UBS prestaje nuditi strukturirane devizne proizvode
Marx.ba UBS je naredio bankarima da smanje prodaju složenih valutnih derivata nakon što su klijenti pretrpjeli velike gubitke povezane s Trumpovim najavama carina “na Dan oslobođenja”. Švicarska banka rekla je savjetnicima da prestanu nuditi strukturirane devizne proizvode – poznate kao Range Target Profit Forwards (RTPFs) – mnogim klijentima, prema tri osobe upoznate s raspravama, usred rastuće zabrinutosti oko prodajnih praksi i jesu li proizvodi prikladni. UBS je već izvršio više od 100 isplata “u dobroj volji” klijentima koji su izgubili novac kada se američki dolar naglo pomakao nakon Trumpovih aprilskih najava carina. Banka sada provodi interne sesije igranja uloga kako bi poboljšala način na koji savjetnici procjenjuju profile rizika i prikladnost klijenata, rekla je jedna od osoba. – Ton na internim sastancima potpuno se promijenio u posljednjih nekoliko mjeseci. Sada se sve vrti oko procjene rizika, a ne o hvalisanju koliko ste klijenata uspjeli prijaviti na ove stvari, koje imaju unosne naknade, dodala je osoba. Jedan klijent UBS-a rekao je da je njegov savjetnik nedavno naglasio da bi takvi proizvodi sada trebali biti rezervirani samo za najsofisticiranije klijente, uz daleko veći nadzor prikladnosti. Osoba je rekla da je njegov savjetnik koji je plasirao proizvode postao daleko oprezniji. – Ovaj put, moj savjetnik nije donio nikakvu dokumentaciju – samo je htio razgovarati. Rekao je da im je rečeno da prestanu forsirati ovo, rečeno je. Druga osoba upoznata sa situacijom dodala je da banka i dalje prodaje proizvode, ali u puno manjim količinama. RTPF-ovi nisu novi, već su namijenjeni profesionalnim investitorima s visokom tolerancijom na rizik i ograničeni su ili strogo regulirani u mnogim jurisdikcijama, uključujući UK, Španiju i nekoliko azijskih tržišta, piše seebiz. Proizvodi nude ograničenu dobit, ali izlažu klijente potencijalno neograničenim gubicima. Oni koji su bili predmet spora u slučaju UBS-a uključivali su redovnu zamjenu američkih dolara za švicarske franke po fiksnom kursu, pod uslovom da kurs ostane unutar definiranog raspona. Ali kada je dolar naglo pao nakon Trumpovih tarifa, mnogi klijenti bili su prisiljeni nastaviti trgovati po sve nepovoljnijim uvjetima, što je dovelo do velike i neočekivane finansijske štete.
Apple Pay u BiH dostupan od danas
Marx.ba Apple Pay u Bosni i Hercegovini će biti dostupan od danas, potvrđeno je iz pojedinih komercijalnih banaka u našoj zemlji. Naime, Udruženje banaka u Bosni i Hercegovini je iniciralo uspostavljanje ove usluge, a nakon toga je uradilo svoj dio posla kako bi usluga bila dostupna, a nakon toga je bilo na bankama da dogovore uslove sa Appleom. Apple Pay je jedan od digitalnih novčanika kojim se omogućava plaćanje preko Appleovih uređaja. Digitalni novčanik znači to da su u mobilnom uređaju pohranjeni podaci koji se koriste za plaćanje. To mogu biti podaci debitne ili kreditne kartice, bankovnog računa ili računa u kriptovalutama. Dakle, uz digitalni novčanik nije potrebno imati bankovnu karticu ili gotovinu. Prilikom plaćanja digitalnim novčanikom, dovoljno je mobilni uređaj prisloniti uz terminal za plaćanje. Apple Pay je jedan od najpoznatijih digitalnih novčanika, a neki drugi digitalni novčanici su već dostupni u Bosni i Hercegovini.
Realni rast BDP-a u Bosni i Hercegovini za prošlu godinu bio je tri posto
Marx.ba Prema onome što je objavila Agencija za statistiku BiH, bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine za 2024. godinu nominalno je iznosio 53 milijarde i 528 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu nominalno je veći za 7,2 posto dok je realni rast iznosio tri posto. BDP po stanovniku iznosio je 15.688 KM (8.021 eura ili 8.679 dolara). Posmatrano po djelatnostima, značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 13,4 posto i finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 12,2 posto.
