Pruga Podlugovi–Vareš ponovo pokreće privredu: Ključna logistička arterija za izvoz koncentrata
Marx.ba Nakon višedecenijske stagnacije, željeznica ponovo postaje kičma industrijskog razvoja u centralnoj Bosni. Obnovljena pruga Podlugovi – Vareš danas ima ključnu ulogu u izvozu koncentrata iz vareškog rudnika, vraćajući željeznički transport u središte domaće privrede. Samo tokom jula 2025. godine, ovom dionicom prevezeno je više od 1.400 tona koncentrata, dok je do kraja mjeseca planiran ukupni obim transporta od 3.000 tona. Riječ je o jasnom pokazatelju da je željeznica ponovo postala funkcionalan i efikasan kanal za izvoz domaćih sirovina, ali i važan dio dugoročne vizije održive industrijske proizvodnje. Adriatic Metals, kompanija koja stoji iza modernog rudarskog pogona u Varešu, još je u ranoj fazi razvoja projekta prepoznala logistički značaj željezničke veze. U momentima kada je doprema opreme i repromaterijala bila ključna, pruga je bila neupotrebljiva. U saradnji s nadležnim institucijama, pokrenuta je sveobuhvatna sanacija: zamijenjeni su pragovi, obnovljeni kolosijeci, očišćena trasa, modernizirana signalizacija i ponovo uspostavljen siguran transportni tok između Vareša i ključnog izvoznog pravca. Prvi kontejneri koncentrata otpremljeni su upravo željeznicom. Danas se transport odvija kombinovanim putem, odnosno željeznicom i drumom. Upravo tako fleksibilna logistika omogućava stabilan izvoz, uprkos izazovima poput višemjesečne obustave saobraćaja kroz Jablanicu. Saradnja kompanije Adriatic Metals sa Željeznicama FBiH se nastavlja i širi, s ciljem daljeg povećanja kapaciteta i unapređenja efikasnosti. Međutim, rudarski projekti ne mjere se samo u tonama i kilometrima. Finalni proizvodi kompanije, srebro i olovo, imaju centralnu poziciju u zelenoj tranziciji: od solarnih panela i električnih vozila do naprednih energetskih sistema. Srebro, kao najefikasniji provodnik, podržava razvoj energetski učinkovitih tehnologija, dok olovo osigurava stabilno skladištenje obnovljive energije. Rudarska proizvodnja u Varešu danas je direktno povezana s međunarodnim tržištima, a funkcionalna željeznička pruga igra važnu ulogu u stabilnom i efikasnom izvozu. Time se domaća infrastruktura ponovo stavlja u službu savremenog privrednog razvoja.
Nekad su bili dio Jugoplastike: Sada ostvarili rast prihoda od 309,6 posto
Marx.ba AD Plastik Grupa, hrvatska firma koja je nastala 1992. godine izdvajanjem iz nekadašnje Jugoplastike, objavila je finansijske rezultate za prvih šest mjeseci 2025. godine, u kojima bilježi snažan rast profitabilnosti, unaprjeđenje operativne učinkovitosti i daljnje jačanje finansijske stabilnosti, unatoč nešto nižim prihodima zbog izostanka prošlogodišnjih jednokratnih prihoda od prodaje alata. Poslovni prihodi Grupe iznose 75,28 miliona eura, dok profitabilnost bilježi snažan uzlazni trend. EBITDA Grupe iznosi 9,5 miliona eura, što je rast od 45,6 posto, a EBITDA marža dosegnula je 12,6 posto. Neto dobit Grupe iznosi 7,46 miliona eura, što predstavlja rast od 309,6 posto u odnosu na isti period lani. „Ostvareni rezultati potvrđuju kvalitetu provedene strategije i otpornost kompanije. Neto dobit u rangu je one iz rekordne 2019. godine, a dodatno smanjenje razine zaduženosti jasno govori o održivosti poslovnog modela koji smo primjenjivali“, izjavio je predsjednik Uprave Marinko Došen. U prvom je polugodištu zaključen novi ugovor u vrijednosti od 126,8 milijuna eura, čime je osigurana dugoročnija popunjenost kapaciteta i stabilan portfelj narudžbi u narednim godinama. Istovremeno, u tijeku su intenzivni ponudbeni procesi i pregovori s istim kupcem koji bi mogli rezultirati dodatnim ugovorima u drugom dijelu godine. Financijska stabilnost kompanije dodatno je ojačana nastavkom procesa razduživanja pa je neto finansijski dug smanjen za 12,5 posto u odnosu na kraj prošle godine. Niži koeficijent zaduženosti i povoljniji odnos duga i EBITDA dodatno potvrđuju provođenje odgovorne financijske strategije i stabilnost poslovnog okvira. Inače, AD Plastik jedna je od vodećih istočnoevropskih kompanija za razvoj i proizvodnju komponenti automobilskog interijera i eksterijera.
