Cijene nafte nastavile padati i danas
Marx.ba Cijene nafte nastavile su pad od prošle sedmice i danas jer su rastuće trgovinske napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine potaknule strahove od recesije koja bi mogla smanjiti potražnju za sirovom naftom. Terminski ugovori za Brent pali su za 2,54 dolara, odnosno 3,9 posto, na 63,04 dolara po barelu, dok su američki terminski ugovori za West Texas Intermediate izgubili 2,5 dolara, odnosno 4,03 posto, i pali na 59,49 dolara. Oba pokazatelja, piše Reuters, pala su na najniži nivo od aprila 2021. godine. Cijene nafte pale su sedam posto u petak nakon što je Kina pojačala carine na američku robu, dodatno eskalirajući trgovinski rat koji je naveo investitore da u većoj mjeri uzmu u obzir mogućnost recesije. – Teško je predvidjeti dokle će padati cijena sirove nafte dok panika na tržištima ne popusti, a teško je očekivati da će se to dogoditi osim ako Trump ne kaže nešto što bi zaustavilo sve veći strah od globalnog trgovinskog rata i recesije, izjavila je Vandana Hari, osnivačica analitičke kuće za tržište nafte Vanda Insights, prenose Financije. Kao odgovor na carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, Kina je u petak objavila kako će uvesti dodatne carine od 34 posto na američku robu, čime su potvrđeni strahovi investitora da je u toku sveobuhvatan globalni trgovinski rat. Uvoz nafte, plina i rafiniranih proizvoda izuzet je iz Trumpovih novih carina, no te bi mjere ipak mogle potaknuti inflaciju, usporiti ekonomski rast i pojačati trgovinske sporove, što bi dodatno opteretilo cijene nafte. Predsjednik američke centralne banke, Jerome Powell, izjavio je u petak da su Trumpove nove carine “veće od očekivanih”, te da će i ekonomske posljedice, uključujući višu inflaciju i sporiji rast, vjerovatno biti razmjerno veće. Dodatni pritisak na pad cijena dolazi i od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika (OPEC+), koji su odlučili ubrzati planove povećanja proizvodnje. Grupa sada planira u maju vratiti na tržište 411.000 barela dnevno (bpd), što je znatno više u odnosu na ranije planiranih 135.000 barela. VEZANO Nagla promjena u cijeni bitcoina
Predstavnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo na obuci u Ženevi
Marx.ba Predstavnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo prisustvovali su obuci koju je organizirala Međunarodna organizacija za zračni prijevoz (IATA) na temu “A-CDM in Airport and Ground Operations”, koja se održala početkom ovog mjeseca u Ženevi. – Obuka je omogućila bolje razumijevanje tehnika kolaborativnog odlučivanja (A-CDM) i njihovog značaja za poboljšanje zemaljskih operacija. Posebno je naglašena važnost pravovremenih i tačnih informacija, koje omogućavaju efikasnu koordinaciju i donošenje odluka među svim partnerima na aerodromima, čime se optimiziraju operativne aktivnosti i smanjuje mogućnost zastoja, poručili su s najvećeg bh. aerodroma. Kako su naglasili, ovaj trening će sigurno doprinijeti unapređenju operacija na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Inače, Međunarodni aerodrom Sarajevo nastavlja nizati pozitivne rezultate. Tako je i u martu ove godine zabilježen značajan rast. Broj putnika porastao za 35 posto u odnosu na mart prošle godine, a broj aviooperacija povećan za 27 posto. VEZANO Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Nagla promjena u cijeni bitcoina
