Bitcoin prvi put iznad 120.000 dolara
Marx.ba Bitcoin je u ponedjeljak nastavio rast i porastao na novi rekord iznad 120.000 dolara, potaknut rastom bitcoin ETF-ova. Cijena najveće kriptovalute po tržišnoj kapitalizaciji nakratko je premašila 121.249,90 dolara, prema podacima Coin Metricsa. Rast je doveo do toga da je bitcoin dosegao nove vrhunce usred većeg priljeva u bitcoin ETF-ove. U četvrtak su bitcoin ETF-ovi zabilježili svoj najveći dnevni priljev u 2025. godini od 1,18 milijardi dolara. – Vjerujemo da je porast Bitcoina potaknut dugoročnim institucionalnim kupcima i to će ga u sljedećih mjesec ili dva potaknuti na 125.000 dolara, rekao je Jeff Mei, glavni operativni direktor kripto burze BTSE, u izjavi poslanoj CNBC-u. – Trumpovi trgovinski sporovi s državama poput EU-a, Meksika i drugih trgovinskih partnera mogli bi uzrokovati padove u nadolazećoj sedmici, ali vjerovatno je da institucionalni kupci Bitcoina umanjuju ovaj rizik i održavaju svoje pozicije na kojima će Bitcoin i dalje dugoročno rasti, dodao je, prenosi Seebiz. Ulagači očekuju da će bitcoin ove godine dosegnuti nove rekorde jer korporativne riznice ubrzavaju svoje kupovine bitcoina, a američki Kongres se približava usvajanju novog kripto zakonodavstva. Zastupnički dom SAD u ponedjeljak će započeti raspravu o nizu kripto zakona usmjerenih na pružanje jasnijeg regulatornog okvira za industriju digitalne imovine. Ovu politiku industrija je dugo tražila, a podržava je američki predsjednik Donald Trump, koji se predstavio kao pro-kripto predsjednik i uključen je u nekoliko kripto pothvata.
Euro prema dolaru najjači u posljednje četiri godine
Marx.ba Euro je na najvišem nivou u odnosu na dolar u posljednje četiri godine. Ove je godine već porastao za 14 posto. ESB se pita je li rast eura blagoslov ili prokletstvo, jer bi njegov kontinuirani rast (čak i ako euro pređe 1,20 dolara) mogao uzrokovati dezinflacijske pritiske i onemogućiti postizanje ciljane inflacije od dva posto. – ECB to ne želi priznati, ali snažan euro izaziva zabrinutost. Daljnje jačanje eura neće dovesti samo do niže inflacije, već i do problema za izvoznike, a time i do ekonomske štete, napisala je nizozemska finansijska grupa ING. Evropska centralna banka već je osam puta smanjila kamatne stope u svom najnovijem pokušaju ublažavanja monetarne politike, piše Seebiz. Očekuje se da će ove godine još jednom smanjiti kamatnu stopu na depozite (na 1,75 posto), ali najvjerovatnije ne na sastanku u julu.
