PepsiCo traži put oporavka na domaćem tržištu
Marx.ba Američki proizvođač gaziranih pića i grickalica, PepsiCo, objavio je kvartalne poslovne rezultate koji su premašili očekivanja, a uprava kompanije najavila je konkretizaciju strategije koja bi prvenstveno trebala oporaviti slabu američku prodaju. Uprava kompanije objavila je da bi kao rezultat tih komercijalnih aktivnosti “u sljedećih nekoliko kvartala” organski prihodi kompanije mogli dosegnuti donju granicu dugoročnog cilja rasta od 4-6 posto. Prihod u kvartalu porastao je za 1,0 posto na 22,7 milijardi dolara i premašio konsenzus procjenu od 22,3 milijarde dolara. Organski prihod kompanije, koji isključuje akvizicije, prodaju imovine i kursne razlike, porastao je za 2,1 posto, piše Seebiz. Ovaj rast dogodio se unatoč slabijoj potražnji za proizvodima kompanije općenito – prirodna prodaja pala je za 1,5 posto zbog smanjene prodaje u segmentu hrane i grickalica, dok je segment pića ostao na prošlogodišnjem nivou. Pad je bio posebno izražen na najvažnijem sjevernoameričkom tržištu, jer je segment pića prirodno pao za dva posto, a grickalica i hrane za jedan posto. Kao dio strategije poboljšanja na ovom ključnom tržištu, kompanija planira se više usredotočiti na ponudu multikulturalnih i proteinskih proizvoda, a radi i na osiguravanju bolje dostupnosti proizvoda u trgovinama i njihovom plasmanu. Uprava kompanije također pokušava poboljšati profitnu maržu, pa su tokom tromjesečja zatvorena dva proizvodna pogona u segmentu proizvodnje hrane i grickalica. Također, kompanija pokušava učiniti transport i logistiku učinkovitijima te više integrirati dva sjevernoamerička poslovanja. Prilagođena zarada po dionici (EPS) za tromjesečje iznosila je 2,12 dolara, što je iznad konsenzusne procjene od 2,03 dolara. U tekućoj godini uprava kompanije zadržala je poslovna očekivanja koja je revidirala prije tri mjeseca u pogledu dobiti zbog negativnog utjecaja carina. Nizak jednoznamenkasti organski rast prihoda i temeljna EPS bez valutnih razlika i dalje se očekuju na nivou prošle godine. Očekuje se da će temeljna zarada po dionici (EPS) pasti za 1,5 posto, u odnosu na prethodno očekivani pad od 3,0 posto s prošlogodišnjih 8,16 dolara. Dionice kompanije oporavile su se nakon objave rezultata za 7,5 posto na 145,4 dolara, dok su od početka godine u minusu za oko četiri posto. Dionica se trenutno trguje s očekivanim omjerom P/E od 17,1x u usporedbi s glavnim konkurentom Coca-Colom koji ima omjer P/E od 23,3x.
