranje vlastitih uvjerenja: Ponekad je potrebno preispitati vlastita uvjerenja i ustaljene načine razmišljanja. Postavljanje pitanja poput “šta ako?” ili promjena perspektive može otvoriti nove mogućnosti za kreativno razmišljanje.
Rast obnovljivih izvora energije nije umanjio dominaciju fosilnih goriva u 2022. godini, navodi se u izvještaju
Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je pomogla da se cijene gasa i uglja povećaju na rekordne nivoe u Evropi i Aziji, pokazao je Izvještaj o globalnoj energetici. “Uprkos porastu upotrebe solarne energije i energije vjetra, ukupne globalne emisije stakleničkih plinova, ponovo su porasle”, rekla je predsjednica energetskog Instituta sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Juliet Davenport. Proizvodi od nafte, plina i uglja zadržali su uvjerljivo vodeće mjesto u pokrivanju potražnje za energijom, s 82% udjela u snadbijevanju, kao i u 2021., uprkos dosad najvećem povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za ukupnih 266 gigavata. Prema izvještaju, obnovljivi izvori energije činili su 7,5% globalne potrošnje energije, oko 1% više nego prethodne godine, dok je udio fosilnih goriva u globalnoj potrošnji ostao na 82%. Proizvodnja električne energije porasla je za 2,3%, što je usporavanje u odnosu na prethodnu godinu. Pored tog, energija vjetra i sunca porasla je na rekordnih 12% proizvodnje, ponovo nadmašivši nuklearnu, koja je pala za 4,4%, i zadovoljila 84% rasta neto potražnje za električnom energijom. Udio uglja u proizvodnji električne energije ostao je dominantan na oko 35,4%. Kada je riječ o prirodnom gasu, proizvodnja ukapljenog prirodnog gasa (LNG) porasla je za 5% na 542 milijarde kubnih metara (bcm), sličnim tempom kao i prethodne godine, a najveći rast dolazi iz Sjeverne Amerike i azijsko-pacifičke regije. Potrošnja energije porasla je posvuda osim u Europi, pokazalo je izvješće.
Eko-inovacija: da li ste čuli za Googleove eco-friendly rute ?
Transport čini oko jedne petine globalnih emisija ugljendioksida (CO2) širom svijeta, a putovanja cestom čine tri četvrtine istog. U današnjem vremenu, u kojem je putovanje i upotreba različitih prijevoznih sredstava primarna potreba, važno je imati svijest o utjecaju koji naša putovanja imaju na okoliš. Srećom, tehnologija nam pruža alate koji nam omogućavaju da donesemo ekološki osviještene odluke. Jedan od takvih alata je i verzija Google Maps-a, koji ne samo da nam pomaže lakše doći od lokacije do lokacije, već nam također pruža mogućnost odabira ekološki prihvatljivih ruta. Tehnološki gigant u vlasništvu Alphabet Inc. implementirao je poboljšanja na Google mapama zasnovana na umjetnoj inteligenciji u borbi protiv klimatskih promjena. Ovaj unaprijeđeni Google Maps izračunava uštedu goriva koristeći uvide iz Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju američkog Ministarstva energetike i podatke evropske Agencije za okoliš. Kako Google Maps odabire ekološki prihvatljive rute? Algoritmi platforme analiziraju različite faktore kako bi odredili najbolji put. Ovi faktori uključuju dužinu putovanja, prometne uvjete, brzinu kretanja vozila i emisije stakleničkih plinova. Na temelju tih informacija, Google Maps generira nekoliko opcija ruta i rangira ih prema ekološkoj održivosti. Kada korisnik odabere ekološki prihvatljivu rutu, Google Maps pruža informacije o procijenjenom smanjenju emisije stakleničkih plinova u poređenju sa drugim rutama. Ovo pruža korisnicima svijest o njihovom utjecaju na okoliš tokom cijelog putovanja. Osim toga, Google Maps također nudi detaljne informacije o javnom prijevozu, kao što su vozovi, autobusi i tramvaji, kako bi korisnici mogli razmotriti alternativni prijevoz i doprinijeti smanjenju prometa i gužvi na cestama. Pri odabiru ove verzije, potrebno je upisati i vlastiti tip motora jer bi se najefikasniji prijedlog rute mogao razlikovati ovisno o tipu motora. Na primjer, prednost relativne uštede goriva dizel vozila općenito je najveća u vožnji autoputem dok hibridna i električna vozila imaju tendenciju da obezbjeđuju progresivno veću efikasnost u gradskoj vožnji. Ova opcija dostupna je širom Europe uključujući Francusku, Irsku, Njemačku, Veliku Britaniju, Španiju i Poljsku, ali nažalost još ne i u BiH.
