VTK BiH: Prijedlozi za unaprjeđenje fleksibilnosti u međunarodnom cestovnom transportu
Marx.ba Jedan od naizraženijih problema sa kojima se trenutno suočava transportni sektor Bosne i Hercegovine odnosi se na ograničenje boravka profesionalnih vozača unutar EU (90 od 180 dana) i predloženo je da se odmah pristupi pravilnoj primjeni obračuna vremena provedenog na teritoriji EU koristeći schengenskim zakonikom definirane vremenske jedinice do osiguranja trajnog rješenja, istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH). Konkretno, predloženo rješenje odnosi se na uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju tačno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Na taj način bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana puta 24 sata je 2.160 sati) čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu. – Boravak vozača 90 od 180 dana je veoma malo. Problem kod izračuna je bio da vozač tik što pređe granicu, dan prije ili minutu poslije, računa mu se potrošena 24 sata. Nemamo dovoljno vozača, imamo zastoje na granicama, imamo zagušenja i niz drugih problema. Prijedlog VTK je išao u pravcu da se ne dira niti jedna direktiva, da se zapravo donese novi tehnički provedbeni akt, gdje će tih 90 dana pretvoriti u sate, što je 2.160 radnih sati vozača u području Schengena, naveo je Vuković dodajući da bi to bilo od iznimne koristi vozačima. Inicijativa, koja ima i regionalni karakter, predočena je Evropskoj komisiji i reakcija je, kako je rekao Vuković, bila pozitivna. U ovom slučaju se, kako je dodao, radi o tehničkom aktu koji bi samo odredio kako se broje dani, odnosno pretvaraju u sate. – Tehnički je vrlo moguće, samo treba da donesu odluku i da se to primjenjuje na naše vozače. Ubrzavamo te procese i u stalnoj smo komunikaciji, dodao je Vuković. Podsjetio je da u vanjskoj trgovini 73 posto naših roba izlazi u Evropsku uniju, konkretno preko četiri najjača granična prilaza u BiH od 15 međunarodnih sa kojima komuniciramo u zoni Schengena. – Pritisak na tu granicu je toliki da smo u zadnjih osam godina imali 400 miliona kontakata na toj granici, od čega 11 miliona autobusa, zatim 110 miliona teretnih motornih vozila i oko 300 miliona putnika – dodao je Vuković. Podcrtao je da je transportni sektor „žila kucavica“ od koje zavise i druge grane privrede u BiH, te da se ne smiju ugroziti uvozni i izvozni tokovi koji bilježe rast u prvom kvartalu. – VTK BiH je osim niza incijativa iskoristila svoj lobistički potencijal, kroz Eurokomoru, CEFTA-u, Komorski investicijski forum i sva druga tijela gdje možemo apostrofirati ove probleme. Svugdje je definirano samo jedno, da je privatni sektor u BiH i komorski puno brži nego što je to javna uprava – naveo je Vuković. Direktor Sektora za transport i komunikacija VTK VBiH Zijad Sinanović govorio je o inicijativama i aktivnostima koje je Komora poduzela i poduzima za podršku transportnom sektoru u našoj zemlji. Naglasio je i važnost primjene savremenih rješenja u transportu, kao i poštivanja AETR sporazuma, najstarijeg međunarodnog sporazuma o radu vozača u međunarodnom transportu, potpisan između EU i zemalja izvan nje, uključujući BiH i sve države WB6. Predsjednik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTKBiH Dragan Marić i predsjednik Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika VTK BiH Saudin Parić također su naveli niz incijativa i prijedloga koji su došli od ovih udruženja u cilju rješavanja problema u transportnom sektoru. Nadležnim organima na državnom i entitetskim nivoima u predhodnom periodu dostavili su više od 80 zaključaka, incijativa, prijedloga kako bi se njihovi problemi rješavali.
