Austrian Airlines povećava broj zimskih letova iz Sarajeva za Beč
Marx.ba Austrian Airlines povećava učestalost letova između Beča i Sarajeva tokom predstojeće zimske sezone, koja počinje 26. oktobra i traje do 28. marta 2026. godine. Austrijski nacionalni avioprevoznik će uvesti dodatnu sedmičnu rotaciju za ukupno dva dnevna leta tokom zime. Kao rezultat toga, zadržat će isti broj učestalosti tokom cijele godine. Tokom zime, aviokompanija će prvenstveno koristiti svoj avion Embraer E195 sa 120 sjedišta na toj ruti, piše EX YU aviation. Mlaznjak Airbus A320 sa 180 sjedišta planiran je na dva leta u novembru, jednom u decembru i januaru, te osam u martu. Podsjetimo, Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvom kvartalu 2025. godine ostvario je rast aviooperacija od 28 posto, broja putnika od 42 posto i tereta od osam posto, u odnosu na isti period prošle godine. U tri mjeseca 2025. aerodrom opslužio 333.802 putnika i obavio 3.447 aviooperacija. S najvećeg bh. aerodroma je najavljena je daljnja modernizacija i povećanje kapaciteta, izrada novog master plana i izgradnja nove višespratne garaže. Rečeno je da će naglasak u budućem radu Međunarodnog aerodroma Sarajevo biti na svjetskom nivou iskustva, te na uspješnom modelu javnog poslovanja koji će biti pokretač ekonomskog razvoja i simbol moderne i otvorene Bosne i Hercegovine. VEZANO Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Sastanak u Energoinvestu: Jačanje svijesti o elektronskom potpisivanju
Marx.ba Direktor Agencije IDDEEA BiH, Almir Badnjević, zajedno sa svojim saradnicima, boravio u prostorijama kompanije Energoinvest u Sarajevu, gdje je održan sastanak s direktorom Energoinvesta, Mirzom Ustamujićem i njegovim timom. Tema sastanka bila je elektronsko potpisivanje, elektronska identifikacija, ID aplikacija i svi benefiti koje digitalna identifikacija donosi. Predstavnici Energoinvesta iskazali su jasno interesovanje za primjenu ovih rješenja, te su najavili dolazak u prostorije IDDEEA BiH radi registracije. Novi radni sastanak već je zakazan za 3. juni 2025. godine. Ovo je još jedan pokazatelj koliko se podiže svijest o važnosti elektronskog potpisa i koliko je važno da se svi društveni i privredni subjekti uključe u proces digitalne transformacije, poručeno je. VEZANO Eneregetska statistika FBiH: Veća proizvodnja struje u aprilu, koliki je udio vjetrolektrana
Ryanair učvrstio svoju poziciju u regionu: Wizz Air mu i ovog ljeta gleda u leđa
Marx.ba Ryanair je drugo ljeto zaredom učvrstio svoju poziciju vodećeg niskotarifnog prijevoznika na aerodromima zemalja bivše Jugoslavije, nadmašivši konkurenta Wizz Air. Ryanair, koji opslužuje četiri od sedam tržišta u regiji, u poređenju s Wizz Airom, koji posluje u svim zemljama bivše države, ima 5.020.450 sjedišta na tržištu ove ljetne sezone, što je porast od 12,7% u odnosu na prošlu godinu, ili dodatnih 567.616 sjedišta u odnosu na ljeto 2024, piše EX YU aviation. Preko 80% Ryanairovog kapaciteta u našoj regiji ovog ljeta nalazi se u Hrvatskoj, gdje ima nešto više od četiri miliona sjedišta u prodaji, u odnosu na 3,8 miliona prošle godine, ili povećanje od 8,2%. Aviokompanija ima 597.332 sjedišta u Bosni i Hercegovini, gdje je dodala dodatnih 236.376 sjedišta. Ryanair također raste u Srbiji, gdje je dodala 31.506 sjedišta na svojim letovima u Nišu. Crna Gora se suprotstavlja ovom trendu, gdje je aviokompanija ovog ljeta smanjila kapacitet za 17,4%, ili 44.180 sjedišta, na ukupno 209.688. Wizz Air je prošle godine izgubio vodeću poziciju kao najveći niskotarifni operater u bivšoj Jugoslaviji usred problema sa flotom, što je rezultiralo