Objavljeni rezultati: Znate li koliko je Podravka zaradila u prva tri mjeseca ove godine
Marx.ba Grupa Podravka u prva je tri mjeseca 2025. povećala prihode od prodaje za 19,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Oni su iznosili 228,7 miliona eura i viši su za 36,9 miliona eura. Ovakvom ishodu primarno pridonosi novostečeni poljoprivredni segment, odnosno Podravka Agri, koji je u sistemu Grupe Podravka, objavljeno je iz kompanije. Grupa Podravka zaključila je preuzimanje Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci 31. januara ove godine te je Poljoprivreda tako postala treći stup poslovanja, uz Prehranu i Farmaceutiku. Novostečenim kompanijama upravlja društvo Podravka Agri, a sama akvizicija dodatno je učvrstila Podravkinu poziciju među vodećim domaćim kompanijama. Prihodi segmenta Prehrane u prvom su kvartalu niži za 0,9 miliona eura, dok su prihodi Farmaceutike rasli za 1,2 miliona eura u odnosu na prva tri mjeseca 2024. No, kod ova oba segmenta zabilježen je rast prihoda od prodaje kod vlastitih brendova. Kod Prehrane to je 0,2, a kod Farmaceutike 4,5 posto. Operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) u prvom je kvartalu 2025. iznosila 96,9 miliona eura, što je 59 miliona eura ili 156 posto više u odnosu na usporedni period. Ovakav rast EBITDA-e najviše je pod utjecajem razlike između plaćene naknade i neto stečene imovine poljoprivrednih kompanija. Normalizirana EBITDA iznosila je 42 miliona eura i viša je za 3,9 miliona eura, odnosno 10,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Normalizirana neto dobit Grupe Podravka pritom je u prva tri mjeseca ove godine niža za 3,7 miliona eura, odnosno 15,6 posto u usporedbi s istim periodom u 2024. te iznosi 19,9 miliona eura. Kretanje neto dobiti Grupe najviše je pod utjecajem troškova finansiranja akvizicije poljoprivrednih kompanija, poručili su iz komapnije Podravka. VEZANO Ina Grupa u prvom tromjesečju povećala neto dobit za gotovo 200 posto
Sastanak delegacija EU i BiH u Briselu: Na stolu više pitanja vezanih za ekonomiju
Marx.ba Osmi sastanak Pododbora za trgovinu, industriju, carine i oporezivanje između EU i BiH održan je danas u Briselu. Sastankom je u ime BiH kopredsjedavala Brankica Pandurević, Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, a sa strane EU Heinke Veit iz Evropske komisije (DG ENEST). Dvije delegacije razmijenile su informacije o trgovinskim trendovima i provođenju trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te napretku u realizaciji prioriteta u oblasti slobodnog kretanja robe, industrijske politike, malih i srednjih preduzeća, poreza i carina. Na sastanku je, između ostalog, konstatovano kako je EU i dalje najveći trgovinski partner BiH, čineći više od 60% ukupne robne razmjene zemlje. Komisija je istakla potrebu da BiH finalizira pristupanja Svjetskoj trgovačkog organizaciji. Delegacija BiH je informisala Evropsku komisiju o aktivnostima institucija vezano za liste lijekova u pojedinim kantonima, izradi novog zakona o akcizama usklađenog s acquisom, te provođenju dodatnih CEFTA protokola itd. BiH je pozvana da implementira Akcioni plan zajedničkog regionalnog tržišta, te da finaliziraneophodne korake za primjenu CEFTA Dodatnog