Kako su poslovale banke u FBiH u prvom kvartalu ove godine
Marx.ba Banke u Federaciji Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine bilježe blagi rast neto prihoda od kamata, kao i od naknada i provizija, u odnosu na isti period lani. Međutim, veći troškovi za zaposlene i amortizaciju, kao i rast ostalih troškova i rashoda, uticali su da dobit iz redovnog poslovanja banaka zabilježi pad od 14 posto, piše Bloomberg Adria. Banke su na kraju marta imale dobit od 147,88 miliona maraka, što je za 15 posto manje nego što je bila dobit banaka na kraju marta prošle godine (174,34 miliona KM). Depoziti su smanjeni sa 26,1 milijardu KM, koliko su iznosili na kraju 2024. godine, na 25,9 milijardi KM na kraju marta ove godine, pri čemu su najviše pali depoziti javnih i privatnih preduzeća te neprofitnih organizacija, dok su rasli depoziti nebankarskih finansijskih institucija, banaka i stanovništva. Krediti su rasli sa 19,1 milijardu KM na 19,7 milijardi KM od kraja prošle godine do kraja marta ove godine. Najviše su rasli krediti vladinim institucijama (+24 posto), dok su najviše pali krediti neprofitnim organizacijama (-8 posto).
Oni ne žele čekati starost: Gen Z uvodi novi trend – šta su to mikropenzije
Marx.ba Mnogi sanjaju o danu u kojem će otići u penziju i ostaviti iza sebe naporne smjene, beskonačne e-mailove i iscrpljujuće obaveze. No dok tradicionalna penzija dolazi nakon više desetljeća rada i štednje, pripadnici generacije Z uvode novu praksu – mikropenzije. Mikromirovine iliti mikropenzije podrazumijevaju duže neplaćene pauze tokom radnog vijeka – osmišljene kao način da se spriječi burnout, pronađe veće zadovoljstvo u poslu i očuva mentalno zdravlje. Iako ovaj trend predvodi generacija Z, istraživanje kompanije Side Hustles pokazuje da o mikromirovinama razmišlja čak 10 posto svih zaposlenih, a njih 75 posto smatra da bi poslodavci trebali omogućiti takve duže odmore bez plaće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakve odluke mogu dugoročno utjecati na finansije i karijeru, piše Fast Company. Kako funkcioniraju Za razliku od klasičnih godišnjih odmora, mikromirovine podrazumijevaju namjerne i duže neplaćene dopuste, ponekad i odlazak s radnog mjesta s namjerom povratka tek kada osoba ponovno osjeti motivaciju za rad. Neki zaposlenici dogovaraju plan s poslodavcem koji uključuje češće neplaćene odmore, a poduzetnici koriste prednosti fleksibilnijeg rasporeda. Joshua Charles, mladi poduzetnik čija konsultantska kompanija pomaže institucionalnim investitorima i osiguravateljima da ulažu u projekte u Africi, uzima dvosedmične pauze svakih šest mjeseci. – Nagrađujem se putovanjima – ljeti u Evropu ili na druge destinacije – i to mi pomaže da ispunim postavljene ciljeve, kaže Charles. Tokom tih perioda potpuno prekida poslovne aktivnosti, a klijentima i timu unaprijed najavljuje svoju nedostupnost. Tvrdi da pauze nisu negativno utjecale na njegovo poslovanje jer dio prihoda ostvaruje pasivno, prenosi Tportal. Prednosti i rizici Mikropenzije mnogima zvuče primamljivo, posebno onima kojima klasični godišnji odmor nije dovoljan za oporavak. Stručnjaci priznaju da takve pauze mogu spriječiti burnout i pomoći zaposlenicima da redefiniraju svoje ciljeve. – Vrijeme za mentalni odmor jako je važno, a generacija Z drugačije gleda na radno mjesto. Za njih je sreća važan