U junu na Sarajevskoj berzi ukupan promet skoro 62 miliona KM
U junu 2023. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 61.982.113,46 KM, što čini 17,94 posto od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama. U sklopu 220 transakcija prometovan je 353.071 vrijednosni papir. Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet dionicama emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo u iznosu 28.717,16 KM što čini 4,09 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs emitenta iznosi 25,50 KM, što predstavlja pad od 9,19 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovane su ukupno 1.043 dionice. Na Kotaciji fondova, promet ostvaren u junu iznosio je 27.770,29 KM ili 3,96 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Kotaciji fondova ostvaren je dionicama ZIF Prevent invest d.d. Sarajevo u iznosu od 20.049,75 KM, bez promjene kursa u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo sa ostvarenim prometom od 4.252,41 KM i padom kursa od 7,69 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 19.160 dionica. Na Kotaciji obveznica nije bilo ostvarene trgovine. Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio 548.861,09 KM ili 78,19 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta “BH Telecom” d.d. Sarajevo u iznosu 279.140,88 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “JP Elektroprivreda BIH” d.d. Sarajevo sa iznosom od 185.219,70 KM. Treće mjesto zauzima “ASA Banka” d.d. Sarajevo sa prometom od 20.606,56 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 68.920,67 KM ili 9,82 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta “Energonova” d.d. Sarajevo u iznosu od 57.600 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “Energopetrol” d.d. Sarajevo sa iznosom od 3.632,22 KM. Treće mjesto zauzima “RMU Banovići” d.d. Banovići sa prometom od 3.391,20 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 27.520,50 ili 3,92 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta “Solana” d.d. Tuzla u iznosu od 26.110,50 KM. Promet na Tržištu za emitente u stečaju iznosio je 180 KM ili 0,03 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa, dionicama emitenta ” Astro” d.d. Sarajevo. Dana 13.06.2023. održana je 72. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine (privremeni simbol: FBHTZ223). Rok dospjeća 12 mjeseci (12.06.2024. godine). Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 3.000 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 29.658.540 KM. Dana 20.06.2023. održana je 41. aukcija obveznica Federacije BiH (privremeni simbol: FBH5O233). Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 30.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,9555 čime je za emitenta prikupljeno ukupno 29.986.670,20 KM. Prijavljeno je 6 vanberzanskih transakcija u ukupnoj vrijednosti 934.349,05 KM; prometovano je 166.299 dionica i 1 paket dionica u ukupnoj vrijednosti 700.584,50 KM; prometovano je 90.398 dionica. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u mjesecu junu zabilježen je porast vrijednosti od 0,49 posto. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 3,51 posto u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 0,63 posto u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je porasla za 2,82 posto, dok je Indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, na kraju mjeseca zabilježio porast od 0,26 posto u odnosu na prethodni mjesec. U junu 2023. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina u iznosu od 69.431.678,08 KM. Slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 50.316.829,19 KM i „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 4.089.704,53 KM. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 133 sklopljene transakcije, nakon čega slijede „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 124 sklopljene transakcije, te „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 80 transakcija.
Benjamin Šahović novi predsjednik Uprave Farmavite
