Koliko će koštati omiljena navika: Koju cijenu kafe stručnjaci prognoziraju
Marx.ba Zbog divljanja nabavne cijene kafe na globalnom tržištu, analitičari ove godine očekuju da bi cijena kafe za krajnje korisnike ove godine mogla skočiti i 25 posto. Velike pržionice kao što su Lavazza, Illy, Nestle i JDE Peet ‘s trenutno pregovaraju s trgovačkim lancima o prebacivanju velikih troškova nabave na potrošače, nakon udvostručenja cijena popularne arabica kafe u protekloj godini. Cijene sirove arabice porasle su zbog četiri uzastopne loše sezone berbe, jer nepovoljni vremenski uvjeti otežavaju rast i smanjuju urod tog osjetljivog zrna. Dok pržionice ustrajavaju na povećanju cijena, prodavnice mješovite robe i supermarketi pružaju otpor i odgađaju potpisivanje novih nabavnih ugovora, toliko da je u nekima već došlo i do privremenih nestašica kafe. Globalna cijena arabice, koja se obično koristi u mješavinama mljevene i pržene kafe, ove je godine porasla za više od 20 posto, i to nakon što je prošle godine već imala skok od 70 posto, jer je Brazil, proizvođač gotovo polovice svjetskih zaliha arabice, imao jednu od najgorih suša u historiji. Sirova kafa u prosjeku čini oko 40 posto veleprodajne cijene pržene i mljevene kafe. To znači da, kada bi se prošlogodišnji skok cijena u cijelosti prenio na potrošače, da bi se kupovne cijene morale povećati za 28 posto, navodi Reuters izračun analitičara iz nizozemske banke ING. Ipak, vjeruje se da će cijene rasti “samo” 15-25 posto, te kako bi na nekim tržištima potrošači mogli vidjeti jednokratan skok cijena, pišu Financije. Međutim, još veći skok cijena događa se u zemljama čije valute su značajno oslabile u odnosu na američki dolar. Među njima je i Brazil, drugi po veličini potrošač kafe na svijetu, kao i glavni uzgajivač. Reuters je izvijestio da je velika brazilska pržionica 3 Coracoes u martu povisila cijene za 14,3 posto, nakon što ih je ranije već povisila za 11 posto u januaru ove godine, i za 10 posto u decembru prošle. Brazilska udruga pržionica kafe ABIC objavila je kako je rast cijena u zemlji velik, jer su preračunato u domaću valutu prošle godine cijene skočile za 170 posto na brazilskom tržištu. Zbog toga su cijene na policama u supermarketima porasle za 40 posto, a novi rast očekuje se već ovog mjeseca. Ljubitelji kafe se okreću štednji. Po podacima koje je za Reuters pripremila kompanija za istraživanje tržišta Nielsen vidi se da je prošle godine količina pržene i mljevene kafe prodane u Sjevernoj Americi i Evropi, daleko najvećim regijama po potrošnji kafe na svijetu, pala za 3,8 posto, dok su cijene porasle 4,6 posto. Budući da se očekuje da će rast cijena ove godine biti znatno veći, očekuje se i pad volumena prodaje. Pržionice također zabrinjava i činjenica da štedljivi potrošači izbjegavaju skuplju robu i sve više se okreću kupovanju na popustima, ili nabavljaju proizvode robnih marki trgovačkih lanaca. Takvi brendovi, koji se u industriji zovu private label, uključuju razne proizvode osim kafe, te ih interno proizvode trgovački lanci kako bi srezali troškove i pružili kupcima jeftinije alternative. Po podacima koje je za Reuters pripremila kompanija za istraživanje tržišta Circana pokazuju da je u smislu prodajnog volumena udio private label kafe na američkom tržištu porastao za 13 posto između 2021. i 2024. – od 20,5 posto tržišta, na današnjih 23,1 posto. Pržionice su stoga u nezavidnoj situaciji, u kojoj moraju birati između apsorpcije rastućih troškova i nade da će potrošači nastaviti kupovati po starim cijenama, ili mogu povisiti svoje prodajne cijene kako im profit ne bi pao. Bilo kako bilo, rezultat