faktor, kaže finansijska savjetnica Gabrielle Siegel iz Northwestern Mutuala. No uz rastuće troškove života, nesigurnost na tržištu rada i velika zaduženja među mladima mikromirovine donose i ozbiljne izazove. – Ako odlazite na pauzu bez jasnog finansijskog plana, to može biti štetno za vašu dugoročnu strategiju štednje za penziju. Pauze umanjuju zaradu, smanjuju ulaganja i mogu značiti propuštanje uplata u mirovinske fondove, upozorava Siegel. Kenyetta Nesbitt-Simmons, partnerica u konsultantskoj kompaniji Simmons HR & Talent Advisory, ističe i profesionalne rizike. – Česti prekidi rada mogu ostaviti dojam nestabilnosti. Neki poslodavci mogu to smatrati velikim minusom kada odlučuju o unapređenju ili zapošljavanju, kaže ona. Kako se pripremiti Ako vas privlači ideja o mikromirovini, stručnjaci savjetuju da uštedite dovoljno novca kako biste pokrili troškove života tokom perioda bez prihoda, provjerite postoji li mogućnost dogovora o fleksibilnosti s poslodavcem, razmislite o posljedicama za plaću, beneficije i mirovinske uplate te planirate povratak na tržište rada ili karijerni zaokret ako vaša struka proživljava stagnaciju na tržištu. Benjamin Fields, nastavnik i doktorand na Univerzitetu Berkeley, koristi mikropenziju svaki mjesec da bi putovao ili prisustvovao festivalima. Troškove pokriva plaćom i dodatnim poslom prodaje parfema. – Novac je samo alat. Ako štedim dovoljno da u mirovini živim onako kako želim, zašto si sada ne bih priuštio malo odmora. Sve ću ionako ostaviti djeci, a oni će to vjerovatno potrošiti. Pa zašto ne uživati u životu, kaže Fields. Unatoč tome što je svjestan toga da će mu štednja možda trpjeti, Fields tvrdi da su mu te pauze dale novu perspektivu i planira nastaviti s mikromirovinama sve do konačne mirovine.
Osmo izdanje: Istočnoevropska ljetnja škola mašinskog učenja otvorena u Sarajevu
Marx.ba Istočnoevropska ljetnja škola mašinskog učenja (EEML), jedan od najprestižnijih edukacijskih događaja iz oblasti umjetne inteligencije u Evropi, koja je danas počela u u Sarajevu, okupila je 350 učesnika, stručnjaka Googlea, Applea i vodećih naučnika s prestižnih univerziteta poput Cambridgea i Oxforda iz više od 50 država svijeta. Dobrodošlicu učesnicima tog edukacijskog programa koji se prvi puta održava u Bosni i Hercegovini izrazio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, poželivši im uspješan rad, korisno znanje i da na kraju ponesu lijepe uspomene iz Sarajeva i BiH. – Činjenica je da se Istočnoevropska ljetna škola mašinskog učenja ove godine održava upravo ovdje u Sarajevu snažno je priznanje našoj državi njenom rastućem potencijalu u nauci, tehnologiji i obrazovanju. Vaše prisustvo u Sarajevu šalje snažnu poruku podrške razvoju nauke i istraživanja novih tehnologija u BiH i svakako obrazovanja, kazao je Komšić. Vještačka inteligencija, dodao je, predstavlja jednu od ključnih razvojnih tačaka savremenog društva i savremenog svijeta, a za BiH ona otvara mogućnost da kroz znanje i inovacije gradi održivu i konkurentu budućnost. U tom kontekstu, događaji poput ovoga ne znači samo razvijanje znanja, oni stvaraju nove generacije lidera i stručnjaka spremnih da oblikuju svijet u kojem živimo i u kojem će živjeti buduće generacije. – Za BiH, državu bogatu talentovanim, obrazovanim i kreativnim mladim ljudima, ovo je prilika da kroz znanje, inovacije