IATA: Prognoza profitabilnosti avioindustrije za ovu godinu
Marx.ba Globalna avioindustrija će ove godine profitirati 36 milijardi dolara, što je revizija naniže u odnosu na predviđanje objavljeno u decembru, usred rastućih trgovinskih tenzija i pada poverenja potrošača, saopštila je vodeća vazduhoplovna asocijacija IATA. Nova prognoza se upoređuje sa ciljem profita od 36,6 milijardi dolara koji je objavljen za 2025. godinu krajem prošle godine, preneo je Bloomberg. Ova cifra predstavlja profitnu maržu od oko 3,7 posto na prihode industrije od oko 979 milijardi dolara, koji su takođe revidirani naniže u odnosu na cilj objavljen u decembru. – Prva polovina 2025. donela je značajne neizvjesnosti na globalna tržišta, rekao je generalni direktor IATA Willie Walsh u saopćenju. Istovremeno, industrija ima koristi od nižih cijena nafte, što zauzvrat smanjuje račune aviokompanija za gorivo – najveći pojedinačni trošak za prevoznike. Aviokompanije, posebno u SAD, bile su prinuđene smanjiti svoje prognoze posljednjih sedmica, nakon što su putnici koji su osjetljivi na cijene ponovo razmotrili svoje planove putovanja, a neke nesreće visokog profila obeshrabrile su rezervacije. U martu je Delta Air Lines manjila svoje smjernice za profit za prvi kvartal i također smanjila izglede za rast prihoda i operativnu maržu. To je bio nagli preokret u odnosu na početak godine, kada je došlo do stabilnog okruženja potražnje. Walsh je i dalje optimista, s obzirom da su neki od događaja koji ograničavaju rast „kratkoročne prirode“. – To neće imati dugoročan uticaj na rast industrije. Potražnja za avijacijom, potražnja za letenjem će ostati jaka, rekao je. Prošle godine, industrija je imala dobit od ukupno 32,4 milijarde dolara, uz maržu od 3,4 posto. Walsh je rekao da je profitabilnost i dalje „niska“, naglašavajući kako lako avio-kompanije mogu da vide da se njihovi ciljevi raspadaju zbog ekonomskih prepreka i promene raspoloženja potrošača. Očekuje se da će sjevernoameričko tržište imati najveći doprinos u ukupnom profitu od 12,7 milijardi dolara, a slijedi ga Evropa. Bliski istok, dom ogromnih prevoznika kao što su Emirates i Qatar airways, ostvarit će najveći profit po putniku, objavila je IATA, iako je kapacitet tamo ograničen kašnjenjima u isporuci aviona.
IDDEEA BiH finalista za evropsku nagradu
Marx.ba Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) s ponosom obavještava javnost da je njen strateški projekat „e-IDDEEA: Your Mobile Gateway to Government Services“ izabran među finaliste prestižne evropske nagrade “Innovation in Politics Awards 2025”, u kategoriji Democracy Technologies. Među stotinama prijava iz čitave Evrope, projekat IDDEEA-e prepoznat je od strane žirija koji čini više od 1.000 evropskih građana kao inspirativan primjer digitalne inovacije koja unapređuje povjerenje u institucije, olakšava pristup javnim uslugama i jača temelje moderne demokratije. Ovo priznanje nije slučajno. Ono je rezultat jasne vizije, odlučnosti i znanja s kojim IDDEEA djeluje. Kao lider digitalne transformacije u BiH i regionu, IDDEEA svakodnevno pokazuje da institucije ove države mogu biti moderne, funkcionalne i prepoznate na evropskom nivou – ako ih vode ljudi koji vjeruju u državu i znaju kako se ona gradi. Projekat e-IDDEEA nije samo tehnološka inovacija – to je poruka. Poruka da Bosna i Hercegovina može i mora biti prepoznata po znanju, napretku i odgovornosti. To što će IDDEEA 17. septembra 2025. predstavljati Bosnu i Hercegovinu na ceremoniji u Beču, u Evropskoj prijestolnici demokratije, jeste potvrda da Evropa prepoznaje ono što, nažalost, mnogi još ne žele vidjeti u BiH – da imamo kapacitete, ideje i ljude sposobne da vode evropske procese. Zato, danas više nije upitno da li IDDEEA zna šta radi – Evropa je rekla da zna. Vrijeme je da i domaća javnost, institucije i svi nivoi vlasti konačno prepoznaju i podrže ovu viziju, jer IDDEEA ne radi za sebe – IDDEEA radi za Bosnu i Hercegovinu. Ovo priznanje neka bude poziv svima nama – da vjerujemo više, da radimo jače i da se zajedno zalažemo za snažniju, moderniju i pravedniju Bosnu i Hercegovinu. Državu ne čine slogani, nego konkretni rezultati. A upravo te rezultate IDDEEA svakodnevno isporučuje.