je manja dobit za sve uključene u opskrbni lanac, koja nije zaobišla ni velike lance kao što je Starbucks, unatoč činjenici da cijena sirove kafe čini manje od 2 posto cijene šoljice kafe u kafiću. U međuvremenu pržionice i veletrgovci kupuju manje količine kafe i pokušavaju prebaciti troškove na supermarkete. Direktor jedne od većih kompanija u američkom skladišnom sektoru izjavio je za Reuters da su skladišta kafe u blizini glavnih američkih morskih luka trenutno tek na polovici popunjenih kapaciteta. VEZANO Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
Marx.ba Na azijskim berzama cijene dionica danas oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima, cijena zlata dosegla je rekordne nivoe. Jutros je japanski Nikkei indeks potonuo 2.2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0.5 i 2.1 posto. U Australiji su, pak, blago porasle. Kao i jučer, pod najvećim je pritiskom automobilski sektor, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz svih automobila koji nisu proizvedeni u SAD. Zbog toga su jučer, drugi dan zaredom, pali i burzovni indeksi na Wall Streetu. Ulagači su nervozni i zbog toga što će ovih dana Trump predstaviti plan o uvođenju recipročnih carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Trumpova promjenjiva trgovinska politika izazvala je nesigurnost na svjetskim berzama jer se ulagači plaše poremećaja u opskrbnim lancima i jačanja inflacije, što bi negativno utjecalo na rast ekonomija, piše Index. Osim toga, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata jer su mnoge zemlje najavile protumjere zbog američkih carina. A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.32 boda, kao i jučer u ovo doba. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 150,15 na 150,85 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0790 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara. Cijene su nafte, pak, blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.24 posto, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.27 posto, na 69,75 dolara. Cijena zlata, koje se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, porasla je jutros daljnjih 0.6 posto, na rekordnih 3.073 dolara za uncu. Zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 17 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine. VEZANO Zlato sve bliže granici od 3.000 dolara za uncu
Bingo dobio koncesiju za dalju eksploataciju mineralne vode
Marx.ba U prostorijama Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona prije nekoliko dana 2025. godine, zaključen je ugovor o dodjeli koncesije za eksploataciju mineralne sirovine-prirodne mineralne vode na lokaciji Ljubače koje se nalazi na području Grada Tuzla. Ugovor je potpisan između Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona, u čije ime je tu bio ministar Edin Duraković u svojstvu koncesora, i privrednog društva Bingo d.o.o. Tuzla, zastupanog od strane direktora Adnana Delalića u svojstvu koncesionara. Koncesioni ugovor je sklopljen na period od 5 godina. – Ovaj ugovor omogućava dalju eksploataciju mineralne sirovine-prirodne mineralne vode na ležištu Ljubače, što je od značaja za prehrambenu industriju Tuzlanskog kantona, objavila je Vlada TK. VEZANO Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
INA za prošlu godinu isplaćuje dividendu od 120 miliona eura