protokola 7 o rješavanju sporova. Evropska komisije je istaknula kako BiH treba prekinuti diskriminaciju proizvođača lijekova iz EU te usvojiti pravila o utvrđivanju spiskova osnovnih lijekova kako bi osigurala transparentnost i pravnu jasnoću u pogledu procedura u cijeloj državi. Pozdravljeni su poduzeti koraci određenog broja kantona u tom smjeru. U oblasti slobodnog kretanja robe Komisija je istakla kako cjelodržavna strategija za infrastrukturu kvaliteta treba biti usvojena uz konsultacije sa Evropskom komisijom, u što skorije vrijeme, a bh. vlasti trebaju usvojiti i nove zakone o akreditaciji i nadzoru nad tržištem. Vezano za poslovno okruženje, Evropska komisija je preporučila da BiH napravi sveobuhvatan popis svih administrativnih i tehničkih koraka potrebnih za registraciju i/ili poslovanje domaćih i stranih preduzeća širom zemlje, s ciljem ukidanja zahtjeva koji ometaju uspostavu jedinstvenog ekonomskog prostora. Posebno je naglašena potreba za pojednostavljenjem i usklađivanjem postupka registracije poslovnih subjekata u oba entiteta kroz centralizaciju procesa registracije kompanija – uključujući ukidanje obaveze dvostruke registracije – te uvođenje jednošalterskog sistema i primjenu online registracije do četvrtog kvartala 2025. godine. Također, Komisija je istaknula važnost uspostave potpuno operativnih i povezanih e-registara. Prioritet u oblasti oporezivanja i dalje je usklađivanje propisa o PDV-u, a u oblasti carina nastaviti pripreme za primjenu zajedničkog tranzitnog postupka. Delegacija BiH je informirala da je pokrenuta inicijativa za pristupanje BiH Protokolu o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, a Evropska komisija je pozvala BiH da inteziviraju učešće u programima EU Customs i Fiscalis, kako korištenje TAIEX instrumenta. VEZANO Svjetska banka: Ekonomski rast na zapadnom Balkanu stabilan uprkos globalnoj neizvjesnosti
Ryanair potpisao ugovor o fiksnoj cijeni goriva: Najavljuju da će putnici imati koristi
Marx.ba Ryanair Holdings PLC, kompanija koja ima veoma značajnu u ulogu u letovima za i iz Bosne i Hercegovine, napravila je novi strateški korak. Potpisali su “hedging”, ugovor o garantovanoj cijeni goriva, pa će tako u naredne dvije godine gorivo plaćati fiksno, po sadašnjim cijenama. Jasno, ako gorivo bude skuplje u budućnosti, što je realno očekivati, kompanija će itekako dobiti. Sa druge strane gubitak bi mogao biti, ako gorivo bude još jeftinije na tržištu, što je po mnogima malo vjerovatno. – Ryanair je “vrlo značajno produžio” svoje osiguranje od rizika vezanih za gorivo za naredne dvije fiskalne godine kako bi iskoristio niže cijene nafte, rekao je izvršni direktor Michael O’Leary u intervjuu za Financial Times. Cijena mlaznog goriva pala je za oko 10 posto u aprilu, jer je cijena sirove nafte pogođena zabrinutosti zbog utjecaja američkih trgovinskih tarifa na globalnu ekonomiju, primijetio je FT, a O’Leary je rekao da će i Ryanair i njegovi putnici imati koristi od nižih cijena. Inače, dionice Ryanaira porasle su za 7,2 posto na 20,20 eura u Frankfurtu prošle sedmice. VEZANO Sarajevo po prvi put povezano direktnom linijom sa Španijom: Sletio avion Ryanaira iz Girone
Čengić: Odluka o minimalcu nije dovela do smanjenja broja zaposlenih
