Trampove recipročne tarife: Za uvoz iz BiH carine 35 posto, iz Evropske unije 20

Marx.ba Američki predsjednik Donald Trump objavio je večeras detalje plana o uvođenju carina u Vrtu ruža Bijele kuće. – Ovo je ‘Dan oslobođenja’, 2. travnja 2025. zauvijek ćemo pamtiti kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je američka sudbina vraćena i dan kada smo Ameriku ponovno počeli činiti bogatom, rekao je uvodno Trump. Najavio je da će uskoro potpisati “historijsku izvršnu uredbu kojom se uvode recipročne carine na zemlje širom svijeta.” – Recipročne. To znači: oni to nama – mi to njima. Vrlo jednostavno. Ne može biti jednostavnije od toga, rekao je Trump, prenosi Net. Poručio je da je današnji dan prekretnica i da će odsad američka industrija doživjeti preporod, najavivši početak “zlatnog doba Amerike.” – Naše su porezne obveznike pljačkali više od 50 godina, ali to se više neće događati, dodao je i kako ne krivi strane države, već nesposobne ranije američke predsjednike. Najavio je da će od ponoći uvesti carine na sve automobile proizvedene izvan SAD. – Više od 80 posto automobila proizvedenih u Južnoj Koreji prodaje se u Južnoj Koreji, a više od 90 posto automobila prodanih u Japanu proizvedeno je u Japanu, rekao je. Dodao je da automobili proizvedeni u SAD, poput Forda, imaju tek simboličnu prisutnost na tim tržištima, što je devastiralo američku autoindustriju. – Zato će, počevši od ponoći, na snagu stupiti carina od 25 posto na sva vozila proizvedena u inozemstvu, rekao je Trump. Trump izjavio je da današnjim potezima konačno staju u obranu svojih farmera i stočara, koji su “godinama bili brutalizirani od strane drugih zemalja.” Za Kanadu tvrdi da nameće carine od 200 do 250 posto na brojne američke mliječne proizvode. – Prva limenka mlijeka je po vrlo niskoj cijeni, ali nakon toga stvari postaju loše, rekao je Trump. Dodao je i da SAD subvencionira mnoge zemlje, među njima i Kanadu i Meksiko. – Trgovinski deficit predstavlja nacionalno izvanredno stanje koje ugrožava američku sigurnost i način života, komentirao je Trump te dodao da američke kompanije više ne mogu proizvesti dovoljno antibiotika, dok se gotovo sva elektronika uvozi iz inozemstva. – Zbog toga ćemo od sutra započeti s provedbom reciprocitetnih carina prema drugim državama, najavio je, prenosi Net. Najavio je da će uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva biti opterećen carinom od 10 posto, uvoz iz Evropske unije s 20, iz Kine 34, Indije 26, Japana 24, Australije 10 posto. Najavio uvođenje minimalne osnovne carine od 10 posto na uvoz iz svih zemalja. Najavio je da će SAD naplaćivati otprilike polovicu onoga što druge zemlje naplaćuju Amerikancima. – To značl da carine neće biti u potpunosti recipročne. Mogao sam to učiniti, da, ali to bi bilo teško za mnoge zemlje. To nismo htjeli, rekao je Trump. Najavio je da kompanije koje proizvode svoje proizvode unutar Sjedinjenih Država neće plaćati nikakve carine. – Nema carine ako svoj proizvod napravite ovdje, u Americi, rekao je predsjednik. Kako je rekao, uskoro će početi primati pozive koji će tražiti izuzeća od carina. Njegova poruka njima glasi: – Ukinite vlastite carine, uklonite prepreke, prestanite manipulirati valutama i počnite kupovati desetke milijardi dolara američke robe. Inače, kako se može vidjeti na objavi iz Bijele kuće, roba koja se iz Bosne i Hercegovine uvozi u SAD sada će biti carinjena u iznosu od 35 posto, obzirom das su procijenili da Bosna i Hercegovina na američku robu ima carinu od 70 posto. Inače, u objavi Bijele kuće može se vidjeti da će, primjera radi, Srbija imati carine od 37 posto, a Sjeverna Makedonija 33 posto. VEZANO Šta će biti s carinama: Svijet čeka historijsku Trumpovu odluku
EK prikupila 58 miliona eura od nadzora digitalnih platformi