Marx.ba INA će za 2024. godinu isplatiti dividendu od ukupno 120 miliona eura što je 12 eura po dionici, izvijestila je ta kompanija u objavi na Zagrebačkoj berzi. Mađarski MOL je vlasnik 49 posto dionica INA-e, hrvatska država ima 44,8 posto, a ostalo su institucionalni i privatni investitori. Nadzorni odbor kompanije dao je saglasnost na revidirana finansijska izvještaj za prošlu godinu u kojem se navodi da je neto prihod od prodaje bio 3,72 milijarde eura te neto dobit 156,04 miliona eura. To su jedan posto manji prihodi i gotovo 30 posto niža dobit nego u 2023. godini, pišu Financije. Dao je suglasnost i na prijedlog uprave o isplati dividende, pa će od te dobiti, uz 120 miliona eura za isplatu dioničarima, 7,8 miliona eura otići u zakonske rezerve, a 28,24 miliona će se staviti u zadržanu dobit. INA je ovoga mjeseca povećala revolving kredit s dospijećem 2027. godine na 350 miliona eura, a ove godine bi trebao biti priveden kraju proces modernizacije rafinerije u Rijeci. VEZANO INA povećala revolving kredit na 350 miliona eura, dospijeće 2027. godine
Izvještaj SIGMA Monitoring Reports 2024: IDDEEA predvodnik digitalne transformacije u BiH
Marx.ba U najnovijem izvještaju SIGMA Monitoring Reports 2024, koji ocjenjuje stanje javne uprave u Bosni i Hercegovini prema standardima OECD-a i Evropske unije, posebno su istaknuti pomaci koje je napravila Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Ovaj izvještaj predstavlja ključni pokazatelj napretka Bosne i Hercegovine u reformi javne uprave i njenoj usklađenosti s evropskim standardima. SIGMA, kao zajednički program OECD-a i Evropske komisije, pruža stručnu analizu i preporuke za unapređenje administrativnih kapaciteta i efikasnosti institucija, što je od suštinske važnosti za proces evropskih integracija i poboljšanje kvaliteta usluga za građane. Među brojnim analiziranim oblastima, IDDEEA se posebno istakla kao institucija koja predvodi digitalizaciju i modernizaciju javne administracije. Njene inicijative nisu samo unaprijedile efikasnost državnih službi, već su značajno doprinijele poboljšanju korisničkog iskustva građana i poslovne zajednice. Digitalizacija ključnih registara – temelji modernog identiteta Jedno od najvažnijih dostignuća IDDEEA-e je potpuna digitalizacija ključnih registara, uključujući registar rođenih, prebivališta i državljanstva. Zahvaljujući ovim reformama, sve državne institucije sada imaju brz i siguran pristup ovim podacima u skladu sa zakonskim ovlaštenjima. Ova promjena omogućila je efikasniju administraciju, eliminisala nepotrebnu papirologiju i značajno smanjila vrijeme obrade zahtjeva građana. Digitalizacija registara predstavlja osnovu za razvoj e-Uprave i omogućava građanima da koriste modernije, brže i sigurnije javne usluge. Kvalifikovani elektronski potpis – ključni korak ka potpunoj digitalnoj identifikaciji IDDEEA je u februaru 2024. godine, po prvi put nakon 18. godina od objave Zakona o elektronskom potpisu BiH, lansirala naprednu uslugu kvalifikovanog elektronskog potpisa, čime je Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak u oblasti digitalne autentifikacije. Ova inovacija omogućava građanima da bez potrebe za dodatnom opremom, poput čitača kartica, brzo i sigurno potpisuju elektronske dokumente. Besplatan elektronski potpis predstavlja revolucionaran korak u digitalnoj transformaciji, jer građanima omogućava bržu i sigurniju interakciju s institucijama, ali i privatnim sektorom, uključujući banke, telekomunikacione kompanije i druge uslužne djelatnosti. Međunarodna usklađenost i evropski standardi Još jedan važan uspjeh IDDEEA-e ogleda se u njenoj međunarodnoj certifikaciji i potpunoj usklađenosti sa eIDAS regulativom Evropske unije. Time je potvrđeno da su digitalne usluge Agencije na najvišem nivou sigurnosti i interoperabilnosti, omogućavajući građanima Bosne i Hercegovine da koriste digitalne identitete u skladu sa standardima EU. Ovo je