Članstvo BiH u EU podržava 69,9 posto građana BiH: Glavni razlozi sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala
Marx.ba Direkcija za evropske integracije provela je u junu 2025. godine istraživanje javnog mišljenja o podršci pristupanju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i o temama u vezi s evropskim integracijama koje interesuju građane. Istraživanje je provedeno CATI metodom, na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele države. U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 % građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9% ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1% te u Brčko distriktu 71,3%. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3%. Glavni razlozi zašto građani podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju su sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4%), mir i politička stabilnost (29,1%), poštivanje zakona (28,9%) te poboljšanje infrastrukture (8,8%). Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju su veći troškovi života i porezi (36.6%), a potom slijede gubitak raznolikosti (20,2%), iseljavanje stanovništva (17%), prevelika centralizacija (9,1%) te povećanje birokratije (8,4%). Prema mišljenju građana, Evropska unija je zainteresovana za pristupanje Bosne i Hercegovine u najvećoj mjeri zbog prirodnih resursa (38,1%), osiguranja mira i stabilnosti (20,1%) te širenja evropskog tržišta (19,8). Svaki drugi ispitanik, odnosno njih 43,4%, smatra da je borba protiv korupcije najvažnija reforma za unapređenje svakodnevnog života, a potom slijede reforma sudova i tužilaštava (18,4%), smanjenje poreskih opterećenja na rad i uklanjanje prepreka zapošljavanju (14,9%), te reforma socijalnog sistema (14,2%). Građani, njih 30,9%, kao najveću prepreku integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju vide politizaciju procesa integrisanja, a zatim slijede nespremnost na promjene (25,6%), te objektivne prepreke (14,5%). Najveći broj ispitanika, njih 34%, smatra da će Bosna i Hercegovina ući u Evropsku uniju za najviše 10 godina, a 51,5% građana smatra da evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu. Ukupno 42,4% ispitanika smatra da će najviše koristi od ulaska BiH u EU imati mladi, dok 18,9 % smatra da će imati političari, a 10,4% ispitanih da će to biti studenti. Većina građana (58,4%) prepoznalo je Evropsku uniju kao najvećeg donatora sredstava Bosni i Hercegovini. Ispitanici u najvećem postotku (45,5%) smatraju da će EU učvrstiti unutrašnje odnose i nastavitis proširenjem.
Evo koliki je bio rast potrošačkih cijena u junu ove godine
Marx.ba Prema podacima koje je danas objavio Federalni zavod za statistiku u ovom bh. entitetu je zabilježen rast potrošačkih cijena u junu ove godine. Potrošačke cijene u junu 2025. godine, u prosjeku, su porasle za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec ove godine. Kada se ce cijene iz šestog mjeseca ove godine porede s onima iz juna 2004. radi se o povećanju u iznosu od 4,2 posto (godišnja inflacija), objavio je Federalni zavod za statistiku.
VTK BiH: FINNO Pitching Akademija za pomoć startupima i inovativnim preduzećima
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, zajedno sa FINNO partnerima, u okviru projekta Evropske preduzetničke mreže (EEN), objavila je poziv startupima, spin-off kompanijama i inovativnim preduzećima iz zemalja Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije na FINNO Pitching Akademiju koja će biti održana 11. septembar 2025. godine, u online formatu, u peiodu od 11.00- 12.30 sati. FINNO Pitching Akademija je online program osmišljen da startupima, kroz konkretne alate i znanje, pomogne da unaprijede svoje prezentacijske vještine i uspješno se pripreme za komunikaciju s investitorima. Kako je objavljeno, radi se o 120-minutnom webinaru: „Postignite izvrsnost sa svojom prezentacijom poslovne ideje (pitch deck) – priprema za pre-seed/seed investicije“. Bit će dostupne individualne sesije jedan-na-jedan s EEN savjetnicima, mentorske sesije za kreiranje/usavršavanje pitch decka i prezentacijskih vještina, praksa pitchanja uživo uz povratne informacije u realnom vremenu od stručnjaka iz industrije, a tu je i podrška i nakon završetka akademije, kako bi vaš uspjeh bio održiv i dugoročan – Program je osmišljen da pomogne da kreirate uspješan pitch deck koji se izdvaja, dobijete dragocjene povratne informacije od iskusnih mentora, unaprijedite svoje prezentacijske vještine i ostavite snažan utisak i savladate vještinu odgovaranja na teška pitanja investitora s punim samopouzdanjem. Program ima jedinstven pristup zahvaljujući povezanosti sa Enterprise Europe Network (EEN), najvećom mrežom podrške za inovativna mala i srednja preduzeća u Evropi. Uz podršku više od 70 iskusnih EEN savjetnika s dokazanim rezultatima, pomogli smo milionima biznisa da uspješno rastu širom svijeta. Danas je naš posvećeni tim tu da vas vodi kroz svaki korak pitching procesa- od izrade pitch decka do potpune spremnosti za investitore, porućili su iz VTK BiH.
