BiH planira 7.427 radnih dozvola za strance u 2026. godini
Marx.ba Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou. Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola. “Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.
Guvernerka CBBiH sa zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke: Ključno očuvanje stabilnosti
Marx.ba U okviru učešća na Godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović, u svojstvu guvernerke Bosne i Hercegovine u MMF-u, održala je niz sastanaka sa visokim zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke. U razgovoru sa Bo Lijem, zamjenikom generalnog direktora MMF-a, akcenat je stavljen na očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti, jačanje otpornosti bankarskog sektora i ubrzanje digitalne transformacije finansijskog sistema. Tokom sastanka sa Alfredom Kammerom, direktorom Evropskog odjela MMF-a, guvernerka Selimović je istakla da stručna podrška koju Fond pruža predstavlja ključnu pomoć u pravovremenom prepoznavanju i odgovoru na makroekonomske rizike. U okviru sastanka sa Jeroenom Clicqom, izvršnim direktorom nizozemsko-belgijske konstituence MMF-a, te Marnixom van Rijem, zamjenikom izvršnog direktora Konstituence, a kojoj pripada i BiH, naglašena je važnost saradnje unutar Konstituence, koja našoj zemlji omogućava pristup međunarodnim iskustvima, ekspertizi i tehničkoj pomoći kroz institucionalne mehanizme MMF-a. Na sastanku nizozemsko-belgijske konstituence, na kojem se obratila učesnicima, Guvernerka je naglasila važnost očuvanja nezavisnosti centralnih banaka kao temelja stabilne monetarne politike. U svom izlaganju osvrnula se i na izazove s kojima se suočavaju zemlje u razvoju, posebno u kontekstu sve većeg gubitka konkurentnosti u globalnim ekonomskim tokovima. U razgovoru sa Eugeneom Rhuggenaathom, izvršnim direktorom Grupacije Svjetske banke, i Antonellom Bassani, potpredsjednicom Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju istaknuta je važnost uloge ove finansijske institucije kao dugoročnog partnera BiH u implementaciji razvojnih projekata, posebno na polju tehničke i finansijske podrške za jačanje ekonomskog rasta, zapošljavanja i otpornosti na klimatske promjene.
Šta je bh. privreda izvozila u najveće ekonomije svijeta
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od najvećih ekonomija svijeta, Bosna i Hercegovina je za osam mjeseci ove godine najviše proizvoda plasirala Njemačkoj. Ovoj zemlji je u periodu od januara do kraja avgusta izvezeno robe za 1,63 milijarde KM. Njemačkoj je najviše izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 265,7 miliona KM. Slijedi izvoz vozila, osim pružnih vozila i njihovih dijelova i pribora za 207,2 miliona KM, te namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda za 193,8 miliona KM. Nakon Njemačke, BiH je najviše proizvoda plasirala Italiji, i to za 826,6 miliona KM. Ovoj zemlji je izvezeno obuće, nazuvaka i sličnih proizvoda za 121,7 miliona KM, drva i proizvoda od drveta za 86,4 miliona KM, te anorganskih hemijskih proizvoda za 83,3 miliona KM. Francuskoj je za osam mjeseci ove godine izvezeno robe za 225,3 miliona KM. Tako je ovoj zemlji najviše plasirano električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 38,6 miliona KM. Obuće, nazuvaka i sličnih proizvoda je Francuskoj izvezeno za 32 miliona KM, a odjeće i pribora za odjeću za 27,7 miliona KM. Sjedinjenim Američkim Državama je tokom ove godine izvezeno proizvoda za ukupno 173,3 miliona KM. Očekivano, ovoj zemlji je najviše plasirano oružja i municije, i to u iznosu od 79,6 miliona KM. Nakon toga, u SAD je izvezeno željeza i čelika za 22,2 miliona KM, a električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 12,3 miliona KM. U Veliku Britaniju je BiH izvezla robe za 53,4 miliona KM, a najveći dio tog novca, odnosno 11,4 miliona KM, je izvoz namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda. Prirodni i kultivisani biseri, dragulji i poludragulji, plemeniti metali su plasirani za 9,7 miliona KM, a igračke, rekviziti za društvene igre i sport za 4,9 miliona KM. Rusija je u toku ove godine uvezla robe iz BiH za 39,5 miliona KM. U teritorijalno najveću zemlju svijeta je plasirano farmaceutskih proizvoda za 34,3 miliona KM, nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 3,4 miliona KM, a pića, alkohola i sirća za 978.947 KM. Kina je za osam mjeseci dobila proizvoda iz BiH za 19,7 miliona KM. Najviše smo u Kinu plasirali drva i proizvode od drveta i drvenog uglja za 15,4 miliona KM, anorganskih hemijskih proizvoda za 1,3 miliona KM, te vozila, osim pružnih vozila i njihovih dijelova i pribora za 647.194 KM.U Kanadu je isporučeno robe za 12,1 milion KM, pieš e-kapija. Električne mašine, oprema i njihovi dijelovi su izvezeni za 8,4 miliona KM, alat, nožarski proizvodi, pribor za jelo od običnih metala za 2,2 miliona KM, a drva i proizvodi od drveta za 979.446 KM. U najmnogoljudniju zemlju svijeta, Indiju, za osam mjeseci je plasirano robe za 8,2 miliona KM, a najviše je izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 5,8 miliona KM, električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 920.578 KM, te anorganskih hemijskih proizvoda za 424.520 KM. Od 10 najvećih ekonomija, najmanje proizvoda BiH je izvezla u Japan, i to za “svega” 2,3 miliona KM. U podacima Vanjskotrgovinske komore BiH piše da je u Zemlju izlazećeg sunca plasirano nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 858.056 KM, električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 801.070 KM, te željeza i čelika za 185.052 KM.