obustavom brojnih ruta i smanjenjem učestalosti letova na drugima. Prevoznik se ovog ljeta počinje vraćati i ima 3.677.782 sjedišta u regiji, što je porast od 15,2% u odnosu na prošlu godinu, ili blizu pola miliona dodatnih sjedišta. Po prvi put u više od deset godina, Srbija će postati najveće tržište Wizz Aira u regiji, ispred Sjeverne Makedonije. Niskotarifni prevoznik ima 1.209.280 sjedišta na svojim letovima u Beogradu i Nišu, što je porast od 20,4%, ili preko 200.000 dodatnih sjedišta. S druge strane, može se pohvaliti sa 1.200.610 sjedišta na makedonskom tržištu, što je blagi pad od 0,9% u odnosu na prethodno ljeto. Treće najveće tržište Wizz Aira u bivšoj Jugoslaviji je Bosna i Hercegovina, gdje je dodano 201.332 sjedišta, čime je ukupan broj povećan za 383.236. U Prištini, aviokompanija se ovog ljeta može pohvaliti sa 336.110 sjedišta, što je porast od 26,8% ili dodatnih 71.000 sjedišta. Crna Gora slijedi sa 303.442 sjedišta, što je poboljšanje od 12,2%. Hrvatska se protivi ovom trendu kao jedino tržište u bivšoj Jugoslaviji ovog ljeta gdje će Wizz Air imati manji kapacitet nego prošlog ljeta. Aviokompanija je stavila u prodaju 245.104 sjedišta, što je pad od 4,3%, ili blizu 11.000 sjedišta manje. U Sloveniji aviokompanija ima 41.760 sjedišta, što je porast od 28,9%, ili dodatnih 9.360 sjedišta. Ryanair će biti veći od Wizz Aira samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, međutim, sam obim poslovanja osigurao mu je poziciju najvećeg niskotarifnog prijevoznika u bivšoj Jugoslaviji ovog ljeta. VEZANO Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Eneregetska statistika FBiH: Veća proizvodnja struje u aprilu, koliki je udio vjetrolektrana
Marx.ba Prema Federalnom zavodu za statistiku bruto proizvodnja električne energije u FBiH u aprilu ove godine iznosila je 589 GWh, a u istom mjesecu 2024. godine iznosila je 554 GWh. U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane su učestvovale sa 44,65%, termoelektrane sa 44,31%, a vjetroelektrane sa 11,04%, kaže se u energetskoj statistici za april. – Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u aprilu 2025. godine iznosila je 287.615 tona, dok je u istom mjesecu 2024. godine proizvodnja iznosila 273.355 tona. Proizvodnja lignita u FBiH u aprilu 2025. godine iznosila je 124.116 tona, a u istom mjesecu 2024. godine iznosila je 121.502 tona. Proizvodnja koksa u aprilu 2025. godine iznosila je27.846 tona, a u istom mjesecu 2024. godine iznosila je 54.438 tona, objavljeno je. Uvoz naftnih proizvoda u aprilu 2025.god. je 109.557 tona, a u istom mjesecu 2024. godine je 109.243tona. Od ukupnog uvoza u aprilu je uvezeno dizel goriva 76,01%, bezolovnog motornog benzina 12,47%,mazuta i lož ulja ekstra lakog 3,41%,i ostalo 8,11%. VEZANO Trumpova odgoda carina donosi benefite i za BiH
Evropska komisija: Za saniranje štete od poplava državama 280 miliona eura, evo koliko će dobiti BiH
Marx.ba Evropska komisija je danas predložila dodjelu 280 miliona eura iz Evropskog fonda solidarnosti (EFS) za podršku sanaciji šteta od poplava u Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Bosni i Hercegovini i Moldaviji. Ova inicijativa je poduzeta kao odgovor na teške poplave koje su pogodile ove zemlje u septembru i oktobru 2024. godine. Predložena finansijska pomoć raspoređena je: 42,8 miliona eura za Austriju, 114 miliona za Češku, 76 miliona za Poljsku, 2,1 milion za Slovačku, 45,7 miliona za Bosnu i Hercegovinu i 195.200 eura za Moldaviju, saopćeno je iz Evropske komisije. Kao glavni instrument EU za pomoć nakon katastrofa, EFS će finansirati različite aspekte sanacije šteta, uključujući