Danas će se raspravljati o privremenoj suspenziji carina na uvoz iz SAD
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas trebalo bi da razmatra Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Trebao bi biti razmatran i Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza roba porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država. Podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Trump donio je naredbu o uvođenju recipročnih carina za zemlje širom svijeta, rekavši da akcija simbolizira “naše proglašenje ekonomske nezavisnosti”. Na spisku se našla i Bosna i Hercegovina, a tarifa za robu iz naše države koja se izvozi u Ameriku je 35 posto. Prema tabeli koja je objavljena, carine koje BiH nameće na uvoz iz SAD iznosi 70 procenata, dok su recipročne carine koje SAD nameće na uvoz iz BiH 35 procenata. Dakle, iako su recipročne, Trump nije u potpunosti izjednačio carine sa onima koje BiH nameće, već ih je postavio na niži nivo. Trenutno su carine pod suspenzijom od 90 dana koju je nešto kasnije donio Trump.
Evropska centralna banka će naredne sedmice dodatno smanjiti kamatne stope
Marx.ba Evropska centralna banka sastat će se u četvrtak i očekuje se da će dodatno smanjiti svoju kamatnu stopu na depozite (ponovno za 25 baznih bodova). Niže kamatne stope potiču kreditnu aktivnost. U aprilu su banke u eurozoni odobrile 2,6 posto više kredita kompanijama u odnosu na prethodnu godinu, objavio je ESB. To je najveći rast od juna 2023. godine. Niže kamatne stope dovele su i do veće potražnje za kreditima od strane domaćinstava. Banke su odobrile 1,9 posto više kredita nego godinu ranije. Tromjesečni Euribor pao je u četvrtak ispod dva posto prvi put od prosinca 2022.
Hoće li nafta još pojeftiniti: Članice OPEC+ kroje sudbinu
Marx.ba Saudijska Arabija, Rusija i još šest članica OPEC+ koji su u aprilu počeli da povećavaju proizvodnju nafte, najavili su novo veliko povećanje proizvodnje u julu. Oni će vaditi dodatnih 411.000 barela nafte dnevno, što je tri puta više od prvobitno predviđenog. Pored Saudijske Arabije i Rusije, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman prihvatili su posljednjih godina dodatna dobrovoljna smanjenja proizvodnje za ukupno 2,2 miliona barela dnevno, da bi održali cijene nafte. Odlučili su početkom godine postepeno ponovo povećanje proizvodnje, ali su proljetos riješili da ubrzaju tempo. Ova promjena politike dovela je do pada cijene nafte na oko 60 dolara po barelu, što je najniži nivo u posljednje četiri godine.
