Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Božić
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Božić.
Objavljen popis: Ove evropske kompanije su bile najbolje za rad u protekloj godini
Marx.ba Fortune i Great Place To Work objavili su listu “100 najboljih kompanija za rad u Evropi”, koja je sastavljena analizom više od 1,3 miliona anketnih odgovora od preko dva miliona zaposlenika širom Evrope. Kompanije koje su bile na vrhu popisa imale su zaposlenike koji su bili i motiviraniji za rad i zadovoljniji načinom rada njihove kompanije. Primjerice, prema blogu Great Place To Work, njihova je studija tržišta pokazala da je u visokorangiranim kompanijama gotovo 90 posto radnika izjavilo da su uložili dodatne napore kako bi obavili posao, u usporedbi sa samo 59 posto na tipičnom evropskom radnom mjestu, prenosi Euronews. Također su otkrili da je prijateljstvo pokretački faktor, pri čemu postoji 108 posto veća vjerovatnost da će radnici uložiti dodatni napor ako dobro surađuju sa svojim kolegama. Izvještaj je također pokazalo da su stope inovacija bile 66 posto veće na vrhunskim radnim mjestima i da su uglavnom bile potaknute kontinuiranom obukom i razvojnim mogućnostima koje su kompanije pružale. 10 najboljih kompanija za rad u Evropi 2024. godine: 1. DHL Express Europe 2. AbbVie 3. Hilti 4. Hilton 5. Cisco 6. Stryker 7. Allianz 8. Specsavers 9. Agilent Technologies 10. Chiesi Europe Poseban naglasak je i jna ravnoteži privatnog i poslovnog života, pri čemu je oko 85 posto radnika koji rade u jednoj od najboljih kompanija reklo da ih se poticalo da održe ravnotežu između svog posla i privatnog života, a 92 posto je izjavilo da su mogli uzeti slobodno kad je to bilo potrebno. Poštenje na radnom mjestu također je odigralo značajnu ulogu i pridonijelo višim pozicijama nekih kompanija. Zaposlenici u tim kompanijama izjavili su da su promaknuća bila poštena (78 posto), dobili su pošten udio u dobiti kompanije (70 posto), a njihovi menadžeri nisu imali miljenike među zaposlenima (81 posto). Vodeće industrije u Evropi U Evropi su mnoge od vodećih kompanija iz tradicionalnih industrija kao što su fosilna goriva, automobilska industrija i finansije. Na vrhu popisa najveća evropska kompanija je njemački proizvođač automobila Volkswagen, a slijede dvije naftne i plinske kompanije, britanski Shell i francuski TotalEnergies. 10 najvećih evropskih kompanija prema prihodu u 2024.: 1. Volkswagen 2. Shell 3. TotalEnergies 4. Glencore 5. British Petroleum (BP) 6. Stellantis 7. BMW Group 8. Mercedes-Benz Group 9. Électricité de France 10. Banco Santander VEZANOIndustrija videoigara u 2024. ostvarila skoro 185 milijardi dolara prihoda
Intesa Sanpaolo Banka i UNDP: Osnaživanje zelene tranzicije za mala i srednja preduzeća
Marx.ba Intesa Sanpaolo Banka i UNDP potpisali su protokol o saradnji na zajedničkom projektu namijenjenom malim i srednjim preduzećima (MSP) u BiH pod nazivom “Zelena tranzicija” što predstavlja povezivanje zelenog poslovanja sa zelenim finansiranjem za održivu budućnost. Kroz navedeni projekat kompanije će moći uz pomoć posebne finansijske linije u Intesa Sanpaolo Banci, te uz savjetodavne usluge UNDP-a, potaknuti svoje kompanije na promjene u smislu smanjivanja emisija ugljika (poljoprivredno-prehrambena, metalna, tekstilna industrija, turizam itd.), kako bi se oporavile od kriza, usvojili kružne i digitalne poslovne modele, smanjili svoj ekološki otisak i emisije stakleničkih plinova, te usavršili svoje