Marx.ba Više velikih internetskih platformi pokrenulo je pravne postupke protiv naknada koje im je nametnula Evropska komisija zbog statusa “vrlo velike internetske platforme (VLOP)” prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA). Naime, Evropska komisija je naplatila najvećim internetskim platformama u Evropskoj uniji ukupno 58,2 miliona eura u nadzornim naknadama tokom prošle godine, stoji u izvještaju koje je Komisija dostavila Evropskom parlamentu i državama članicama. Naknade su nametnute platformama koje imaju više od 45 miliona korisnika mjesečno, a namijenjene su pokrivanju troškova provedbe DSA u 2025. godini, uključujući troškove ljudskih resursa i administracije, saopćila je Evropska komisija. Iznos koji svaka platforma mora platiti ne smije premašiti 0,05 posto globalne dobiti pružatelja usluga u prethodnoj finansijskoj godini. Tri velike internetske platforme – Meta, TikTok i Google – zajedno su pokrenule pet sudskih postupaka protiv nadzornih naknada, a svi su još uvijek u toku. Njihovi pravni argumenti uključuju tvrdnje o nepravednosti i netransparentnosti izračuna naknada, kao i pitanje jesu li Komisijini postupci u skladu s evropskim pravom. Odluka suda mogla bi stvoriti presedan za buduće regulatorne mjere. Akt o digitalnim uslugama, koji ima za cilj povećati transparentnost i učiniti platforme odgovornim za distribuciju krivotvorenog i nezakonitog sadržaja na internetu, stupio je na snagu krajem 2023., ali je njegova puna primjena na sve internetske platforme započela u februaru 2024. Od 2023. godine Komisija je označila oko 25 “vrlo velikih internetskih platformi”, uključujući Metu, TikTok, Amazon, Shein, LinkedIn i Zalando, koje podliježu strogim regulatornim zahtjevima DSA. Tokom izvještajnog perioda 2024. godine, Komisija je poslala oko 100 zahtjeva za informacije najvećim platformama i otvorila devet formalnih postupaka protiv nekoliko pružatelja usluga. Glavni razlozi za pokretanje ovih postupaka uključuju sumnje u nepoštivanje pravila o moderiranju sadržaja, zaštiti korisničkih podataka te oglašivačkim praksama koje mogu narušavati tržišno takmičenje. Kako bi osigurala provedbu DSA, Komisija je prošle godine zaposlila više od 50 stručnjaka, uključujući pravne i političke savjetnike, podatkovne naučnike, tehnološke stručnjake, komunikacijske službenike, specijaliste za budžet i reviziju te voditelje projekata. Međutim, prema izvještaju, postupci zapošljavanja trajali su duže od predviđenog, što je rezultiralo manjim brojem stalno zaposlenih ugovora nego što je bilo planirano. Osim toga, naknade prikupljene 2023. godine nisu u potpunosti pokrile sve troškove Komisije povezane s DSA, što je rezultiralo deficitom od 514.061 eura, piše Lider. Nijedna od istraga koje je Komisija pokrenula prema DSA još nije zaključena. Najdalje je otišla istraga protiv platforme X zbog navodnog nedostatka transparentnosti i neispunjavanja obaveza odgovornosti, a preliminarni nalazi objavljeni su još u julu 2023. Moguće sankcije mogle bi uključivati značajne novčane kazne ili dodatne regulatorne mjere ako se utvrdi da je platforma prekršila pravila. Ove regulativne mjere dolaze u sklopu šire ideje Evropske unije da osigura odgovorno poslovanje digitalnih platformi, smanji širenje dezinformacija i zaštiti prava korisnika. Uz DSA, na snagu stupa i Akt o digitalnim tržištima (DMA), koji ima za cilj ograničiti monopolističke prakse i povećati konkurenciju na tržištu digitalnih usluga. Inače, prema DMA Zakonu, Unija je nedavno trebala kazniti Metu, Apple i to s 10 posto kompanijinog globalnog godišnjeg prihoda ali se u konačnici od toga odustalo te su najavljene puno manje kazne. Iz Komisije su to obrazložili strahom od eskalacije sukoba s Donaldom Trumpom. Očekuje se da će pravni sporovi između tehnoloških divova i Evropske komisije trajati godinama, dok obje strane nastoje definirati granice regulatorne kontrole nad digitalnim prostorom. Ishod ovih slučajeva mogao bi dugoročno oblikovati regulaciju digitalnog tržišta, utjecati na poslovne modele velikih platformi i postaviti presedan za buduće tehnološke regulative. VEZANO Čelnici aviokompanija: Teško će se ispuniti evropski zahtjevi oko održivog goriva
Cijene nafte na tržištima jutros su bile stabilne