Analiza: šta to umjetna inteligencija čini poslovnom sektoru?
Prilagodba na nove tehnologije zahtijeva vrijeme, obrazovanje i usvajanje novih vještina. Prema posljednjim istraživanjima Reutersa, brzo usvajanje i rapidna upotreba umjetne inteligencije (eng. Artificial Intelligence) potaknula je i razbudila tržište, ali nakon početnog oduševljenja, investitori i poslovni sektor se sve više suočavaju sa mogućim rizicima, uključujući potrebu da budu izrazito selektivni prilikom odabira dionica i ponude. Velik dijapazon djelatnosti, od IT industrije i marketing agencija do obrazovnih institucija, trenutno su pod mikroskopom odgovornih menadžera kako bi se procijenio potencijalni utjecaj UI (eng. AI – Artifical Intelligence) na poslovanje. Mišljenja stručnjaka o trenutno sve većoj automatizaciji tržišta se razlikuju. Dok neki tvrde da će tehnološki napredak donijeti veći prihod i potencijal za nove ideje i inovacije, drugi pak upozoravaju na mogućnost gubitka do tad aktuelnih tradicionalnih poslova zbog zamjene ljudske snage algoritmima. Važno je napomenuti da se promjene na tržištu neće dogoditi odmah. Prilagodba na nove tehnologije zahtijeva vrijeme, obrazovanje i usvajanje novih vještina. Zaposlenici će morati uložiti velike napore u unaprjeđenju vještina koje se ne mogu tako lako zamijeniti strojevima, kao što su kreativnost, inovativnost, ljudska interakcija i emocionalna inteligencija. Automatizacija procesa i preventivne mjere Jedna od najvažniji prednosti UI u poslovnom svijetu je automatizacija procesa. Rutinski zadaci koji su ranije zahtijevali ljudsku intervenciju sada se mogu automatizovati pomoći algoritama kako bi se smanjili troškovi i utrošeno vrijeme, a povećala učinkovitost. S tim u vezi, na ovaj način se teži i minimalizaciji ljudskih grešaka i predviđanju kvarova. Umjetna inteligencija omogućava praćenje i analizu velikih količina podataka te na temelju njih može predvidjeti kvarove i probleme prije nego se oni dogode. Time se osigurava kompanijama preventivno poduzimanje mjera i praćenje kontinuiteta poslovanja. Personalizacija i poboljšano korisničko iskustvo Umjetna inteligencija omogućava brzu personalizaciju usluga i proizvoda na temelju individualnih potreba i preferencija korisnika. Napredni sistemi prepoznaju obrasce ponašanja korisnika i u vezi s tim pružaju prilagođene preporuke i ponude. To ne samo da poboljšava korisničko iskustvo već i povećava angažman korisnika uz manje troškove nego je to bilo ranije. “Umjetna inteligencija nije uvijek dobra” Gilles Guibout, šef europskih dionica u AXA Investment Managers u Parizu, navodi da bi u nekim slučajevima kompanija koje se služe umjetnom inteligencijom, klijenti zahtijevali smanjenje cijena usluga. Kao primjer tome navodi IT usluge : “ako za kodiranje više nije potrebno mnogo ljudi jer je velik dio procesa zamijenila umjetna inteligencija, klijent će tražiti niže cijene za tražene usluge”, rekao je Guibout. Također, umjetna inteligencija može izazvati ozbiljna etička pitanja. Na primjer, velika količina podataka koju UI koristi može ugroziti privatnost ukoliko se ne primjenjuju adekvatne sigurnosne mjere. Sistemi UI mogu biti podložni hakerskim napadima što može dovesti do velikih zloupotreba, krađe podataka ili prekida usluga. Ovisnost o ovoj vrsti tehnlogije još je jedan znak za uzbunu. Preveliko oslanjanje na UI, može smanjiti sposobnost ljudi da samostalno obavljaju određene zadatke ili donose odluke. Ovisnost o UI može rezultirati gubitkom vještina ili sposobnosti koje su ključne u tradicionalnim poslovima. Umjetna inteligencija će bez sumnje nastaviti svoj put napretka, ali do kojih mjera, ostaje da vidimo.