Marx.ba Predsjednik ESV Safudin Čengić kazao je da je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij FBiH konstatovano da nije došlo do smanjenja uposlenih. Raspravljalo se i pitanje nastavka aktivnosti na rasterećenju rada, tj. smanjenju doprinosa. Kao što je bilo i obećano – Vlada je već donijela zakon kojim se od 1.7. umanjuje opterećenje poslodavaca za 5,5 indeksnih poena. – Danas smo zaključili da se te aktivnosti trebaju nastaviti. To bi nas dovelo da visinu doprinosa imamo na nivou zemalja u okruženju, što nam je cilj – i poslodavcima, i Vladi i sindikatima. Da bi se došlo do toga neophodan je i Zakon o fiskalizaciji jer bi time znatno poboljšali prijavu poreza i uplatu poreza, a time i značajno doprinijeli povećanju budžeta, tj. fondova, kazao je Čengić i dodao da očekuje da će to Vlada pokrenuti. “Realna je mogućnost da se i ovaj drugi dio razmatra i donese Zakon o izmjeni Zakona o doprinosa koji bi stupio na snagu 1.1.2026.”, kazao je. Razgovaralo se i o pitanju neradne nedjelje. – Faktički je na istom nivou sa 31.3.2025, kao i sa 1.1.2025. Nema negativnog efekta po broju otpuštenih radnika, kazao je Čengić. Uredba je definirala povrat dijela sredstava, odnosno doprinosa koji su isplaćeni u razlici između minimalne plate (619) i 1000 KM, a Vlada je subjektima uspjela da vrati sredstva i to se kreće na mjesečnom nivou oko nekih 10 milion KM, tako je nađen način kako da se taj negativni uticaj velikih doprinosa anulira. – Naši podaci su pozitivni i Vlada je ispunila dio koji je obećala, kazao je Čengić. Treća stvar jeste uredba o mogućnosti isplate dijela plate do 450 KM bez plaćanja doprinosa – ona je objektivno uslovljena mogućnostima kompanija. – Realno govoreći, nisu svi mogli to iskoristiti iako je to pogodnost – poslodavci koji su mogli povećati primanja zaposlenicima, to su i uradili. Svakako da je ESV iniciralo prema Vladi mogućnost da se važnost uredbe produži do 31.12.2025., a to će Vlada na bazi analize dostaviti ESV te raspravljati o tome da li može važiti do kraja godine, dodao je predsjednik ESV. Raspravljalo se i pitanje nastavka aktivnosti na rasterećenju rada, tj. smanjenju doprinosa. Kao što je bilo i obećano – Vlada je već donijela zakon kojim se od 1.7. umanjuje opterećenje poslodavaca za 5,5 indeksnih poena. – Danas smo zaključili da se te aktivnosti trebaju nastaviti. To bi nas dovelo da visinu doprinosa imamo na nivou zemalja u okruženju, što nam je cilj – i poslodavcima, i Vladi i sindikatima. Razgovaralo se i o pitanju neradne nedjelje. – Zaključili smo da Vlada FBiH razmotri inicijativu Udruženja poslodavaca i učesnika u kreiranju odluka i prijedloga da se pokrene procedura izmjene tog zakona kako bi se dovelo u poziciju da budemo sličnih zakonskih rješenja koja imaju u Hrvatskoj, odnosno da se omogući određenom broj subjekata da rade određeni broj nedjelja, ovisno o tome koliko određena zajednica zahtijeva i koliko poslodavci mogu odgovoriti zahtjevima kompletnog tržišta, kazao je Čengić. Na sjednici se našla i inicijativa za izmjenu uredbe o visini dnevnica i troškova za službena putovanja. – Pokrenuli smo tu inicijativu, nadamo se da će Vlada brzo reagovati i uvažiti zahtjeve i sindikata i poslodavaca, kazao je Čengić.