Inflacija i vaš novčanik: Kako se zaštititi u 2025. godini
N. D. Inflacija je neizbježan ekonomski fenomen koji utiče na kupovnu moć novca – što cijene rastu, vaš novčanik gubi vrijednost. U 2025. godini, uz globalne ekonomske izazove, inflacija može biti posebno izražena. Kako da sačuvate svoje finansije i smanjite utjecaj poskupljenja? Evo nekoliko ključnih savjeta. Investirajte umjesto štednje Držati novac na štednji s niskim kamatama znači gubiti vrijednost. Zato razmotrite berzansee investicije (dionice, ETF-ovi) – dugoročno nude bolji prinos od inflacije, nekretnine – imovina obično raste u vrijednosti, štiteći vas od deprecijacije novca i zlatne rezerve – zlato je tradicionalna zaštita od inflacije. Diversificirajte prihode Oslanjati se na jedan izvor prihoda može biti rizično. Razmislite o freelensingu ili dodatnom poslu, kao i o pasivnim prihodima (najamnine, dividende, digitalni proizvodi). Povećajte finansijsku pismenost Pravilno upravljanje novcem može ublažiti učinke inflacije. Pratite osobni budžet – redovno analizirajte troškove i prilagodite potrošnju, ali i inflacijske stope tako što ćete biti informirani o ekonomskim trendovima. Iskoristite inflaciju u svoju korist Neki dugovi postaju “jeftiniji” tijekom inflacije. Možete dobro proći ako imate fiksne kamate na kredite jer se realna vrijednost duga se smanjuje, ali i imate investicijske mogućnosti u određenim djelatnostima (energetika, robne zalihe) može biti koristi. Štedite pametno Klasična štednja u banci često ne prati inflaciju. Umjesto toga tu su indeksirani depoziti koji su povezani sa stopom inflacije i investicione štedne sheme koje bi trebalo da su kombinacija sigurnosti i prinosa. Zaključak: Inflacija ne mora značiti financijski pad ako se adekvatno pripremite. Kombinacijom investiranja, diversifikacije prihoda i financijske discipline, možete zaštititi kupovnu moć svog novca i u 2025. godini.
Wizzair obustavlja operacije: I naša regija ostaje bez jeftinih letova do Ujedinjenih Arapskih Emirata
Marx.ba Niskotarifni prijevoznik Wizz Air objavio je kako će do 1. septembra 2025. potpuno obustaviti sve poslovne operacije svoje kompanije u Abu Dhabiju, čime se povlači s tržišta Perzijskog zaljeva nakon gotovo šest godina poslovanja iz baze u međunarodnoj zračnoj luci Zayed u Abu Dhabiju. Aviokompanija, osnovana krajem 2019. u partnerstvu s državnim fondom Abu Dhabi Developmental Holding Co. (ADQ), povlačenje opravdava “bitno promijenjenim” operativnim okruženjem. Među ključnim razlozima navode se geopolitička nestabilnost, česte restrikcije zračnog prostora zbog regionalnih sukoba, te regulatorna ograničenja koja su usporila planiranu ekspanziju na unosna tržišta poput Indije i Pakistana. Dodatni izazov predstavljale su tehničke poteškoće s motorima, koje su se pogoršale zbog ekstremnih ljetnih temperatura i pješčanih uvjeta u regiji, što je povećalo troškove održavanja i smanjilo učinkovitost zračne flote. – Ograničenja u opskrbnom lancu, nestabilna sigurnosna situacija i nedostatak pristupa ključnim tržištima otežali su održavanje naših ambicija u regiji. Ova odluka bila je teška, ali nužna u postojećim okolnostima, izjavio je izvršni direktor Wizz Aira, József Váradi. Wizz Air Abu Dhabi upravljao je flotom od 12 aviona Airbus A321, s otprilike 30 linija unutar regije Zaljeva te prema srednjoj Aziji i istočnoj Evropi. Kompanija je između ostalog održavala direktne letove između Abu Dhabija i Sarajeva te Beograda. Bila je to prva Wizz Airova podružnica izvan Evrope, osmišljena kako bi privukla budget putnike i radnike. Ipak, unatoč rastu prihoda, poslovanje nije bilo dugoročno isplativo – grupa je prošle godine zabilježila pad neto dobiti veći od 40%, uglavnom zbog tehničkih problema i šireg tržišnog pritiska. U međuvremenu, nacionalni prijevoznik Etihad Airways već je najavio otvaranje sedam novih linija između novembra 2025. i marta 2026., uključujući destinacije koje je do sada opsluživao Wizz Air Abu Dhabi, poput Almatyja, Bakua, Bukurešta, Medine, Tbilisija, Taškenta i Erevana. Također, Air Arabia Abu Dhabi, zajednički projekt Etihada i Air Arabije, planira proširenje flote za dodatna četiri aviona Airbus A320 tokom ove godine.