Tuzlanska Solana isplaćuje milionsku dividendu
Marx.ba Na redovnoj Skupštini dioničara Dioničkog društva Solana Tuzla, održanoj 10. jula 2025. godine, donesena je odluka kojom se značajan dio prošlogodišnje dobiti usmjerava prema dioničarima. Na osnovu Godišnjeg izvještaja o poslovanju za 2024. godinu, dioničarima će biti isplaćena dividenda u ukupnom iznosu od 3.138.929,80 KM, odnosno 6,20 KM po dionici, piše Bloomberg Adria. Ova odluka dolazi u godini kada je Solana Tuzla zabilježila jednu od svojih najuspješnijih poslovnih godina neto dobit kompanije za 2024. godinu iznosila je 9,75 miliona KM, što je značajan rast u odnosu na 8,15 miliona KM iz 2023. godine. Rezultati su odraz dosljedne strategije, efikasnog upravljanja i snažne tržišne pozicije koju ova kompanija ima već decenijama u prehrambenoj industriji. Dioničari Solane Tuzla imaju razloga za zadovoljstvo. Osim najavljene isplate dividende, vrijednost dionica ove kompanije tokom jula 2025. godine zabilježila je rast od 7,1 posto, a trgovano je po najvišoj cijeni u historiji 105,00 KM po dionici. Ovaj rast odražava povjerenje investitora i tržišta u dugoročnu održivost i profitabilnost kompanije. Pravo na isplatu dividende imaju dioničari koji su na dan donošenja Odluke 10. jula 2025. bili registrovani u Registar vrijednosnih papira FBiH kao vlasnici dionica Solane Tuzla. Kompanija trenutno ima 607 dioničara. Solana Tuzla se obavezala da će isplatiti dividendu u roku od 12 mjeseci od dana prijema kompletne dokumentacije propisane ovom odlukom. Obavještenje o isplati dividende biće objavljeno u dnevnom listu u Federaciji BiH, kao i na web stranici Društva i Sarajevske berze (SASE), u roku od pet radnih dana od dana donošenja odluke. Inače, društvo ima ukupno 607 dioničara, prema trenutnom stanju, a najveći su AS Holding sa 60,8 posto udjela, Jasmin Šepo sa 5,9 posto, AS d.o.o. Jelah-Tešanj sa 5,3 posto, ZIF Prof PLus sa 2,4 posto, ASA Banka sa 1,0 posto…
Donald Trump Evropskoj uniji uvodi carine od 30 posto
Marxa.ba Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije, koje će početi od 1. avgusta. Nove carine objavljene su u pismu koje je Trump objavio na društvenoj mreži Truth Social. Evropska unija poručila je da je spremna odgovoriti. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da je EU i dalje spremna razgovarati sa SAD, ali i razmatra “primjerene protumjere”. – Poduzet ćemo sve potrebne korake kako bismo zaštitili interese Evropske unije. Carine od 30 posto na evropski izvoz poremetile bi ključne transatlantske opskrbne lance, što bi naštetilo kompoanijama, potrošačima i pacijentima s obje strane Atlantika, poručila je. Zaposlenicima Komisije naloženo je da prekinu vikend i hitno se jave na posao, dok su evropske prijestolnice odmah ušle u krizni režim kako bi procijenile sljedeće poteze, piše Politico. Pet diplomata potvrdilo je da će se veleposlanici država članica sastati u nedjelju u 15:30 na vanrednim konsultacijama, dan prije sastanka ministara trgovine u Bruxellesu. EU je pokušavala dogovoriti sporazum kojim bi se osigurala jednosmjerna osnovna carinska stopa od 10 posto na evropske proizvode koji se izvoze u SAD, uz posebne iznimke za sektore poput automobilske industrije, avijacije i alkoholnih pića.
Dionice kompanije Levi Strauss naglo ojačale
Marx.ba Dionice kompanije Levi Strauss ojačale su za više od sedam posto jučer prije otvaranja berze, nakon što je proizvođač farmerki podigao svoje godišnje prognoze prihoda i profita, oslanjajući se na snažnu potražnju u prodavnicama i na svom sajtu, kako bi ublažio negativan uticaj američkih tarifa na profitne margine. Kompanija je nastavila ulagati u strategiju usmjerenu direktno ka potrošačima i fokusirala se na svoje ključne proizvode iz „denim lifestyle“ segmenta, što je doprinijelo boljoj prodaji i profitu u drugom kvartalu, prenosi Reuters. Analitičari ocjenjuju rezultate kao „impresivne“, a nove prognoze kao ohrabrujuće, posebno jer u obzir uzimaju i uticaj američkih tarifa od 30 procenata na robu iz Kine i 10 posto na robu iz drugih zemalja. Levi’s planira odgovoriti na američke carine diverzifikacijom svojih dobavljačkih lanaca, kako bi dodatno smanjio zavisnost od Kine i okrenuo se dobavljačima iz Bangladeša i Kambodže. Ipak, novi finansijski plan ne uzima u obzir američke najavljene tarife od 36 posto na robu iz Kambodže i 35 procenata na robu iz Bangladeša, koje bi trebalo da stupe na snagu 1. avgusta. Oko 60 procenata prihoda kompanije dolazi izvan SAD, a u drugom kvartalu ta međunarodna prodaja porasla je za 10 posto, predvođena evropskim tržištem. Prihod u SAD porastao je za sedam procenata. Rastu prodaje doprinijela je ponuda teksas haljina i suknji, kao i sve veći interes mlađih kupaca za žensku kolekciju i brend „Beyond Yoga“. Dionicama kompanije Levi Strauss trenutno se trguje po cijeni koja je 14,92 puta veća od očekivane godišnje zarade, što je niže od odnosa kod brendova Ralph Lauren (20,32) i Abercrombie & Fitch (8,46), pokazuju podaci LSEG-a.
Evo kolike su plate u Googleu: Neki misle previše, zaposlenici da je malo
Marx.ba Kako umjetna inteligencija mijenja tehnološki krajolik, kompanije poput Googlea ulažu značajna sredstva kako bi zadržale vrhunske talente, unatoč sve strožim kriterijima procjene učinka i rastućoj konkurenciji u AI industriji. U aprilu 2025. godine, Google je ažurirao sistem procjene radnog učinka zaposlenika. Business Insider izvijestio je da je voditelj odjela za naknade u Googleu poručio zaposlenicima da su njihove visoke performanse važnije nego ikada. Ta promjena dolazi u trenutku kada konkurenti poput Mete i Microsofta uvode mjere protiv radnika sa slabijim učinkom. Google je poznat po izdašnim paketima plata, uključujući udjele u vlasništvu i bonuse. Ipak, mnogi zaposlenici, prema internoj tablici iz 2023. godine, koju je pribavio Business Insider, izjavili su da se osjećaju potplaćeno unatoč visokim primanjima. Google ne objavljuje službene podatke o plaćama, ali prijave za radne vize pri američkom Ministarstvu rada pružaju uvid u to. Iako je riječ o brojkama koje prikazuju samo osnovne plate, one otkrivaju visoke iznose kroz razna odjeljenja. Više od 6.800 prijava iz prvog kvartala 2025. godine daje sliku o finansijskom ulaganju Googlea u vlastite kadrove, prenosi Zimo. Softverski inženjeri imaju neke od najviših godišnjih plata u Googleu, u rasponu od 100.000 do gotovo 314.000 eura. Viši softverski inženjeri dosežu i do 298.000 eura, dok voditelji inženjerskih timova mogu zaraditi do 291.000 eura. Inženjeri povezani s Waymom, Googleovim projektom autonomnih vozila, zarađuju između 136.000 i 255.000 eura. Finansijski analitičari prijavljuju godišnje plate do 205.000 eura. Analitičari kvalitete pretraživanja mogu zaraditi i do 214.000 eura, dok analitičari poslovnih sistema dosežu 184.000 eura. Istraživački naučnici imaju godišnje plate do 275.000 eura, a podatkovni naučnici do 236.000 eura. UX dizajneri i istraživači zarađuju između 112.000 i 211.000 eura. Konsultanti za rješenja prijavljuju plate do 256.000 eura, dok tehnički program menadžeri dosežu do 244.000 eura. Produkt menadžeri mogu zaraditi i do 253.000 eura. Unatoč navedenim vrtoglavim brojkama, mnogi zaposlenici Googlea i dalje kritiziraju sistem nagrađivanja.
Sarajevska berza u prvih pola godine obavila 1.834 transakcije: Evo koliki je promet bio
Marx.ba U prvom polugodištu 2025. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 402.805.117,83 KM, što čini 55,11 % od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama. U sklopu 1.834 transakcije prometovano je 2.765.830 vrijednosnih papira. Koristeći infrastrukturu Sarajevske berze u prvom polugodištu uspješno je održano osam javnih ponuda u ukupnom iznosu od 37.7941.855,77 KM, stoji u polugodišnjem izvještaju koji je objavila SASE. – Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet dionicama emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo u iznosu od 917.181,69 KM što čini 4,01 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs emitenta iznosi 26,10 KM, što predstavlja porast od 4,40 % u odnosu na prethodni period. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 35.072 dionice. Na Kotaciji fondova promet ostvaren u prvom polugodištu iznosio je 1.463.533,93 KM ili 6,39 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Kotaciji fondova ostvaren je dionicama ZIF “Prof Plus” d.d. Sarajevo u iznosu od 1.150.606,24 KM, dok se na drugom mjestu nalazi ZIF “Bosfin” d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 180.670,00 KM. Na trećem mjestu se nalazi ZIF “BIG Investiciona grupa” d.d. Sarajevo čijim dionicama je trgovano u obimu od 99.671,95 KM. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 921.570 dionica. Na Kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama emitenta ASA Finance d.d. Sarajevo u iznosu od 1.810.000,00 KM, kaže se u izvještaju. Kako je rečeno, promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio je 5.672.800,63 KM ili 24,78 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet u prvom polugodištu ostvaren je sa dionicama emitenta “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo u iznosu od 2.269.911,18 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent BH “Telecom” d.d. Sarajevo sa iznosom od 1.429.398,51 KM. Treće mjesto zauzima “HM Cement BiH” d.d. Kakanj sa prometom od 598.648,86 KM. Donosimo vam i ostatak izvještaja: – Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 13.004.857,95 KM ili 56,81 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet u prvom polugodištu ostvaren je sa dionicama emitenta “Unis Ginex” d.d. Goražde u iznosu od 3.744.440,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “Hercegovina auto” d.d. Mostar sa iznosom od 3.680.305,40 KM. Treće mjesto zauzima “Super-Nova” d.d. Mostar sa prometom od 1.690.000,00 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 23.010,10 KM ili 0,10 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na ovom sub-segmentu slobodnog tržišta u prvom polugodištu ostvaren je sa dionicama emitenta “Klas” d.d. Sarajevo u iznosu od 9.114,00 KM. Ukupan promet za ovo polugodište na Tržištu za emitente u stečaju iznosio je 2.374,08 KM. U prvom polugodištu 2025. godine na Sarajevskoj berzi bile su prijavljene 53 vanberzanske transakcije u ukupnoj vrijednosti od 1.523.450,88 KM. Održana je jedna vanredna aukcija u iznosu od 446.052,80 KM. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u prvom polugodištu, zabilježen je pad vrijednosti od 9,52 %. Vrijednost indeksa SASX-10 porasla je za 9,56 % u odnosu na prethodni period. Porasla je i vrijednost indeksa SASX-30 za 22,13 % u odnosu na prethodni period. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, bilježi porast od 10,85 % u odnosu na prethodni period, dok je Indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, na kraju perioda zabilježio porast vrijednost od 56,51 %. U prvom polugodištu 2025. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina u iznosu od 485.570.437,68 KM. Slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 156.227.699,68 KM i „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 95.348.324,97 KM. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 983 zaključene transakcije, nakon čega slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 834 sklopljene transakcije i „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 767 transakcija.
Otvoren Turistički info centar u mostarskom Starom gradu
Marx.ba Turistička zajednica (TZ) Grada Mostara otvorila je novi Turistički info centar u srcu Starog grada, a otvoreni su i info centri u Blagaju te na Aerodromu Mostar, čime se dodatno osnažuje mreža turističkih informacija dostupnih posjetiteljima već pri dolasku u grad i njegovu širu okolinu. Centar u mostarskom Starom gradu bit će ključna tačka informiranja za sve posjetitelje Mostara, nudeći im pouzdane informacije o znamenitostima, smještaju, gastronomskoj ponudi, kulturnim događajima i drugim turističkim sadržajima grada. Turistička zajednica poziva sve registrirane subjekte iz sektora turizma – hotele, hostele, restorane, agencije, suvenirnice i druge – da dostave svoje promotivne materijale (brošure, letke, posjetnice i sl.) kako bi bili zastupljeni u Info centru, a turisti na jednom mjestu imali pregled kompletnog sadržaja koji Mostar nudi, objevljeno je iz Turističke zajednice Grada Mostara.
Koliki je ukupni dug BiH i kako stojimo u odnosu na susjedne zemlje
Marx.ba Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine je na kraju prošle godine iznosio 13,74 milijardi KM i veći je za šest posto nego krajem 2023. godine, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora BiH. Kako se navodi, u porastu su i vanjski i unutrašnji dug. – Unutrašnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 odsto nego 2023. godine. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BiH 1,82 milijardi KM, a Brčko distrikt 8,91 milion KM, stoji u podacima, pišu Nezvisne. Tako je spoljni dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećan je za oko 3,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Spoljni dug RS je iznosio četiri milijarde KM, a Federacije BiH pet milijardi KM. Brčko distrikt dugovao je 49,9 miliona KM, a institucije BiH 43,4 miliona KM. Udio spoljnjeg duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) je krajem prošle godine iznosio 17,2 posto. Koliki su dugovi zemalja u regionu? Iz Ministarstva finansija Srbije su ranije saopštili da je učešće javnog duga Srbije u BDP-u krajem prošle godine bilo 47,4 posto. – Ukupan javni dug Srbije na kraju 2024. bio je 38,87 milijardi eura (76,02 milijardi KM), od čega su ukupne direktne obaveze bile 37,04 milijardi, a ukupne indirektne obaveze 1,83 milijarde eura, piše u ovom dokumentu. Iz Vlade Crne Gore saopšteno je ranije da je ukupan javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi eura (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 posto bruto domaćeg proizvoda. – Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 milion eura, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,97 milijardi eura, odnosno 58,04 odsto BDP-a, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore. Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, konsolidovani dug opšte države na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi eura (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 miliona eura na kraju trećeg tromjesečja. – Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 57,6 posto, piše u podacima. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da je za analizu zaduženosti zemalja relevantan podatak o relativnoj zaduženosti, odnosno učešću javnog duga u BDP-u, u odnosu na apsolutnu visinu duga iz dva razloga. – Prvi se odnosi na činjenicu da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu daje uvid u kapacitete određenih država da generišu prihode za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je vezan za praćenje podataka o relativnoj zaduženosti kroz vrijeme, što omogućuje analizu efekata zaduženja na privredni rast. Naime, čak i usljed rasta apsolutnog iznosa duga u određenom periodu moguće je da učešće duga u BDP-u pada kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U tom slučaju se izvodi zaključak o svrsishodnoj upotrebi zaduženja koje je podstaklo privredni rast, kazao je Mlinarević, prenose Nezvisne. On kaže da podatak da je u nekoj zemlji malo učešće javnog duga u BDP-u nije nešto što se može smatrati pokazateljem kvaliteta ekonomije. – Najrazvijenije zemlje svijeta su ujedno i najzaduženije zbog percepcije investitora o snazi njihovih ekonomija i malim rizikom nenaplativosti potraživanja. Zato se oni i utrkuju da njima pozajme sredstva. Sa druge strane, manje razvijene zemlje sa slabim ekonomskim potencijalom relativno teško dolaze do investitora koji su spremni da im pozajme sredstva, zbog čega im je javni dug nizak. Iz ovih razloga je jasno da se BiH, koja teži ekonomskoj konvergenciji razvijenim zemljama, ne može osloniti na raspoložive javne finansije, već mora posegnuti za zaduživanjem. Da bi javni dug bio podsticaj rastu, a fiskalno održiv, potrebno ga je usmjeriti na prave stvari, naglasio je Mlinarević.
Bitcoin oborio novi rekord
Marx.ba Bitcoin je danas dosegnuo rekordnu vrijednost, potaknut potražnjom institucionalnih ulagača i kripto politikama administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Najveća svjetska kriptovaluta porasla je na nešto više od 118.000 dolara, čime je ovogodišnji rast premašio 26 posto. – Bitcoinov novi rekord rezultat je neumoljive institucionalne akumulacije – veliki igrači kupuju dostupne zalihe i iscrpljuju likvidnost na berzama, rekao je Joshua Chu, supredsjednik hongkonškog Web3 udruženja. U martu je Trump potpisao izvršnu uredbu kojom uspostavlja strateške rezerve kriptovaluta. Također je imenovao niz osoba naklonjenih kriptu, uključujući predsjednika Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) Paula Atkinsa i “cara za umjetnu inteligenciju” u Bijeloj kući Davida Sacksa. Trumpove obiteljske kompanije također su ušle u svijet kriptovaluta. Kompanija Trump Media & Technology Group (DJT.O) planira lansirati fond kojim bi se trgovalo na berzi, a koji bi ulagao u više kriptovaluta, uključujući bitcoin, pokazuje prijava SEC-u od utorka. Ethereum, druga najveća kriptovaluta na svijetu, skočio je gotovo 5% na 2.956,82 dolara, nakon što je ranije dosegnuo najvišu vrijednost u posljednjih pet mjeseci od oko 3.000 dolara.