Neće biti smanjenja carina i PDV-a u BiH na investicione plemenite metale
Marx.ba Inicijativa za ukidanje carina i PDV-a na investicijske plemenite metale u Bosni i Hercegovini, koju je pokrenuo zastupnik Admir Čavalić u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, naišla je na odbijenicu. Čavalić je prijedlog službeno uputio Ministarstvu finansija i trezora BiH te Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), uz obrazloženje da bi takva mjera potaknula razvoj tržišta investicijskih plemenitih metala u zemlji. Kako je naveo, zbog visokog PDV-a i carina, građani BiH nemaju stvarne mogućnosti ulaganja u zlato i srebro, što rezultira znatno višim cijenama ovih metala u odnosu na zemlje Europske unije. Sa druge strane, direktor UIO Zoran Tegeltija jasno je poručio da se ukidanje ovih dažbina ne razmatra. U svom odgovoru istaknuo je aktualnu ekonomsku situaciju kao ključni razlog odbijanja inicijative. – Posebno imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na globalnom nivou, kada usljed inflatornih kretanja dolazi do značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Samim tim, smatramo da bi usvajanje predmetne zastupničke inicijative, u datim ekonomskim uslovima (i pored svih drugih razloga), imalo negativan odjek u javnosti, imajući u vidu da je trenutno u velikoj mjeri opala finansijska moć značajnog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini, poručio je Tegeltija. VEZANO Nastavak trenda: Zlato dostiglo nove rekordne vrijednosti
Ina Grupa u prvom tromjesečju povećala neto dobit za gotovo 200 posto
Marx.ba Ina Grupa u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovala je s neto dobiti od 35,4 miliona eura ili čak 197 posto više nego u istom lanjskom periodu, izvjestili su iz te naftne kompanije. Neto prihod od prodaje dosegnuo je u tom periodu 916,3 miliona eura, što je povećanje od 14 posto, dok je CCS EBITDA-u bez jednokratnih stavki bila 88 miliona eura ili 38 posto veća, navode iz Ine. Ukupna kapitalna ulaganja, pak, iznosila su 33 miliona eura i nešto su niža u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine, u skladu s nižim ulaganjima u djelatnosti Rafinerija i marketinga. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegao je 94 posto dovršenosti, izvijestili su iz Ine. Neto dug je iznosio 596 miliona eura uz omjer duga i kapitala od 27 posto. – U prvom tromjesečju 2025. godine, INA Grupa je ostvarila napredak kroz u svim poslovnim segmentima, potvrđujući čvrstu usmjerenost na operativnu izvrsnost i strateška ulaganja. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina zabilježila je stabilne rezultate, potaknute višim cijenama prirodnog plina. Kapitalna ulaganja bila su usmjerena na Hrvatsku, s ciljem ublažavanja očekivanog prirodnog pada proizvodnje uslijed zrelosti ležišta. Nakon nekoliko prošlogodišnjih otkrića plina i nafte, nastavili smo s pozitivnim rezultatima istraživanja te smo prijavili komercijalno otkriće plina na istražnoj bušotini Obradovci-5, u istražnom prostoru Drava-03. Najnovija otkrića, kao i prethodno potvrđeni potencijal, mogli bi doprinijeti preokretu u trendovima proizvodnje ugljikovodika. Međutim, to također zahtijeva ubrzanje eksternih administrativnih procesa. Uz to, početak geotermalnog bušenja predstavlja značajnu prekretnicu u našim inicijativama vezanim uz obnovljive izvore energije, s ciljem diversifikacije energetskog portfelja održivim rješenjima, istakla je predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay u komentaru poslovnih rezultata. Dodala je i da je djelatnost Rafinerija i marketinga uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, bila pod pritiskom vanjskih rafinerijskih i komercijalnih marži, ali neprekidan rad Rafinerije Rijeka tokom prvog tromjesečja 2025. osigurao je sigurno i pouzdano opskrbljivanje tokom zimskog perioda, čime je zadržana snažna pozicija i stabilan tržišni udio na domaćem tržištu. – Pred nama je turistička sezona, razdoblje u kojem naša maloprodajna mreža i logistika moraju osigurati tri do četiri puta veće količine goriva u odnosu na ostatak godine. Kao i prethodnih godina, temeljito se pripremamo kako bismo osigurali pouzdanu opskrbu. Naš strateški Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka nalazi se u završnoj fazi, a dovršenje mehaničkih radova očekujemo u posljednjem kvartalu 2025. godine. Unatoč neizvjesnostima koje obilježavaju globalna ekonomija i volatilnosti na energetskom tržištu, INA Grupa ostaje snažna, i operativno i finansijski, te spremna nositi se s izazovima koji slijede, zaključila je Ortutay. VEZANO Končar u godinu dana povećao dobit za čak 76,4 posto
Budite dio promjene uz Alma Ras: Prijavite svoj projekat za održivu budućnost
Marx.ba Imate ideju kako neki proizvod može ponovo dobiti svoj smisao? Razmišljate kako iskoristiti ostatke od industrijske proizvodnje na održiv način? Već imate projekat, ali vam nedostaju sredstva za njegovu realizaciju? Alma Ras i ove godine nastavlja svoju posvećenost održivosti, cirkularnoj ekonomiji i odgovornom pristupu prema okolišu i zajednici. Pozivaju vas da se pridružite inicijativi koja podstiče reciklažu, ponovnu upotrebu materijala i inovativne pristupe smanjenju otpada. KO SE MOŽE PRIJAVITI?Poziv je otvoren za sva pravna lica iz javnog i realnog sektora koji djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na osnovnu djelatnost. Ne ograničavaju se isključivo na tekstilnu industriju – razmatraju projekte koji se bave upravljanjem otpadom bilo koje vrste i iz bilo koje industrije, kao i projekte iz oblasti cirkularne ekonomije. ŠTA PODRŽAVAJU OVE GODINE?Prednost će imati projekti koji:Kreiraju nova rješenja za smanjenje otpada i cirkularnu upotrebu resursa,Podstiču reciklažu i ponovnu upotrebu tekstilnih i drugih materijala, Imaju samoodrživ koncept s dugoročnim efektima na okoliš i društvo, Imaju jasno definisane ciljeve i budžet, s detaljno opisanim načinom ulaganja sredstava, Imaju mogućnost brze implementacije, bez potrebe za dodatnim dozvolama. Poseban fokus će biti na projektima koji donose konkretne koristi široj zdravstvenoj zajednici, te zadržavaju pravo da ukupan fond dodijele samo jednom projektu ukoliko procijene da njegov značaj opravdava takvu odluku. FINANSIJSKA PODRŠKAUkupan fond iznosi 22.500 KM. Alma Ras može odlučiti da sredstva dodijeli samo jednom ili dva projekta, a maksimalno tri. KAKO SE PRIJAVITI?Prijavu možete izvršiti popunjavanjem aplikacije (dostupna na ovom linku)Prijave moraju sadržavati:Opis projekta i njegovih ciljeva,Jasnu specifikaciju u šta se ulažu finansijska sredstva,Procjenu budžeta i plan implementacije.Rok za prijavu je 28. maja 2025. godine.Za dodatne informacije, obratite se na email: prirodakojuvolim@alma-ras.com Detaljnije informacije možete pronaći na sljedećem linku:alma-ras.com/blog/post/priroda-koju-volim-2025 Zahvaljujući ovoj inicijativi, prethodnih godina podržano je 10 značajnih projekata, s ukupnim iznosom većim od 70.000 KM, uključujući uređenje izletišta, školskih dvorišta i bolničkih prostora širom BiH. Pridružite im se u kreiranju održive budućnosti za sve nas!
Stigle brojke o turizmu: SAD na putu prema slomu, mogao bi profitirati i Mediteran