Rekordne likvidacije na kripto tržištu, CME preuzima vodstvo od Binancea
Marx.ba ‘Crni petak’ u padu tržišta kriptovaluta likvidirao je rekordnih 74 milijarde dolara pozicija s polugom u cijeloj industriji. Iako su cijene oporavile više od polovice gubitaka u roku od nekoliko sati, šteta na otvorenom interesu terminskih ugovora već je bila učinjena. Kretanje je izazvalo neočekivani pomak koji bi mogao označiti kraj jedne ere za neregulirana tržišta derivata kriptovaluta. Berze su se suočile s masovnim likvidacijama i automatskim smanjenjem zaduženosti jer su marže trgovaca pale, što je omogućilo tradicionalnoj Čikaškoj robnoj berzi (CME) da preuzme vodstvo u terminskim ugovorima za bitcoin, ethereum, solanu i xrp. Ukupne likvidacije koje je prijavio CoinGlass dosegle su rekordnih 19,2 milijarde dolara, dok bi efektivni broj trebao biti daleko veći jer neke mjenjačnice podcjenjuju svoje podatke. Ukupni otvoreni interes na CME terminskim ugovorima za četiri vodeće kriptovalute dosegao je u srijedu 28,3 milijarde dolara, nadmašivši Binanceovih 23 milijarde dolara i Bybitovih 12,2 milijarde dolara. Iako ovo označava veliki korak prema institucionalnom kapitalu koji potiče otkrivanje cijena, to ne znači da su kripto mjenjačnice izgubile konkurentsku prednost. Binance i dalje dominira manjim altcoin terminskim ugovorima s rasponom od 7 milijardi dolara, dok Bybit drži dodatnih 4,4 milijarde dolara. Osim toga, tri vodeće kripto mjenjačnice, Binance, OKX i Bybit, zajedno trguju s više od 100 milijardi dolara dnevno terminskim ugovorima na bitcoinu, ethereumu, solani i xrp-u, u usporedbi s dnevnim prosjekom od 14 milijardi dolara na CME-u. Čak i dok se CME pojavljuje kao vodeće tržište otvorenog interesa, trgovačka aktivnost ostaje uvelike koncentrirana na manje reguliranim kripto mjenjačnicama, gdje dominiraju trajni terminski ugovori (inverzni swapovi) umjesto sedmičnih ili mjesečnih isteka. Otvoreni interes za bitcoin terminske ugovore na CME-u u srijedu je iznosio 16,2 milijarde dolara, što je pad od 11 posto u odnosu na 18,3 milijarde dolara prije pada u petak. Binance je u istom periodu zabilježio oštriji pad od 22 posto. Razlika uglavnom proizlazi iz većeg utjecaja Binancea, šire upotrebe unakrsnog kolaterala i znatno većeg udjela malih trgovaca. Složeni proces likvidacije vezan uz maržu portfelja i iznenadni krah nekoliko kriptovaluta na Binanceu pokrenuli su mehanizme automatskog smanjenja finansijske poluge na širem tržištu, što je također poremetilo cjenovne oracle koje koriste decentralizirane mjenjačnice. CME futures ugovori nisu pogođeni od prestanka trgovanja u 16:00 sati po centralnom vremenu u petak i nastavka u nedjelju. Druga razlika je u tome što se CME terminski ugovori podmiruju u gotovini i zahtijevaju maržu održavanja od oko 40 posto, što otprilike ograničava trgovce na 2,5x polugu. Nasuprot tome, neregulirane platforme za derivate kriptovaluta često nude polugu do 100x i prihvataju širok raspon kolaterala, uključujući altcoine i sintetičke stablecoine. CME planira uvesti 24-satno trgovanje terminskim ugovorima i opcijama početkom 2026., uz regulatorno odobrenje, što bi moglo potaknuti veću potražnju i potencijalno preusmjeriti volumena trgovanja s kripto mjenjačnica. Međutim, zasad samo vodstvo CME-a u otvorenom interesu ne signalizira ‘kraj ere’ za neregulirana tržišta derivata kriptovaluta.