i saradnju uhvati korak s globalnim trendovima i izgradi održiviju, moderniju i konkurentniju budućnost. Ljetna škola poput ove, ne služi samo za prenošenje znanja, ona stvara prostor za umrežavanje, za inspiraciju i za razvoj budućih lidera u oblasti tehnologije, naglasio je Komšić. Zahvalio je organizatorima, predavačima, partnerima i svima koji su omogućili da ta inicijativa bude održana upravo u Sarajevu i BiH. – Iskoristite ovu jedinstvenu priliku da učite jedni od drugih, gradite mostove prijateljstva i zajedno oblikujete budućnost u kojoj će znanje biti pokretačka snaga, a vi nosioci napretka inovacija, ali spremni da svojom stručnošću, vizijom, unaprijedite kvalitet života i odgovorite na izazove budućnosti, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović je ukazao na važnost razvoja vještačke inteligencije u čemu BiH zaostaje. – To je jedno od područja u koje moramo ubrzanim koracima ići prema naprijed. Imamo mnogo naših ljudi koji rade za vodeće svjetske kompanije u području vještačke inteligencije. Mnoge naše bh. kompanije prave blage iskorake u tom pravcu. Međutim, to je jedno od područja kojem se moramo posvetiti, kazao je Zaimović u izjavi za medije. Univerzitet u Sarajevu, dodao je, napravio je cijeli program i “želimo intenzivno da radimo na tome“. Nedavno su dobili i saglasnost za izgradnju superkompjutera koji je preduslov da bi se moglo nešto ozbiljnije raditi u tom području. Na pitanje da li bh. obrazovni sistem može tehnološki i kadrovski da podrži takvu industriju, Zaimović smatra da apsolutno može i da bh. istraživači idu u korak s modernim sistemima. – Mi moramo uložiti mnogo u naučno-istraživačku infrastrukturu. Postoje određena područja nauke gdje vi možete praviti iskorake bez velikih investicija u naučno-istraživačku infrastrukturu. Ali postoje područja gdje to ne možete, već morate imati tehnologiju da biste mogli raditi. I naši mladi talentovani ljudi, nažalost, odlaze na univerzitete i na institute koji imaju tu tehnologiju. Mi je moramo osigurati kod nas, osigurati partnerstva s vodećim institucijama u svijetu kako bismo osigurali da naši mladi istraživači ostanu, poručio je rektor Zaimović. Cilj ljetnje škole umjetne inteligencije, po riječima Haruna Muhić,a jednog od organizatora, jeste dovođenje najvećih stručnjaka iz oblasti umjetne inteligencije i mašinskog učenja iz cijelog svijeta u BiH. – Učesnici će imati priliku da tokom šest dana od najboljih stručnjaka uče o različitim temama o umjetnoj inteligenciji i da rade projekte sa tim stručnjacima u BiH, kazao je. Ističe kako umjetna inteligencija ima svoje prednosti ali i nedostatke, odnosno, postoje potencijalni problemi koji se mogu pojaviti u budućnosti. – Stoga, u našim je rukama da se kao naučnici potrudimo da donesemo ono što je najbolje, odnosno da minimiziramo probleme, a maksimiziramo prednosti koje se mogu iskoristiti, naglasio je Muhić. Dodao je da BiH mora više ulagati u umjetnu inteligenciju, kako bi dostigla druge države. Kina na primjer, naglasio je, u osnovnim školama i to od prvog razreda, uvodi obavezan predmet umjetne inteligencije. Eastern European Machine Learning (EEML) ljetnu škola koja se održava do 26. jula u Sarajevu, organizuju istraživači Google DeepMinda i lokalni partneri Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT) i Univerzitet u Sarajevu (UNSA).