Sport i biznis: Koliko je od UEFA nagrada zaradio PSG, novi prvak Evrope
Marx.ba Finale UEFA Lige prvaka koje je odigrano sinoć u Minhenu između Paris Saint-Germaina i Inter Milana nije samo bitka za evropsku slavu, već je i finansijski jackpot. S obzirom na to da UEFA povećava ukupni nagradni fond Lige prvaka, finalisti će osvojiti značajne zarade. PSG je slavio sa 5:0 pa mu tako slijedi veći finansijski kolač. Kluba iz Pariza će dobit će nevjerovatnih 25 miliona eura kao nagradu za titulu. Drugoplasirani će, u međuvremenu, kući ponijeti 18,5 miliona eura. Ovi iznosi su dodatak na zaradu zasnovanu na učinku akumuliranu tokom sezone. Uoči finala, i PSG i Inter su već osigurali po 47,17 miliona eura direktnih nagrada iz svojih kampanja u Ligi prvaka. Ovo uključuje bonuse za pobjede i neriješene rezultate, nagrade za prolazak kroz grupnu fazu, osminu finala, četvrtfinale i polufinale. S obzirom na to da će pobjednik zaraditi dodatnih 25 miliona eura, ukupna isplata za prvaka mogla bi premašiti 72 miliona eura, što bi ovu sezonu učinilo jednom od najunosnijih u historiji klupskog fudbala. Jasno, sve ovo se odnosi na UEFA nagrade, a bez sumnje da su sami klubovi otsvarili i velike prihode iz drugih izvora, poput prodaje ulaznica, marketinga… Inače, ove sezone, UEFA je povećala ukupni nagradni fond Lige prvaka sa 2,03 milijarde eura na 2,43 milijarde eura, što je značajno povećanje koje se poklapa s pokretanjem novog švicarskog formata takmičenja. Počevši od sezone 2024/25. Liga prvaka ima 36 timova.
FBiH prvi put uvodi potpuni nadzor nad transakcijama u realnom vremenu
Marx.ba Na tematskoj skupštini Asocijacije poduzetnika Hercegovine održanoj u Mostaru još jednom je naglašena važnost udruživanja poslodavaca radi zaštite kolektivnih i pojedinačnih prava, priopćeno u subotu iz te asocijacije. Predsjednik Upravnog odbora APH-a Damir Vidačak istaknuo je kako se Asocijacija, skupa s Udruženjem poslodavaca FBiH i drugim partnerskim organizacija angažirala na planu zagovaranja fiskalnih i drugih reformi u oblasti ekonomskih odnosa, dok je na lokalnoj razini sudjelovala u traženju pogodnijih rješenja u komunalnoj oblasti, po pitanju novog modela naplate komunalnih usluga za poslovne subjekte, kroz izmjenu odgovarajuće odluke Gradskog vijeća Mostara. Asocijacija poduzetnika Hercegovine također želi postati partner u ekonomsko-socijalnom vijeću HNŽ-a i zagovara da se ono čim prije formira, o čemu su razgovarali i s predsjednicom Vlade HNŽ-a. Također, prisutnim članovima i gostima prezentirana su tri važne zakonodavne promjene: Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima Federacije BiH, Zakon o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH i Zakon o radu. Prezentator dr. Faruk Hadžić naglasio je, između ostalog, važnost promjena koje su nastale usvajanjem Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima Federacije BiH, nakon Odluke Vlade FBiH o minimalnoj plaći, kazavši kako je ovo potvrda da se fiskalna reforma može provesti brzo i bez ugrožavanja proračuna na bilo kojoj razini. Poslodavcima u ovom trenutku puno znači smanjivanje doprinosa za 5,5 posto, ali to je prije svega je dokaz da treba raditi na daljnjim reformama kako bi ekonomija dobila istinski razvojni zamah, zaključeno je na skupštini. Po pitanju Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH rečeno je kako je on tek usvojen kao nacrt, u tijeku je javna rasprava, a prijedlog još uvijek nije upućen u proceduru od strane Vlade Federacije BiH prema Parlamentu Federacije BiH. U stručnim i poslovnim krugovima još uvijek postoji čitav niz dilema u vezi s mogućom primjenom ovog zakona kad bude usvojen, ali je njegov značaj ponajviše u tome da spriječi utaju poreza, uz modernizaciju poreskog sistema i njegovo EU usklađivanje. – Federacija BiH prvi put uvodi potpuni nadzor u realnom vremenu nad transakcijama, a to znači: kraj ručno sastavljenih izvještaja, direktno evidentiranje svakog fiskalnog događaja i automatska sinkronizacija s knjigom prodaje i nabavke, kazao je Hadžić. Na skupštini je bilo riječi i o novom Zakon o radu. Kako je rečeno, krajnji cilj zakona je da se podjednako zaštite prava poslodavaca i zaposlenika, a zakonodavac stavlja naglasak na ugovor o radu, gdje god je to moguće, a što se tiče samog trajanja ugovora, preferira se opcija na neodređeno vrijeme. Također, pokušat će se regulirati i drugi oblici radnih odnosa, primjerice sezonski rad, pripravnički rad i rad putem digitalnih platformi.
Broj turista u Federaciji BiH u aprilu povećan za 26,2 posto
Marx.ba U Federaciji BiH u aprilu ove godine je registriran dolazak 85.217 turista što je za 26,2 posto više u odnosu na april 2016, a u odnosu na mart 2017. više je za 67,5 posto. Učešće domaćih turista bilo je 21,6 posto, a stranih 78,4 posto. Ukupan broj noćenja turista u aprilu 2017. godine iznosio je 158.135 što je za 24,3 posto više u odnosu na april 2016, a u odnosu na mart ove godine više je za 65,8 posto. Učešće domaćih turista u ostvarenom broju noćenja bilo je 19,1, a stranih 80,9 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske (10,1 posto), Hrvatske (9,1), Italije (8,4), Ujedinjenih Arapskih Emirata (7,2) i Njemačke (6,2) što je ukupno 41 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 59 posto noćenja. U aprilu ove godine u FBiH je bilo 28.546 raspoloživih kreveta što je za 17 posto više u odnosu na april 2016. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u aprilu iznosila je 20,9 posto.
Vanjskotrgovinska komora BiH: Nulti prioritet poslovanja – AI za uspješniji i efikasniji rad
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine uspješno je organizovala jednodnevni stručni seminar pod nazivom „Nulti prioritet poslovanja: AI za uspješniji i efikasniji rad“. Događaj je okupio predstavnike različitih sektora i industrija s ciljem unapređenja razumijevanja potencijala, praktične primjene i strateškog značaja umjetne inteligencije (AI) u savremenom poslovanju. Seminar je bio strukturiran kroz tri tematska bloka, obuhvatajući ključne uvide iz relevantnih globalnih izvještaja (Forbes, McKinsey, BCG), analizu tržišnih trendova, razbijanje mitova o AI-u, kao i konkretne prikaze poslovnih alata i sektorskih primjera primjene. Učesnici su imali priliku aktivno učestvovati u diskusijama o izazovima i prilikama za implementaciju AI rješenja unutar svojih organizacija, uz stručnu moderaciju i facilitaciju. Poseban akcenat stavljen je na promjene koje AI donosi u procese odlučivanja, organizaciju rada i poslovnu kulturu, kao i na praktične primjene AI alata u svakodnevnim procesima, od analitike i izvještavanja, preko korisničke podrške, do kreiranja sadržaja. Seminar je moderirala Elma Slabić, magistrica menadžmenta i IT-a nformacionih, s višegodišnjim iskustvom u osnaživanju organizacija kroz digitalnu transformaciju. Kroz svoj istraživački i profesionalni angažman posvećena je implementaciji i usvajanju AI rješenja, povezujući savremene principe upravljanja s disruptivnim tehnologijama. Na seminaru je učestvovala i Ajla Karajko, doktorantica s fokusom na odgovornu i etičku primjenu umjetne inteligencije u javnom i privatnom sektoru. U završnom, interaktivnom dijelu programa, učesnici su razmijenili uvide i formulisali preporuke za naredne korake – od edukacije zaposlenih i pilot-projekata, do razvoja AI strategije prilagođene specifičnostima svojih organizacija. Organizacijom ovog seminara, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH još jednom je potvrdila svoju stratešku posvećenost podršci digitalnoj transformaciji domaće kompanija i jačanju kompetencija zaposlenih, neophodnih za konkurentno i održivo poslovanje u eri umjetne inteligencije. VEZANO Pohvalno: Energoinvest uspio spasiti 12 miliona KM