ključno ne samo za lakšu interakciju sa domaćim institucijama, već i za buduće povezivanje sa evropskim digitalnim tržištem. Integracija elektronskog potpisa u svakodnevne usluge Kako bi elektronski potpis bio široko prihvaćen i integrisan u svakodnevne transakcije, IDDEEA aktivno sarađuje s vodećim bankama i telekomunikacionim operaterima u Bosni i Hercegovini. Uvođenjem elektronskog potpisa u bankarske i telekomunikacione usluge, građanima će biti omogućeno brzo i sigurno zaključivanje ugovora i transakcija putem interneta, bez potrebe za fizičkim odlaskom u poslovnice. Ovaj korak dodatno doprinosi modernizaciji privrede i olakšava poslovanje u digitalnom okruženju. Izazovi i budući koraci Iako su postignuti značajni pomaci, digitalna transformacija javne uprave u Bosni i Hercegovini suočava se s određenim izazovima. Jedan od ključnih problema je nedostatak jasnih pravila koja obavezuju institucije na međusobno dijeljenje podataka. Iako su registri digitalizovani, bez definisanih zakonskih okvira koji regulišu obaveznu razmjenu podataka između institucija, građani i dalje često moraju fizički dostavljati dokumente iz jedne institucije u drugu. Također, tehnička infrastruktura za razmjenu podataka putem Government Service Bus (GSB) platforme i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Ova platforma, koja bi trebala omogućiti nesmetan protok informacija između različitih nivoa vlasti i državnih institucija, trenutno ne koristi puni kapacitet, što usporava dalju digitalizaciju administrativnih procesa. Pored tehničkih izazova, postoji i potreba za dodatnim usklađivanjem zakonodavstva sa eIDAS 2.0 regulativom kako bi Bosna i Hercegovina mogla u potpunosti priznati digitalne identitete na međunarodnom nivou. Zaključak IDDEEA nastavlja biti predvodnik digitalizacije javne uprave u Bosni i Hercegovini, unaprjeđujući sigurnost, efikasnost i dostupnost administrativnih usluga. Lansiranjem besplatnog elektronskog potpisa, digitalizacijom ključnih registara i usklađivanjem sa evropskim standardima, Agencija dokazuje da je ključni faktor u modernizaciji javne uprave i poboljšanju usluga za građane i privredu. Prema istraživanju, usluge koje pruža IDDEEA imaju najviši stepen zadovoljstva među građanima BiH, sa preko 70% pozitivnih ocjena, što potvrđuje da je Agencija lider u pružanju modernih, efikasnih i sigurnih administrativnih usluga Ostvareni napredak predstavlja snažan temelj za dalji razvoj e-Uprave u Bosni i Hercegovini. Stoga, pozivamo sve nadležne institucije na jaču međusobnu saradnju i usklađivanje zakonodavnog i tehničkog okvira kako bi se omogućilo još brže i efikasnije pružanje digitalnih usluga, objavila je IDDEEA. VEZANO Modernizacija u CBBiH: Vještačka inteligencija u centralnom bankarstvu
Egrlić u Briselu: Šta je nužno za dalji razvoj obima razmjene s EU
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine, u kojoj su predstavnici bh. kompanija Kolektor Laktaši, Lukavac Cement i Mikroelektronika, na sastanku Poslovne platforme EU-WB6 u Briselu. – Ako se želi očuvati i dalje razvijati obim razmjene s EU, nužno je redefinisanje statusa drumskih graničnih prijelaza, uspostavljanje dodatna dva BIP-a, jednog usmjerenog prema centralnoj, a drugog prema zapadnoj Evropi, kao i obostrano postojanje fitosanitarne kontrole na ukupno četiri granična prijelaza. Ovo pitanje ne opterećuje samo BiH, nego i ostale države, zbog čega smo u nekoliko navrata zahtjevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država Zapadnog Balkana prema Evropskoj komisiji, izjavio je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić nakon sastanka. Događaj, koji