MOL povećao isporuke nafte Srbiji i BiH
Marx.ba Mađarska energetska tvrtka MOL povećala je izvoz nafte u Srbiju u ime Naftne industrije Srbije (NIS), izjavio je jučer mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. Szijjarto je na forumu “Ruski energetski tjedan” naglasio da MOL ne može samostalno u potpunosti osigurati količine potrebne za funkcioniranje srbijanskog tržišta goriva, ali da će kompanija “nastaviti povećavati isporuke kako bi pomogla Srbiji”, izvijestio je Interfax. “MOL ne može samostalno osigurati cijelu količinu goriva potrebnu za funkcioniranje srbijanskog tržišta goriva. Međutim, kompanija čini sve što je moguće. Povećali su izvoz i nastavit će to činiti kako bi pomogli Srbiji”, rekao je Szijjarto. NIS je ove sedmice objavio da je poduzeo sve mjere kako bi osigurao nesmetano poslovanje i prodaju goriva kupcima. Sarađuje s partnerima, vladom i dioničarima kako bi “razriješili trenutnu situaciju”. Također nastavlja sarađivati s američkim Ministarstvom finansija na njegovom zahtjevu da bude uklonjen s popisa SDN-a, ali kompanija napominje da je to dugotrajan i složen proces, piše Pd. Osim toga, MOL je povećao isporuke i za Bosnu i Hercegovinu. Još protekle sedmice objavljeno je da su neke pumpe u BiH, umjesto od NIS-a, počele kupovati gorivo od Ine i MOL-a. Dodatno, to je prilika i za Inu jer će završetkom modernizacije riječke rafinerije i gorivo iz pogona u Rijeci pronaći svoj put do tržišta BiH. NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, na području BiH ima niz benzinskih pumpi koje posluju pod logom Gazproma. U međuvremenu, najvažnija tema ipak ostaje preslagivanje vlasničke strukture NIS-a. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da Srbija kupi dio ruskog vlasništva u NISU-u i da će im se, kada se situacija na međunarodnom nivou normalizira, sve vratiti.
Zlato probilo nivo od 4.200 dolara
Marx.ba Cijene zlata u srijedu su prvi put premašile 4.200 dolara po unci, nastavljajući rekordni rast jer rastuće oklade na smanjenje kamatnih stopa i geopolitička nervoza tjeraju investitore da se okreću sigurnom metalu. Spot cijena zlata porasla je za 1,3% na 4195,35 dolara po unci, nakon što je ranije dosegla rekordnih 4217,95 dolara. Američke terminske ugovore na zlato s isporukom u decembru poskupjele su za 0,9% na 4201,60 dolara. „Metal je u padu i ne čini se da želi stati… S obzirom na to da su se trgovinske napetosti između SAD i Kine ponovno rasplamsale posljednjih nekoliko dana, investitori imaju još više razloga zaštititi svoje dugoročne uloge u dionicama diverzifikacijom u zlato“, rekao je Fawad Razaqzada, tržišni analitičar u City Indexu i FOREX.comu. Zlato je ove godine poraslo za više od 60%, potaknuto spojem faktora koji uključuju geopolitičke napetosti, oklade na smanjenje kamatnih stopa, kupovinu centralnih banaka, dedolarizaciju i snažan priljev ETF-ova. „S obzirom na to da je granica od 5.000 dolara sada samo 800 dolara udaljena, ne bih se kladio da zlato na kraju neće stići tamo“, rekao je Razaqzada, dodajući da će kratkoročna korekcija vjerovatno istresti slabije ruke i privući nove kupce koji su u padu. Zlato se smatra tradicionalnom zaštitom od neizvjesnosti i inflacije, a također uspijeva u okruženjima niskih kamatnih stopa jer je imovina koja ne donosi prinos.