UIO: Počinje primjena novih pravila u oblasti PDV-a
Marx.ba Uprava za indirektno oporezivanje obavijestila je sve PDV obveznike da od 6. avgusta 2025. godine stupa na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Ovaj Pravilnik je usvojen na 9. sjednici Upravnog odbora UIO, a objavljen u „Službenom glasniku BiH“, broj: 25/25 od 29. aprila 2025. godine. Izmjenama i dopunama uvode se važna pojašnjenja i olakšanja u primjeni PDV propisa, a ključne novine odnose se na: – uključivanje nabavke specijalnih alata korištenih u procesu proizvodnje u sporedni promet, – izuzimanje od razmjene isporuke električne energije iz obnovljivih izvora od strane malog proizvođača – neobveznika PDV, – fleksibilniju proceduru pri otpisu zaliha, – preciznije definisanje poklona male vrijednosti, – preciziranje mjesta oporezivanja elektronski isporučenih usluga, – definisanje poreske osnovice kod prometa usluga iz člana 9. Zakona o PDV-u i osnovice kod međusobne isporuke električne energije iz obnovljivih izvora između PDV obveznika i malog proizvođača – neobveznika, – redefinisanje člana 54. Pravilnika koji se vezuje za uslove za povrat PDV-a u skladu sa članom 29. Zakona o PDV-u (DKP misije i međunarodne organizacije, te članovi misija sa članovima porodice i snadbijevanje dobrima i uslugama u okviru međonarodnih projekata), – redefinisanje člana 68. Pravilnika vezanog za odbitak ulaznog PDV za stalnu imovinu nabavljenu prije upisa u registar PDV obveznika, – potpunije definisanje pojma kooperanta kod posebne sheme u građevinarstvu, – redefinisanje prava na povrat PDV-a vezanog za iznos dobara od strane putnika uključujući povećanje cenzusa o ukupnoj vrijednosti dobara iskazanoj na obrascu „PDV-SL-2″ za ostvarivanje prava na povat PDV (sa sadašnjih 100 KM na 200 KM), – novi PDV-SL 2 obrazac i CD PDV 1 M obrazac i druge izmjene, prenosi Biznis. UIO je podsjetila sve obveznike na važnost blagovremene pripreme za primjenu novog pravilnika, kako bi se osigurala zakonita i efikasna primjena poreskih propisa.
Objavljeni rezultati: Rudnik srebra u Varešu nastavlja zamah
Marx.ba Zamah se nastavlja u rudniku srebra Vareš u Bosni i Hercegovini, s još jednim snažnim kvartalom rasta i ostvarenim prekretnicama, objavili su iz kompanije Adriatic Metals. – Proizvodnja je porasla za 23 posto posto na 1,7Moz AgEq, podržana povećanjem od 50 posto u mljevenju rude i solidnim napretkom u razvoju rudnika, kažu iz kompanije. Prema objavljenom, izgradnja transportnog sistema je završena, a odlaganje jalovine i pristup cesti sada su u potpunosti operativni, a radi se na nastvaku jačanja finansijske pozicije daljnjim otplatama duga. U junu je objavljen preporučeni sporazum o akviziciji između Adriatic Metalsa i Dundee Precious Metalsa, a od 1. jula, komercijalna proizvodnja je zvanično u toku, poručili su. – Zadovoljstvo mi je prijaviti još jedan kvartal poboljšanja sigurnosnih pokazatelja i operativnog povećanja. Prerađena ruda tokom drugog kvartala iznosila je ukupno 99 hiljada tona, što je povećanje od 50 posto u odnosu na prethodni kvartal. Dana 1. jula objavili smo postizanje komercijalne proizvodnje – važne prekretnice za kompaniju. Budući da je proizvodnja tokom prve polovine godine bila ispod očekivanja zbog upravljanja jalovinom, smjernice za cijelu 2025. godinu su revidirane i kreću se u rasponu od 475-525 hiljada tona prerađene rude i 9,5-10,5 miliona unci srebrnog ekvivalenta, rekla je između ostalog Laura Tyler, direktorica Adriatic Metalsa.
BiH povećala izvoz u prvoj polovini ove godine za 5,8 posto
Marx.ba U perodu janura-juni 2025. godine izvoz iz BiH je iznosio 8 milijardi 432 miliona KM, što je za 5,8 posto više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi 682 miliona KM, što je za 4,5 % više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,4 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6 milijardi 251 milion KM, objavila je Agencija za statistiku BiH. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1 milijardu 426 miliona KM, što je za 12,9 % više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 1 milijardu 791 milion KM, što je za 12,6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 79,6 %. Izvoz u zemlje EU je iznosio 6 milijardi 228 miliona KM, što je za 4,9 % više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 8 milijardi 552 miliona KM, što je za 1,6 % više nego u istom peroiodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 72,8 %.
Udio stranih radnika u Bosni i Hercegovini 0,7 posto
Marx.ba Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja i analize realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7 %, što je značajno više u odnosu na prethodne godine. Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje. U 2024. godini zabilježen je porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43 % u odnosu na 2023. Tijekom 2024. izdano je ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4.586. Od ukupno 5.798 izdanih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdano neovisno o utvrđenoj kvoti. Radne dozvole mogu se izdati izvan kvote u sljedećim slučajevima: strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obveze posjedovanja radne dozvole na temelju međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili izvanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca. Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56 %. U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42 %, u Republici Srpskoj 98 %, a u Brčko distriktu BiH 64 %. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene. Prema državama porijekla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Republike Turske, Savezne Demokratske Republike Nepal, Republike Srbije, Republike Indije i Narodne Republike Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije. Prema kvalifikacijskoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdato polukvalificiranim radnicima (27,84 %), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovaj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu. Najviše radnih dozvola u 2024. izdato je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51 %), prerađivačke industrije (844 ili 14,56 %) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine. Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14 %), a muškarcima 4.994 (86 %), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je učešće žena bilo ispod 10 %. Iskorištenost kvota u razdoblju 2020. – 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51 % u 2022. do najviše 71 % u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42 % u 2024. do 93 % u 2021., u Republici Srpskoj od 53 % u 2021. do 98 % u 2024., a u Brčko distriktu od 14 % u 2020. do 64 % u 2024. U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5 %, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76 %, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32 %. U Brčko distriktu BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96 %, u 2024. u odnosu na 2023. za 136 %, a u 2023. za 78 % u odnosu na prethodnu godinu. Prijedlozi kvota pokazuju stalan rast potreba za radnicima iz inozemstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, poglavito u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva. Međutim, postoji nesklad između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada. Također, trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžuju može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u zemlji. Nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama. Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu važno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sustav služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uvjetima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme.
Eronet na polugodištu ostvario dobit od 975,1 hiljadu KM
Marx.ba JP HT Mostar/Eronet ostvario je u prvom polugodištu dobit od 975,1 hiljadu KM, pokazuje finansijski izvještaj objavljen na Sarajevskoj berzi. Finansijski rezultat bolji je za 57,8 posto nego u istom periodu godinu ranije kada je dobit bila 617,9 hiljada KM, prenosi Indikator. Ukupni prihodi HT Mostar u periodu januar-juni 2025. bili su 105,0 miliona KM i povećani su za oko 2,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupni rashodi bili su oko 104 miliona KM i imali su rast od 2,4 posto u odnosu na prvo polugodište 2024. godine. Kompanija ima 18 poslovnih jedinica i predstavništava, a zapošljava 1199 zaposlenih.
Cijene nafte pale uslijed zabrinutosti zbog trgovinskog rata
Marx.ba Cijene nafte pale su u utorak zbog zabrinutosti da bi nadolazeći trgovinski rat između glavnih potrošača sirove nafte – Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije – mogao smanjiti rast potražnje za gorivom usporavanjem ekonomske aktivnosti. Terminski ugovori na Brent naftu pali su za 52 centa, odnosno 0,75 posto, na 68,69 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta, piše Reuters, koštala je 66,69 dolara po barelu, što je pad od 51 centa ili 0,76 posto. Oba su referentna indeksa u ponedjeljak bilježila blagi pad. – Široka zabrinutost oko potražnje i dalje tinja usred rastućih ekonomskih trgovinskih napetosti, posebno dok tržišta prate najnovije prijetnje carinama između velikih ekonomija i potencijalne objave predsjednika Trumpa uoči roka 1. avgusta. Investitori također pomno prate moguće domino-učinke novih američkih sankcija na rusku naftu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova, prenose Financije. Zabrinutost oko ponude uglavnom je ublažena jer su glavni proizvođači povećali proizvodnju, a prekid vatre 24. juna okončao je sukob između Izraela i Irana. Ipak, ulagači su sve zabrinutiji zbog globalne ekonomije uslijed promjena u američkoj trgovinskoj politici. Slabiji američki dolar pružio je određenu podršku cijenama nafte jer kupci koji koriste druge valute plaćaju relativno manje. – Cijene su pale jer zabrinutost zbog trgovinskog rata nadmašuje podršku slabijeg dolara, napisao je u bilješci analitičar tržišta IG-a Tony Sycamore. Sycamore je ukazao i na mogućnost eskalacije trgovinskog spora između SAD i EU zbog carina. Prema riječima diplomatskih izvora, EU razmatra širi spektar mogućih protivmjera protiv Sjedinjenih Država, jer izgledi za postizanje prihvatljivog trgovinskog sporazuma s Washingtonom slabe. SAD je zaprijetio uvođenjem carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije 1. avgusta ako se ne postigne dogovor. Također postoje znakovi da povećana opskrba naftom ulazi na tržište, budući da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici postupno ukidaju ograničenja proizvodnje.
Neće moći kešom: Plaćanje cestarine na naplatnom mjestu blizu Sarajeva od sutra karticom ili TAG uređajem
Marx.ba Kako su objavile Autoceste FBiH od sutra će naplatno mjesto Tarčin naplatu cestarine vršiti isključivo putem platomata i TAG uređaja u vremenu i to 24 sata dnevno. – Molimo korisnike da na vrijeme izvrše pripreme za korištenje navedenih načina plaćanja, kako bi se izbjegle eventualne neugodnosti i zadržavanja u saobraćaju, navode iz Autocesta FBiH. Za plaćanje karticom, važno je da vozači prilagođenom brzinom uđu u naplatnu traku i magnetnu karticu, preuzetu na ulaznoj stanici autoceste A1, umetnu u odgovarajuće mjesto na platomatu. – Na osnovu ulazne stanice i kategorije vozila korisniku će biti određena cijena cestarine koja će biti ispisana na ekranu platomata. Nakon toga, korisnik treba bankovnu karticu nasloniti na POS terminal nakon čega će transakcija biti naplaćena, a korisniku izdat račun i slip, poručeno je.