je organizovao Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana, u saradnji s Evropskom komisijom, okupio je poslovne lidere, donosioce odluka i ključne aktere iz Zapadnog Balkana i EU, pružajući priliku za važan dijalog o daljoj ekonomskoj integraciji u regionu. Ključne teme sastanka bile su regionalna ekonomska integracija – otključavanje novih mogućnosti za preduzeća WB6, trgovina robama i uslugama – unapređenje efikasnosti regionalnog tržišta, investicije i pristup finansijama – podsticanje ekonomske otpornosti i rasta preduzeća, kao i zelena tranzicija i digitalna transformacija – oblikovanje održive i inovativne budućnosti Stavove, probleme ali i riješenja za probleme, s kojima se susreću sve kompanije iz regiona, iznosile su članice Poslovnog savjeta KIF-a, koje aktivno doprinose oblikovanju politika i ekonomskih strategija: Milšped, Agna Group, Nelt, Bucaj, Gray International, Philip Morris, Dott, Lukavac Cement, Tiki, Mikroelektronika, Ananas, Tikveš i Kolektor. VEZANO Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
Marx.ba Stupanje na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, čiji član 18. regulira zabranu rada nedjeljom i praznicima nije imao negativan utjecaj na sektor trgovine u FBiH. Pokazala je to „Analiza uticaja mjere zabrane rada nedjeljom i praznicima na sektor trgovine u Federaciji BiH“ autorice Elme Demir, koju je danas predstavio Sindikat radnika trgovine BiH (STBIH). Demir je kazala kako je zakon stupio na snagu 14. novembra 2024. godine i da sada postoje relevantni pokazatelji koji ukazuju na to da su radnici zaposleni u sektoru trgovine zadovoljni. U anketi je, kako je kazala autorica, učestvovalo 739 ispitanika iz 67 gradova i općina iz svih dijelova Federacije BiH, od toga njih 85,7% žena (634 od 739). – Prije 14. novembra prošle godine samo 16,6% radnika i radnica su bili slobodni nedjeljom dok je taj procent nakon stupanja na snagu Zakona 92%. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor, kazala je Demir. Dodala je i kako postoji manji broj poslodavaca koji koriste činjenicu da Zakon zabranjuje rad trgovačkih objekata nedjeljom te da u tim objektima radnici rade inventure ili slične poslove. Ipak, napominje kako je taj broj neznatan. Svega njih 4,8% ali su u pitanju specifični gradovi i općine ali i kompanije. – Većina radnika ne prijavljuje kršenje Zakona jer se plaše odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice, koji zatim informiraju inspekcije, kazala je Demir. Pored istraživanja koje se oslanja na iskustva i stavove radnika, napravljena je i statistička analiza koja je imala za cilj da istraži da li je došlo do pada prometa u trgovačkim objektima. – Naši rezultati su pokazali kako je promet isti kao i u proteklom kvartalu, odnosno da je povećan u odnosu na isti kvartal prošle godine. Radnici također ne osjećaju pad promet i nesigurnost za svoje radno mjesto. Njih 51,2% smatra da je promet ostao isti a čak 30% njih kaže da svjedoči čak i uvećanom prometu od kada je Zakon stupio na snagu. Također, pokazalo se i kako Zakon nije imao utjecaja na plaće niti na sigurnost radnog mjesta.3,2% radnika kaže da se promet u njihovo objektu smanjio, ali da misle je to posljedica bojkota koji su provodili građani, kazala je Demir. Komentirajući podatke koji pokazuju da je došlo do pada zaposlenosti, Demir je istakla kako je očigledno da to nije posljedica zabrane rada nedjeljom i praznicima jer je pad zaposlenosti zabilježen u gotovo svim sektorima, a posebno u onim u kojim radnici imaju minimalne plaće što je vrlo vjerovatno više vezano za povećanje minimalne plaće, a ne zabrane rada nedjeljom