Dodijeljene Woman.comm of the Year nagrade
Marx.ba U sklopu četvrte konferencije Woman.comm, sinoć je održana svečana gala večer u kojoj su dodijeljene prestižne Woman.comm of the Year nagrade, priznanja koja slave žene čiji su rad, strast i doprinos ostavili vidljiv trag u komunikacijskoj industriji regije. U prisustvu brojnih gostiju, proglašene su pobjednice u više kategorija, a centralno priznanje večeri Woman.comm of the year – Special star dodijeljeno je Nataši Pavlović Bujas, ženi čiji doprinos komuniciranju i razvoju industrije nadilazi same projekte kroz kontinuirani rad, edukaciju, mentorstvo i širenje vrijednosti struke. Dobitnica ove nagrade dobiće ekskluzivno putovanje u Pariz na konferenciju Women’s Forum, koje dodjeljuje Publicis Groupe Adriatic. Nataša Pavlović Bujas je međunarodna komunikacijska stručnjakinja, vlasnica agencije Blumen Group iz Beograda, savjetnica za razvoj organizacija i pojedinaca, te predsjednica globalne Asocijacije za odnose s javnošću (IPRA) za mandat 2024. – 2025. Diplomirala je hemiju na Univerzitetu u Beogradu, no vrlo rano u karijeri preusmjerila se ka marketingu i komunikacijama, gradeći uspješne projekte u regiji i stječući međunarodna priznanja poput IPRA Golden World Award i IPRA Grand Prix. Kroz svoj dugogodišnji rad, mentorstvo i vidljiv angažman u profesionalnim organizacijama, Nataša je postala simbol ženske snage u komunikacijskoj industriji. Ukupno je didijeljeno jedanaest nagrada ženama koje su ove godine odabrane kao najutjecajnije u komunikacijskoj industriji u svojim kategorijama, a one su: Nataša Pavlović Bujas – Special star, Mirsada Kadribašić – Marketing Star, Nataša Bujas Pavlović – PR Star, Maja Miralem – Media Star, Manuela Šola – Agency Star, Una Karabeg – Rising Star, Milena Radenović – Employer Branding Star, Aida Šunje Hadžović – Digital Marketing Star, Jovana Tufegdžić – CSR Star, Elma Pašić – Regional Ambassador Star te Hana Hadžiavdagić – Positive Influence Star. Konferencija Woman.comm nastavlja se i danas, u okviru bogatog programa posvećenog najaktualnijim temama komunikacijske industrije: od izazova krizne komunikacije i tehnologija koje mijenjaju tržište, pa do AI-trendova i pitanja etike u digitalnom dobu.
Osigurajte vašu penziju/mirovinu na vrijeme – uz novi proizvod Intesa Sanpaolo Banke i Vienna osiguranja VIG
Marx.ba/ Saopštenje Kako bi ponudili rješenje na aktuelno pitanje u BiH – održivost javnog penzionog sistema, Intesa Sanpaolo Banka je predstavila svoj potpuno novi proizvod – Penziono osiguranje. Tim povodom potpisan je ugovor o partnerstvu između Intesa Sanpaolo Banke i Vienna osiguranja VIG, čime je ova Banka postala prva banka u Bosni i Hercegovini koja svojim klijentima nudi ovakav jedinstven proizvod. Ovim strateškim iskorakom, Intesa Sanpaolo Banka dodatno širi spektar svojih usluga i potvrđuje poziciju lidera u oblasti inovacija na finansijskom tržištu. Penziono osiguranje je proizvod životnog osiguranja po kojem u momentu zaključenja ugovora, ugovarač osiguranja odabire iznos i period u kojem će uplaćivati premiju, te željeni iznos i period isplate penzije. Pri tome, proizvod mogu ugovoriti osobe do 80 godina starosti, a što je jedinstvena prilika za starije sugrađane koji do sada nisu imali pristup uslugama životnog osiguranja. „Kao Banka koja kontinuirano prati tržišne trendove u svim segmentima, uključujući osiguranje, odlučili smo nadmašiti očekivanja u vrijednostima koja pružamo našim klijentima. U partnerstvu s Vienna osiguranjem VIG, ponosni smo što smo prva banka na tržištu BiH koja je uvela ovaj premium proizvod. Naš je cilj potaknuti klijente da pravovremeno planiraju svoju budućnost i osiguraju svoju financijsku stabilnost u penziji – uz podršku najjačeg partnera, Intesa Sanpaolo Banke. Ova inicijativa odražava našu nepokolebljivu usmjerenost na klijente i jača našu ulogu predvodnika trendova