Raste cijena nafte, potaknuta očekivanjima o potražnji i povoljnim ekonomskim pokazateljima
Marx.ba Cijene nafte porasle su u četvrtak, preokrenuvši pad iz prethodne tri trgovinske sesije, poduprte snažnijim ekonomskim podacima iz najvećih svjetskih potrošača nafte te naznakama smirivanja trgovinskih napetosti. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu veći su za osam centi te iznose 68,60 američkih dolara (63,34 eura) po barelu. Terminski ugovori za američku WTI sirovu naftu skuplji su za 16 centi te se njima trguje po cijeni od 66,54 dolara (61,44 eura). Oba su referentna pokazatelja u prethodnoj sesiji zabilježila pad od više od 0,2 posto. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će uskoro biti poslane obavijesti manjim zemljama o njihovim tarifnim stopama prema SAD, te je u srijedu nagovijestio mogućnost uvođenja opće carinske stope od 10 ili 15 posto za manje države. Ove sedmice je također najavljeno sklapanje novih trgovinskih sporazuma s Indonezijom i Vijetnamom. Trump je dodatno izrazio novi val optimizma u pogledu mogućeg dogovora s Pekingom u vezi s krijumčarenjem droga, prenosi Reuters, dok je za trgovinski sporazum s Indijom izjavio da je „vrlo blizu“, a moguć je i dogovor s Evropom. – Trump je ublažio ton prema Kini i predložio niže carine za manje zemlje, što se smatra pozitivnim pomacima u globalnim trgovinskim očekivanjima. Bolji od očekivanih ekonomski podaci iz Kine, kao i znatnije povlačenje američkih zaliha nafte, predstavljaju pozitivne faktore za cijene sirove nafte, rekla je neovisna analitičarka Tina Teng. Američke zalihe sirove nafte smanjene su za 3,9 miliona barela, na ukupno 422,2 miliona barela prošle sedmice, izvijestila je Američka uprava za energetske informacije (EIA) u srijedu, što je znatno veći pad od očekivanih 552 hiljada barela, upućujući na jaču aktivnost rafinerija, manju ponudu i povećanu potražnju. Međutim, veći od očekivanog rast zaliha benzina i dizela ograničio je rast cijena, zbog čega su se pojavile bojazni o slabljenju potražnje tokom ljetne sezone putovanja, naveli su analitičari ANZ banke u četvrtak. Najnoviji izvještaj američke centralne banke o stanju ekonomije, objavljen u srijedu, pokazao je da je ekonomska aktivnost porasla u proteklim sedmicama. Ipak, opća je prognoza ocijenjena kao „neutralna do blago pesimistična“, pri čemu su kompanije izvijestile da veće uvozne carine podižu troškove. Istodobno, podaci iz Kine pokazali su da je ekonomski rast usporio u drugom tromjesečju, ali ipak manje od očekivanog, dijelom zahvaljujući ubrzanom izvozu kako bi se preduhitrile američke carine, što je ublažilo strahovanja o stanju ekonomije najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte. Podaci su također pokazali da je kineska prerada sirove nafte u junu bila 8,5 posto veća u odnosu na isti period prethodne godine, što upućuje na veću potražnju za gorivima. – Podršku cijenama pružile su pozitivne vijesti o ublažavanju trgovinskih napetosti između Kine i SAD, uključujući Trumpovo ukidanje zabrane prodaje AI čipova Kini te najavu trgovinskog sporazuma s Indonezijom, izjavio je John Paisie, predsjednik konsultantske kuće Stratas Advisors.
Ekonomista Denis Berberović za Marx.ba o tržištu rada u BiH: Moramo napraviti kvalitetan sistem
N. D. Istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta (IW) pokazalo je da će, prema procjenama, do 2028. godine u Njemačkoj ostati nepopunjeno oko 768.000 radnih mjesta zbog nedostatka dovoljno kvalifikovanih radnika. Za 2024. godinu ta brojka je bila 487.000, što ukazuje na značajan rast problema. – U narednim godinama veliki broj radnika će otići u penziju, a ukoliko država ne pronađe rješenje za ovaj manjak, to će imati sve veći utjecaj na svakodnevni život građana, upozorio je Jurek Tideman, autor studije. Ovaj razvoj situacije može itekako utjecati na dodatni odljev radne snage iz naše zemlje, a otvoreno je pitanje šta se može učiniti da razvoj situacije u Njemačkoj ima što manji utjecaj na tržište rada u BiH. Određen broj stručnjaka rješenje, bar ono djelomično, vidi u pronalaženju balansa ili većem otvaranju naših granica za strane radnike. S druge strane, u izjavi za Marx.ba vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Denis Berberović, kaže da je bitno stvari planirati dugoročnije. – Odgovor je vrlo jednostavan. Kreirati društvo i sistem u kojem će pojedinci htjeti ostati. To znači imati društvenu pravdu, snažan pravni sistem, savremeno obrazovanje bazirano na vrijednostima, kvalitetan zdravstveni sistem, digitaliziranu javnu upravu, itd. Dakle, sve ono što čini jedno moderno i progresivno društvo. To nije ideal, smatram da imamo ozbiljne predispozicije za to, ali potrebno je snažno vodstvo koje će nas povesti u tom pravcu, a to nemamo. Rezultat takvog vodstva bi bio da ljudi ne žele ići iz ove zemlje. Jer, nema tih ekonomskih mjera koje mogu zadržati radnike čiji odlazak se ne bazira toliko na nezadovoljstvu uslovima rada, koliko se zasniva na nezadovoljstvu u drugim sferama života. To bi bilo kao da požar pokušavate ugasiti zračnim topovima, naglasio je Berberović.
Viaduct će biti namiren od sredstava iz fonda putarina koje je trebala dobiti RS
Marx.ba Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt objavio je i odluku o namirenju duga kompaniji Viaduct, koji je napravila RS. Schmidt je odlučio da iz fonda putarina izdvoji 120 miliona KM koje pripadaju RS, da bi BiH mogla ispuniti međunarodnu arbitražnu obavezu prema firmi Viaduct iz Slovenije, koja je presudu dobila nakon što je Vlada RS-a raskinula koncesioni ugovor. – Bez obzira na predviđenu namjenu prihoda od putarina propisanu članom 21., stav (3) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08, 50/08, 49/09, 32/13 i 91/17), a isključivo u svrhu provođenja Odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u predmetu br. ARB/16/36 – Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček protiv Bosne i Hercegovine od 18. aprila 2022. godine, uključujući i naknadnu odluku ICSID-a od 1. maja 2024. godine, iznos od 120 miliona konvertibilnih maraka, koji bi približno trebao odgovarati obavezi utvrđenoj u ovim odlukama, a koji uključuje glavnicu duga, kamatu i troškove postupka, odbija se od akumuliranog iznosa rezerve za poravnanje iz prihoda od putarina koji se drži na posebnom računu Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ovaj odbitak će se smatrati iznosom koji odgovara udjelu Republike Srpske i bit će prenesen na Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine isključivo u svrhu provedbe odluke ICSID-a kako je ovdje navedeno”, stoji u odluci, rečeno je između ostalog u obrazloženju.