Marx.ba Cijena bitcoina pala je ispod 79.000 dolara u nedjelju navečer, dok se investitori pripremaju za nastavak volatilnosti na globalnim finansijskim tržištima ove sedmice, nakon što su globalna dionička tržišta pretrpjela prošle sedmice najveći pad od 2020. uslijed nametanja američkih carina na robu iz ostatka svijeta. Prema Coin Metricsu, cijena bitcoina pala je za četiri posto, na 78.835 dolara, nakon što se veći dio ove godine bitcoinom trgovalo po cijeni iznad 80.000 dolara, izuzev nekoliko kratotrajnih padova ispod tog bivoa uslijed prošlosedmične volatilnosti. Ta cijena je za otprilike 34 posto niža od rekornog nivoa bitcoina dosegnute u janjuaru, piše Pd. Cijena vodeće kriptovalute obično se kreće kao cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, a trgovci je često smatraju vodećim pokazateljem tržišnog raspoloženja, no prošle sedmice kretala se suprotno od tržišta dionica – unatoč krahu na dioničkim tržištima, cijena bitcoina stabilno se držala između 82 i 83 hiljade dolara. Međutim, u nedjelju navečer uznemireni ulagači počeli su prodavati kriptovalute, kojima se inače trguje 24 sata, jer očekuju idućih dana novi poremećaj na berzama, nakon što su Trumpove recipročne carine pojačale strah od globalne recesije i natjerale ulagače u bijeg od rizika. Američke carine u zadnja dva dana prošle sedmice na dioničkim burzama izbrisale su 7.460 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica sadržanih u S&P Global Broad Market indeksu i to 5.870 milijardi na Wall Streetu i još 1.590 milijardi na ostalim velikim svjetskim tržištima. Cijena bitcoina je pala od početka ove godine za 15 posto te se sada očekuje se da će se nastaviti kretati u tandemu sa cijenama dionicama, jer strahovi od globalne recesije zasjenjuju sve ostale vijesti od kojih bi kripto valute mogle imati koristi ove godine. VEZANO Cijene nafte najniže od 2021. godine
Evropa: Koje pozicije zauzimaju bh. aerodromi po broju putnika
Marx.ba International Civil Aviation Organization (ICAO) agencija Ujedinjenih naroda (UN) koja regulira međunarodnu civilnu avijaciju, ima registar koji sadrži podatke o oko 3.800 komercijalnih aerodroma s redovnim linijskim letovima. S druge strane ACI Europe (Airports Council International) navodi da u Evropi postoji oko 500-600 aerodroma s redovnim putničkim letovima. Bilo kako bilo, konkurencija je itekako velika, a geografski položaj i povezanost, ekonomija, sezonski utjecaji, turizam…, neki su od faktora koji daju šansu jednom aerodromu da bude prometniji. I gdje se u tome svemu nalaze bh. aerodromi? Prema broju putnika od 221.746, Aerodrom Sarajevo je na 144. mjestu u Evropi u prva dva mjeseca ove godine, Aerodrom Banja Luka je s 55.5321 na 221. mjestu, Tuzla je u januaru i februaru ukupno imala 38.584 putnika što je dovodi na 254. mjesto, dok je Mostar na 375 poziciji s 4.285 putnika u pomenuta dva mjeseca. Očekivano s ovih regionalnih prostora najbolje kotira Aerodrom Beograd na 68. poziciji, dok je Priština na 95. mjestu. To su jedina dva aerodroma iz regiona među prvih 100 po broju putnika. Inače, različiti podaci su o broju civilnih aerodroma u svijetu, a neki idu čak i do 40.000 hiljada, ali to je zbog toga što računaju i male privatne piste koje služe za manje privatne avione. VEZANO Linija Sarajevo – Girona kao početak nove saradnje
ASA Bolnica: Poziv svim ljekarima sa istom vizijom zdravstva na saradnju
Marx.ba ASA bolnica danas je u Sarajevu organizirala Forum “Inovacije u zdravstvu – Novi izazovi i prilike” kako bi pozvali sve ljekare iz Bosne i Hercegovine na saradnju u cilju poboljšanja efikasnosti i dostupnosti zdravstva građanima. Direktor ASA Bolnice prof. Mustafa Hiroš kazao je da je cilj foruma druženje s ljekarima iz čitave BiH, kao i produbljivanje saradnje. – Ovo je zvanični poziv svim ljekarima iz Bosne i Hercegovine da su im vrata otvorena za svaki vid saradnje, razmjenu znanja, edukativne radionice, procese koje mi možemo demonstrirati, kao i davanje stručnih mišljenja koje mogu dobiti u našem institutu kao ‘drugo mišljenje’ za svog pacijenta, kazao je Hiroš. Pojasnio je da bi svaki vid dogovorene saradnje bio kao onaj koji ASA Bolnica ima sa Medicinskim univerzitetom u Beču. – Kad imamo kompleksnog pacijenta, bilo koji voditelj Medicinskog odjela u ASA Bolnici ima svog partnera u Beču i može u istom momentu da dobije i njegovo mišljenje u vezi određenog slučaja – ističe Hiroš. Načelnica Odjela pedijatrije Kantonalne bolnice Zenica Emira Gasal Gvozdenović kazala je da dolazi iz javnog zdravstvenog sistema te je izrazila nadu da će mladi koji dolaze imati značajnu sinergiju u zdravstvu, ali i da je održani forum početak nove reforme zdravstva u Bosni i Hercegovini. Doktor specijalista Univerzitetske bolnice u Jeni u Njemačkoj Nedim Memišević kazao je da planira iskustvo koje je stekao u inostranstvu prenijeti u ASA Bolnicu. – Planiramo dovesti mnogo novih intervencija kojima ćemo unaprijediti zdravstvo i tretman za građane. Cilj je omogućiti povratak ne samo meni, već i mnogim drugim stručnjacima da se vrate u svoju zemlju, istakao je. Direktorica Asa Instituta Daria Ler kazala je da je forum jedan u nizu sličnih događaja u tom institutu gdje žele podijeliti iskustva i izazove, ali i da se povežu sa ostalim partnerima koji dijele viziju budućnosti zdravstva. – Ta vizija je zdravstvo koje treba biti efikasnije, dostupnije i usmjereno prema pacijentu. Želimo pokazati našim partnerima da su im naša vrata otvorena, zaključila je. VEZANO ASA Bolnica potpisala ugovor o strateškoj saradnji sa COFUS Grupacijom
Nastavljen trend rasta dolazaka i noćenja turista u Kanton Sarajevo i tokom marta
Marx.ba Tokom marta Kanton Sarajevo posjetilo je 40.449 gostiju i ostvareno je 92.109 noćenja, što je za 4,5% više posjeta i 7,7% više noćenja u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Statistički podaci Turističke zajednice KS pokazuju da je najviše gostiju bilo iz Turske, Hrvatske, Srbije, Kine, Slovenije, Italije, Crne Gore, Njemačke, Velike Britanije i SAD-a. Povećan broj dolazaka i noćenja bilježi se i tokom prva tri mjeseca 2025. godine, kada je broj dolazaka veći za 11,1% a broj noćenja za 16,3% u odnosu na isti period (januar – mart) 2024. godine. – Ovo su odlični i očekivani rezultati koji nam pokazuju da smo na dobrom putu promocije Sarajeva kao turističke destinacije koju treba posjetiti tokom 2025. godine. Nastavljamo s podrškom dobrim turističkim projektima koji će turiste privući da dođu i ostanu duže u Sarajevu, promovišemo naše turističke potencijale u svijetu. Ulažemo izuzetno velika sredstva u aviosaobraćaj, te između ostalog, jačamo prezentaciju turističkih potencijala i afirmišemo saradnju na turističkom tržištu, izjavio je predsjednik Turističke zajednice KS Haris Fazlagić. VEZANO Linija Sarajevo – Girona kao početak nove saradnje
Prošle godine usporila inflacija sportske robe i usluga
Marx.ba Inflacija sportske robe i usluga u Evropskoj uniji je usporila tokom prošle godine, te je godišnja stopa promjene cijena rekreativnih i sportskih usluga u iznosila je 5,2 posto, mjereno harmonizovanim indeksima potrošačkih cijena (HICP), što je za 0,9 procentnih poena manje u odnosu na 2023. godinu. Također, cijene opreme za sport, kampovanje i rekreaciju na otvorenom rasle su znatno sporije u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je godišnja stopa promjene u 2024. godini iznosila jedan posto, odnosno za 2,4 pp manje u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku – Eurostat. U posljednjoj deceniji, cijene opreme za sport, kampovanje i rekreaciju na otvorenom značajno su varirale jer su godišnje stope pale na negativne vrijednosti u 2014. (-0,2 posto) i 2015. (-0,7 posto), a zatim su privremeno porasle na 0,7 posto u 2016. Nakon toga opet je uslijedio pad tri uzatopne godine, a 2020 počele su da rastu dostigavši najveću vrijednost u 2022. (3,8 posto). U istom periodu, cijene rekreativnih i sportskih usluga su umjereno porasle1,9 posto u 2014., zatim su se blago smanjile na 1,8 posto u 2016. a zatim ponovo porasle na 2,4 posto, da bi se stabilizovale na 2,2 posto između 2020. i 2021. godine. Do 2022. one su porasle na 4,7 posto, ubrzavajući se dalje na 6,1 posto 2023. godine. VEZANO Cijene nafte najniže od 2021. godine
Međunarodna konferencija o građevinskim sporovima: Fokus na arbitraži
Marx.ba U Sarajevu je danas održana međunarodna konferencija pod nazivom „Građevinski sporovi – Usmjeravanje na uspjeh projekta“, u organizaciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatska u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Konferencija je okupila više od 150 sudionika iz područja prava, građevinarstva, projektiranja i arbitraže, s ciljem razmjene iskustava i promicanja dobrih praksi u upravljanju građevinskim projektima i rješavanju sporova. Konferenciju su svečano otvorili Marina Rožić, glavna tajnica ICC Hrvatska i dr. sc. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. U svojim obraćanjima istaknuli su važnost organizacije ovakve konferencije za BiH, te najavili nastavak aktivnosti i u narednom periodu. Naglasili su i kako je dijalog između pravne i tehničke struke ključan za uspješno provođenje građevinskih projekata koji su odraz javnih investicija i razvoj poslovnog ambijenta u regiji te da kvalitetna priprema ugovora i učinkoviti mehanizmi rješavanja sporova čine temelj za smanjenje rizika i poboljšanje investicijske klime. – Mi smo ovdje da od eminentnih stručnjaka saznamo načine primjenjivosti njihovih pravila, sve njihove nedostatke i kako ih otkloniti, uzimajući u obzir činjenicu da BiH još uvijek nema zakon o arbitraži. Nastojimo poticati gospodarstvenike u BiH da u svoje ugovore uključuju arbitražnu klauzulu, koja im osigurava transparentnost, ekonomičnost, značajnu uštedu vremena i resursa, te jednostavnije rješavanje sporova, naglasio je Vuković. Tokom konferencije održano je više interaktivnih panel-diskusija i radionica, s temama kao što su praktični izazovi u primjeni FIDIC ugovora, raspodjela i upravljanje rizicima u velikim infrastrukturnim projektima, upravljanje varijacijama i izmjenama ugovora, uloga DAB (Dispute Adjudication Boards) te prednosti ubrzanih arbitražnih postupaka. Također, predstavljeni su najnoviji trendovi i prakse u pripremi i realizaciji građevinskih projekata, kao i alati koji pomažu u izbjegavanju i rješavanju sporova. – Uvijek će biti građevinske arbitraže i uvijek će biti sporova koji će završiti u arbitraži, ali naš je cilj – i cilj ove Konferencije – pronaći način kako doći do uspješno realiziranog projekta. S kolegama želimo razmijeniti iskustva o drugim alternativnim načinima rješavanja sporova, kao što su vijeća za rješavanje sporova, dobre i učinkovite odluke inženjera, te stručna mišljenja koja mogu omogućiti strankama da projekt ide naprijed, naglasila je mr. sc. Jasminka Čorda Truhar, predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za arbitražu i alternativno rješavanje sporova (ARS). Jedna od glavnih govornica bila je Aisha Nadar, međunarodna stručnjakinja za građevinske ugovore, članica FIDIC odbora za ugovore i iskusna arbitražna praktičarka. U svom izlaganju istaknula je važnost proaktivnog pristupa u upravljanju projektima, s naglaskom na prevenciju sporova kroz pravovremenu i transparentnu komunikaciju te korištenje FIDIC standarda kao osnove za strukturirano upravljanje odnosima među ugovornim stranama. O važnosti lokalne edukacije i izgradnje stručnih kapaciteta u području građevinskog prava i arbitraže govorila je Armela Ramić, predsjednica Udruženja ARBITRI iz BiH. – Arbitraža, kao alternativni mehanizam za rješavanje sporova, uveliko doprinosi povećanju i unapređenju investicija u BiH. Svjesni smo da su svi veći infrastrukturni projekti finansirani od strane međunarodnih institucija, koje postavljaju uvjet da se eventualni sporovi rješavaju arbitražom, te da se koriste FIDIC opći uvjeti ugovora kao jedna od najboljih praksi u svijetu kada je riječ o upravljanju i implementaciji velikih građevinskih projekata. Već posljednjih 10 do 15 godina koristimo ove ugovore i nalazimo se na istoj razini s ostalim balkanskim zemljama, izjavila je Armela Ramić. U zaključku konferencije istaknuta je potreba za stalnim jačanjem suradnje između pravne i tehničke struke, kao i važnost usklađivanja domaće prakse s međunarodnim standardima kako bi se osigurao uspješan, pravno siguran i održiv razvoj građevinskih projekata u regiji. VEZANO Nakon uvođenja carina: Evo kako je reagirao Wall Street
Cijene nafte najniže od 2021. godine
Marx.ba Cijene sirove nafte danas su dodatno pale nakon naglog pada u četvrtak, budući da objava američkih carina izaziva zabrinutost oko potražnje za tekućim zlatom na tržištima. Cijena sjevernomorske nafte Brent pala je danas na najniži nivo u više od tri godine, javlja francuska novinska agencija. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u junu jutros je po srednjoevropskom vremenu pala na 68,06 dolara, najniže od decembra 2021. Oko podneva se barel Brent nafte od 159 litara trgovao po 67,82 dolara, što je 2,32 dolara manje nego u četvrtak. Barel zapadnoteksaške sirove nafte od 159 galona za isporuku u svibnju trgovao se po 64,57 dolara do podneva, što je 2,38 dolara niže nego u četvrtak i također najniže u godinama. Obje su vrste nafte u četvrtak pale za više od pet dolara. Čini se da će sljedeća sedmica biti najgora sedmica za tržišta nafte u posljednjih nekoliko mjeseci. To je zbog američkih trgovinskih mjera. Američki predsjednik Donald Trump najavio je u srijedu uvođenje novih carina koje će od subote vrijediti za cijeli svijet u iznosu od 10 posto, dok će od srijede još više carine vrijediti za 60 zemalja i EU. VEZANO Vjekoslav Vuković za Marx.ba: Tek 1 posto našeg izvoza ide u SAD, problem mogu biti carine za EU
Vjekoslav Vuković za Marx.ba: Tek 1 posto našeg izvoza ide u SAD, problem mogu biti carine za EU
N. D. U svom komentaru na carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Trump, Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je skrenuo pažnju na Evropsku uniju, kojoj je naša industrija poprilično okrenuta. – Mi izvozimo 250 miliona KM različitih roba na tržište Sjedinjenih Država, što je zapravo jedan posto od našeg ukupnog izvoza. U većini tih roba, ili portfoliju, najviše trpi namjenska industrija. Najveći dio proizvoda koji izvozimo je streljivo, a slijedeći su metalna, elektroindustrija, proizvodnja kablova i nešto namještaja. Tu je i hemijska industrija, rekao je Vuković za Marx.ba i dodao: – Nama to nije neki veliki problem, jeste naravno da je poduzetnicima svaki izvoz bitan, međutim kada gledate ukupan iznos izvoza, najviše ćemo trpiti zbog toga što su carine uvedene Evropskoj uniji jer veliki dio naših dobavljača, proizvođača i kooperanata radi za tržište EU, posebno kada se radi o autoindustriji. To će se definitivno reflektirati na BiH, još uvijek ne znamo kako, jer uvedene su carine preko noći, a postoje ugovori koji su na snazi tri, pet ili deset godina. Nešto su vam garantirali. Sada treba vidjeti kako će naglo uvođenje povećanja carinskih stopa reflektirati na ugovorne odnose. Da li će to završavati nekim sporovima ili ne, tek ćemo vidjeti. Svi smo na neki način u šoku i pratimo šta se dešava. VEZANO Nakon uvođenja carina: Evo kako je reagirao Wall Street