Kompanija Ryanair udvostručila dobit u drugom kvartalu
Marx.ba Neto dobit Ryanaira više se nego udvostručila u tromjesečju od aprila do juna, zahvaljujući vremenu uskrsnih blagdana i boljim od očekivanih cijenama karata u zadnji čas, objavio je u ponedjeljak najveći evropski niskotarifni prijevoznik. Irska aviokompanija, najveća u Evropi po broju putnika, prijavila je neto dobit od 820 miliona eura za prvo tromjesečje, u odnosu na 360 miliona eura u istom periodu prošle godine. Anketa Ryanaira među analitičarima očekivala je 716 miliona eura. – Cijene karata u prvom tromjesečju znatno su imale koristi od punog uskrsnog blagdana u aprilu, slabih rezultata iz prethodne godine i neznatno jačih od očekivanih cijena u završnim fazama sezone, rekao je izvršni direktor Michael O’Leary u izjavi. Prosječne cijene karata porasle su za 21 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, navodi se u izjavi. – Oprezno očekujemo da ćemo oporaviti gotovo cijeli prošlogodišnji pad cijena karata od 7%, što bi trebalo dovesti do razumnog rasta neto dobiti u fiskalnoj godini 2026., koja završava 31. marta, rekao je O’Leary. Dionice Ryanaira zatvorile su se u petak na 23,12 eura, što je pad od 7,5% u odnosu na rekordnih 24,98 eura dosegnutih 8. jula.
Centralne banke zemalja bivše države poslovale stabilno: Rekordan prihod CBBiH
Marx.ba U oštrom kontrastu sa Evropskom centralnom bankom (ECB), koja je 2024. godinu zaključila s rekordnim gubitkom, centralne banke zemalja bivše Jugoslavije ostvarile su stabilne, neke čak i rekordne profite, potvrđujući otpornost i efikasnost svojih monetarnih politika u izazovnom okruženju visokih kamatnih stopa i inflacionih pritisaka. Centralna banka Crne Gore (CBCG) ostvarila je u 2024. godini neto dobit od 12,2 miliona eura, od čega je 4,9 miliona preneseno u državni budžet. Ostatak dobiti raspoređen je u zakonom propisane rezerve, čime je CBCG dodatno ojačala finansijsku poziciju i obezbijedila sredstva za sprovođenje strateških projekata, poput projekta uvođenja savremenog sistema instant plaćanja. Od 2021. do 2024. godine, CBCG je prenijela oko 15 miliona eura dobiti u državni budžet. Narodna banka Srbije (NBS) zabilježila je izuzetno snažan rezultat, sa neto profitom od 182,6 milijardi dinara (oko 1,55 milijardi eura). Dio dobiti u iznosu od 33,9 milijardi dinara (oko 288 miliona eura) prenesen je direktno u budžet Srbije, dok je ostatak upotrijebljen za jačanje finansijskih rezervi i pokrivanje rizika. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) ostvarila je u 2024. godini rekordnu neto dobit od 412,6 miliona konvertibilnih maraka (oko 211 miliona eura). Od tog iznosa, 244,3 miliona KM je preneseno u državni budžet, nakon odluke Upravnog vijeća iz marta 2025. godine. Ovaj rezultat daleko nadmašuje dobit iz 2023. godine, potvrđujući značajno poboljšanje performansi i otpornost banke u promjenjivom ekonomskom okruženju. Istovremeno, komercijalne banke u BiH su također ostvarile solidne rezultate: u FBiH neto dobit je iznosila 599,8 miliona KM, dok je u RS dosegla 247,2 miliona KM. Hrvatska narodna banka (HNB) ostvarila je dobit od 10,5 miliona eura, od čega je 8,4 miliona uplaćeno u državni proračun. Time je HNB nastavila kontinuitet stabilnog poslovanja i doprinosa javnim finansijama. Banka Slovenije zaključila je godinu sa pozitivnim rezultatom od 1,24 miliona eura, dok je komercijalni bankarski sektor u Sloveniji ostvario neto dobit od čak 1,076 milijardi eura, potvrđujući visoku profitabilnost u domaćem finansijskom sistemu. Skromne dobiti ove dvije centralne banke mogu se objasniti i zatezanjem monetarne politike na nivou eurozone, jer su deo Eurosistema, i djeluju u