Povećan broj putnika na Aerodromu Banja Luka
Marx.ba Aerodrom Banja luka je u februaru ove godine povećao broj putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine. Imao je 27.321 putnika za razliku od februara 2024. godine kada je evidentirano 18.516 putnika, objavio je Zamaaero. Istovremeno je Banja Luka imala 326 operacija, te nije imala carga. Ukupno je ovaj bh. aerodrom u ovoj godini ostvario 612 operacija i imao 55.531 putnika. Inače, kako je najavljeno, ovaj aerodrom, kao i Sarajevo će ove godine održavati redovne ljetne čartere iz Atine. Aegean će sedmični čarter za Banja Luku saobraćati od 18. juna (polazak iz Atine) do 27. avgusta. Polazak iz Banje Luke planiran u 01.45. Inače, karte za ove letove su su dostupne samo preko turoperatora kao dio jednosedmičnih paketa za odmor. VEZANONa Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Astronauti koji su zaglavili u svemiru: Pet dolara po danu za nepredviđene troškove
Marx.ba NASA astronauti Barry Wilmore i Sunita Williams neće dobiti nikakvu platu za prekovremeni rad za dodatno vrijeme koje su proveli na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) nakon što su zaglavili u svemiru od juna. Wilmore i Williams stigli su kući u utorak nakon devet mjeseci u svemiru. Njihovo putovanje na ISS trebalo je da traje samo oko sedmicu dana, ali je produženo na više od devet mjeseci zbog tehničkih problema sa Boeingovom letjelicom Starliner. U nedjelju je kapsula SpaceX Crew Dragon dovela zamjenske astronaute na ISS, a Wilmore i Williams su se mogli vratiti kući. Wilmore i Williams su 5. juna krenuli u misiju za koju su prvobitno mislili da će biti osmodnevna, ali su zvaničnici NASA-e utvrdili da nije bezbjedno za astronaute da se vrate na Zemlju u Starlineru zbog problema sa pogonom. Svemirska agencija je tada morala koristiti alternativni metod da vrati astronaute kući. Uprkos tome što su bili zaglavljeni u svemiru 278 dana duže nego što se prvobitno očekivalo, Wilmore i Williams nisu dobili platu za prekovremeni rad, rekao je glasnogovornik NASA-e za Newsweek. Standardna procedura je da astronauti primaju redovnu, 40-satnu radnu sedmicu kada su na ISS-u. Ovo ne uključuje prekovremeni rad ili regres, a ta osnovna plata iznosi nešto više od 152 hiljade dolara godišnje. Astronauti će dobiti naknadu od po 5 dolara za svaki dan proveden u svemiru. Budući da su Wilmore i Williams proveli 286 dana u svemiru, to iznosi 1.430 dolara. – Kada su NASA astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici, primaju redovne plaće od 40 sati radne sedmice. Ne primaju prekovremeni rad ili plaće za godišnji odmor/vikend. Dok su u svemiru, NASA-ini astronauti imaju službene putne naloge kao federalni zaposlenici, tako da su njihov prijevoz, smještaj također osiguran. Primaju iznos nepredviđenih troškova za svaki dan u svemiru, rekao je glasnogovornik NASA-e rekao je za Newsweek. Pravila su pravila, pa iako mnogi misle da je iznos mizeran i da su mogli astronauti biti plaćeni kao za prekovremeni rad, ima i onih koji se pitaju kakve su nepredviđene troškove mogli imati, pa makar i od 5 dolara. Ama baš nikakva posebna usluga, kao nepredviđeni trošak u svemiru ne postoji. VEZANO Boeing će proizvoditi borbene lovce šeste generacije za SAD
Promet u trgovini Federacije BiH na početku godine veći za 233 miliona KM
Marx.ba Model uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH nije doveo do pada ukupnog prometa koji se bilježi putem fiskalnih uređaja, početak godine donosi čak i rast. Uprkos “katastrofalnim” najavama, kao i iznošenjem stanja koje često ne uzima u obzir cjelovitu sliku, čini se kako model uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH nije doveo do pada ukupnog prometa koji se bilježi putem fiskalnih uređaja. Naprotiv, on je u sektoru maloprodaje, ako se promatra razdoblje od uvođenja neradne nedjelje do februara (17. novembar – 17. februar), veći u odnosu na isto razdoblje lani. Isto vrijedi i kada govorimo o ukupnom prometu koji je registrovan preko fiskalnih uređaja, piše Večernji list. Kretanje po gradovima Analiza kretanja ukupnog prometa u Federaciji BiH, a koju je proveo Večernji list za razdoblje prva dva mjeseca ove godine, kao i usporedba s istim razdobljem lani, daje dodatne elemente za zaključak kako je ukupni promet u FBiH na početku ove godine ipak porastao, dok je u smislu situacije u pojedinim gradovima i općinama situacija takva da dio njih bilježi rast, iako je veći broj onih u kojima se bilježi smanjenje ukupnog prometa. No, u apsolutnim brojkama vaga je u pozitivnom dijelu, odnosno pojednostavljeno, nešto manji postotak općina i gradova zabilježio je, u apsolutnim iznosima, višemilionski rast. Tako je, uvidom u podatke Porezne uprave Federacije BiH, vidljivo kako je ukupni promet u ovom entitetu u razdoblju od 1. januara do 28. februara iznosio 10 milijardi i 277,6 miliona maraka, dok je u istom razdoblju protekle godine, u vrijeme kada nije postojalo zakonsko rješenje koje je ograničavalo rad nedjeljom u trgovini, promet iznosio 10 milijardi i 44,1 milion maraka. Dakle, prva dva mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje protekle godine, bilježe rast ukupnog evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja za 233 miliona maraka. Naravno, pritom svakako treba naglasiti kako u taj broj ulazi svaki oblik prometa (od restorana i ugostiteljskih objekata pa do benzinskih pumpi). Kada govorimo o gradovima i općinama, među prvih deset u Federaciji Bosne i Hercegovine s najvećim ostvarenim prometom šest ih bilježi rast prometa, a četiri pad. Najveći rast bilježi Zenica, u kojoj je u prva dva mjeseca ove godine ostvaren promet od 517 miliona maraka, dok je u istom razdoblju lani taj iznos bio 394,5 miliona maraka. Porast bilježi i Ilidža, i to s 809,6 miliona na gotovo 832,7 miliona maraka, a u nizu lokalnih samouprava s porastom prometa su i Sarajevo Centar (s gotovo 563 na 633,6 miliona maraka), Novo Sarajevo (s 382,7 na 391 milion KM), Široki Brijeg (porast s 291,3 na 298,6 miliona KM), kao i Visoko (rast s 243,5 na 261,6 miliona KM). S druge strane, u istom tom razdoblju pad bilježi Mostar, i to s 558,2 na 545,7 miliona KM, Novi Grad Sarajevo (s 823,5 na 797,4 miliona KM), Tuzla (sa 603,1 na 598,5 milion KM), kao i Tešanj (smanjenje s 419,1 na 415,3 miliona maraka). Analizirajući cjelokupni popis od 79 općina u Federaciji BiH, vidljivo je kako je rast zabilježen u oko 38 posto općina i gradova, dok veći dio, odnosno nešto više od 62 posto, bilježi pad ukupnog evidentiranog prometa u razdoblju od januara do februara ove godine. Stanje u maloprodaji S druge strane, ako promatramo samo maloprodaju, vidljivo je kako pada nema. Iz Federalnog ministarstva trgovine naveli su da podaci Porezne uprave FBiH potvrđuju da primjena odluke o neradnoj nedjelji nije dovela do pada prometa u trgovini ni do masovnog otpuštanja radnika. Dodali su da su sve analize prometa rađene na osnovi fiskalnih računa i evidencija svakog poslovnog subjekta. Iz Ministarstva podsjećaju da je, prema službenim podacima, ukupan fiskalizirani promet u sektoru maloprodaje u FBiH u razdoblju od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine iznosio 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana poslije, nakon uvođenja neradne nedjelje, taj iznos porastao na 3,81 milijardu KM, što predstavlja rast od 67,2 miliona KM. VEZANO Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno više od 53,3 miliona transakcija u prošloj godini
Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno više od 53,3 miliona transakcija u prošloj godini
Marx.ba Centralna banka BiH je u toku 2024. godine uspješno odgovorila svim zadacima kada je u pitanju stabilno funkcionisanje platnih sistema čiji je vlasnik i operater, a to su sistem bruto poravnanja u realnom vremenu i sistem žirokliringa, objavili su iz ove bh. institucije. – Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno je 53.398.208 transakcija u vrijednosti od 183.042.469.562 KM, te je zabilježen rast broja i vrijednosti transakcija u odnosu na godinu ranije. Ukupan broj organizacionih dijelova banaka na kraju 2024. godine je iznosio 749, uz blagi rast u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja transakcija, 56% se odnosi na unutarbankarske, a 44% na međubankarske. Posmatrano po vrijednosti, 45% se odnosi na unutarbankarske, a 55% na međubankarske transakcije. Papirnim nalozima inicirano je 61% unutarbankarskih transakcija, dok je samo 39% inicirano elektronskim nalozima. Posmatrajući način inicijacije međubankarskih transakcija, na osnovu prikupljenih podataka je evidentno da je papirnim nalozima iniciran skoro isti broj međubankarskih transakcija kao i elektronskim nalozima. Ukupno 22 banke u BiH nude elektronsko bankarstvo (mobilno i/ili internet bankarstvo). Pristup elektronskom bankarstvu, kao ugovorenu vrstu usluge na dan 31.12.2024. godine u BiH je imalo 1.770.172 subjekta, od čega 136.077 pravnih subjekata i 1.634.095 fizičkih lica. Izražen je trend povećanja broja klijenata koji imaju ugovorenu ovu vrstu usluge, poručeno je iz CBBiH. VEZANO Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine od 6,1 posto
Boeing će proizvoditi borbene lovce šeste generacije za SAD
Marx.ba Iz Bijele kuće je potvrđeno da je novi borbeni avion, na kojem će se zasnivati program NGAD, već u testiranju pet godina, a sada je poznati poneki novi detalj. O novim američkim borbenim avionima šeste generacije već se nekoliko godina piše u kontektstu tajnih testiranja, vrlo brzog razvoja i pokusnih letova, no sve do jučer nije se znalo mnogo više od toga. Ministarstvo obrane SAD već je avionom, na kojem će se zasnivati projekt NGAD (Next Generation Air Dominance) prije pet godina obavilo prve testne letove, navodno nakon samo godine dana razvoja. Sada je predsjednik SAD Donald Trump potvrdio je to, objavivši i nove pojedinosti. Avione će za SAD izrađivati Boeing, a nosit će službenu oznaku F-47 te da će to biti prvi američki borbeni lovci šeste generacije. Nakon dodatnih testiranja eksperimentalnih prototipa finalni bi dizajn F-47 trebao poletjeti 2029. godine, a u operativnu službu ući već do kraja desetljeća, ostvari li se predstavljeni plan Ratnog zrakoplovstva. Osnovni je cilj novoga modela zamijeniti vremešnu flotu lovaca F-22, prenosi Bug. Boeingu je za projekt razvoja i proizvodnje dodijeljen ugovor u vrijednosti 20 milijardi dolara, a već se govori i o tome da će taj posao revitalizirati njihovo poslovanje, prožeto velikim problemima proteklih godinu i više dana. General Ratnog zrakoplovstva SAD David Allvin izjavio je da će F-47 imati znatno veći domet, napredniju prikrivnost, biti će održiviji, sposobniji, a trebao bi biti i dostupniji od njihovih aktualnih lovaca pete generacije, F-22 i F-35 Lightning II. Izjavio je i da će po komadu F-47 biti jeftiniji od F-22, spremniji za sve buduće prijetnje, a SAD će ga kupovati u većim količinama. – Bit će potrebno i manje infrastrukture i ljudi za njegovo korištenje, rekao je Allvin. Iako o tome nema dodatnih detalja, očekuje se da platforma F-47 donese napredne sposobnosti prikrivanja, interoperabilnost naprednih senzora, sposobnost koordinacije operacija s rojevima bespilotnih letjelica, sve kako bi ostvario prednost u borbi budućnosti – kao pravi predstavnik šeste generacije. – Nikada nije postojalo ništa ni blizu tome, od brzine do manevriranja, do onoga što može imati, do nosivosti, poručio je Trump. VEZANO Testiran prototip putničkog aviona brzine 4 Macha
Edukacija o pravnim aspektima stvaranja i zaštite brenda, dizajna i porijekla proizvoda
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku i u saradnji s Fondacijom Konrad Adenauer u BiH, organizirala je edukaciju o temi „Pravni aspekti stvaranja i zaštite brenda, dizajna i porijekla proizvoda u BiH i EU“. Cilj edukacije, kojoj je prisustvovalo 19 učesnika iz različitih sektora privrede, bio je pružiti učesnicima praktična znanja o zaštiti žiga, vizuelnog identiteta, industrijskog dizajna i geografskog porijekla proizvoda. S obzirom da su brend i vizuelni identitet ključni za prepoznatljivost i konkurentnost na tržištu, predavač je naglasio značaj pravne zaštite u poslovanju, posebno u kontekstu međunarodnog tržišta. Teme koje su prezentirane tokom edukacije uključivale su: pravne aspekte brendiranja i zaštite oznaka razlikovanja, postupke zaštite dizajna i porijekla proizvoda u BiH i EU, praktične demonstracije i rješavanje konkretnih problema učesnika, te promet i zaštitu povrijeđenih i ugroženih prava. Edukaciju je vodio prof. dr. Haris Hasić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku i ekspert za intelektualno vlasništvo. Njegovo bogato akademsko i praktično iskustvo omogućilo je učesnicima da steknu dragocjene uvide i dobiju konkretne savjete za zaštitu i unaprjeđenje brendova. Učešće na edukaciji bilo je besplatno za članice VTK BiH, a učesnici su imali priliku dobiti individualni mentoring u pripremi prijava za zaštitu žiga, industrijskog dizajna i oznaka geografskog porijekla. VEZANO Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine od 6,1 posto
BH Telecom: Prvi u BiH s potpuno digitalnim poslovanjem i e-potpisom za korisnike
Marx.ba BH Telecom je danas i zvanično postao prva telekom kompanija u Bosni i Hercegovini koja je u potpunosti digitalizirala korisničke kanale i omogućila korisnicima kupovinu usluga ili uređaja u ponudi BH Telecoma bez dolaska na prodajno mjesto. Kroz uvođenje kvalifikovanog elektronskog potpisa i eliminaciju papirne dokumentacije, kompanija korisnicima nudi jednostavnije, brže i ekološki prihvatljivije rješenje za ugovaranje usluga. Ova promjena je dio inicijative „Paperless Office“ i predstavlja važan korak u digitalnoj transformaciji kompanije. BH Telecom se time usklađuje s modernim poslovnim praksama i globalnim ekološkim i tehnološkim trendovima. Generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević, istakao je važnost ovog procesa: – Digitalizacija je temelj modernog poslovanja, a BH Telecom već godinama predvodi tehnološki napredak u BiH. Uvođenjem digitalnog potpisa i ukidanjem papirne dokumentacije, BH Telecom podiže kvalitet usluga i potvrđuje svoju posvećenost efikasnosti, sigurnosti i održivosti. Korisnici BH Telecoma od sada mogu potpisivati ugovore i druge dokumente potpuno digitalno, putem webshopa i online korisničkih servisa, bez potrebe za odlaskom u poslovnice. Ovo je omogućeno zahvaljujući integraciji kvalifikovanog digitalnog potpisa u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Na ovaj način poslovanje je potpuno prilagođeno savremenom načinu života i potrebama korisnika koji sve više očekuju fleksibilnost i dostupnost usluga na digitalnim platformama. BH Telecom prolazi internu digitalnu transformaciju koja donosi brojne benefite i uštede, poput činjenice da je kompanija u svom poslovanju ostala na samo 9 (od 183) dokumenata koji zahtijevanu fizički potpis. Da je ova inicijativa već dala konkretne rezultate, pokazuju i podaci o smanjenju potrošnje papira kao i značajno ubrzanje administrativnih procesa. U proteklih sedam mjeseci, BH Telecom je smanjio potrošnju papira za gotovo milion listova, a vrijeme obrade dokumenata je značajno smanjeno. – Prelaskom na digitalno poslovanje, BH Telecom pokazuje ne samo tehnološku zrelost, već i društvenu odgovornost. Očuvanje prirode je zajednička misija svih nas, a tehnologija nam pruža priliku da budemo dio rješenja. Nastavit ćemo ulagati u inovacije koje olakšavaju poslovanje našim korisnicima, a istovremeno doprinose održivoj budućnosti, dodao je Kovačević. Povodom Svjetskog dana šuma koji se obilježava 21. marta, BH Telecom najavljuje i dodatne ekološke aktivnosti, u saradnji s nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama, s ciljem zaštite prirode i podizanja svijesti o održivosti. Digitalizacijom poslovanja i uvođenjem e-potpisa, BH Telecom jača svoju ulogu lidera u digitalnoj transformaciji u BiH, stvarajući temelje za brže, sigurnije i ekološki odgovornije poslovanje. Kompanija nastavlja ulagati u digitalna rješenja koja povezuju tehnologiju i održivost, navedeno je u saopštenju kompanije. Pozivamo sve naše korisnike da iskoriste prednosti elektronskog potpisa i digitalne razmjene dokumenata za jednostavnije, brže i savremenije poslovanje, dostupno online, bilo kada i bilo gdje. VEZANO BH Telecom ostvario rekordnu dobit u 2024. godini
Evropa osigurava milijardu eura za inovacije kod energije, tekstila i naprednih materijala
Marx.ba Evropska komisija je odlučila proširiti paletu partnerstava u okviru programa Obzor Evropa na inovacije u području naprednih materijala, tekstila i fotonaponskih sustava mobiliziranjem oko milijardu eura. Svijest o zaostajanju u Evropskoj uniji u konkurentnosti za Kinom i SAD u području naprednih tehnologija već je dobrano zaživjela u Bruxellesu, pa se javlja sve više inicijativa koje pokušavaju na različitim poljima dati vjetar u leđa eevropskim kompanijama. Budžet programa Obzor Evropa namijenjenog finansiranju istraživanja i inovacija za period od 2021. do 2027. godine iznosi 93,5 milijardi eura. U evropskim partnerstvima za različite sektore u okviru Obzora Evropa učestvuju Evropska komisija te kompanije i institucije iz privatnog i javnog sektora, pišu Financije. Kreiranje tri nova partnersva bi trebalo pridonijeti snaženju zelene tranzicije, održivosti poslovanja kompanija te ojačati tehnološku suverenost i industrijsku konkurentnosti, smatra Bruxelles. Za inovacije u području fotonaponskih sitema Evropska komisija i privatni partneri bi trebali od ove do 2030. godine uložiti ukupno do 480 miliona eura, svaka strana po 50 posto. – Tim partnerstvom ćemo ojačati položaj Evrope u globalnoj fotonaponskoj industriji i poduprijeti prelazak na energiju iz obnovljivih izvora, posebno solarnu energiju. Njime će se povećati evropski kapaciteti za proizvodnju fotonaponskih proizvoda, razviti otporniji lanac vrijednosti u EU i smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima saradnjom u cijelom lancu vrijednosti fotonaponskih proizvoda, navodi Evropska komisija. Evropsko partnerstvo za tekstil budućnosti trebalo bi donijeti preobrazbu tekstilne industrije prema održivosti i kružnosti, a u njega bi Bruxelles i privatni partneri do 2030. trebali uložiti do ukupno 60 miliona eura, odnosno svaka od dvije strane po 30 miliona. Toj je inicijativi cilj potaknuti digitalne inovacije i nove poslovne modele te pomoći da industrija ostane konkurentna, otporna i održiva na globalnom tržištu. Oko pet miliona tona odjeće, ili 12 kilograma po osobi, svake se godine baca u EU, a za svakih 1.000 tona prikupljenog tekstila za reciklažu može se stvoriti 25 do 30 novih radnih mjesta, procjena je Evropske komisije. Ambicija o proizvodnji odjeće od recikliranog i kvalitetnijeg materijala odvija se pod sloganom “brza moda je izvan mode”. Treće novo partnerstvo je ono za inovativne napredne materijale gdje bi Evropska komisija i privatni partneri u idućih pet godina uložili do najviše 250 miliona eura svaki – Partnerstvo će odgovoriti na industrijske potrebe i ubrzati dizajn, razvoj i industrijsku primjenu sigurnih i održivih naprednih materijala i povezanih tehnologija prikladnih za kružnu ekonomiju, poručuje Bruxelles. Strateška područja za razvoj kod naprednih materijala su energetika, mobilnost, građevina i elektronika. VEZANO Ovo su najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini
Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine od 6,1 posto
Marx.ba Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 2,659 milijardi KM, što je za 6,1 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,538 milijardi KM, što je više za 6,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca je iznosila 58,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1,88 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Izvoz u zemlje CEFTA-e je u periodu januar-februar ove godine iznosio 448 miliona KM, što je za 17,3 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 548 miliona KM, što je više za 17,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 81,7 posto, prenosi Fena. Izvoz u zemlje Evropske unije je iznosio 1,958 milijardi KM, što je za 3,4 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 2,628 milijarde KM, što je više za tri posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 74,5 posto. VEZANO FBiH u februaru 2025. ostvarila 8,1 posto veći izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine
EU za sredinu aprila odgađa uvođenje prvih povratnih carina za robu iz SAD
Marx.ba Evropska unija odgodit će provedbu svog prvog paketa carina na robu iz SAD do sredine aprila kako bi omogućila dodatno vrijeme za razgovore s Washingtonom, rekao je glasnogovornik EU za CNBC u četvrtak. – Komisija je odlučila uskladiti vrijeme dva seta EU protumjera protiv američkih carina 232 na čelik i aluminij u EU. Promjena predstavlja blagu prilagodbu vremenskog okvira i ne umanjuje učinak našeg odgovora, posebice jer se EU nastavlja pripremati za odmazdu do 26 milijardi eura, rekao je portparol za CNBC. EU je ranije u martu navijestila da će slijediti dvosmjerni pristup ponovnog nametanja prethodno obustavljenih carina i uvođenja niza dodatnih carina na dodatnu robu koju blok izvozi u SAD. To uključuje industrijski čelik i aluminij, ostale čelične i aluminijske poluproizvode i gotove proizvode, zajedno s njihovim izvedenim komercijalnim proizvodima, kao što su dijelovi strojeva i igle za pletenje. Unija je prvobitno najavila mjere upravo u trenutku kada su carine američkog predsjednika Donalda Trumpa od 25 posto na uvoz čelika i aluminija stupile na snagu. EU mora “djelovati kako bi zaštitila poduzeća i potrošače”, rekla je tada predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. VEZANO Njemačka treba 320.000 novih stanova godišnje