zaposlenike, inovirali i poboljšavali svoju konkurentnost. – Saradnja s UNDP-om predstavlja važan iskorak ka stvaranju održivog poslovnog okruženja i podršci zelenim inicijativama. Kroz zajednički rad na projektu “Zelene tranzicije”, želimo inspirisati i podržati kompanije da usvoje inovativne pristupe upravljanju resursima. Kao Banka, prepoznajemo ključnu ulogu finansijskog sektora u tranziciji prema održivoj ekonomiji i stoga smo posvećeni pružanju podrške malim i srednjim preduzećima kroz ciljana finansiranja i edukativne programe. Zajedno s UNDP-om, cilj nam je ojačati svijest o kružnoj ekonomiji, podstaći inovacije i olakšati kompanijama pristup resursima potrebnim za transformaciju poslovanja. Vjerujemo da je ovakva saradnja ključ za budućnost – ona koja spaja ekonomski razvoj sa brigom za društvo i Planetu, izjavio je Michele Castoro, predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo Banke. Na osnovu kriterija kreditne linije “Zelene tranzicije” koju priprema Intesa Sanpaolo Banka, UNDP će podržati provjeru svih investicijskih planova malih i srednjih preduzeća koja će učestvovati u projektu Zelene tranzicije i preporučiti prioritetna ulaganja. Realizacija projekta će trajati okvirno šest mjeseci uz konstantan nadzor UNDP u tom procesu. Nakon sprovođenja internih procedura detaljne informacije o navedenoj kreditnoj liniji i cijelom Programu bit će dostupan javnosti putem web stranice Banke, društvenih mreža, te putem direktnog marketinga. VEZANOGodišnji pregled globalnog bankarstva: Kakvo je stanje u godini na izmaku
KJP Centar Skenderija: Uspješna godina za naš centar, sa više od 160 raznih manifestacija
Marx.ba Ova godina je za Centar Skenderija bila izuzetno uspješna sa više od 160 međunarodnih sajamskih, muzičkih, edukativnih, sportskih, te kulturno – zabavnih manifestacija. – Od veoma posjećenih i za naš centar značajnih eventa izdvojili bi Međunarodni sajam turizma “Sarajevo Destination Festival” za koji u 2025. godini planiramo da bude još sadržajniji i kao takav privuče rekordan broj posjetitelja i turističkih djelatnika. Koncerti grupa Bijelo Dugme i Zabranjeno pušenja, koji su svoje muzičko stvaralaštvo započeli baš u Domu mladih su nas podsjetili na dugu tradiciju bh. rock muzičke scene. Poklonici hip hop muzike su uživali u fantastičnim nastupima Smoke Mardeljano i Helem Nejse. Ljubitelje elektronske muzike smo obradovali nastupima poznatih svjetskih dj-eva Hot Since 82, Umek, Ida Engberg, a zvuke klasične muzike je obilježio spektakl “Requiem”, saopćeno je iz KJP Centar Skenderija Sarajevo. Centar Skenderija je i ove godine okupio svjetske eksperate iz oblasti brendinga, marketinga i kreativne industrije te bio mjesto održavanja velikog broja predstava, revijalnih, dječijih i drugih zabavnih programa. Od sportskih događaja iz Centra Skenderija su izdvojili pobjedu bh. košarkaške reprezentacije u kvalifikacijama za Eurobasket 2025. koja se odigrala u dvorani Mirza Delibašić pred oko 6.000 navijača, te međunarodna takmičenje u umjetničkom klizanju, hokeju na ledu, mini fudbalu i Sportske igre mladih. – Ponosni smo što je kroz naš centar tokom 2024. godine prošlo više od 200.000 posjetilaca. Zahvaljujemo se prvenstveno Vladi Kantona Sarajevo, Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo, Općini Centar, kao i svim našim vjernim posjetiocima, klijentima, institucijama, partnerima i pokroviteljima na ukazanom povjerenju i saradnji. Očekujemo da ćemo dosadašnju uspješnu poslovnu suradnju