uslovima monetarne politike koju diktira Evropska centralna banka. U 2024. nije bilo značajnih novih prihoda od emitovanih sredstava ili kamata na devizne rezerve, što je često ključno za ostvarenje dobiti centralne banke. Istovremeno, povećana neizvjesnost i globalna geopolitička i politička kretanja limitirali su mogućnosti za ostvarivanje većih prihoda. Centralna bank Kosova (CBK) ostvarila je dobit od 30,8 miliona eura u 2024. godini, od čega je 15,4 miliona preneseno u državni budžet, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Istovremeno, komercijalne banke su tokom godine ostvarile neto profit od 168,6 miliona eura (rast od 14,5 %). Nasuprot tome, Evropska centralna banka zabilježila je gubitak od 7,944 milijardi eura u 2024. godini – drugi najveći u svojoj historiji. Gubitak je posljedica visoke kamate koju ECB mora isplaćivati na depozite komercijalnih banaka, što premašuje prihode od imovine kupljene kroz monetarne programe u protekloj deceniji. Zbog toga ECB neće vršiti raspodjelu dobiti nacionalnim centralnim bankama sve dok se nagomilani gubici ne pokriju u narednim godinama. Dakle, dok se nacionalne centralne banke Zapadnog Balkana uspješno prilagođavaju tržišnim uslovima i ostvaruju pozitivne rezultate, ECB trpi posljedice godina ekspanzivne monetarne politike. Ove razlike dodatno naglašavaju fleksibilnost i otpornost regionalnih finansijskih sistema u vrijeme makroekonomske nestabilnosti, piše e-kapija. Rezultati za Sjevernu Makedoniju za 2024. nisu još dostupni.
Vrijednost dolara raste drugu sedmicu zaredom, šta će biti s kamatama
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici porasle i tokom sedmice za nama, druge zaredom, jer je sve izglednije da američka centralna banka neće smanjivati kamatne stope prije jeseni. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,6 posto, na 98,46 bodova. Pritom je kurs eura pao 0,6 posto, na 1,1625 dolara. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,9 posto, pa je cijena dolara dosegla 148,80 jena. Jačanje dolara drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se, među ostalim, njegovom statusu sigurnijeg utočišta za kapital u nesigurna vremena. A nesigurnost na tržištima posljedica je neizvjesnosti zbog trgovinskih pregovora i carinske politike Washingtona. Predsjednik SADa Donald Trump jedan dan kaže da trgovinski pregovori s pojedinom državom idu dobro, a već drugi dan prijeti povećanjem carina. Osim toga, splasnula su očekivanja da će američka centralna banka već na sjednici ovoga mjeseca smanjiti kamatne stope. Prošle je sedmice, naime, objavljeno da su potrošačke cijene u junu porasle 0,3 posto na mjesečnom nivou, a 2,7 posto na godišnjoj. S druge strane, američka je ekonomija u dobroj formi, pa nema razloga žuriti s poticajnim mjerama. I najnoviji podaci pokazuju da je tržište rada u solidnoj formi, a proše sedmice objavljeno i da je promet u trgovini na malo u SAD u junu porastao 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, više nego što su analitičari očekivali. Kako je potrošnja glavni pokretač privrede, taj podatak pokazuje da najveća svjetska ekonomija stabilno raste. Zbog toga su splasnula očekivanja o smanjenju kamata Feda u ovom mjesecu, unatoč neprestanim pozivima Trumpa da to učini. Predsjednik Feda Jerome Powell oglušuje se na Trumpove poruke jer smatra da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata jer bi inflacija zbog povećanja carina idućih mjeseci mogla porasti. Zbog nejasne, hirovite Trumpove carinske politike, od 2. aprila, kada je Trump najavio uvođenje recipročnih carina, vrijednost dolara prema košarici valuta pala je više od 5,5 posto, a od početka godine oko 9,5 posto.