Menadžer bogatog međunarodnog iskustva nakon 16 godina rada u industriji lijekova, medicinskih uređaja i veleprodaje postaje predsjednikom Uprave Farmavite doo Sarajevo indikator.ba/Š.M Skupština Farmavite doo imenovala je mr.sc. Benjamina Šahovića novim predsjednikom Uprave Farmavite. Mandat novog predsjednika Uprave trajat će četiri godine, početkom 1. srpnja 2023. godine. Mr.sc. Benjamin Šahović na mjestu predsjednika Uprave Farmavite dolazi na funkciju pomoćnika predsjednika Uprave nakon 16 godina rada u ovoj kompaniji. Višegodišnje poslovno iskustvo stjecao je na rukovodećim pozicijama nabave, prodaje, marketinga, strateškog planiranja te razvoja poslovanja kompanije. Mr.sc. Šahović je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a titulu magistra ekonomskih znanosti stekao je 2012. godine na Sveučilištu Buckingham, UK. Farmavita doo Sarajevo od 2008. godine strateški je partner druge po veličini farmaceutske kompanije Belupo dd u Hrvatskoj sa sjedištem u Koprivnici. Farmavita je osnovana 1991. godine kao veleprodaja lijekova i medicinskih proizvoda, a od 2005. godine ulazi u projekat ugovorne proizvodnje generičkih lijekova. Strateškim povezivanjem dviju kompanija nastavlja se s jasno zacrtanom strategijom temeljenom na razvoju globalnog poslovanja, jačanju tržišnih pozicija u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini te mogućnošću otvaranja novih tržišta. Zajedničko poslovanje dviju kompanija omogućava rast broja registriranih lijekova različitih terapijskih skupina, te bolju snabdjevenost tržišta za potrebe krajnjih kupaca odnosno pacijenata. Najmoderniji poslovno proizvodni kapaciteti za licencnu proizvodnju lijekova, optimalni skladišni uvjeti, dobra tržišna pozicija, menadžment koji zna, razumije i kreira poslovanje brzo se prilagođavajući specifičnostima tržišta, pretpostavke su koje Farmavitu visoko pozicioniraju na ljestvici farmaceutskih kompanija interesantnih velikih proizvođača lijekova i medicinskih sredstava za različite oblike poslovnih povezivanja. Danas Farmavita broji oko 200 zaposlenih, au 2022. godini je ostvarila prodaju u iznosu od 36 miliona eura. Zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u modernizaciju i proširenje proizvodnih, skladišnih i laboratorijsko-analitičkih kapaciteta, Farmavita ispunjava najzahtjevnije standarde i principe dobre distribucijske prakse i posluje s renomiranim ino-proizvođačima lijekova i medicinskih sredstava, te pruža usluge zastupanja i konsignacije. Visoki standardi kvalitete na području ljudskih resursa, kontinuirano ulaganje u kompetencije, razvoj i obrazovanje zaposlenika, Farmavitu čine poželjnim poslodavcem na tržištu.
Švedska gradi prvi e-autoput na Svijetu
Švedska gradi prvi elektrificirani put na svijetu za punjenje električnih vozila tokom vožnje euronews.com/Š.M Nakon što je EU usvojila zakon koji zahtijeva da od 2035. godine svi novi prodani automobili imaju nultu emisiju CO2, evropske zemlje žure u pripremanju infrastrukture potrebne za mobilnost bez fosilnih goriva. Ova skandinavska zemlja je pionir u elektrifikaciji puteva, uključujući prvi privremeni električni put na Svijetu. Nakon raznih pilot projekata, eksperimentisanja sa raznim verzijama i drugim rješenjima, ova saobraćajnica bi trebala biti izgrađena do 2025. Međutim, inženjeri još uvijek istražuju koja bi tehnologija bila najprikladnija za taj posao, piše Top Gear. Ovaj odabrani autoput, evropska ruta E20, povezuje logistička čvorišta između Hallsberga i Örebra, koji se nalaze u sredini tri velika grada u zemlji, Stockholmu, Geteborgu i Malmeu. Način punjenja za E20 još nije odlučen, ali trenutno u Svijetu postoje tri načina punjenja: sistem lančane mreže, provodni (uzemljeni) sistem i induktivni sistem. Sistem kontaktne mreže koristi nadzemne žice za opskrbu električnom energijom posebne vrste autobusa ili tramvaja i stoga se može koristiti samo za teška vozila. Konduktivno punjenje, s druge strane, radi i za teška vozila i za privatne automobile sve dok postoji provodni sistem kao što je šina te se vozila pune preko štapa koji dodiruje šinu. Induktivni sistem punjenja koristi specijalnu opremu zakopanu ispod puta koja šalje električnu energiju u zavojnicu u električnom vozilu. Zavojnica u vozilu zatim koristi tu električnu energiju za punjenje baterije. “Mislimo da je elektrifikacija otvoren put za dekarbonizaciju transportnog sektora i radimo na brojnim rješenjima.” Jan Pettersson, direktor za strateški razvoj, Trafikverket
Povećanje ulaganja u solarne panele uzrokuje nedostatak srebra
Bloomberg Adria/Š.M Promjene u tehnologiji solarnih panela ubrzavaju i povećavaju potražnju za srebrom, što dovodi do problema u isporuci tog metala dok istovremeno na horizontu nisu vidljive nove proizvodne mogućnosti, navodi Bloomberg. Srebro pruža provodljiv sloj na prednjem i stražnjem dijelu silikonskih solarnih ćelija. No, u proizvodnji se sada počinju koristiti sve učinkovitiji oblici ćelija koje koriste puno više srebra, pa bi to, logično, trebalo samo dodatno povećati ionako rastuću potražnju. Solarna postrojenja zasad predstavljaju relativno mali udio u ukupnoj potražnji za srebrom, no taj udio neizbježno raste. Prije devet godina trošilo se oko pet posto srebra u tu svrhu, sada je ta brojka na oko 14 posto. Najveći rast je vidljiv u Kini koja će ove godine instalirati više solarnih panela nego što ih ima u SAD-u. U dosadašnjem toku razvoja ove tehnologije korišteno je otprilike 10 miligrama srebra po jednom vatu, no novi načini izrade solarnih ćelija će trebati 13 ili čak 22 miligrama po vatu. Ove godine se očekuje da bi proizvodnja srebra, koja je prošle godine ostala na istoj razini, mogla rasti dva posto, no potrošnja bi u industriji solarnih panela, kako se očekuje, mogla rasti četiri posto. Prema studiji sa Univerziteta Novi Južni Wales, solarni sektor do 2050. mogao iscrpiti od 85 do 98 posto globalnih rezervi srebra. Količina korištenog srebra po solarnoj ćeliji će rasti i bit će potrebno od pet do deset godina da bi ih se vratilo na sadašnje razine, procjenjuje jedan od autora studije Brett Hallam. Kineske kompanije istražuju mogućnosti za upotrebu jeftinijih alternativa kao što je nanošenje bakra, no rezultati su dosad još nedovoljno dobri. Ipak, predsjednik najvećeg svjetskog proizvođača solarnih panela kompanije Longi Green Energy Technology, Zhong Baoshen, smatra da su tehnologije koje koriste jeftinije metale već dovoljno uznapredovale i da će biti stavljene u masovnu proizvodnju kada cijene srebra narastu. Trenutna cijena srebra je oko 22,70 dolara za uncu, a ove je godine pala za oko pet posto. No, i takva je prilično iznad razina prije pandemije. “Neće biti katastrofalnog scenarija u kojem ostajemo bez srebra, no tržište će uspostaviti ravnotežu na višoj cjenovnoj razini”, kaže Klapwijk.
Poslovni uspjeh bh. kompanije / Belamionix u Tuzli otvara svoj najveći tržni centar
Bosanskohercegovačka kompanija Belamionix uskoro će u Tuzli otvoriti svoj najveći tržni centar. Kako je najavljeno iz ove kompanije, veliki kompleks bit će na adresi Husinskih rudara bb. Novi tržni centar Belamionix u Tuzli predstavlja moderan i sadržajan centar u kojem će pored postojećeg hipermarketa Belamionix u ponudi biti više različitih poslovnih prostora. Podsjetimo, novi objekat prostire se na ukupnoj površini od 17.000 kvadratnih metara. Kako je ranije objavljeno, objekat je poslovnog karaktera, odnosno tržni centar sa pratećim sadržajima, spratnosti Sut+P+1 i maksimalnih dimenzija gabarita 138,4m x 64,7m, dok visina objekta iznosi 12,40m u odnosu na kotu terena.
Ponovo rastu rate kredita vezanih za euro
Vrijednost tromjesečnog euribora je na dan 30. juna ove godine iznosila 3,577 posto, što je za pola procenta više u odnosu na prethodni obračunski period 31. marta (3,038 posto). Šestomjesečni euribor je na nivou od 3,9 posto, što je 1,2 procentna poena više u odnosu na kraj prošle godine, kada su posljednji put obračunavane rate ovih kredita (2,693 posto). Posljednji dan juna značajan je za sve korisnike dugoročnih kredita sa promjenljivom kamatnom stopom koja uključuje tromjesečni ili šestomjesečni euribor. Vrijednost ove kamate na dan 30. juna koristi se za obračun narednih rata kredita – julske, avgustovske i septembarske za zajmove sa tromjesečnim euriborom (3M), odnosno slijedećih šest rata za kredite sa šestomjesečnim euriborom (6M). Tačno godinu dana ranije, 30. juna 2022. godine, vrijednost 3M euribora još je bila „u minusu“ i iznosila je -0,195 posto. Dvije sedmice kasnije prelazi u plus i iznosi 0,002 posto, da bi se rast uporan koliko i inflacija nastavio do danas, kada će u rate naših građana i preduzeća zaduženih u kreditima čije kamate prate kretanje euribora biti uračunato 3,577 posto. Među pet najvećih banaka u Srbiji, tri banke svoje promjenljive kamate vezuju za tromjesečni euribor, a ostale dve za šestomjesečni. To znači da se rate kredita usklađuju 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra (u prvom slučaju), odnosno 30. juna i 31. decembra (u drugom). Što se tiče 6M euribora, njegova vrijednost 30. juna ove godine iznosila je 3,9 odsto, što je najviše od oktobra 2008. godine, tokom velike svijetske finansijske krize. Na dan 31. decembra 2022. godine, kada su posljednji put usklađene rate kredita vezanih za 6M euribor, njegova vrijednost iznosila je 2,693 posto. Ako je suditi prema izjavama predsjednice ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde), dužnici ne bi trebalo da računaju na predah u narednom periodu, s obzirom na to da je, kako je poručila na samitu u portugalskom gradu Sintri, „inflacija u evrozoni ušla u novu fazu koja bi mogla da se oduži neko vrijeme“. Lagard je zato poručila da će ECB morati da zadrži svoju strogu monetarnu politiku povećanja kamatnih stopa i da je malo vjerovatno da će u bliskoj budućnosti moći sa punim povjerenjem da izjavi da su dostignute maksimalne kamatne stope, prenio je Reuters. Na pitanje do kada će centralne banke podizati kamate odgovorila je Danica Popović, profesorica Ekonomskog fakulteta u Beogradu u penziji – a tada je objasnila da će kamate rasti „dok se temperatura tela ne svede na normalu“. „Odštampano je više novca nego što je dozvoljavala stopa privrednog rasta. Kada su privredni rast i štampanje novca u ravnoteži nema inflacije. Sada centralne banke pokušavaju da ispumpaju višak novca iz sistema tako što ga poskupljuju. Ta operacija je bolna jer se na taj način obaraju privredni rast i zaposlenost i umanjuje se kvalitet života – recimo, svima se realno smanjuju plate i pada životni standard, smanjuje se profitabilnost investicija, ali to je jedini način da se zemlja vrati u ravnotežu„, istakla je Popović. (biznis.rs/Milica Rilak)
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača autodijalova dolazi u BiH / Posao za 700 novih radnika
dddddd
Nova usluga kompanije M:tel / „Račun na mejl“
Da li ste znali da sve račune za m:tel usluge možete dobijati putem elektronske pošte? Korišćenjem usluge „Račun na mejl“ doprinosite očuvanju životne sredine, a mi vam do kraja avgusta ove godine poklanjamo i kôd sa 5 GB mobilnog interneta u trajanju od 30 dana, koji možete iskoristiti na bilo kojem mobilnom broju iz m:tel mreže ili ga pokloniti dragim osobama. Elektronski računi štede vrijeme i pravi je trenutak da ih i vi koristite. Aktivacija usluge „Račun na mail“ je veoma jednostavna jer to možete učiniti putem portala Moj m:tel na linku Moj račun ili putem istoimene aplikacije na svom pametnom telefonu. Moj m:tel aplikacija će vam dati brzi uvid u vaše m:tel usluge, ponuditi nove i dati stanje vašeg računa, zato je besplatno preuzmite na Google Play Store-u, App Store-u ili Huawei AppGallery ili je koristite na adresi moj.mtel.ba. Više informacija o usluzi „Račun na mail“ kao i o drugim m:tel uslugama saznajte besplatnim pozivom na broj 0800 50 000.
Rast broja internet priključaka u BiH i pad aktivnih fiksnih telefonskih linija
Ukupan broj internet priključaka putem fiksne mreže u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu ove godine iznosio je 876.845 i bilježi rast od 8,1 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Broj priključaka FTTx (optička vlakna komunikacijske mreže) u tom periodu zabilježio je popriličan rast od gotovo 53 posto. Ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u prvom kvartalu iznosio je 499.575, što je pad od sedam posto u odnosu na prvi kvartal lani, objavila je Agencija za statistiku BiH. Ukupni odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u prvom kvartalu iznosio je 263.027.641 minuta, što pokazuje pad od 19,7 posto. U prvom kvartalu bilo je 3.589.802 korisnika mobilne mreže, što je pad od 0,1 posto u odnosu na prvi kvartal lani. Ukupni odlazni saobraćaj mobilne mreže u prvom kvartalu iznosio je 606.490.054 minuta i zabilježen je pad od 4,5 posto. Broj poslanih SMS poruka u prvom kvartalu ove godine manji je za 7,3 posto, a broj poslanih MMS poruka 4,9 posto u odnosu na prvi kvartal lani.
Cijene nafte pale zbog straha od slabije potražnje
Cijene nafte pale su u ponedjeljak zbog zabrinutosti oko usporavanja globalne ekonomije i mogućih daljih povećanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi. Terminski ugovori na naftu Brent su pali 0,4 posto, ili 27 centi, na 75,14 dolara po barelu nakon što su u petak porasli za 0,8 posto. Američka nafta West Texas Intermediate koštala je na 70,36 dolara po barelu, što je pad od 0,4 posto ili 28 centi, nakon što je na prethodnom trgovanju porasla 1,1 posto. Istraživanja su pokazala da je rast industrijske aktivnosti u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, također usporen u junu zbog loših tržišnih uslova. Ipak, neki analitičari očekuju da će se zalihe smanjiti i povisiti cijene nakon što je Saudijska Arabija obećala smanjiti proizvodnju za dodatnih milion barela dnevno u julu, dok SAD postepeno popunjavaju svoje strateške rezerve, javlja Reuters.