Eurozona ostvarila suficit od 16,2 milijarde eura u međunarodnoj trgovini robom
Marx.ba Prve procjene bilance eurozone za maj ove godine pokazale su višak u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta od 16,2 milijarde eura, dok je u Evropskoj uniji zabilježen višak od 13,1 milijardu eura u odnosu na isti mjesec prošle godine. U 2024. je viša u EU iznosio 8,9 milijardi, a u eurozoni 12,7 milijardi eura, prema Eurostatu. Izvoz robe iz eurozone u ostatak svijeta iznosio je 242,6 milijardi eura, što je povećanje od 0,9 posto u odnosu na maj 2024., a uvoz je iznosio 226,5 milijardi eura, što je pad od 0,6 posto na godišnjem nivou. Godišnji saldo eurozone porastao je zbog smanjenja deficita energetskih proizvoda, s 25,5 milijardi eura, koliko je iznosio u maju 2024., na 21,4 milijarde eura u maju 2025. godine. Hemijski proizvodi su također bilježili rast suficita s 19,5 milijardi eura na 24,3 milijarde eura. I na mjesečnom nivou bilanca eurozone porasla, s 11,1 milijardu eura na 16,2 milijarde eura. Statističari navode da je do rasta došlo zbog oporavka u industriji hemikalija i srodnih proizvoda, gdje je suficit porastao s 22 milijarde na 24,3 milijarde eura. Rastu je doprinijelo i umjereno povećanje u industriji mašina i vozila s 12,1 milijardu eura na 12,9 milijardi. U prvih pet mjeseci ove godine u eurozoni je zabilježen suficit od 86,5 milijardi eura, što je za 5,1 milijardu više u odnosu na isti period lani. Izvoz robe iz eurozone porastao je na više od 1,24 biliona eura, što je godišnje povećanje od 4,6 posto, a uvoz na više od 1,16 biliona eura, za 4,5 posto više. Trgovina unutar eurozone porasla je na više od 1,09 biliona eura u periodu od januara do maja 2025. godine, za jedan posto više u odnosu na isti period prošle godine, pišu Finanacije. Kada je riječ o Europskoj uniji, izvoz robe izvan EU u maju 2025. iznosio je 216,9 milijardi eura, što je porast od 0,1 posto na godišnjem nivou. Istodobno, uvoz iz ostatka svijeta iznosio je pak 203,8 milijardi eura, što manje za dva posto. Višak u robnoj razmjeni EU povećao se i na mjesečnom nivou te je porastao s 8,5 milijardi eura na 13,1 milijardu eura. Ovo poboljšanje uglavnom je potaknuto povećanjem viška u hemikalijama i srodnim proizvodima, s 20,2 milijarde eura na 23,2 milijarde eura, te blagim smanjenjem deficita energetskih proizvoda, s 27,4 milijarde eura na 24,8 milijardi eura. Ukupni suficit bilance EU povećan je za 4,2 milijarde eura, a to godišnje povećanje uglavnom je potaknuto manjim energetskim deficitom koji je s 30 milijardi eura, koliko je iznosio u maju 2024., pao na 24,8 milijardi eura u maju 2025. Potaknuto je i povećanjem suficita u hemijskim proizvodima s 18 milijardi eura na 23,2 milijarde eura. Međutim, spomenuti dobici su ipak bili manji nego što se očekivalo zbog smanjenjem suficita u drugim kategorijama proizvoda, a posebno u Mašinama i vozilima, koji su pali sa 16,8 milijardi eura na 14,6 milijardi eura, te ostalim industrijskim proizvodima, koji su se sa suficita od 0,8 eura prebacili na deficit od 1,1 milijardu eura, navode iz Eurostata. U maju se izvan EU najviše izvozilo u SAD, 46,2 milijarde eura, za 4,4 posto više u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Uvoz iz SAD iznosio je pak 27,8 milijardi eura, za 7,4 posto manje. S druge strane, najviše robe uvozilo se iz Kine, 43,6 milijardi eura, za 3,4 posto više. Izvoz u Kinu iznosio je 16,1 milijardu eura, što je za 11,2 posto manje nego u godini prije.