na financijskom tržištu BiH“, izjavio je Michele Castoro, predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo Banke. Proizvod je razvijen u saradnji sa Vienna osiguranjem VIG, vodećim osiguravateljem života u BiH i dugogodišnjim partnerom Banke, sa kojim su već realizovani brojni zajednički projekti u segmentu osiguranja. „Sretni smo što u zajedničkom partnerstvu sa Intesa Sanpaolo Bankom imamo priliku da njenim klijentima ponudimo Vienna penziono osiguranje, prvi i jedini proizvod dobrovoljnog penzionog osiguranja u BiH. To je nastavak naših nastojanja da građanimaove zemlje omogućimo garantovanu penziju prema vlastitom izboru te spokojnu i dostojanstvenu starost, obzirom da prema upozorenjima stručnjaka javni penzioni sistem im, to vjerovatno neće moći priuštiti“, izjavila je Sabina Mujanović, predsjednica Uprave Vienna osiguranja VIG. Proizvod Penziono osiguranje je već dostupan u svim poslovnicama Banke, a svi klijenti zainteresovani za ovaj proizvod za više informacija mogu posjetiti zvaničnu web stranicu Banke ili kontaktirati Info centar na besplatni info telefon 0800 20 307.
Nobelova nagrada za ekonomiju: Doprinos razumijevanju održivog rasta
Marx.ba Nobelova nagrada za ekonomiju bit će dodijeljena Joelu Mokyru, Philippeu Aghionu i Peteru Howittu za njihov doprinos razumijevanju utjecaja novih tehnologija na održivi ekonomski rast, objavila je Kraljevska švedska akademija nauka. Posljednja Nobelova nagrada godine, vrijedna 11 miliona švedskih kruna (nešto manje od milion eura), dodijeljena je u Stockholmu. Tehnički, to nije Nobelova nagrada, jer je Alfred Nobel nije spomenuo u svojoj oporuci, ali se dodjeljuje u njegovo ime i zajedno s ostalim Nobelovim nagradama. “Laureati su nas naučili da održivi rast ne treba uzimati zdravo za gotovo. Ekonomska stagnacija, a ne rast, prevladavala je u većini historijskih perioda. Njihov rad pokazuje da moramo biti svjesni opasnosti koje bi mogle ugroziti ekonomski rast i suprotstaviti im se”, objasnila je akademija odluku. Mokyr je američko-izraelski ekonomski historičar, Aghion je Francuz, a Howitt Kanađanin. Nagradu za ekonomske nauke u spomen na Alfreda Nobela ustanovila je 1968. godine Švedska ventralna banka povodom njene 300. godišnjice. Prvi put je dodijeljena 1969. Ragnaru Frischu i Janu Tinbergenu. To ovu nagradu čini mnogo mlađom od pravih Nobelovih nagrada, koje se dodjeljuju od 1901. iz fonda koji je osnovao švedski industrijalac i izumitelj dinamita Nobel. Prošle godine Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je američkim profesorima Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za njihov rad na području analize utjecaja društvenih institucija na dobrobit zemalja i, posljedično, na globalnu nejednakost, odnosno na razlike u razvoju među zemljama.
Centralna banka BiH: Depoziti građana veći za gotovo 400 miliona KM
Marx.ba U BiH su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju augusta iznosili 36,04 milijarde KM i veći su za 395,9 miliona KM ili 1,1 posto nego u julu, objavila je Centralna banka BiH. Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 194,3 miliona KM ili 2,4 posto, stanovništva za 169,7 miliona KM ili 0,9 posto, vladinih institucija za 25,2 miliona KM ili 0,5 posto, nefinansijskih javnih preduzeća za pet miliona KM ili 0,3 posto, te ostalih domaćih sektora za 1,7 miliona KM ili 0,1 posto. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u avgustu iznosila je 10,4 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,39 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod vladinih institucija za 787,8 miliona KM ili 18,5 posto, sektora stanovništva za 1,91 milijardu KM ili 11,3 posto, ostalih domaćih sektora za 163 miliona KM ili 8,6 posto, te privatnih preduzeća za 632,8 miliona KM ili 8,3 posto. Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 105,1 milion KM ili 5,2 posto