nastaviti i u toku 2025. godine, poručili su. Iz KJP Centar Skenderija naglašavaju da su i ove godine nastavili sa infrastrukturnim investicijama, prvenstveno na nastavku sanacije i dijela platoa Centra Skenderija. – Naš cilj za 2025. godinu je kontinuirano unapređivanje infrastrukture Centra kako bismo poboljašali kvalitetu usluga koje pružamo kroz našu djelatnost. Za 2025. godinu obećavamo organizaciju još većeg broja visokokvalitetnih događaja, koji će dodatno obogatiti kulturnu, sportsku i sajamsku scenu Sarajeva, ali i cijele Bosne i Hercegovine. Centar Skenderija će ostati centralno mjesto koje okuplja ljude, ideje i kreativne procese, nastavljajući tradiciju koja traje vec 55 godina, kao centar svih bitnih dešavanja u Sarajevu i BiH – poručili su iz KJP Centar Skenderija Sarajevo. VEZANO Šta kaže nova procjena Centralne banke BiH
Jedna od najvećih berzi kriptovaluta otvorila podružnicu u regionu
Marx.ba Jedna od najvećih evropskih berzi kriptovaluta WhiteBIT sa dnevnim prometom većim od milijardu eura, osnovala je kompaniju WhiteTech u Hrvatskoj, sa sjedištem u Splitu. Osnivanje White Techa dio je šire strategije širenja WhiteBIT-a na nova tržišta, među kojima su, uz Hrvatsku, još i Italija i Kazahstan, pieš Jutarnji. Kako je objavljeno, White Tech će biti usmjeren na pružanje usluga poslovnim i privatnim korisnicima. Za poslovne subjekte nude se institucionalno trgovanje, OTC transakcije i integracije berzi putem API-ja, dok će krajnji korisnici imati pristup spot trgovanju i drugim personaliziranim uslugama. kompanija će se također baviti sponzorstvima u sportu, a njihova dosadašnja partnerstva u toj industriji uključuju i ono s FC Barcelonom. Inače, WhiteBIT, koji ima više od 5,5 miliona registrovanih korisnika. Prema analizama organizacije ”The 2024 Geography of Crypto Report Chainalysis”, region centralne, sjeverne i zapadne Evrope, koji obuhvata Italiju i Hrvatsku, trenutno je drugo najveće tržište kriptovaluta na svijetu sa udjelom od 21,7 odsto. Između jula 2023. i juna 2024. godine, region je zabilježio skoro trilion dolara transakcija na blockchainu, a WhiteBIT se svrstava među najvrednije platforme za trgovanje kriptovalutama na Starom kontinentu. VEZANO Imovina bitcoin ETF-ova uskoro će premašiti imovinu fondova koji ulažu u zlato
TRZ Hadžići vratiti tamo gdje pripada
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić posjetio je fabriku namjenske industrije Tehničko-remontni zavod Hadžići. – TRZ Hadžići ćemo vratiti tamo gdje pripada i od njega napraviti ozbiljnu fabriku namjenske industrije kakav je bio i kakav zaslužuje biti jer su prilike za razvoj ove kompanije velike, kazao je ministar Lakić. Ministar Lakić je podsjetio na primjer kompanije Zrak. – Vlada Federacije BiH je sa Zrakom pokazala kakav naum ima prema posrnulim firmama, a to je da od stečaja spašavamo naše fabrike. Ministarstvo kao lider procesa zahtijeva od ostalih kompanija namjenske industrije da pruže svu raspoloživu pomoć TRZ Hadžići, kazao je ministar Lakić. Istakao je i da je Vlada Federacije BiH osigurala milion KM za nabavku opreme koja će pomoći povećanju kapaciteta proizvodnje. – Trenutni problemi koje TRZ ima mogu se prevazići i na njima će se sihronizovano raditi u koordinaciji sa Ministarstvom, Direkcijom za namjensku industriju i drugim firmama namjenske industrije u Federaciji BiH. Svaki nam je radnik bitan, svaki proizvodni kapacitet je važan. Nivo proizvodnje trenutno nije zadovaljavajući i mora u vrlom kratkom roku biti znatno uvećan. Idemo zajednički da pomognemo ovu firmu i vratimo je gdje pripada. Znam da ćemo na ovaj način u tome uspjeti, rekao je ministar Lakić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Solarne elektrane uskoro na bivšim rudnicima