Indonezija planira povećati upotrebu biodizela u narednih nekoliko godina
U posljednjem desetljeću, Svijet se suočio sa sve većom potrebom za alternativnim izvorima energije koji bi zamijenili upotrebu fosilnih goriva i smanjili emisiju stakleničkih plinova. U tom kontekstu, Indonezija se ističe kao jedna od zemalja koja teži ka povećanoj upotrebi biodizela kao održive opcije pri transportu i industriji. Ovakva strategija čiji je osnovni cilj očuvanje okoliša i smanjenje ovisnosti o uvozu nafte te poticaj privrednog razvoja ove zemlje aktivna je još od 2006. godine od kada se smijenilo nekoliko planova. Najveći svjetski proizvođač palminog ulja podigao je obavezno miješanje biodizela sa naftnim dizelom sa 30% na 35% u februaru, međutim mjera B35 nije u potpunosti implementirana jer su postojali problemi s nekim objektima za miješanje koje je bilo potrebno nadograditi. Ministarstvo energetike Indonezije se zalaže da B35 bude u potpunosti implementiran do 1. augusta ove godine. Indonezija već uveliko planira da poveća svoju upotrebu ove vrste goriva na 40% već u narednih nekoliko godina, ali će za sada ostati na 35%, naveo je ministar energetike ove zemlje, dok svi potrebni zahtjevi ne budu ispunjeni. Međutim, prema vodećim zvaničnicima i analitičarima industrije indonezijska politika biodizela i vjerovatna pojava vremenskog obrasca El Nino mogli bi dodatno opteretiti globalne zalihe najčešće korištenog jestivog ulja te podići cijene palminog ulja ove godine. Š.M
Ignoriranje cyber opasnosti može ozbiljno ugroziti poslovanje svake tvrtke
Postoje načini kojima se bez pretjeranih troškova i napora može podići razina kibernetičke sigurnosti. Zahvaljujući ubrzanoj digitalnoj transformaciji otvorila su se vrata velikom broju novih digitalnih usluga, a u mnogim tvrtkama promijenio se i način rada pa sada mnogi zaposlenici rade od kuće ili u hibridnom načinu rada. U oba slučaja, proširio se broj potencijalnih točaka u kojima bi se mogla iskoristiti nedovoljna sigurnost sustava, preko digitalnih servisa ili rastegnutih infrastrukturnih resursa u tvrtkama. X-Force Threat Intelligence indeks, izvještaj koji svake godine objavljuje IBM Security, zaključuje da je najčešća posljedica kibernetičkih napada 2022. godine bila iznuda, prvenstveno kroz ransomware napade. U prošloj godini značajno se povećao broj upada cyber napadača u komunikaciju e-mailom (thread hijacking), a X-Force bilježi stopostotno povećanje ovakvih pokušaja na mjesečnoj razini u odnosu na 2021. Male i srednje tvrtke često nemaju resurse za ozbiljna ulaganja u cyber sigurnost ili ne prepoznaju potencijalne opasnosti koje prijete poslovanju. Ono je u današnje vrijeme nemoguće bez jake IT infrastrukture, kvalitetnog softvera i prikladne zaštite za osjetljive sustave. Prema Varonisu, samo je pet posto foldera u tvrtkama propisno zaštićeno, a u istraživanju koje je proveo Sophos, više od 50 posto tvrtki misli da njihovi odjeli nisu dovoljno sofisticirani za nošenje sa cyber napadima. Namjerne ili nenamjerne greške u ophođenju sa sustavom odgovorne su za veliku većinu povreda sigurnosti u tvrtkama. Stoga je iznimno važna konstantna edukacija i pridržavanje sigurnosnih protokola jer zaštitni mehanizmi itekako djeluju kada ih se implementira na pravi način. Maliciozni napadi često se izvode automatiziranim sustavima, a najveće potencijalne prijetnje su phishing i ransomware napadi te malware programi. Kod phishing napada, treća strana pretvara se da je vjerodostojan kontakt i potiče korisnika da klikne na maliciozni link, preuzme datoteku ili da pristup osjetljivim informacijama poput detalja računa ili vjerodajnica. Odgovorni su za preko 90 posto svih sigurnosnih proboja koje organizacije imaju i broj takvih najraširenijih prijetnji raste stopom većom od 65 posto. Malware u obliku virusa, trojanaca i drugog malicioznog koda može se pokupiti na malicioznim web stranicama, u spam e-mailovima ili pri spajanju s drugim zaraženim uređajima. Kod ransomwarea ucjenjivački softver enkriptira podatke tvrtke koji se potom ne mogu koristiti dok tvrtka ne plati otkupninu. Posebno je zabrinjavajuće što je više od 70 posto ransomware napada usmjereno prema malim i srednjim tvrtkama. Slaba lozinka jedna je od najvećih prijetnji za sigurnost podataka u kompaniji.