i praznicima. – Radnici su saglasni da je novi Zakon po njih povoljan, posebno s aspekta ravnoteže između posla i privatnog života. Čak 73 posto radnika je kazalo kako ima više vremena za porodicu i prijatelje, 41 posto da ima više mogućnosti za odmor, a 38 posto za više privatnih aktivnosti. Ono što je važno jeste da se radnici osjećaju sigurno, nisu zabrinuti za svoja radna mjesta i da su zadovoljni, istaknula je Demir. Kada su u pitanju primanja, Zakon nije utjecao je plaće. Radno vrijeme za većinu radnika je ostalo isto, što pokazuje da su se i poslodavci prilagodili ovoj mjeri. Demir je posebno govorila o emocionalnom učinku mjere zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima na zaposlene ali i o utjecaju javnog mijenja na radnike pa je njih čak 67,3% istaklo da se osjećaju napadnuto i pod pritiskom zbog negativnog narativa koji prati ovu temu. Analiza je pokazala i kako postoji pozitivan utjecaj na produktivnost radne snage, njihovo zdravlje te da se osjećaju kao dio zajednice. – Možemo zaključiti kao zabrana radom nedjeljom i praznicima u sektoru trgovine predstavlja korak ka jačanju dostojanstvenog rada u FBiH, kazala je autorica. Analiza je dala i posebne preporuke zakonodavcima, inspekcijama i sindikatu koje bi dodatno pomogle podizanju nivoa prava radnika ali i skrenule pažnju kupcima da svoje kupovne i građanske navike baziraju između ostalog i na osnovu podataka o nivou radničkih prava u trgovačkim lancima i kompanijama. VEZANO Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Potpisan ugovor: Kompanija Igman uskoro gradi novi poligon za testiranje municije
Marx.ba Danas je u prostorijama Privrednog drušva Igman d.d. Konjic potpisan sporazum o rješavanju pitanja bezbjednosti upotrebe otvorenog poligona za testiranje municije fabrike vojne industrije Igman tokom gradnje i eksploatacije dionice autoceste na koridoru 5c, Ovčari – Konjic – tunel Prenj – Mostar sjever. Trasa autoceste na spomenutoj dionici, neposredno prije ulaza u planinu Prenj pozicionirana je u dolinu Bijela jugoistočno od Konjica. U istoj dolini u njenom predplaninskom dijelu, nazvanom “Rakov laz” nalazi se poligon za testiranje municije koju proizvodi fabrika Igman. Sporazumom su definisana pitanja bezbjednosti upotrebe otvorenog poligona kao i faze koje definišu izradu idejnog rješenja i usklađivanje usvojene trase autoceste sa trasom testnog pucanja municije, idejnog projekta otvorenog poligona, glavnog projekta, ishodovanja građevinske dozvole do izgradnje objekta opitnog poligona i primopredaje. Ugovor su potpisali direktori preduzeća Autoceste FBiH, Denis Lasić i Igmana, Adnan Prevljak. – Ranije smo iz Autocesta FBiH isticali značaj same dionice koja je dio panevropskog transportnog koridora koji povezuje Budimpeštu s Pločama na Jadranskoj obali, kao i jednog od ključnih infrastrukturnih projekata na trasi – tunela Prenj. Potpisivanjem sporazuma s Igmanom stavljamo tačku na usklađivanje trase autoceste, pripadajućih sadržaja kao i platoa za izgradnju tunela Prenj sa trasom opitnog poligona za testiranje municije, čime su stvoreni preduslovi za dalje aktivnosti Autocesta na izgradnji spomenute dionice, kazao je Lasić. Sporazumom su definisana prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana i prema riječima direktora Igmana gradnjom novog, savremenog objekta rješava se višedecenijski problem postojećeg testnog poligona koji je bio neadekvatan u smislu samog pristupa. – S naše strane mogu izraziti zadovoljstvo zbog rješavanja pitanja otvorenog poligona za testiranje municije i gradnju dionice autoceste Koridora 5c. Potpisanim sporazumom s Autocestama FBiH, fabrika vojne industrije Igman će dobiti potpuno novi i prema zahtjevanim standardima izgrađen otvoreni poligon što je, slobodno mogu reći, još jedan korak na putu modernizacije fabrike što stalno ističem kao krucijalni faktor za širenje poslovanja, rekao je Prevljak. Sporazumom je preciziran i vremenski okvir izgradnje opitnog poligona, a isti će pratiti dinamiku izgradnje same trase autoceste. VEZANO Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Modernizacija u CBBiH: Vještačka inteligencija u centralnom bankarstvu