Šta kaže nova procjena Centralne banke BiH
Marx.ba Centralna banka BiH objavila je brzu procjenu BDP-a u trećem kvartalu 2024. godine i inflacije u kratkom roku Ključne poruke: CBBH procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2024. godine na 2,3%, što je identično procjeni iz septembra. Rast uslužnog sektora ponajviše je doprinosio rastu ekonomske aktivnosti, imajući u vidu kako su indikatori poput industrijske proizvodnje i izvoza roba zabilježili kumulativni pad u prvih deset mjeseci tekuće godine. Preliminarna procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a za četvrti kvartal 2024. godine iznosi 2,1%, temeljem očekivanja o slaboj potražnji iz inostranstva i uticaja poplava. Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 1,5%, a temeljna inflacija 3,8% u četvrtom kvartalu 2024. godine. Prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekujemo blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom kvartalu 2025.godine, i godišnju inflaciju od 1,8%. Poskupljenje električne energije i prevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i na više. Naše procjene ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkoročnom periodu su konzistentne sa projekcijama za 2024. godinu iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, objavljeno je.
Veliki povratak megakorporacije: Nije im ovako dobro išlo još od vokmena
Marx.ba Megakorporacija Sony, ikona potrošačke elektronike poznata po svom vokmenu i konzoli PlayStation, prolazila je kroz turbulentne periode poslednjih četvrt vijeka. Međutim, čini se da je tome došao kraj, jer kompanija nastoji da promijeni svoj imidž u javnosti. Cilj je da se više ne doživljava kao proizvođač potrošačke elektronike, već kao kompanija fokusirana na originalni sadržaj i zabavu. I čini se da im to uspijeva, jer su akcije Sonyja počele da se oporavljaju u posljednje tri godine. Štaviše, nedavno je cijena dionica oborila rekord iz marta 2000. godine, što dodatno potvrđuje da kompanija uspešno plovi vodama zabavne industrije i industrije videoigara. Manje hardvera, više sadržaja Sony je posljednjih nekoliko godina počeo da kupuje različite kompanije koje proizvode sadržaj i videoigre. Tako je 2021. godine kupio Crunchyroll, platformu za ljubitelje anime sadržaja, a godinu dana kasnije i Bungie, američku kompaniju za videoigre, za 3,6 milijardi dolara. Pored podružnice Sony Interactive Entertainment, koja proizvodi megapopularni PlayStation, dio glavne grupacije Sony obuhvata i Sony Pictures, odgovoran za serijale poput Spajdermena, kao i Sony Music, čiji je deo Columbia Records. Ono što Sony pokušava jeste da poveže sve svoje podružnice i proizvodi originalni zabavni sadržaj za korisnike. Da im to uspijeva, svjedoči TV-serija „Last of Us,“ koja je osvojila osam glavnih nagrada na Emi dodijeli i postala prva TV-serija adaptirana iz videoigre koja je dobila tako značajna priznanja. Ova serija, bazirana na istoimenoj igri iz 2013. godine, adaptirana je prošle godine za HBO i Max. Kako Sony nema sopstvenu striming platformu, njihova strategija u takmičenju sa gigantima poput Netflixa, Diznija i Amazona leži u licenciranju intelektualne svojine i originalnog sadržaja. Sve to znači da su podružnice Sonyja