Vlasnik Cillit Banga prodao većinu poslovanja koje obuhvata jedinicu za čišćenje
Marx.ba Britanska multinacionalna kompanija Reckitt Benckiser Group je privatnoj investicijskoj kompaniji Advent International za 4,1 milijardi eura prodala većinu poslovanja svoje jedinice koja obuhvata osnovne proizvode za čišćenje doma poput Cillit Banga, Air Wicka i Wanisha. Prema sporazumu, Reckitt će zadržati 30 posto udjela u toj diviziji, ali će se u budućnosti više fokusirati na robu široke potrošnje. Nakon objave ove vijesti, dionice kompanije su narasle za dva posto. Kad se posao zaključi, Reckitt planira vratiti višak kapitala dioničarima, uključujući posebnu dividendu od oko 2,2 milijarde dolara. Financial Times piše da je ishod procesa prodaje bio je “razočaravajući” za dioničare Reckitta koji su istakli “nedostatak čistog izlaska” i cijenu koja je bila više od milijardu eura niža od očekivane. Ipak, vjeruje se da će ovaj potez povratiti kredibilitet upravi koji je uvelike ovisio o tome hoće li uspjeti zaključiti ovaj posao. Prošle godine je odjel za sredstva za čišćenja ostvario oko 2 milijarde funti (2,3 milijarde eura) neto prihoda i 490 miliona funti (566 miliona eura) operativne dobiti. – Prodaja predstavlja značajan korak naprijed u otključavanju znatne vrijednosti u našem poslovanju i omogućit će Reckittu da se usredotoči na ključni portfelj brzorastućih i visokoprofitabilnih Powerbrandova, izjavio je Kris Licht, glavni izvršni direktor Reckitta. Prošlog ljeta Reckitt je pokrenuo opsežno restrukturiranje koje je uključivalo prodaju njegove jedinice Essential Home s proizvodima za čišćenje, a prvu polovicu ove godine obilježila je potraga za idealnim kupcem. Nakon što su u proljeće stigli rezultati za prvo tromjesečje, kompanija uvrštena na londonsku berzu je upozorila da bi nestabilni tržišni uvjeti mogli odgoditi prodaju portfelja sredstava za čišćenje, ali da i dalje planira izlazak iz jedinice do kraja godine. – Ohrabruje nas interes koji smo vidjeli u poslovanju, iako prepoznajemo da tržišni uvjeti mogu utjecati na ovaj vremenski okvir, govorio je tada Kris Licht.
Ministri finansija G20 ukazuju na potrebu za reformama u svjetskoj ekonomiji
Marx.ba Ministri finansija i guverneri centralnih banaka G20 su poslali poruku da se globalna ekonomija suočava sa složenim izazovima i značajnim neizvjesnostima i istakli potrebu za reformama. U zajedničkom saopštenju, ministri finansija G20 su poručili da se, s obzirom na visok javni dug i fiskalne pritiske, prepoznaje potreba za povećanjem dugoročnog potencijala rasta sprovođenjem makroekonomskih politika usmjerenih ka rastu, uz izgradnju fiskalnih rezervi, obezbjeđivanje fiskalne održivosti, podsticanje javnih i privatnih investicija i sprovođenje reformi za povećanje produktivnosti, prenosi Anadolu Agency. – Strukturne reforme su neophodne za generisanje snažnog ekonomskog rasta i stvaranje više i boljih radnih mjesta, navodi se. – Sve prekomjerne neravnoteže treba dalje analizirati od strane MMF-a i, ako je potrebno i bez diskriminacije, riješiti kroz reforme specifične za zemlju i multilateralnu koordinaciju, na način koji doprinosi otvorenoj globalnoj ekonomiji i bez ugrožavanja održivog globalnog rasta, dodaje se. Naglašena je potreba za jačanjem međunarodne saradnje i navedeno da je nezavisnost centralnih banaka od vitalnog značaja za obezbjeđivanje stabilnosti cijena. U međuvremenu, ministri finansija G20 također su se obavezali da će se baviti rastućim dužničkim pritiskom u ekonomijama sa niskim i srednjim prihodima usred globalnih finansijskih turbulencija.