Razvojne banke FBiH i Sjeverne Makedonije jačaju regionalnu suradnju
Marx.ba Delegacija Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine boravila je u Skoplju, gdje je, u okviru zvanične posjete Razvojnoj banci Sjeverne Makedonije, održan niz radnih sastanaka posvećenih razmjeni stručnih znanja i iskustava, s fokusom na jačanje institucionalnih kapaciteta u funkciji snažnije podrške privredama svake od zemalja. Delegaciju Razvojne banke FBiH predvodio je predsjednik Uprave Borislav Trlin, a činili su je i član Uprave Dalibor Milinković, te direktorica Sektora za kredite Lejla Kapur. U ime Razvojne banke Sjeverne Makedonije, domaćini posjete bili su predsjednik Uprave Kire Naumov i član Uprave Faruk Ismaili, zajedno sa svojim timom saradnika, pri čemu je Naumov izrazio zadovoljstvo realiziranom posjetom i istakao značaj ovakvih susreta za jačanje profesionalnih veza i razmjenu stručnih znanja među razvojnim bankama u regionu. Tokom susreta razgovarano je o svakodnevnoj praksi, funkcionisanju i djelovanju razvojnih banaka, načinima pružanja podrške realnom sektoru, te finansijskim instrumentima usmjerenim ka malim i srednjim preduzećima. Poseban fokus posjete bio je upoznavanje s iskustvima domaćina u saradnji s evropskim i međunarodnim finansijskim institucijama, naročito kada je riječ o pristupu vanjskim izvorima finansiranja, što je delegacija iz BiH prepoznala kao vrijedan uvid za moguće unapređenje vlastitih operativnih rješenja. Ova posjeta predstavlja dio šireg strateškog pristupa kojim Razvojna banka Federacije BiH jača saradnju sa srodnim institucijama u regionu, razmjenjuje stručna znanja i prati savremene prakse u segmentu razvoja institucionalnih i finansijskih mehanizama podrške. Kroz ovakve inicijative, Banka nastoji kontinuirano unapređivati vlastite kapacitete kako bi pružila još snažniju i kvalitetniju podršku privrednicima i ukupnom ekonomskom razvoju Federacije Bosne i Hercegovine.
BH Telecom započeo 2025. s najvećim kvartalnim prihodima u posljednjoj deceniji
Marx.ba Nakon izuzetno uspješne 2024. godine, u kojoj je BH Telecom ostvario rekordne prihode od 556 miliona KM u posljednjih 10 godina i najveću bruto dobit od 2016. godine, u iznosu 72 miliona KM uz rast od 37% u odnosu na 2023. godinu, kompanija nastavlja s pozitivnim finansijskim pokazateljima i u 2025. godini, objavio je BH Telecom. Kako je rečeno, već u prvom kvartalu 2025. godine, BH Telecom je zabilježio najveći iznos prihoda od prodaje za prvi kvartal u posljednjih deset godina, dosegnuvši 126 miliona KM, što je 1% više u odnosu na isti period prošle godine. Bruto dobit iznosila je 14,9 miliona KM, uz rast od 10% u poređenju s prvim kvartalom 2024. godine. Kompanija je ostvarila 37,7 miliona KM operativne dobiti, zadržavši visoku profitabilnost i uz rast troškova. Rast ključnih segmenata poslovanja Posebno je značajan rast ostvaren u segment rezidencijalnih korisnika, gdje su prihodi porasli za 3,7 miliona KM. U okviru segmenta rezidencijalnih korisnika prihodi od postpaid usluga mobilne telefonije porasli su za 11% ili 2,6 miliona KM, a ostvaren je i rast kod Moja TV usluga za 10%, kao i u segmentu internet usluga za 7%. Također, prihodi od cloud usluga zabilježili su rast od čak 48% u okviru segmenta poslovnih korisnika. Broj korisnika usluga BH Telecoma porastao je za 14 hiljada u odnosu na kraj marta prošle godine, čime je ukupan broj korisnika premašio dva miliona. Posebno se ističe broj postpaid korisnika koji je premašio 400 hiljada, a nastavljeno je i jačanje prisustva na tržištu optičkih mreža gdje je broj korisnika dostigao 36 hiljada. – Kroz reorganizaciju, koja je pri kraju, tek ulazimo u brzine koje odgovaraju našem potencijalu – dosad smo, slikovito rečeno, vozili auto u prvoj brzini autoputem. I uprkos tome, imamo najveće kvartalne prihode u posljednjih deset godina, dvocifren rast bruto dobiti i stabilne operativne pokazatelje. Takav finansijski učinak rezultat je odgovornog planiranja, analitičkog pristupa i zajedničkog rada svih zaposlenih. Pokazali smo da možemo rasti čak i u uslovima tržišne neizvjesnosti, što nas dodatno ohrabruje za nastavak godine, poručio je direktor Amel Kovačević. Pored rasta prihoda, kompanija je uspjela dodatno unaprijediti efikasnost. Ukupni poslovni rashodi smanjeni su za 3% zahvaljujući boljoj kontroli troškova i optimizaciji poslovanja. Operativni prihod po zaposlenom porastao je za 1%, dok su rashodi po zaposlenom smanjeni za 3%, uz blago smanjenje broja zaposlenih na 2.935. Investicije u mrežu i digitalne inovacije U pogledu investicija, BH Telecom je u prvom kvartalu realizirao kapitalne investicije (CAPEX) u iznosu od 16,5 miliona KM, usmjerene na proširenje LTE mreže, razvoj optičke infrastrukture, kao i unapređenje korisničkog iskustva. Modernizirane su i usluge kroz digitalne inovacije poput online aukcijske platforme, unapređenja Moja TV servisa i aplikacije Moj BH Telecom, te novih promocija i benefita za korisnike, uključujući povećanje brzina pristupa internetu i značajne promotivne popuste. Kako pokazuju zvanični podaci, na finansijsku stabilnost kompanije dodatno ukazuje visoka likvidnost. Na računima BH Telecoma nalazi se 359 miliona KM novčanih sredstava, čime je kompanija učvrstila poziciju za nastavak investicijskog ciklusa i budući rast. – Svi ovi pokazatelji, kao i rekordni prihodi i rast dobiti u prvom kvartalu, dodatno nas motiviraju da u narednim mjesecima nastavimo ulagati u najmodernije tehnologije i kvalitet usluga, kako bismo zadržali povjerenje naših korisnika i dali puni doprinos digitalnoj transformaciji Bosne i Hercegovine, zaključio Kovačević. Rezultati prvog kvartala daju razlog za optimizam, a dalji razvoj poslovanja zavisit će od sposobnosti kompanije da se prilagodi tržišnim izazovima i iskoristi nove prilike.
Energoinvest ponovo prisutan na tržištu Turske
Marx.ba Skupština društva Energoinvest d.d. Sarajevo je jednoglasno, nakon podrške Nadzornog odbora, podržala prijedlog Uprave o obustavi likvidacionog postupka nad društvom Interenergo Turska. Time je formalno donesena odluka o ponovnom otvaranju predstavništva Energoinvesta u Turskoj, objavio je sinoć Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta. – Ova odluka predstavlja nastavak strateškog usmjerenja Uprave ka širenju prisustva na inostranim tržištima i konkretan je korak ka realizaciji ambicioznih poslovnih planova. Posebno vrijedi istaći da su sve tačke dnevnog reda današnje (jučer op.a.) kupštine dobile gotovo jednoglasnu 100%tnu podršku dioničara, što dodatno potvrđuje rast povjerenja i pruža snažnu podršku Upravi za nastavak daljih aktivnosti. Energoinvest nastavlja s konkretnim koracima u jačanju međunarodne prisutnosti i pozicioniranju kao ozbiljan regionalni partner u oblasti energetike i inženjeringa, poručio je.
Sporazum za unapređenje digitalizacije turizma u FBiH
Marx.ba Federalno ministarstvo okoliša i turizma i GIZ, uz finansijsku podršku Evropske unije i Vlade Njemačke, započeli su novu fazu unapređenja turizma kroz digitalizaciju i održive prakse u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sporazum, koji su uime Ministarstva potpisali federalna ministrica Nasiha Pozder i uime GIZ-a programski menadžer SEDEP projekta Jens Elsner, predstavlja važan korak ka modernizaciji turističkog sektora i boljoj pripremi za zelenu i digitalnu tranziciju. Ova saradnja se realizuje u okviru projekta EU za razvoj privatnog sektora u BiH (EU4PSD), kojeg sufinansiraju Evropska unija i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), i dio je šireg programa Vlade Njemačke za podršku održivom ekonomskom razvoju i promociji zapošljavanja u BiH (SEDEP).
Lakić: Napravljen važan korak na putu ka izuzimanju BiH od plaćanja karbonske takse EU
Marx.ba Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije saopćilo je, povodom teksta Prednacrta zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, na koji je Vlada Federacije BiH na jučerašnjoj sjednici dala pozitivno mišljenje, da je time napravljen značajan iskorak u usklađivanju domaćih propisa sa standardima EU, ali i u zaštiti interesa domaće privrede. – Imamo razloga da budemo zadovoljni, posebno zbog okolnosti u kojima se naša država trenutno nalazi. Ovo je važan korak na putu ka izuzimanju Bosne i Hercegovine od plaćanja karbonske takse EU. Na taj način ćemo zaštititi izvoznike iz svih krajeva BiH u EU, a novac od takse ćemo moći koristiti za projekte unutar naše zemlje, umjesto da ide u EU, poručio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić. Iz Ministarstva dodaju da je ovaj zakon usaglašen tokom sastanka s predstavnicima Energetske zajednice u Beču, te da su u njegov tekst uvrštene sve primjedbe koje je Vlada Federacije BiH ranije iznijela, uključujući i zahtjev da se iz naziva zakona izbace reference na prirodni gas, jer ovo zakonsko rješenje tu oblast ne uređuje. – Uspjeli smo da uvjerimo pregovarače da prihvate sve uslove koje je Federacija BiH postavila, a koji će osigurati usaglašen i održiv okvir za sektor električne energije, naglasio je Lakić.
Dobre vijesti s tržišta: Pala cijena kakaa, očekuje se da ići još niže
Marx.ba U idućoj poljoprivrednoj sezoni 2025/26. godine uzgajivači kakaovca u Gani očekuju dobar urod temeljem poboljšanog razvoja cvjetova i mahuna te povoljne vremenske prognoze. Ta zemlja je u svjetskom vrhu po proizvodnji kakaovca, a ova vijest dolazi kao zaokret budući da su se zadnjih godina uzgajivači mučili s biljnim bolestima, klimatskim promjenama i širenjem ilegalnih rudnika zlata na štetu plantaža. Predsjednik tamošnje udruge poljoprivrednika Theophilus Tamakloe, kako prenosi Reuters, kazao je da su cvjetovi, mahune i listovi puno zdraviji no prošle godine. Za nadolazeću žetvu na plantaži prognozira 350 vreća kakaovca naspram 230 u protekloj sezoni, ali ipak upozorava da bi urod mogao biti lošiji ako državna agencija za kakaovac COCOBOD pravodobno ne podijeli fungicide ili ako padne previše kiše. Salomey Saah, također vlasnica plantaže, cilja urod od 2.000 vreća, duplo više no lani. I ona ipak napominje da bi, nestane li joj pesticida, kukci vrlo brzo mogli uništiti urod. Nova sezona započinje u avgustu, a COCOBOD još nije objavio proizvodni cilj. Podaci iz maja pokazuju da Gana vjerovatno neće doseći brojku od 650.000 tona koliki je bio cilj za proteklu poljoprivrednu sezonu, odnosno da će vjerovatno maksimalno doći do brojke od 590.000 tona. Gana i susjedna Obala Slonovače proizvode više od 60 posto svjetskog kakaovca. Cijena kakaa u 2024. godini imala je historijske vrijednosti. Potkraj 2024. godine kompanija Hershey, najveći svjetski proizvođač čokolade, smanjila je prognoze godišnjeg prihoda i dobiti te izvijestila tada da su ponovna poskupljenja smanjila potražnju za čokoladama i slatkišima. Hershey je tokom 2024. godine povećao cijene kakaa kako bi održali profitne marže usred rastućih troškova sirovina, posebno kakaa, što je dovelo do odbijanja potrošača. Osim toga, promjenjivi trendovi, uključujući generacijsko okretanje slasticama bez čokolade, umanjili su prodaju kompanije. U ljeto 2022. godine cijena kakaovca po toni iznosila je manje od 2.000 dolara odnosno oko 1.909 eura za tonu, no početkom 2024. cijena je dosegnula oko 12.000 dolara odnosno 11.454 eura tokom te božićne sezone. Sada je na oko 9.000 dolara za tonu. Mnogi prodavači čokolade nisu mogli postići uobičajene profitne marže i prebaciti sve dodatne troškove cijena kakaa na svoje kupce.
BiH: Bezgotovinska plaćanja povećavaju broj kupaca i doprinose rastu biznisa
Marx.ba Više od polovine preduzeća u Bosni i Hercegovini koja su uvela digitalna plaćanja tvrde da je to važna investicija koja značajno doprinosi rastu njihovih biznisa. Čak 61% preduzeća navodi da je uvođenje bezgotovinskih plaćanja odgovor na rastuću potrebu klijenata, dok 57% ističe da su posebno važna za prodaju stranim kupcima i turistima. Sveukupno, oko 2/3 biznisa vidi pozitivan poslovni efekat od uvođenja kartičnih plaćanja. Ovo su samo neki od podataka novog istraživanja kompanije Visa “Vrijednost digitalizacije plaćanja” provedenog na teritoriji Bosne i Hercegovine, čiji rezultati ukazuju kako mali biznisi, trgovci i zanatlije gledaju na digitalna plaćanja. – Rezultati istraživanja samo potvrđuju ono što svakodnevno čujemo sa terena: digitalizacija plaćanja više nije privilegija, već preduslov za rast i razvoj malih biznisa, posebno u oblasti turizma. Turisti su ostvarili ukupno 411.998 noćenja, što je povećanje od 20,7 odsto u odnosu na juni 2023. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Ovo je jasan signal ogromnog turističkog potencijala zemlje. Kroz zajedničku aktivnost sa kompanijom Monri Payments, pomoći ćemo da se što više malih biznisa digitalizuje u oblasti plaćanja i tako postanu konkurentniji, ne samo lokalno, već i globalno. Jer kad raste mali biznis, raste i čitavo društvo, izjavila je Ana Drašković, potpredsjednica i generalna direktorica kompanije Visa za tržište jugoistočne Evrope. Gotovo 30% preduzeća izjavljuje da su spremna da dalje ulažu u nove tehnologije – posebno u beskontaktna plaćanja i digitalne novčanike. Za njih to znači lakše praćenje troškova, bržu obradu transakcija, bolji imidž u očima potrošača i finalno, veći potencijal za rast i profit. Za klijente, sigurnost, udobnost i slobodu izbora. Za tržište, korak bliže modernoj, konkurentnoj ekonomiji. – Kroz partnerstvo s kompanijom Visa, Monri Payments s ponosom sudjeluje u ovom značajnom projektu koji donosi modernu infrastrukturu plaćanja u samo srce Sarajeva – Baščaršiju i Stari Grad. Riječ je o inicijativi usmjerenoj na unapređenje poslovanja lokalnih poduzetnika kroz uvođenje kartičnog plaćanja, s ciljem jačanja turističke ponude i korisničkog iskustva – kako za domaće, tako i za strane posjetitelje. Naš cilj je omogućiti jednostavna, brza i moderna plaćanja u svakodnevici lokalnih obrtnika, ugostitelja i trgovaca – od suvenirnica i zanatskih radnji, do aščinica, slastičarni i smještajnih kapaciteta. Vjerujemo da Baščaršija zaslužuje digitalna rješenja koja poštuju njezinu prošlost i podupiru njezinu budućnost, izjavila je Sabina Maglić, članica Uprave i izvršna direktorica Monri Paymentsa u BiH.
Primirje na Bliskom istoku podiže cijene dionica avioprijevoznika
Marx.ba Vrijednost dionica američkih i evropskih zračnih prijevoznika zabilježila je značajan rast, potaknuta nadom u održivost primirja između Izraela i Irana, što je istovremeno dovelo do pada cijena nafte. Prema izvještajima agencije Reuters, tržišta su reagirala optimistično na prve znakove smirivanja napetosti. Evropski zračni divovi predvodili su rast. Dionice Air France KLM-a, vlasnika British Airwaysa (IAG) i Lufthanse porasle su utorak između 6 i 10 posto, dok je Wizz Air zabilježio rast od 3,2 posto. Sličan trend viđen je i s druge strane Atlantika, gdje su veliki američki prijevoznici – United Airlines, Delta Air Lines i American Airlines – u jutarnjem trgovanju porasli za oko 4 posto svaki. – Val olakšanja prostrujao je putničkim sektorom usred nade da bi prizemljeni avioni ponovno mogli poletjeti, ali pesimizam se ponovno uvukao, izjavila je Susannah Streeter, voditeljica odjela za novac i tržišta u kompaniji Hargreaves Lansdown, komentirajući krhkost situacije, prenosi Pd. Optimizam ulagača potaknut je s dva ključna faktora. – Dionice u putničkom sektoru porasle su zbog implikacija na troškove goriva, ali i zato što se čini da je izbjegnut potencijalni udar na potražnju za putovanjima koji bi proizašao iz daljnje eskalacije na Bliskom istoku, pojasnio je Russ Mould, direktor ulaganja u AJ Bellu. Podsjetimo, avioprijevoznici širom svijeta otkazali su letove prema nekoliko bliskoistočnih odredišta, uključujući ključna čvorišta poput Dubaija i Dohe, nakon što je nekoliko zemalja zatvorilo svoj zračni prostor poslije iranskog napada na američku vojnu bazu Al Udeid u Kataru u ponedjeljak. U međuvremenu su Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati ponovno otvorili svoj zračni prostor.
Počinje primjena: Od 1. jula stopa na teret poslodavca se smanjuje
Marx.ba Od 1. jula ove godine u Federaciji BiH počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim se zbirna stopa doprinosa na teret poslodavaca smanjuje s dosadašnjih 10,5 na 5 posto. Time ukupna zbirna stopa doprinosa u FBiH, koja je do sada iznosila 41,5 posto praktično umanjuje za 13,25 posto, objavili su iz Vlade FBiH. Smanjenje doprinosa je, kako je objašnjeno iz Vlade FBiH, važan korak u nastavku šire ekonomske reforme s ciljem rasterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja legalnog zapošljavanja i suzbijanja sive ekonomije. Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić kazao je ovom prilikom da Vlada ne ostavlja prostor za improvizaciju. – Svaki potez koji činimo je međusobno povezan i planiran. Prvi je bio povećanje minimalne plate, sada smanjujemo doprinose, a idući je fiskalizacija. Sve su to karike istog lanca reforme koja ima za cilj snažniju, pravedniju i moderniju ekonomiju, rekao je Nikšić. Inače, smanjenje doprinosa uklapa se u širi reformski okvir koji podržava i poslovna zajednica. Smanjenje doprinosa predstavlja prvo fiskalno rasterećenje poslodavaca još od 2009. godine. Iz Udruženja poslodavaca FBiH su pozdravili donošenje zakona, ocjenjujući ga kao važan korak ka unapređenju poslovnog ambijenta, naročito nakon povećanja minimalne plate koje je povećalo ukupne troškove rada. Prema njihovim procjenama, a kako su o tome ranije govorili, ova mjera predstavlja značajno olakšanje, a istovremeno koristi i radnicima jer stvara preduslove za veće formalno zapošljavanje i stabilnost isplata. Poslodavci su također izrazili očekivanje da će do kraja godine uslijediti drugi val reformi, uključujući fiskalizaciju transakcija i dodatno smanjenje doprinosa.
Biznis forum Cirkularna ekonomija – od otpada do vrijednosti: Održivost nije opcija, nego neophodnost
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, Jasmina Selimović, učestvovala je kao Keynote Lecturer na Biznis forumu pod nazivom „Cirkularna ekonomija – od otpada do vrijednosti“, održanom u Sarajevu. U svom izlaganju, guvernerka Selimović istakla je da su događaji poput ovog izuzetno važni jer nas podsjećaju da održivost nije opcija, već neophodnost. – Cirkularna ekonomija predstavlja priliku da unaprijedimo način na koji upravljamo resursima, stvaramo novu vrijednost i gradimo otpornije ekonomije. Kao Centralna banka, svjesni smo svoje odgovornosti da kroz stabilan finansijski okvir, ulaganja u zelene obveznice, integraciju ESG principa, kao i članstvo u mrežama poput SBFN i NGFS, damo konkretan doprinos zelenoj tranziciji i održivom razvoju Bosne i Hercegovine, poručila je Selimović. Forum je okupio predstavnike biznisa, institucija, finansijskog sektora i međunarodnih razvojnih partnera s ciljem davanja konkretnih odgovora na pitanja: koji su trendovi i uspješni poslovni modeli cirkularne ekonomije u realnom sektoru i kako se ona može pretvoriti u šansu za jačanje otpornosti privrede BiH i regiona.