popravku oštećene infrastrukture, zaštitu pogođenog stanovništva, kao što su privremeni smještaj, te unapređenje preventivne infrastrukture. Također će podržati očuvanje kulturne baštine i radove na čišćenju. Poplave u centralnoj Evropi 2024., koje je izazvala oluja Boris, donijele su rekordne količine padavina koje su prouzrokovale velike poplave, počevši u Austriji i Češkoj u septembru, a zatim se proširile na Poljsku i druge dijelove centralne Evrope. U početkom oktobra uslijedile su jake bujične poplave i klizišta u Bosni i Hercegovini, koje su nanijele znatnu štetu i prouzrokovale gubitke. Današnji prijedlog mora biti odobren od Evropskog parlamenta i Vijeća, nakon čega će Komisija finalizirati potrebne odluke o implementaciji za isplatu finansijske pomoći u jednoj tranši. VEZANO Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Globalna industrija osiguranja porasla za 8,6 posto
Marx.ba Globalna industrija osiguranja u prošloj je godini porasla za 8,6 posto, pokazao je najnoviji izvještaj Allianz Researcha. Time je ponovno nadmašen rast od 8,2 posto zabilježen godinu dana ranije. Osiguravajuća društva u cijelom svijetu zabilježila su rast premija od 557 milijardi eura pa je ukupni prihod iznosio sedam biliona eura. Životno osiguranje još uvijek je najveći segment uz premijski prihod od 2.902 milijarde eura, a prate ga osiguranje imovine i osiguranje od nezgoda (2.424 milijarde eura) te zdravstveno osiguranje (1.682 milijarde eura). Rast osiguranja imovine i osiguranja od nezgoda u 2024. je iznosio 7,7 posto, nešto manje nego prethodne godine kada je bio 8,3 posto. Za taj rast je uglavnom zaslužno najveće tržište, Sjeverna Amerika, gdje je premijski prihod porastao za 8,2 posto. U toj se regiji, istaknuto je, zaračunava više od polovice premija u svijetu. Dok je premijski prihod u Zapadnoj Evropi porastao za šest posto, azijsko tržište bilo je nešto manje dinamično te je zabilježilo porast za samo četiri posto. Životno osiguranje bilo je veće za 10,4 posto te je tako postiglo bolje rezultate od drugih dva segmenta i ostvarilo brži rast nego 2023. (8,2 posto). Za to je ponovno zaslužna Sjeverna Amerika s rastom od nevjerovatnih 14,4 posto. Budući da su kamatne stope dosegle rekordne nivoe, došlo je do potražnje isplate rente. Više kamatne stope dovele su i do porasta premijskog prihoda u Zapadnoj Evropi (7,1 posto). U Aziji je većina tržišta zabilježila snažan rast na čelu s Kinom, u kojoj je stopa iznosila 15,4 posto. Za razliku od američke dominacije u osiguranju imovine i osiguranju od nezgoda, udjeli na globalnom tržištu životnog osiguranja relativno su ravnomjerno raspoređeni. Na čelu je Azija (uključujući Japan i Kinu) s više od trećine premija, prenose Financije. Zdravstveno osiguranje poraslo je za sedam posto. Potražnja je ostala velika, posebno u Aziji s 12,6 posto. To je odraz još uvijek niske stope proboja osiguranja u tu regiju, koja je manja od jedan posto na svim tržištima osim Tajvana. Potražnja se, čak i više nego u slučaju životnog osiguranja, temelji na stanju sistema socijalne sigurnosti, odnosno, nivou i kvalitetu javne zdravstvene skrbi. VEZANO Kanton Sarajevo ima prvu vjetroelektranu
Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Marx.ba Vlada Tuzlanskog Kantona objavila je javni poziv za dodjelu subvencija na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Kako je vidljivo, za subvencije su osigurana sredstva u iznosu od 1,2 miliona KM. Pozivom se cilja na uspostavu baze i novih aviolinija na tuzlanskom aerodromu na kojima se nije saobraćalo najmanje 12 mjeseci prije objave poziva. Uspostava novih aviolinija odnosi se na strateške destinacije u državama: Austrija, Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa, Švedska, kao i drugim državama za koje Vlada Tuzlanskog kantona utvrdi da postoji opravdani interes, a na prijedlog Aerodroma Tuzla. – Uspostava baze aviokompanije podrazumijeva da će kompanija ne Međunarodnom aerodromu Tuzla stacionirati svoje avione i posadu, te s kojeg će obavljati redovne letove, poručeno je. Inače, subvencioniranje će se vršiti po dolazećem putniku na područje Tuzlanskog Kantona u iznosu od šest eura po putniku. VEZANO Aerodrom Tuzla u aprilu povećao broj putnika u odnosu na prošlu godinu
Preporuka za BiH: Nastavite čuvati integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost CBBiH
Marx.ba Vijeće Evropske unije objavilo je dokument pod nazivom Zajednički zaključci sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga sa regionalnim partnerima. Za svaku od zemalja Zapadnog Balkana, Moldavije i Turske, dati su: osvrt na osnovne poruke iz posljednjih dostavljenih Programa ekonomskih reformi; viđenje Evropske komisije vezano za ocjene efekata implementiranih programa i stepen ispunjenosti prethodnih preporuka, te dodatne preporuke institucija Evropske unije (prvenstveno Evropske komisije, Evropske centralne banke i Eurostata), koje trebaju rezultirati višim stepenom konvergencije ka EU. Centralna banka je označena kao institucija koja ulaže napore za adekvatno praćenje dinamike cijena, što je posljedica ne samo analitičkih izvještaja i objave brzih procjena i projekcija inflacije, nego i objavljivanja procjene temeljne i inflacije usluga, na web stranici CBBiH, u analitičke svrhe. Ocijenjeno je kako je monetarna politika prikladna aranžmanu valutnog odbora, koji uživa visok nivo kredibilnosti i koji je osnovni stub monetarne stabilnosti. Među preporukama za zemlju, nema preporuka za akcije iz mandata CBBiH, osim da je potrebno nastaviti čuvati integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke. Preporuka o neophodnosti očuvanja integriteta aranžmana valutnog odbora i nezavisnosti Centralne banke je dodatno naglašena na 8. sastanku Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, u okviru EU – BiH Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Centralna banka učestvuje u pripremi dokumenta za ovaj Pododbor, a koji usvaja Vijeće ministara BiH. Vodeća ekonomistica, dr. Belma Čolaković i rukovodilac Odjeljenja za statistiku i publikacije, mr. Ervin Zolić, učestvovali su na sastanku, pružajući dodatne informacije na dodatne upite Evropske komisije vezano za: makroekonomske trendove i projekcije, stabilnost finansijskog sistema, napredak u procesima vezane za aplikaciju za pristup SEPA geografskom području, i statističko izvještavanja iz nadležnosti CBBiH. VEZANO Sastanak o predmetu „Viaduct protiv BiH“: Rukovodstvo CBBiH će zaštiti imovinu institucije
Cijene nafte blago porasle u iščekivanju sastanka zemalja članica OPEC+
Marx.ba Cijene nafte u utorak su se tek neznatno promijenile zbog sve većih očekivanja da će članice Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici, poznati kao OPEC+, na sastanku kasnije ove sedmice donijeti odluku o povećanju proizvodnje. Terminski ugovori na Brent naftu porasli su za 11 centi, odnosno 0,2 posto, na 64,85 dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta poskupjela za šest centi, odnosno 0,1 posto, na 61,59 dolara po barelu. U ponedjeljak, podsjeća Reuters, nije bilo zaključivanja WTI ugovora zbog američkog praznika Dana sjećanja. Očekuje se da će OPEC+ na svom sastanku finalizirati proizvodne kvote za juli, što će, prema ranijim informacijama izvora za Reuters, uključivati povećanje proizvodnje za 411.000 barela dnevno. Zamjenik ruskog premijera Aleksander Novak istaknuo je da OPEC+ još nije razgovarao o tome te se pretpostavlja da će skupina finalizirati kvote na online ministarskom sastanku 28. maja, pišu Financije. Osam članica OPEC+ koje su ranije obećale dodatna dobrovoljna smanjenja sada bi se trebalo sastati 31. maja, dan ranije nego što je prvotno bilo planirano, rekla su u ponedjeljak za Reuters tri izvora unutar grupe. Članice OPEC+ već su se ranije složile ubrzati povećanje proizvodnje nafte i za mjesec lipanj. Međutim, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da produži trgovinske pregovore s Europskom unijom do 9. srpnja ublažila je neposredne strahove od uvođenja carina koje bi mogle smanjiti potražnju za gorivom. Iran je postavio službenu prodajnu cijenu svoje lake sirove nafte za azijske kupce na 1,80 dolara po barelu iznad prosjeka Oman/Dubai za juni, objavila je državna Nacionalna iranska naftna kompanija. Cijena za maj bila je s premijom od 1,65 dolara. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je u ponedjeljak da bi Iran mogao preživjeti čak i ako pregovori sa Sjedinjenim Državama o njegovom nuklearnom programu ne rezultiraju dogovorom. Ako nuklearni pregovori između SAD i Irana propadnu, to bi moglo značiti nastavak sankcija Iranu, što bi ograničilo iransku opskrbu i podržalo cijene nafte. VEZANO Nakon što su SAD produžile rok za trgovinske pregovore s EU, cijene nafte u porastu
Trumpova odgoda carina donosi benefite i za BiH
Marx.ba Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da se planirane carine od 50 odsto na robu iz Evropske unije odgađaju. On je naveo da su carine koje bi trebale stupiti na snagu 1. juna, te da su pomjerene na 9. juli, čime se otvara prostor za intenziviranje trgovinskih pregovora između SAD i EU. Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina oko 70 odsto svojih proizvoda izvozi u zemlje Evropske unije, postavlja se pitanje da li je odgađanje carina dobro i za nas u smislu da neće doći do smanjenja potražnje u nekim djelatnostima. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine da je odluka o odgađanju primjene carina od strane SAD na robu iz EU dobra vijest kako za samu EU, tako i za zemlje čiji je ključno izvozno tržište evropsko. – To važi i za BiH, koja preko 70 posto svog izvoza plasira u EU. Posebno je važno što će odgoda carina omogućiti nesmetan izvoz evropske automobilske i mašinske industrije u čije lance snabdijevanja su uključeni izvoznici iz BiH. Isto tako odgoda primjene carina će pogodovati namjenskoj industriji iz BiH koja izvozi direktno u SAD, kazao je Mlinarević. Ekonomista Igor Gavran smatra da, prije svega, ova neurotična politika najava povećanja carina do apsurdnog nivoa pa onda odgode ili promjene stopa su više tema za psihijatriju nego za ekonomiju. – Naravno da bi bilo dobro za BiH da se sve carine prema EU vrate na nivo prije ikakvog povećavanja, ali za svjetsku ekonomiju, a dugoročno i našu je najvažnije da ovo nasilje nad cijelim svijetom i ekonomska agresija SAD bude odbijena bez popuštanja i da jednostavno ostatak svijeta pojača uzajamnu saradnju da nadoknadi eventualni gubitak američkog tržišta. Neprihvatljivo je da cijeli svijet kao američki robovi čekaju šta će sutra njihovom predsjedniku da padne na pamet i tome se prilagođavaju, istakao je Gavran. Dodao je da je najbolje računati na najgori scenario s te strane i jednostavno to pokušavati kompenzirati sa drugim državama i jačanjem unutrašnjeg tržišta. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals