OPEC očekuje veći rast globalne potražnje za sirovom naftom
Marx.ba Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje veći rast globalne potražnje za sirovom naftom zbog snažnije svjetske ekonomije. U svom mjesečnom izvještaju, grupa sa sjedištem u Beču u utorak je predvidjela da će potražnja u sljedećoj godini porasti za 1,4 miliona barela dnevno, u odnosu na prethodnu procjenu od 1,3 miliona. OPEC također pretpostavlja da će se globalne zalihe nafte sljedeće godine značajno smanjiti, za skoro 1,2 miliona barela dnevno. Međutim, to se može očekivati samo ako se organizacija i njeni saveznici ne vrate na prethodne nivoe proizvodnje. Savez OPEC+, koji uključuje i druge bitne države proizvođače poput Rusije, pri kraju je promjene smjera u svojoj proizvodnoj politici, ukidajući ograničenje proizvodnje. Grupa je odlučila ponovo povećati proizvodnju od septembra u prosjeku za 547.000 barela dnevno, prenosi dpa.
Globalno tržište luksuza: Novo istraživanje otkriva nove trendove
Marx.ba Prvi put od 2008. godine, globalno tržište luksuznih proizvoda i usluga zabilježilo je prošle godine pad, od jedan posto, otkriva novo istraživanje Boston Consulting Group i italijanske fondacije Altagamma, koja okuplja vodeće kompanije italijanske kreativne i kulturne industrije. Glavni razlozi tog pada, kako navode BCG i Altagamma, su makroekonomske napetosti, pad potražnje potrošača u Kini i značajan pad potrošnje kategorije tzv. ambicioznih (aspirational) potrošača, onih koji kroz kupovinu luksuznih proizvoda teže višem društvenom statusu, a troše manje od pet tisuća eura godišnje na luksuzne proizvode. Upravo je ta kategorija potrošača najviše doprinijela padu prodaje u kategoriji luksuznih proizvoda i usluga, jer ih je čak 35 posto globalno prošle godine kupovalo manje, ili nisu kupovali uopće, otkriva istraživanje, a geografski podijeljeno, u Kini je čak 45 posto kupaca u toj kategoriji kupovalo manje, a u Sjedinjenim Državama i Evropi kupovali su oko 30 posto manje. Uz spomenute geopolitičke napetosti koje utječu na potrošački optimizam i posljedično veću finansijsku opreznost, glavni razlog pada potrošnje bio je dojam kupaca da rast cijena u kategoriji luksuznih proizvoda i usluga nije bio opravdan kvalitetom.
Panonska jezera u dosadašnjem dijelu sezone privukla više od 310.000 posjetilaca
Marx.ba Iako je druga polovina jula i početak augusta donio hladnija jutra i nešto slabiju posjetu, Panonska jezera u Tuzli i ove sezone potvrđuju status jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. U jedinstvenom kompleksu slanih jezera, smještenom u srcu grada, do sada je uživalo više od 310.000 posjetilaca, a u narednim sedmicama očekuje ih bogat zabavni i sportski program, zbog čega Tuzla ostaje nezaobilazna ljetna adresa kako domaćim, tako i stranim gostima. Direktor JKP “Pannonica” Maid Porobić naglašava da su zadovoljni rezultatima, posebno ako se u obzir uzmu vremenske prilike. – Naravno da smo zadovoljni. Imamo lijepo ljeto bez obzira na zadnjih 15-ak dana nešto slabijeg vremena. Juni je bio rekordan, dok je druga polovina jula i prva dekada augusta bila prohladna, s jutarnjim temperaturama od 12 do 13 stepeni. Iako je voda ugodna za kupanje, s temperaturom od 25–26 stepen. Ipak, do sada nas je posjetilo više od 310.000 ljudi, što je odličan rezultat – rekao je Porobić. Dodao je da gosti dolaze iz svih dijelova BiH, ali i iz zemalja regiona, poput Hrvatske i Srbije, što potvrđuju i ankete koje provodi preduzeće, suvenirnica i turističke zajednice. Panonska jezera ovog mjeseca nude bogat zabavni i sportski program. Slijede završni turniri u odbojci na pijesku 16. i 17. augusta, a kraj ljeta obilježit će disko zabava 30. augusta, dok će sezona zvanično biti zatvorena Bike Fest susretima 12. i 13. septembra. – U nedjelju smo imali registrovanih 12.000 ulazaka što je rekord ove sezone. Vjerovatno će rezultati biti u skladu sa našim očekivanjima, a raduje nas činjenica da raste broj turista – zaključuje Porobić. Iz preduzeća JKP “Pannonica” najavljuju dobar provod i sadržaje do zatvaranja ljetne sezone.
Lidl pri kraju izgradnje logističkog centra
Marx.ba Lidl BIH je objavio da ulazi u završnu fazu izgradnje svog distribucijskog i logističkog centra u Kiseljaku, koji će postati jedan od najvećih takvih objekata u regiji. Prema planu, radovi će biti završeni do decembra 2025. Novi logistički centar u Bosni i Hercegovini, kako je navedeno u objavi na LinkedInu, prostirat će se na parceli od 254.116 četvornih metara, dok će samo skladište imati površinu od 60.309 četvornih metara, s kapacitetom od 38.103 paletnih mjesta. Do sada je na gradilištu iskopano približno 1,3 miliona kubičnih metara materijala, postavljeno milion kubičnih metara nasipa, a u gradnju i podnu ploču utrošeno je ukupno 40.000 kubičnih metara betona i približno milion kilograma čelika. Kompanija je također objavila da ovo gradilište predstavlja “poslovni temelj” Lidla BiH, kako je ranije objavljeno investicija je vrijedna više od 100 miliona eura. Kompanija također gradi objekte supermarketa u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini.
Nakon carina SAD: Je li rješenje preusmjeravanje izvoza
Marx.ba Ekonomski analitičar Igor Gavran kazao je da se negativni efekti američkih carina od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine mogu izbjeći ukoliko se bh. izvoznici preusmjere na alternativna tržišta, što je, smatra, sada najrealniji scenario. Odluka o uvođenju carina od 30 posto na proizvode iz BiH koji se uvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stupila je na snagu 7. augusta. Vrijednost izvoza iz BiH u SAD u prošloj godini iznosila je više od 230 miliona KM, dok je vrijednost uvoza 190 miliona KM. Odlukom SAD-a najviše je pogođena namjenska industrija jer ova oblast čini više od 60 posto ukupnog bh. izvoza, odnosno 135 miliona KM. Međutim, namjenska industrija, po Gavranovom mišljenju, može plasirati svoje proizvode na alternativna tržišta, imajući u fokusu Evropsku uniju (EU), jer je u cijelom svijetu potražnja za oružjem i municijom u porastu. – Proizvodi namjenske industrije su kao prodaja vode u pustinji. Danas je u svijetu tolika potražnja za oružjem i municijom da će bh. firme lako prodati negdje drugo ono što ne mogu prodati SAD, pojašnjava Gavran.
Kultni švicarski proizvođač satova u utrci s vremenom zbog Trumpovih carina
Marx.ba Za 240 godina starog švicarskog proizvođača satova DuBois et fils, kompanije je žurila s isporukom satova prije nego što je u četvrtak stupila na snagu iznenađujuća carinska stopa predsjednika Trumpa od 39% na Švicarsku. Za izvršnog direktora DuBoisa, Thomasa Steinemanna, i njegovu kompaniju, bila je to utrka s vremenom da isporuče pet vrhunskih satova u SAD prije nego što su blokirali narudžbe na svojoj američkoj web stranici. Sveukupno, SAD čini 17% švicarskog izvoza satova. Od aprila, roba iz te zemlje suočavala se sa znatno nižom carinskom stopom od 10%. DuBois et fils, osnovan 1785. godine, ubrzao je u ponedjeljak isporuke iz svoje tvornice u Muttenzu, blizu Basela, kako bi prošao carinu prije nego što je stupila na snagu američka carina na uvoz iz Švicarske. – Za industriju satova to je ogromna katastrofa“, rekao je Steinemann, koji je objasnio da je blokirao američke narudžbe jer bi cijene trebalo preračunati kako bi se uzele u obzir carine. – Kompanija neće podnijeti udarac. SAD je bio veliki pokretač u posljednje dvije godine. Sada ovo ubija puno posla, dodao je. Kako je rekao američke cijene će rasti. Sat DuBois DBF008, na primjer, vjerovatno će porasti na 14.500 dolara, s 10.800 dolara. Sjedinjene Države čine oko 15% globalne prodaje DuBoisa, koji prodaje direktno američkim potrošačima. Šira švicarska industrija satova osjeća pritisak, planira povećanje cijena, pauzira američke narudžbe i traži alternativna tržišta za svoje skupe, ručno izrađene satove. U zemlji se nalaze brendovi kao što su Rolex, Patek Philippe, Tag Heuer u vlasništvu LVMH-a, Omega u vlasništvu Swatcha i IWC Schaffhausen, u vlasništvu Richemonta.
EIB naredne godine pokreće novi instrument za Zapadni Balkan vrijedan 187 miliona eura
Marx.ba Evropska investiciona banka (EIB) očekuje da će početi da koristi svoj novi instrument za inovacije i zelenu transformaciju usmjeren na Zapadni Balkan, vrijedan 187 miliona eura, u prvoj polovini 2026. godine. “Ovaj instrument će usmjeriti sredstva EIB ka malim i srednjim preduzećima (MSP) u regionu putem kredita koje obezbjeđuju partnerske finansijske institucije za ulaganja u digitalizaciju, inovacije proizvoda i procesa, sajber bezbjednost, kao i razvoj ili unapređenje novih proizvoda, usluga i tehnologija. Značajan dio sredstava biće takođe usmjeren na ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena, održivu poljoprivredu, zaštitu biodiverziteta i turizam zasnovan na očuvanju ekosistema” navela je EIB u izjavi SeeNewsu. EIB je odobrila ovaj instrument, koji će biti podržan sa 17 miliona eura bespovratnih sredstava EU u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, u julu, prema dokumentu o objavi projekta objavljenom na sajtu EIB. Program će obuhvatiti Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Instrument također ima za cilj ojačati širi inovacioni ekosistem kroz partnerstvo sa inkubatorima, naučnim i tehnološkim parkovima i istraživačkim centrima, nudeći podršku u ranoj fazi startapovima. EIB je dodala da će također obezbijediti tehničku pomoć lokalnim partnerskim finansijskim institucijama i kompanijama kako bi se osnažili kapaciteti, efikasno identifikovali projekti i razvila investiciona rješenja pogodna za finansiranje, piše SeeNews. “Ovaj instrument je u potpunosti usklađen sa Novim planom rasta EU za Zapadni Balkan i podržava dvostruke agende regiona – Zelenu i Digitalnu. Također je u skladu sa nacionalnim strategijama za razvoj privatnog sektora, što ovu inicijativu pozicionira kao temelj dugoročnog angažovanja EU u regionu”, navela je banka. EIB Grupa je započela aktivnosti na Zapadnom Balkanu 1977. godine. Prošle godine je investirala 693 miliona eura u region, sa ciljem da mobiliše preko 3 milijarde eura novih investicija, navodi se na sajtu banke.
SAD uvodi carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma
Marx.ba SAD je uveo carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma, što prijeti preokrenuti globalno tržište zlata i zadati novi udarac Švicarskoj, najvećem svjetskom rafinerijskom centru. Agencija za carinsku zaštitu granica (CBP) izjavila je da bi zlatne poluge od jednog kilograma i 100 unci trebale biti klasificirane pod carinskim kodom podložnim nametima, prema takozvanom pismu odluke od 31. septembra, koje je vidio Financial Times. Pisma odluke SAD koristi za pojašnjenje svoje trgovinske politike. Odluka CBP-a u oštroj je suprotnosti s prethodnim očekivanjima industrije da bi se ove vrste zlatnih poluga trebale klasificirati pomoću drugog carinskog koda koji je izuzet od Trumpovih nacionalnih carina. Plugovi od jednog kilograma najčešći su oblik kojim se trguje na Comexu, najvećem svjetskom tržištu terminskih ugovora za zlato, i čine većinu švicarskog izvoza zlata u SAD. Odnosi između Washingtona i Berna pogoršali su se nakon što su SAD prošli tjedan najavile carinu od 39 posto na uvoz iz te zemlje. Zlato je jedan od najvećih švicarskih izvoznih proizvoda u SAD, pokazuju carinski podaci. Carinska odluka zadala je “još jedan udarac” švicarskoj trgovini zlatom sa SAD, rekao je Christoph Wild, predsjednik Švicarskog udruženja proizvođača i trgovaca plemenitim metalima. Wild je dodao da će carina na zlato otežati zadovoljavanje potražnje za žutim metalom.
Dobit Centralne banke BiH na polugodištu 159,8 miliona KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine ostvarila je neto dobit od 159,8 miliona KM za period januar-juni 2025. godine, pokazuje objavljeni finansijski izvještaj. Ukupna neto dobit primarno je ostvarena kamatnim prihodima po osnovu kamatonosnih komponenti deviznih rezervi Centralne banke u tekućem izvještajnom periodu. Tokom izvještajnog perioda najveći dio sredstava deviznih rezervi Centralne banke je investiran u portfolio dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i depozite kod inostranih banaka. Trend rasta i velikih oscilacija tržišnih cijena monetarnog zlata je nastavljen dovodeći do povećanja njegove fer vrijednosti. Neto promjena fer vrijednosti dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i monetarnog zlata iznosi 75,66 miliona KM za tekući izvještajni period što je zajedno sa ostvarenom neto dobiti perioda, rezultiralo ukupnom sveobuhvatnom dobiti u iznosu od 235,48 miliona KM, izvještava Indikator.ba. Osnovni cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (konvertibilne marke) tako što izdaje konvertibilnu marku (KM) u skladu sa pravilom valutnog odbora. Dobit Centralne banke iznosila je 217,1 milion KM u prvom polugodištu 2024.godine, dok je dobit u cijeloj 2024. godini bila 399,5 miliona KM.
Metalska industrija BiH: Rast izvoza u svim sektorima
Marx.ba Metalska industrija BiH u prvom polugodištu ostvarila je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 9,7 milijardi KM, od čega se na sektor ruda i metala odnosi 3,8 milijardi KM, a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 milijardi KM. Izvoz ruda, metala i proizvoda iznosio je 1,7 milijardi KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM, dok je uvoz dostigao dvije milijarde KM i povećan je za 121,8 miliona KM. Povećanje je, prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), najviše rezultat većeg uvoza aluminija i njegovih proizvoda. Sektor mašina, aparata i uređaja ostvario je izvoz od 2,2 milijarde KM, uz rast od 112 miliona KM. Elektroindustrija čini najveći dio izvoza (1,5 milijardi KM), dok je uvoz iznosio 3,7 milijardi KM, od čega je 2,2 milijarde KM elektroindustrija. Pozitivan trend bilježi i automobilska industrija sa izvozom od 380,9 miliona KM, što je povećanje od 49 miliona KM. Namjenska industrija u prvom polugodištu ostvarila je izvoz više od 311 miliona KM, što je rast od 31 posto u odnosu na isti period prošle godine, a povezuje se s globalnim geopolitičkim nestabilnostima.