Marx.ba Cijene nafte stabilizirale su se u slabijem trgovanju u srijedu nakon što su bile niže u prethodnoj sesiji, zbog zabrinutosti da bi nove američke carine, mogle produbiti globalni trgovinski rat i ograničiti potražnju za sirovom naftom. Terminski ugovori za Brent naftu ostali su nepromijenjeni, na 74,49 američkih dolara (68,50 eura) po barelu. Američki terminski ugovori za WTI (West Texas Intermediate) skuplji su za tri centa i iznose 71,23 dolara (65,51 eura). Bijela kuća potvrdila je u utorak da će predsjednik Donald Trump tokom srijede nametnuti nove carine, no nije pružila pojedinosti o njihovoj veličini i opsegu. Objava novih carina zakazana je za 16 sati po američkom vremenu odnosno u 22 sata po srednjoevropskom ljetnom vremenu. – Cijene nafte porasle su gotovo dva posto u martu, ali su od tada ostale stabilne dok tržišta čekaju jasnoću o Trumpovim univerzalnim carinskim planovima uoči „Dana oslobođenja“. Niske nivoi trgovanja na naftnom tržištu ukazuju na rastuću zabrinutost zbog ovih carina, unatoč nekim pozitivnim signalima potražnje iz Kine, rekla je za Reuters viša tržišna analitičarka Phillip Nove, Priyanka Sachdeva. Obim trgovanja terminskim ugovorima za Brent za lipanj iznosio je 13.936 lotova tokom jutra, u usporedbi sa 672.617 lotova otvorenih pozicija za isti mjesec, prema podacima ICE-a na LSEG platformi za određivanje cijena. – Carinska objava mogla bi utjecati na cijene i u pozitivnom i u negativnom smjeru, iako je ravnoteža rizika pretežno na strani pada, budući da slabije carinske mjere vjerovatno neće izazvati značajan rast Brenta, dok bi strožije mjere mogle dovesti do znatne rasprodaje, napisali su analitičari BMI-ja u bilješci. Pad cijena djelomično su neutralizirale Trumpove prijetnje uvođenjem sekundarnih carina na rusku naftu te jačanje sankcija Iranu u ponedjeljak u sklopu njegove administrativne kampanje “maksimalnog pritiska” s ciljem smanjenja iranskog izvoza. – Ako se pokaže da su carinski pritisci uspješni za Trumpa i omoguće prekid vatre između Rusije i Ukrajine, postoji scenarij u kojem bi ove kaznene mjere mogle biti kratkog vijeka, pri čemu bi carine potencijalno mogle imati pozitivan učinak na cijene sirove nafte, a negativan na naftne derivate, rekao je Janiv Shah, potpredsjednik Rystad Energyja za robne tržišta, prenose Financije. Sedmični podaci o zalihama nafte i goriva u SAD dali su mješovitu sliku o ponudi i potražnji u najvećem svjetskom proizvođaču i potrošaču. Zalihe sirove nafte u SAD porasle su za šest miliona barela u tjednu koji je završio 28. marta, prema izvorima koji se pozivaju na Američki institut za naftu. Međutim, zalihe benzina smanjile su se za 1,6 miliona barela, dok su zalihe destilata pale za 11.000 barela, navode isti izvori. VEZANO Zbog rizika za opskrbu, cijene nafte blizu tromjesečnog maksimuma
Šta će biti s carinama: Svijet čeka historijsku Trumpovu odluku

Marx.ba Bijela kuća je u utorak potvrdila da će predsjednik Donald Trump danas uvesti nove carine, iako nije otkrila raspon i snagu tih mjera koje tvrtke, potrošači i investitori širom svijeta čekaju sa strepnjom od sve intenzivnijeg svjetskog trgovinskog rata, piše Index. Trump sedmicama najavljuje 2. april kao “Dan oslobođenja” kad će se predstaviti nove carine koje će prekrojiti svjetski trgovinski sistem. Američki predsjednik trebao bi se obratiti se u Vrtu ruža Bijele kuće u četiri sata po lokalnom, odnosno 21 sat po našem vremenu. Njegova glasnogovornica Karoline Leavitt rekla je da će recipročne carine protiv država koje na snazi imaju mjere protiv američkih proizvoda stupiti na snagu odmah nakon što ih Trump objavi, a 25 posto carina na uvoz automobila dan kasnije, 3. aprila. Na tržištima vlada velika neizvjesnost jer se ne zna hoće li se carine primjenjivati na uvoz iz svih zemalja ili samo onih s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit, hoće li stopa carinjenja biti ista za sve ili različita. Republikanski predsjednik već je uveo carine na uvoz aluminija i čelika te je ih je povećao za sve proizvode iz Kine. U međuvremenu je prijetio i drugim carinama, ali i otkazivao ih i odgađao, piše Reuters. Najava Leavitt pokazuje da bi ovaj put mogao ostvariti svoje najave. VEZANO Može li Trumpov kripto plan ubrzati digitalni euro
Nedim Makarević novi izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH

Marx.ba Nakon više od osam godina uspješnog vođenja Vijeća stranih investitora BiH (FIC BiH), izvršna direktorica Sanja Miovčić napušta ovu poziciju, a na njeno mjesto dolazi dr. Nedim Makarević, ugledni diplomata i doktor poslovne ekonomije. Vijeće stranih investitora BiH, kao ključna organizacija koja okuplja vodeće domaće i strane investitore u zemlji, nastavlja s misijom zagovaranja predvidivog, održivog i konkurentnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Promjena na čelu organizacije ne mijenja njen strateški pravac, već predstavlja novu fazu u daljnjem jačanju investicijske klime u zemlji. – Zahvalna sam na svakom danu provedenom u Vijeću. Voditi FIC je posebna privilegija i FIC je platforma kojoj sam bila u potpunosit posvećena, za mene je bila više od posla – bila je prostor stvaranja, zagovaranja, dijaloga i prijateljstava. Ponosna sam na sve što smo zajedno postigli – od jačanja pozicije privatnog sektora, do konkretnih inicijativa koje su unaprijedile investicioni ambijent u BiH. Uvjerenja sam da će dr. Makarević, sa svojim iskustvom i strašću za ekonomsku diplomatiju, voditi FIC BiH ka novim uspjesima, izjavila je Sanja Miovčić. Makarević iza sebe ima bogatu karijeru na pozicijama ambasadora Bosne i Hercegovine u nekoliko zemalja, gdje je intenzivno radio na promociji investicija, umrežavanju sa dijasporom i jačanju ekonomskih odnosa sa strateškim partnerima poput Njemačke i skandinavskih zemalja. Također je bio aktivno angažovan u Friedrich Naumann fondaciji u Njemačkoj, gdje vodi projekte posvećene slobodnom tržištu i ekonomskim reformama. – Velika mi je čast što preuzimam rukovodstvo organizacije koja je postala ključni glas investitora u BiH. Nastavićemo jačati misiju FIC-a kroz povezivanje međunarodnog kapitala s domaćim potencijalima. Smatram da je sada pravo vrijeme da, u saradnji s institucijama i partnerima, BiH iskoristi svoj puni potencijal kao investicijska destinacija u regionu, izjavio je Nedim Makarević. FIC BiH će i dalje djelovati kao snažan most između privatnog sektora i donosioca odluka, te ostati predan cilju da Bosna i Hercegovina bude zemlja u koju se dolazi – a ne iz koje se odlazi, poručeno je. VEZANO Svjetska premijera transformatora “by Energoinvest” na najvećem globalnom industrijskom sajmu
Sarajevo po prvi put povezano direktnom linijom sa Španijom: Sletio avion Ryanaira iz Girone

Marx.ba Danas je na Međunarodni aerodrom Sarajevo u 08:45 sati po lokalnom vremenu sletio avion aviokompanije Ryanair sa 55 putnika iz Girone, čime je Sarajevo po prvi put povezano direktnom linijom sa Španijom, objavili su sa Aerodroma Sarajevo. Po slijetanju aviona upriličen je tradicionalni vodeni pozdrav, a putnicima su uručeni prigodni pokloni koje je obezbjedila Turistička zajednica Kantona Sarajevo. Delegaciju iz Španije koju čine predsjednik pokrajine Girona, Miquel Noguer, direktor aerodroma Katalonije, Jordi Candela Garriga, predsjednik Turističkog odbora Girone, Jaume Dulsat na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dočekali su gradonačelnik Grada Sarajeva Predrag Puharić kao i Uprava aerodroma Sarajevo. – Uspostava još jedne aviolinije sa liste strateških destinacija potvrđuje uspješnu saradnju između Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Turističke zajednice Kantona Sarajeva. Ova saradnja kontinuirano postiže rezultate u cilju rasta turizma u Bosni i Hercegovini, a također doprinosi jačanju ekonomije naše regije, poručili su s najvećeg bh. aerodroma. Delegacija iz Španije boravit će u Sarajevu dva dana, gdje će imati priliku upoznati se s ljepotama Sarajeva, njegovom kulturom i tradicijom te održati niz sastanaka sa predstavnicima vlasti. VEZANO Izvoz usluga IT sektora iz BiH deset puta veći od uvoza
Izvoz usluga IT sektora iz BiH deset puta veći od uvoza

Marx.ba Uprkos poremećajima na svjetskom tržištu, visokim cijenama i brojnim problemima koji opterećuju domaću ekonomiju, vrijednost izvoza usluga iz oblasti informacionih tehnologija (IT) lani je dostigla 774,1 milion maraka, što je deset puta više od uvoza. Da je IT sektor jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom, svjedoče podaci Centralne banke BiH koja u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih informacija vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge, piše Indikator. Prema njihovim podacima, vrijednost izvoza kompjuterskih usluga 2023. godine iznosila je 729,16 miliona maraka, što je za 55,96 miliona maraka više u odnosu na 2022. godinu. Kada je riječ o uvozu, u Centralnoj banci su istakli da su strane IT kompanije lani usluge u BiH naplatile 78,7 miliona KM. Ta cifra godinu ranije iznosila je 49,55 miliona maraka, za 1,52 miliona manje u odnosu 2022. godinu. VEZANO Svjetska premijera transformatora “by Energoinvest” na najvećem globalnom industrijskom sajmu
Svjetska premijera transformatora “by Energoinvest” na najvećem globalnom industrijskom sajmu

Marx.ba Samo nekoliko dana nakon potpisivanja strateškog sporazuma između kompanije Energoinvest i turske kompanije Ares, svjetska premijera uljnih i suhih distributivnih transformatora “by Energoinvest” održana je na Hannover Messeu – vodećem globalnom sajmu industrijskih tehnologija. Ovaj prestižni događaj, koji se održava od 31. marta do 4. aprila 2025. godine, okuplja više od 4.000 izlagača iz preko 60 zemalja i predstavlja epicentar industrijskih inovacija i tehnološkog napretka. Sajam Hannover Messe postavlja standarde u prezentaciji inovativnih rješenja za efikasnu i ekološki održivu industriju. Među liderima iz oblasti mašinske, elektro i digitalne industrije, kao i energetskog sektora, Energoinvest se ističe svojim revolucionarnim transformatorima, potvrđujući kapacitet kompanije da parira najvećim globalnim igračima. – Dugo i intenzivno smo se pripremali za ovaj događaj zajedno s našim partnerima uporedo sa pripremom Ugovora o saradnji, svjesni da je Hannover Messe najznačajnija svjetska platforma za industrijske inovacije. Za Energoinvest, ovo nije samo prilika za predstavljanje naprednih tehnoloških rješenja, već i snažan dokaz da kompanija s većinskim državnim vlasništvom može biti agilna, konkurentna i ravnopravna na svjetskoj sceni. Ponosni smo što predstavljamo našu zemlju i dokazujemo da Bosna i Hercegovina ima kapacitete za visoku tehnologiju i međunarodnu prepoznatljivost”, izjavio je Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta. Energoinvestov nastup na ovom događaju predstavlja ne samo prekretnicu u poslovanju kompanije, već i značajan iskorak za cjelokupni industrijski sektor Bosne i Hercegovine. Kroz promociju vrhunskih proizvoda, uspostavljanje novih poslovnih veza i privlačenje potencijalnih investitora, Energoinvest šalje snažnu poruku o tehnološkom napretku i ekonomskoj perspektivi regije. Hannover Messe tradicionalno privlači ogroman broj posjetilaca, a prošlogodišnje izdanje sajma posjetilo je više od 130.000 ljudi, potvrđujući njegovu ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti globalne industrije. VEZANO Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Regionalni sastanak guvernera: Vodeći ljudi centralnih banaka podijelili iskustva

Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović, učestvovala je na regionalnom sastanku guvernera koji je održan u Osijeku, u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB). Ključne teme bili su izazovi inflacije u narednom periodu, izgradnja efikasnih i sigurnih sistema plaćanja u Europskoj uniji i u regiji a razgovarano je i o razlozima i prednostima koje donosi projekt digitalnog eura. U okviru panela guvernera pod nazivom „Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja“, guvernerka Selimović govorila je o inflatornim trendovima i ključnim uzrocima inflacije u 2024. godini, osvrnuvši se na izazove s kojima se suočavaju male i otvorene ekonomije u kontekstu globalne neizvjesnosti i promjena na tržištu energenata, hrane i transporta. Također je predstavila projekcije inflacije za Bosnu i Hercegovinu za naredni period. Guvernerka je istakla da će administrativne cijene električne energije na domaćem tržištu, koje su početkom tekuće godine zabilježile značajan rast, i porast troškova transporta, povećati inflatorni pritisak u narednom periodu. – S druge strane, potrebno je pažljivo pratiti i pritiske sa tržišta rada koji su uzrokovani povećanjem minimalne plate. Projekcija cijena hrane i ostalih proizvoda su veoma neizvjesne zbog raznih geopolitičkih previranja dok su cijene prevoza pod velikim uticajem otežanog teretnog prevoza prema zemljama EU, dodala je guvernerka Selimović. Diskutujući o razvoju bankarskih usluga i modernizaciji finansijskog sistema u regionu, s posebnim fokusom na potencijale instant plaćanja, guvernerka je istakla da instant plaćanja donose brojne prednosti, poput unapređenja korisničkog iskustva, povećanja efikasnosti platnog prometa i poticanja inovacija u digitalnom finansijskom okruženju. Također je naglasila važnost izgradnje adekvatnih sigurnosnih mehanizama koji će podržati brzinu transakcija, a istovremeno zaštititi korisnike i institucije. Osvrnula se i na ulogu gotovine u digitaliziranom svijetu, naglasivši da i dalje postoji potreba i privrženost fizičkom novcu zbog pitanja pristupačnosti, sigurnosti i privatnosti. Istovremeno, ukazala je na kontinuirani rast vrijednosti i broja kartičnih transakcija u BiH. Tokom regionalnog sastanka guvernera, tema je bila i digitalne valute centralne banke (CBDC) koja je trenutno vrlo relevantna na globalnom nivou. Kako se rasprave o prekograničnim plaćanjima ubrzavaju širom svijeta, digitalni euro se pojavljuje kao korak naprijed u modernizaciji monetarnih sistema unutar Evropske unije – i šire. U tom kontekstu, Eurosistem (Evropska centralna banka i nacionalne centralne banke) istražio je ideju centralno emitovane digitalne valute koja bi nadopunila fizičku gotovinu, očuvala monetarni suverenitet i ponudila potrošačima i preduzećima siguran, efikasan instrument plaćanja koji bi mogao nesmetano funkcionirati u cijeloj eurozoni. S tim u vezi diskustovano je i o tome postoji li prostor i potreba u malim otvorenim ekonomijama, kao što su one u regiji, da razvijaju vlastite nacionalne CBDC inicijative. Ovom prilikom, guvernerka Selimović razgovarala je sa Pierom Cipolloneom, članom Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB) o aktuelnim monetarnim izazovima i budućim pravcima saradnje. VEZANO Prva procjena: BDP BiH u 2024. porastao 2,5 posto
Prva procjena: BDP BiH u 2024. porastao 2,5 posto

Marx.ba Prve procjene Agencije za statistiku Bosne i Hrcegovine pokazuju da je bruto domaći proizvod BiH iznosio oko 51,2 milijarde KM, te da je zabilježio rast od 2,5 posto, nakon 2 posto u 2023. godini. Od ukupnog BDP-a 43,2 milijarde KM čini bruto dodana vrijednost, a oko 8,0 milijardi KM otpada na porez na proizvode minus subvencije na proizvode. BDP BiH, prema rashodnom pristupu u četvrtom kvartalu 2024. u odnosu na isti kvartal prethodne godine zabilježio je rast od 2,5%, piše Indikator. Sezonski podešena serija podataka u odnosu na prethodni period pokazuje pozitivnu stopu promjeneBDP u četvrtom kvartalu 2024. godine od 0,8% u odnosu na prethodni kvartal. Posmatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u četvrtom kvartalu 2024. godine uodnosu na isti kvartal prethodne godine, realni rast zabilježen je kod svih kategorija: potrošnja domaćinstava od 1,9%, potrošnje vlade 2,0%, bruto investicije 7,3%, izvoz roba i usluga 1,7% i uvoz roba i usluga 3,5%. I prema proizvodnom principu, realni rast BDP u četvrtom kvartalu 2024. godine, u odnosuna isti kvartal prethodne godine, iznosio je 2,5%. VEZANO ASA Banka sutra počinje s isplatom dividende: Evo koliko iznosi po dionici