fokusirane na sadržaj i zabavu (muzika, filmovi i igre) činile 60 posto ukupnog prihoda prošle fiskalne godine, što je dvostruko više nego prije deset godina. Dug put do dominacije Međutim, činjenica da zabavni sadržaj čini više od polovine prihoda predstavlja značajan odmak od Sonyjevih korijena. Kompanija, osnovana 1946. godine pod nazivom Tokyo Telecommunications Engineering Corporation, lansirala je prvi japanski magnetofon 1950. godine. Osam godina kasnije, ime kompanije promijenjeno je u globalno prepoznatljivo Sony. Tokom sljedećih nekoliko decenija, Sony je postao sinonim za tržište potrošačke elektronike, predstavljajući proizvode poput televizora u boji Trinitron, vokmena i prvog CD plejera. Međutim, vrhunac slave Sony je dostigao 1990-ih godina ulaskom na tržište konzola za videoigre. Godine 1994. predstavio je konzolu PlayStation, koja je uzdrmala temelje industrije videoigara i postavila Sony kao vodeću kompaniju u ovoj oblasti. Svaka naredna konzola bila je globalni hit, nadmašivši prodaju Microsoftovog Xboxa i ostalih konkurenata. Fokus na adaptacije videoigara Sony sada nastoji da zauzme vodeću poziciju na tržištu adaptacija videoigara. Prvi korak u ovoj oblasti napravljen je 2022. godine filmom „Uncharted,“ baziranim na serijalu videoigara koji je Sony prvi put predstavio 2007. godine. Za slijedeću godinu, Sony planira adaptaciju serijala „God of War,“ koji je prvi put predstavljen 2005. godine. Ipak, Sony ostaje jak igrač i na polju elektronske opreme, sarađujući sa Appleom na proizvodnji visokokvalitetnih optičkih senzora i proizvodeći vrhunske kamere i fotoaparate. Iako se više ne može reći da je Sony prvenstveno kompanija za potrošačku elektroniku, jasno je da je uspješno redefinisao svoj brend i poslovni model, piše Poslovni dnevnik. VEZANO Investicijski kompas: Globalna makroekonomska slika za narednu godinu čini se pozitivnom
Cijene nafte u sedmici pale više od dva posto
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od 2 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodne sedmice, jer trgovce zabrinjava veća ponuda od potražnje. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 2,1 posto, na 72,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,6 posto, na 69,46 dolara. Već duže vrijeme cijene se kreću u uskom rasponu jer je zbog slabosti nekoliko najvećih svjetskih ekonomija potražnja za naftom manja nego što su se trgovci nadali. Unatoč nizu poticajnih fiskalnih i monetarnih mjera, ekonomija Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne raste tako brzo kao što se očekivalo. Ekonomija eurozone također nije baš u najboljoj “formi”, kao ni japansko. Američka ekonomija stabilno raste, ali ne može se očekivati značajnije ubrzanje rasta, premda je američka centralna banka prošle sedmice ponovno, već treći put ove godine, smanjila kamatne stope. Naime, inflacija u SAD i dalje je iznad Fedovih ciljanih nivoa od 2 posto, pa je centralna banka poručila da iduće godine kani usporiti tempo povećanja kamata. Zbog svega toga, kao i zbog povećanja proizvodnje nafte, u idućoj godini očekuje se veća ponuda od potražnje. VEZANO Investicijski kompas: Globalna makroekonomska slika za narednu godinu čini se pozitivnom
Ovo je top 10 najtraženijih zanimanja u Evropskoj uniji