Marx.ba U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) održan je sastanak iz oblasti vještačke inteligencije na temu modernizacije i primjene modela vještačke inteligencije (AI) u informacionom sistemu Banke. Cilj sastanka bio je sagledavanje ključnih pravaca i načina razvoja sistema baziranih na modelima vještačke inteligencije, koji mogu doprinijeti unapređenju poslovnih procesa i donošenju odluka na svim nivoima u okviru CBBiH. – U novom strateškom planu Centralna banka Bosne i Hercegovine jasno opredijelila za modernizaciju i unapređenje poslovnih procesa kroz digitalizaciju i automatizaciju, s ciljem povećanja efikasnosti, sigurnosti i fleksibilnosti u radu. Ova inicijativa predstavlja konkretan korak ka ostvarenju tih ciljeva i potvrđuje našu posvećenost primjeni savremenih tehnoloških rješenja u centralnom bankarstvu, rekla je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović. Ova inicijativa dio je šireg strateškog pravca CBBiH ka modernizaciji, digitalizaciji i primjeni inovativnih tehnologija u radu Centralne banke BiH. VEZANO CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju
Nakon dvije decenije: Penzionerima Zraka konačno isplaćena potraživanja
Marx.ba Punih 20 godina obespravljeni penzioneri Zraka slušali su prazna obećanja o isplati svojih zarađenih potraživanja, a kako navode iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine sada im je to konačno ispunjeno. Premijer Nikšić, na početku mandata obećao je da će spasiti Zrak, a kako kažu iz kabineta resornog ministra Vedrana Lakića, “ovih dana to i dokazuju”. Ministar Lakić je spomenuo svoje iskustvo s penzionerima Zraka. – Prije nekoliko mjeseci, penzioneri Zraka protestovali su ispred zgrade Vlade, bez mnogo nade da će neko napokon riješiti njihove probleme. Bilo mi je teško gledati starije, obespravljene ljude koji, umjesto da uživaju u zasluženoj penziji, svoje dane provode tražeći pravdu – i to po kiši i snijegu. Pozvao sam ih u svoj ured na razgovor i tada im ponovio premijerovo obećanje da će Vlada učiniti sve da ispuni njihove zahtjeve. Danas sam sretan sam što smo to zajedničkim snagama uspjeli ostvariti u relativno kratkom roku. Osmijesi na njihovim licima najbolji su pokazatelj koliko je ovaj potez bio važan, istakao je ministar Lakić. Dodao je da se dobre vijesti, kada su u pitanju BNT TMiH i Zrak, ne završavaju ovim potezom, već će ih biti još. Predstavnik penzionera Zraka Šahin Salkić istakao je da su, nakon dugih 20 godina, konačno dobili priliku da ostvare svoja prava, zahvaljujući ovoj Vladi na čelu s premijerom Nikšićem. – Pored premijera za ovo su zaslužni i ministar Lakić i direktor BNT-a Besim Belegić. Zrak je spašen, a obaveze prema penzionerima Zraka su ispunjene. Godinama su nam obećavali svašta, ali su ta obećanja ostala samo mrtvo slovo na papiru. Ova Vlada je održala riječ, i zbog toga smo im neizmjerno zahvalni, rekao je Salkić. Direktor BNT TMiH Besim Belegić potvrdio je da će Zrak opstati i nastaviti s poslovanjem, naglasivši: “Bez Zraka nema ni BNT-a.” VEZANO CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju