Centralna banka BiH: Evo kakva je nova prognoza rasta BDP-a
Marx.ba Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2025. godini je korigovana naniže, do nivoa od 2,0%, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Djelimično ove komponente nacionalnih računa su i pod uticajem baznog efekta iz 2024. godine. I dalje najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od lične potrošnje, kao najvećeg makroekonomskog agregata. Do kraja projekcijskog horizonta, trenutno, očekujemo postepeno intenziviranje ekonomske aktivnosti i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. Zbog nedostatka službenih podataka o BDP-u prema rashodnom obračunu za drugi kvartal tekuće godine, korištena je posljednja brza procjena rasta realnog BDP-a za drugi kvartal (1,9%). U toku je detaljna revizija zvaničnih statističkih podataka o BDP-u prema potrošnom pristupu, te su revizije projekcija u proljetnom krugu 2026. godine moguće i po ovom osnovu. Domaći inflatorni pritisci su značajno pojačani od početka godine. U 2025. godini projiciramo inflaciju od 4,1%, što je revidirano naviše za 0,6 procentnih poena u odnosu na proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, i konzistentna je s posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. U projekcijskom horizontu se očekuje postepeno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka, navodi centralna banka.
Skok cijena nafte nakon sankcija Rosneftu i Lukoilu
Marx.ba Cijene nafte skočile su za oko 3 posto u srijedu navečer nakon što je Trumpova administracija uvela daljnje sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, navodeći Moskvin “nedostatak ozbiljne predanosti mirovnom procesu za okončanje rata u Ukrajini”. Globalna referentna cijena Brenta porasla je za 1,83 dolara, odnosno 2,92%, na 64,42 dolara po barelu do 20:18 sati po istočnom vremenu. Američka sirova nafta porasla je za 1,74 dolara, odnosno 2,97%, na 60,24 dolara po barelu. Tokom redovnog trgovanja u srijedu, Brent je dobio 2% i zatvorio se na 62,59 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta porasla za 2,2% i zaključila se na 58,50 dolara. Inače, cijene američke sirove nafte pale su za 16% ove godine, a Brent je pao za gotovo 14%. OPEC+, predvođen Saudijskom Arabijom i Rusijom, mjesecima povećava proizvodnju. Trgovinske napetosti uzrokovane Trumpovim tarifama, u međuvremenu, također su izazvale zabrinutost na tržištu nafte da će se gospodarski rast usporiti i naštetiti potražnji za sirovom naftom.
Za sve je “kriv” iPhone 17: Apple se približava tržišnoj vrijednosti od četiri biliona dolara
Marx.ba Dionice Applea su skočile i dostigle rekordni nivo, dok se proizvođač iPhonea približava tome da postane treća kompanija s tržišnom vrijednošću od četiri biliona dolara, potaknuta snažnim interesovanjem za najnoviji iPhone. Podaci istraživačke firme Counterpoint pokazali su da je serija iPhone 17 nadmašila svog prethodnika u ranim prodajama u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, pri čemu su noviji modeli prodani 14 posto više od serije iPhone 16 tokom prvih deset dana dostupnosti u obje zemlje, piše Reuters. Dionice Applea skočile su za 4,2 posto, čime je tržišna kapitalizacija kompanije dostigla oko 3,9 biliona dolara, što je čini drugom najvrednijom kompanijom na svijetu, odmah iza giganta AI čipova Nvidije (NVDA.O). Tokom vikenda, brokerska kuća Evercore ISI dodala je Appleove dionice na svoju listu, jer očekuju da će kompanija nadmašiti tržišna očekivanja za tekući tromjesečni period i dati optimistične prognoze za četvrti kvartal. – Nedavno pokretanje online narudžbi u Kini može biti pozitivan vjetar u leđa za decembarski kvartal, jer podaci o početnim rokovima isporuke ukazuju na jaču početnu potražnju u odnosu na druge regije prilikom lansiranja, napisali su analitičari Evercore ISI. Apple je u septembru predstavio unaprijeđenu liniju novih iPhonea, uključujući tanji iPhone Air, te zadržao iste cijene uprkos zabrinutostima oko američkih tarifa. – Predstavili su najnoviju verziju iPhonea i ide im mnogo bolje nego što se očekivalo. Trendovi potražnje za iPhoneima sada su u pozitivnom zamahu – rekao je Art Hogan, glavni tržišni strateg u B Riley Wealth. Dionice Applea ranije ove godine bile su pod pritiskom zbog jake konkurencije u Kini i neizvjesnosti oko toga kako će kompanija upravljati visokim američkim tarifama prema azijskim ekonomijama poput Kine i Indije, koje su njeni glavni proizvodni centri. Međutim, dionice su blago porasle od početka augusta, nakon što je kompanija obećala dodatnih 100 milijardi dolara ulaganja u SAD, potez koji bi joj mogao pomoći da izbjegne moguće tarife. Dionica je na putu da zabilježi najveći jednodnevni skok u posljednje četiri sedmice ako se rast održi, te će biti u plusu više od pet posto za ovu godinu. Apple će objaviti kvartalne rezultate nakon zatvaranja berze 30. oktobra.
Od uvođenja euro izgubio više od 80 posto vrijednosti u odnosu na zlato
Marx.ba Euro je izgubio više od 80 posto svoje vrijednosti izmjerene u zlatu od uvođenja 1999. godine, izjavio je u intervjuu njemačkom FAZ-u Bernhard Matthes, upravnik imovine u Bank für Kirche und Caritas eG. To je, prema njegovim riječima, posljedica mjera centralnih banaka koje provode izuzetno labavu monetarnu politiku, pa novac vrijedi manje, a euro je najviše izložen. Četvrtog januara 1999. za jedan euro moglo se dobiti 128 miligrama zlata, a danas samo 23 miligrama. Sličan je primjer i prema dolaru, dok je švicarski franak izgubio dvije trećine vrijednosti. Zanimljivo je i poređenje s nekim proizvodima. Godine 1906. na Oktoberfestu je krigla piva koštala 0,38 maraka ili 0,14 grama zlata, a na ovogodišnjem pivskom festivalu u Minhenu trebalo je izdvojiti 11,50 eura za pivo, odnosno 0,26 grama zlata, što je gotovo dvostruko više nego prije 113 godina.
Atlantic Grupa dobila Snove AMD Beyonce certifikat
Marx.ba Atlantic Grupa pokazala je izvrsnost u upravljanju ljudskim potencijalima, zbog čega joj je u Zagrebu dodijeljen Above and Beyond certifikat, još jedno priznanje da je Grupa postigla najviši nivo kvalitete u području ljudskih potencijala. Certifikat dodjeljuje SELECTIO grupa, specijalizirana za savjetovanje u ljudskim potencijalima, a tim certifikatom Atlantic je ujedno potvrdio svoje mjesto među deset posto najboljih Employer Partner poslodavaca. Atlantic je ostvario uspjeh u četiri od ukupno pet kategorija, i to u kategorijama: Impact (utjecaj), Satisfaction (zadovoljstvo), Innovation (inovativnost) i Future (budućnost), pri čemu su zaposlenici visoko ocijenili zadovoljstvo procesima u kompaniji. Prosječni indeks angažiranosti iznosi 87 posto, dok čak 91 posto zaposlenika izražava zadovoljstvo ravnotežom između privatnog i poslovnog života, kao i timskom kohezijom i međuljudskim odnosima.
Cijene nafte nastavile prošlosedmični trend pada
Marx.ba Cijene nafte snižene su u ponedjeljak zbog zabrinutosti u vezi s mogućim viškom ponude i obnovljenom neizvjesnošću i pogledu globalne potražnje, dok su pomirljive izjave američkih dužnosnika o trgovinskim napetostima s Kinom dodatno pridonijele padu cijena. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu trgovali su se po cijeni od 60,69 američkih dolara (56,50 eura) po barelu, što je smanjenje od 0,8 posto u odnosu na prethodno zatvaranje od 61,21 dolara (56,99 eura). Američki referentni WTI također je bio niži za 0,9 posto i trgovao se po cijeni od 56,67 dolara (52,74 eura) u usporedbi s 57,20 dolara (53,22 eura) u prethodnoj sesiji. Cijene su nastavile prošlosedmični pad jer su ulagači procjenjivali izglede za potražnju uslijed znakova usporavanja globalne potrošnje i naznaka rastućeg viška ponude. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom najnovijem Izvještaju o tržištu nafte predviđa da će globalna potražnja za naftom u 2025. porasti za 710.000 barela dnevno na ukupno 103,84 miliona barela dnevno, navodi Reuters, što je nešto ispod prošlomjesečne projekcije. Agencija kao ključne faktoree slabijeg rasta navodi sporiji ekonomski rast i ubrzanu elektrifikaciju. S obzirom na opskrbu, IEA upozorava da se globalni višak nafte širi jer povećana proizvodnja, posebno iz zemalja OPEC+ i SAD, u kombinaciji sa slabijom potražnjom nastavlja vršiti pritisak na cijene.
Trgovinski deficit FBiH u septembru 2025. iznosio 840,5 miliona KM
Marx.ba Federacija BiH je u septembru 2025. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 956.217.000 KM, što je za 14,7 posto više u odnosu na august 2025. godine ili 8,2 posto više u odnosu na septembar 2024. godine. U septembru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.796.735.000 KM, što je za 8,5 posto više u odnosu na august 2025., odnosno 9,6 posto više u odnosu na septembar 2024. godine. U periodu januar – septembar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 1,77 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,68 posto. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 53,2 posto, što je za 2,9 posto više u odnosu na august 2025. kada je pokrivenost bila 50,3 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za septembar 2025. je iznosio 840.518.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U septembru se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Kine, Njemačke i Italije.
BiH planira 7.427 radnih dozvola za strance u 2026. godini
Marx.ba Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou. Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola. “Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.
Guvernerka CBBiH sa zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke: Ključno očuvanje stabilnosti
Marx.ba U okviru učešća na Godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović, u svojstvu guvernerke Bosne i Hercegovine u MMF-u, održala je niz sastanaka sa visokim zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke. U razgovoru sa Bo Lijem, zamjenikom generalnog direktora MMF-a, akcenat je stavljen na očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti, jačanje otpornosti bankarskog sektora i ubrzanje digitalne transformacije finansijskog sistema. Tokom sastanka sa Alfredom Kammerom, direktorom Evropskog odjela MMF-a, guvernerka Selimović je istakla da stručna podrška koju Fond pruža predstavlja ključnu pomoć u pravovremenom prepoznavanju i odgovoru na makroekonomske rizike. U okviru sastanka sa Jeroenom Clicqom, izvršnim direktorom nizozemsko-belgijske konstituence MMF-a, te Marnixom van Rijem, zamjenikom izvršnog direktora Konstituence, a kojoj pripada i BiH, naglašena je važnost saradnje unutar Konstituence, koja našoj zemlji omogućava pristup međunarodnim iskustvima, ekspertizi i tehničkoj pomoći kroz institucionalne mehanizme MMF-a. Na sastanku nizozemsko-belgijske konstituence, na kojem se obratila učesnicima, Guvernerka je naglasila važnost očuvanja nezavisnosti centralnih banaka kao temelja stabilne monetarne politike. U svom izlaganju osvrnula se i na izazove s kojima se suočavaju zemlje u razvoju, posebno u kontekstu sve većeg gubitka konkurentnosti u globalnim ekonomskim tokovima. U razgovoru sa Eugeneom Rhuggenaathom, izvršnim direktorom Grupacije Svjetske banke, i Antonellom Bassani, potpredsjednicom Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju istaknuta je važnost uloge ove finansijske institucije kao dugoročnog partnera BiH u implementaciji razvojnih projekata, posebno na polju tehničke i finansijske podrške za jačanje ekonomskog rasta, zapošljavanja i otpornosti na klimatske promjene.
Šta je bh. privreda izvozila u najveće ekonomije svijeta
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od najvećih ekonomija svijeta, Bosna i Hercegovina je za osam mjeseci ove godine najviše proizvoda plasirala Njemačkoj. Ovoj zemlji je u periodu od januara do kraja avgusta izvezeno robe za 1,63 milijarde KM. Njemačkoj je najviše izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 265,7 miliona KM. Slijedi izvoz vozila, osim pružnih vozila i njihovih dijelova i pribora za 207,2 miliona KM, te namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda za 193,8 miliona KM. Nakon Njemačke, BiH je najviše proizvoda plasirala Italiji, i to za 826,6 miliona KM. Ovoj zemlji je izvezeno obuće, nazuvaka i sličnih proizvoda za 121,7 miliona KM, drva i proizvoda od drveta za 86,4 miliona KM, te anorganskih hemijskih proizvoda za 83,3 miliona KM. Francuskoj je za osam mjeseci ove godine izvezeno robe za 225,3 miliona KM. Tako je ovoj zemlji najviše plasirano električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 38,6 miliona KM. Obuće, nazuvaka i sličnih proizvoda je Francuskoj izvezeno za 32 miliona KM, a odjeće i pribora za odjeću za 27,7 miliona KM. Sjedinjenim Američkim Državama je tokom ove godine izvezeno proizvoda za ukupno 173,3 miliona KM. Očekivano, ovoj zemlji je najviše plasirano oružja i municije, i to u iznosu od 79,6 miliona KM. Nakon toga, u SAD je izvezeno željeza i čelika za 22,2 miliona KM, a električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 12,3 miliona KM. U Veliku Britaniju je BiH izvezla robe za 53,4 miliona KM, a najveći dio tog novca, odnosno 11,4 miliona KM, je izvoz namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda. Prirodni i kultivisani biseri, dragulji i poludragulji, plemeniti metali su plasirani za 9,7 miliona KM, a igračke, rekviziti za društvene igre i sport za 4,9 miliona KM. Rusija je u toku ove godine uvezla robe iz BiH za 39,5 miliona KM. U teritorijalno najveću zemlju svijeta je plasirano farmaceutskih proizvoda za 34,3 miliona KM, nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 3,4 miliona KM, a pića, alkohola i sirća za 978.947 KM. Kina je za osam mjeseci dobila proizvoda iz BiH za 19,7 miliona KM. Najviše smo u Kinu plasirali drva i proizvode od drveta i drvenog uglja za 15,4 miliona KM, anorganskih hemijskih proizvoda za 1,3 miliona KM, te vozila, osim pružnih vozila i njihovih dijelova i pribora za 647.194 KM.U Kanadu je isporučeno robe za 12,1 milion KM, pieš e-kapija. Električne mašine, oprema i njihovi dijelovi su izvezeni za 8,4 miliona KM, alat, nožarski proizvodi, pribor za jelo od običnih metala za 2,2 miliona KM, a drva i proizvodi od drveta za 979.446 KM. U najmnogoljudniju zemlju svijeta, Indiju, za osam mjeseci je plasirano robe za 8,2 miliona KM, a najviše je izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 5,8 miliona KM, električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 920.578 KM, te anorganskih hemijskih proizvoda za 424.520 KM. Od 10 najvećih ekonomija, najmanje proizvoda BiH je izvezla u Japan, i to za “svega” 2,3 miliona KM. U podacima Vanjskotrgovinske komore BiH piše da je u Zemlju izlazećeg sunca plasirano nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 858.056 KM, električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 801.070 KM, te željeza i čelika za 185.052 KM.