Marx.ba Trumpova računica s trgovinskim ratom urušava se iz sata u sat, a hrpi loših vijesti pridružile su se i statistike o padu međunarodnih turističkih dolazaka u martu, što se direktno povezuje s najavom recipročnih carina i imigracijskih kontrola. Nacionalni ured za putovanja i turizam (NTTO), agencija unutar američkog Ministarstva trgovine koja prati statistiku turizma, izbrojala je da je samo u martu SAD posjetilo čak 17 posto manje zapadnih Evropljana u odnosu na mart prošle godine, što uključuje i poslovne i odmorišne goste. Globalno, u usporedbi s 2024. godinom, ukupan broj međunarodnih posjetitelja SAD smanjio se za 3,3 posto na nivou prva tri mjeseca te za 11,6 posto u ožujku. Najviše ih treba zabrinuti pad s dva najveća evropska tržišta koji je dramatičan. Tako je iz Ujedinjenog Kraljevstva u SAD ovog martu putovalo 14,3 posto manje ljudi, a Njemačka je imala pad od čak 28,2 posto u odnosu na lanjski mart, što ne čudi nakon što su vlade obje zemlje upozorile svoje građane na rizike putovanja u SAD zbog mogućnosti pritvora sa strane američkih saveznih imigracijskih vlasti. Budući da je turistička potrošnja jedna od najvećih izvoznih usluga za SAD, međunarodne posjete ključne su za ravnotežu trgovinskog deficita, a brojke o finansijskim gubicima mogle bi biti zastrašujuće. Naime, prema zadnjim objavljenim podacima Američke putničke asocijacije (U.S. Travel Association), SAD je u 2023. godini imao otprilike 66,5 mililona međunarodnih posjetitelja, i ti su posjetitelji ostvarili 155 milijardi dolara potrošnje, pri čemu su mnogi u prosjeku potrošili više od 4.000 dolara po posjeti, piše Jutarnji. Prije ove eskapade američkog predsjednika prema nekim analizama predviđao se godišnji rast od bar 9 posto u turističkom prometu, o čemu sad mogu samo sanjati. Ako u jednačinu stavimo poznate brojke, grubom računicom možemo doći do finansijske štete veće od 620 miliona dolara, koju su Amerikanci pretrpjeli samo u jednom mjesecu od pada turističkog tržišta zapadne Evrope. A udio zapadnih Evropljana u ukupnom broju međunarodnih posjetitelja u martu bio je visokih 38 posto, navodi se u tablicama NTTO-a. Volumen dolaznog turizma u martu također je pao u odnosu na prethodnu godinu iz Kariba (-26%), Srednje Amerike (-24%), Južne Amerike (-11%), Afrike (-10%), Okeanije (-8%) i Azije (-1%). Jedina dva regionalna tržišta koja su poslala više turista u SAD nego prošle godine bila su Bliski istok (porast od 21%) i istočna Evropa (porast od 2%), koji zajedno čine otprilike 7 posto ukupnog broja dolaznih posjetitelja u SAD. Dolasci iz Meksika zračnim putem smanjeni su za 5 posto u februaru i 23 posto u martuu odnosu na prethodnu godinu, dok podaci NTTO-a o dolascima automobilima još nisu dostupni. Bitno je pritom reći da se ovaj dramatičan pad još uvijek zadržava na odmorišnim gostima, dok je broj poslovnih posjetitelja u martu rastao iz svih krajeva svijeta uključujući Evropu. No, Ameriku je kao odredište za odmor ovog marta posjetilo čak 36 posto Nijemaca manje nego lani, 45 posto manje Iraca, 25 posto manje Švicaraca, 12 posto manje Francuza, 31 posto manje Austrijanaca. Ukupno je pad za zapadnu Evropu 24 posto za odmorišne goste. Kako piše Jutarnji, kako je ljetna turistička sezona pred vratima, bit će zanimljivo vidjeti kamo će se preliti rezervacije putnika koji će eventualno odustati od prekookeanskog odmora i skrasiti se na odmoru u Evropi, odnosno Mediteranu. VEZANO Aerodrom Sarajevo i za maj ima snažan rast kapaciteta
Sastanak privrednika BiH i Kosova: Novi zamah za regionalnu saradnju i robnu razmjenu
Marx.ba Sastanak privrednika iz Bosne i Hercegovine i Kosova održan je u Prištini, u organizaciji Vlade Republike Kosovo, Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona. Ovaj susret predstavlja važan korak ka jačanju regionalne saradnje, poslovnih veza i robne razmjene između dvije zemlje. U privrednoj misiji, predvođenoj predsjednikom Federalne privredne komore Mirsadom Jašarspahićem i predstavnikom za međunarodnu saradnju Emirom Pašićem, učestvovali su predstavnici najznačajnijih bh. kompanija iz različitih sektora. U delegaciji Bosne i Hercegovine, bio je i ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić, koji je u svom obraćanju istakao važnost stvaranja novih partnerstava i izgradnje mostova saradnje. Posjeta je započela sastankom s premijerom Kosova Albinom Kurtijem i zamjenicom premijera Emilijom Redžepi, koji su istaknuli opredijeljenost Kosova za jačanje odnosa sa Bosnom i Hercegovinom. Naglasili su da je Vlada Kosova od januara 2025. godine ukinula vize za građane Bosne i Hercegovine, omogućivši putovanja na Kosovo s ličnom kartom. Posjeta je nastavljena sastankom s privrednicima Kosova, na čelu s ministricom Rozetom Hajdari, gdje su, uz prezentacije privrednih potencijala, organizovani B2B sastanci između bh. i kosovskih privrednika. S kosovske strane sastanku su prisustvovali vodeći privrednici i predstavnici relevantnih institucija, koji su izrazili veliki interes za konkretnu saradnju u oblastima izvoza, investicija i tehnološkog transfera, saopćeno je iz Ministarstva za privredu ZDK. Kako su izvijestili vodeći kosovski mediji, sastanak je ocijenjen kao historijski, zbog svoje važnosti i dinamike dogovorenih koraka ka intenzivnijoj poslovnoj saradnji. Na sastanku su već inicirani razgovori o zajedničkim ulaganjima u sektore građevinarstva, prehrambene industrije i transportne logistike, kao i dogovori o olakšavanju administrativnih procedura za robnu razmjenu. Odziv i interes kompanija iz obje zemlje najbolji su pokazatelj spremnosti privrednih aktera da aktivno grade nove puteve ekonomske saradnje i zajedničkog razvoja. Privrednici iz Bosne i Hercegovine posjetili su i grad Prizren, gdje su se susreli s lokalnim privrednicima. Prizren je poznat po svojoj uspješnoj bošnjačkoj zajednici. Na svečanoj večeri, zamjenica premijera Emilija Redžepi, porijeklom iz bošnjačke zajednice, pozvala je na veću saradnju i investiranje naših privrednika na Kosovu, posebno u Prizrenu, gdje će, kako je istakla, imati snažnu podršku vlasti i lokalne zajednice. Ova inicijativa dio je šire strategije za jačanje regionalne privredne integracije. Sljedeći koraci uključuju organizaciju bilateralnih poslovnih foruma, zajedničko učešće na sajmovima, razmjenu delegacija i potpisivanje memoranduma o saradnji između vodećih poslovnih udruženja – navodi se u saopćenju. VEZANO Prilika za kompanije i nezaposlene: Mjera “Tražim poslodavca” od 12. maja
Nikšić: Imamo plan i znamo put, Federacija kreće u borbu za energetsku stabilnost
Marx.ba Federacija Bosne i Hercegovine, nekada stabilan proizvođač električne energije, danas povremeno postaje neto uvoznik, što je, prema ocjeni stručnjaka i zvaničnika, nedopustivo. Kako naglašavaju iz Vlade FBiH, pad proizvodnje struje za čak 23 posto u posljednje četiri godine rezultat je decenijskog nemara, krize u rudnicima i zastarjelih termoelektrana. Problem je eskalirao, a Vlada Federacije BiH poručuje da se energetski sektor mora hitno sanirati. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručuje da „više nemamo pravo na improvizaciju“, dok premijer Nermin Nikšić naglašava da je „energetska nezavisnost strateški cilj“. Uz konkretne mjere koje su već pokrenute, pred nadležnima je sada zadatak da ih dosljedno provode i pretvore u opipljive rezultate, u tempu koji odgovara hitnosti situacije. – Prvi put nakon 30 godina Vlada je održala tematsku sjednicu posvećenu energetici. To je znak da stvari nećemo ignorisati. Ova Vlada ima plan, ali tražimo i međunarodnu podršku da ga provedemo, rekao je Nikšić. Kako tvrdi , Vlada FBiH ima plan i zna u kojem smjeru treba ići. – Energetska neovisnost je pitanje strateške sigurnosti. Ako izgubimo proizvodne kapacitete i oslonimo se na uvoz, gubimo ne samo kontrolu nad sistemom, već i priliku da energetiku stavimo u funkciju razvoja. Ali pred nama su ozbiljni izazovi. Ključ će biti u kapacitetima, odlučnosti i brzini djelovanja, naglasio je Nikšić. VEZANO Prilika za kompanije i nezaposlene: Mjera “Tražim poslodavca” od 12. maja