Marx.ba Planiranje karijere jedna je od najvažnijih životnih odluka. Poznavanje trendova na tržištu rada može vam pomoći da donesete informiranu odluku o svojem budućem zanimanju ili prekvalifikaciji. Ovaj pregled najtraženijih zanimanja za 2025. godinu pruža uvid u područja koja nude najbolje mogućnosti zapošljavanja i razvoja karijere u Evropskoj uniji, piše Poslovni. Tržište rada u Evropskoj uniji prolazi kroz značajne promjene, potaknute digitalnom transformacijom, zelenom tranzicijom i demografskim promjenama. Prema najnovijim istraživanjima i predviđanjima vodećih stručnjaka za zapošljavanje, uključujući LinkedIn, određena zanimanja će biti posebno tražena u 2025. godini. 1. Stručnjak za umjetnu inteligenciju Apsolutno najtraženije zanimanje u 2025. bit će stručnjak za umjetnu inteligenciju, s prosječnom godišnjom plaćom između 60.000 i 110.000 eura. Potražnja za ovim stručnjacima raste vrtoglavom brzinom, s predviđenim rastom od 37% do 2030. godine. 2. Software Developer Razvoj softvera ostaje među najperspektivnijim zanimanjima u Evropskoj uniji, s prosječnom plaćom koja se kreće od 55.000 do impresivnih 90.000 eura godišnje. Ova visoka primanja odražavaju kritičnu važnost softverskih inženjera u digitalnom dobu. Posebno su traženi stručnjaci za cloud computing, čija je ekspertiza ključna za skalabilnost i fleksibilnost modernih IT sistema. Jednako tako, raste potražnja za developerima mobilnih aplikacija, s obzirom na sve veću dominaciju pametnih telefona u svakodnevnom životu i poslovanju. Fleksibilnost radnog vremena i mogućnost rada na daljinu dodatno povećavaju atraktivnost ove profesije. 3. Stručnjak za kibernetičku sigurnost Stručnjaci za kibernetičku sigurnost postaju sve važniji zbog porasta internetskih prijetnji i hakerskih napada. Njihov posao je zaštita računarskih sistema, podataka i mreža od napada. Oni razvijaju sigurnosne sisteme, prate moguće prijetnje i brzo reagiraju ako dođe do problema. Prosječne plaće u ovom području kreću se od 45.000 do 80.000 eura godišnje, ovisno o iskustvu i znanju. 4. Data Scientist Analitičari podataka bilježe porast potražnje od 23% godišnje, uz prosječne plaće između 40.000 i 90.000 eura. Ovo zanimanje posebno je traženo u finansijskom sektoru i e-trgovini. 5. Stručnjak za održivost Prema Euronewsu, menadžeri održivosti postaju sve traženiji kako kompanije prelaze na zeleno poslovanje. Plaće variraju od 45.000 do 75.000 eura godišnje. 6. DevOps inženjer DevOps stručnjaci mogu očekivati plaće između 55.000 i 80.000 eura godišnje, uz rastući trend hibridnog rada. 7. Medicinske sestre i zdravstveni radnici Zbog starenja stanovništva, zdravstveni sektor bilježi konstantan rast potražnje, posebno za kvalificiranim medicinskim sestrama. 8. Stručnjak za obnovljive izvore energije Zelena tranzicija stvara veliku potražnju za inženjerima specijaliziranim za obnovljive izvore energije, s plaćama od 48.000 do 75.000 eura. 9. Cloud arhitekt Cloud computing stručnjaci bilježe rast potražnje od 23% godišnje, uz prosječne plaće između 55.000 i 90.000 eura. 10. Stručnjak za digitalni marketing Digitalni marketing stručnjaci postaju sve traženiji, posebno oni s iskustvom u analitici i društvenim mrežama. Zdravstvo bilježi rast Tehnološka zanimanja dominiraju listom najtraženijih profesija za 2025. godinu, s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju i digitalnu transformaciju. Međutim, ne treba zanemariti ni tradicionalnije sektore poput zdravstva, koji također bilježe značajan rast potražnje. Za uspjeh na budućem tržištu rada ključno je kontinuirano usavršavanje i praćenje tehnoloških trendova. VEZANO Iz MD grupe za Marx.ba: Akvizicija kompanije Mlinar u Hrvatskoj, neće uticati na BiH