Rekordni prihodi UIO: Za devet mjeseci 9,5 milijardi KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za deset mjeseci 2024. godine iznosili su 9 milijardi i 544 miliona KM i veći su za 744 miliona KM ili za 8,45 % u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 8 milijardi i 800 miliona KM, objavljeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. UIO je u periodu januar-oktobar 2024. godine privredi vratila 1 milijardu i 726 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-oktobar 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 7 milijardi i 818 miliona KM i veći su za 809 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine. U oktobru 2024.godine prikupljeni prihodi od indirektnih poreza u jednom mjesecu, veći su od milijardu KM. Tako je prikupljeno 1 milijarda i 50 miliona KM indirektnih poreza što je za 115 miliona KM više u odnosu na oktobar 2023.godine. Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-oktobar 2024. godine raspoređen je iznos od 852 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 4 milijarde i 276 miliona KM, Republika Srpska 2 milijarde i 396 miliona KM i Brčko distrikt 241 miliona KM. Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 200 miliona KM, RS 132 miliona KM i Distrikt Brčko 7 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM. VEZANO Kompanije jugoistočne Evrope i prihodi: Na listi najboljih 100 i jedna firma iz BiH
Udruženje poslodavaca: Zakon o unutrašnjoj trgovini odraz usaglašenih interesa svih aktera
Marx.ba Povodom jučer usvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini na Domu naroda Parlamenta FBiH, Udruženje poslodavaca FBiH izražava svoje zadovoljstvo načinom pripreme i usaglašavanja ovog Zakona kroz veoma intenzivan ekonomsko-socijalni dijalog koji je vođen u okviru uspostavljene Radne grupe, sastavljene od predstavnika vlasti, Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti STBiH, reprezentativnog Udruženja poslodavaca FBiH i Udruženja potrošača. Usvojeni zakon odraz je usaglašenih interesa i kompromisa svih aktera na koje se zakon odnosi. Iako je najviše interesa u javnosti izazvala odredba koja prodajne objekte nedjeljom proglašava zatvorenim, Udruženje poslodavaca FBiH ističe značaj i drugih odredbi Zakona koje se fokusiraju na modernizaciju i usklađivanje trgovinske oblasti s europskim i drugim standardima. Ovo uključuje precizno definiranje pojma trgovca i trgovačke djelatnosti, obaveze trgovaca, uvođenje savremenih klasifikacija i nomenklature, detaljno uređenje internet prodaje, te načine formiranja i isticanja maloprodajnih cijena, kao i regulaciju inspekcijskog nadzora i postupanje inspektora. Kako bi se osigurala što bolja pripremljenost za primjenu Zakona, Udruženje poslodavaca FBiH najavilo je održavanje operativnog zajedničkog sastanka sa predstavnicima vlasti, prije stupanja na snagu Zakona, a sa ciljem usklađivanja s novim odredbama. Zakon o unutrašnjoj trgovini prvi je u nizu zakona iz oblasti trgovine, a uskoro se pokreće zajednički rad i na Zakonu o e-trgovini, Zakonu o zaštiti potrošača i Zakonu o kontroli cijena. VEZANO Danas je svjetski dan štednje: Kako je sve počelo
Svečana dodjela Woman.Comm of the Year 2024 i Gala Večer održat će se 6.12 u Vijećnici
Marx.ba Woman.Comm Club najavljuje gala večer i svečanu dodjelu nagrada Woman.Comm of the Year 2024, koja će se održati 6. decembra u Vijećnici. Ova prestižna nagrada odaje priznanje izvanrednim ženama koje su svojim radom značajno unaprijedile komunikacijsku industriju, postavši uzori i liderke u ovom polju. Nagrada slavi njihove uspjehe i doprinos jačanju položaja žena u industriji, inspirirajući nove generacije liderki. Nominirane sui članice Woman.Comm Cluba, kao i druge uspješne žene koje su svojim djelovanjem doprinijele razvoju i inovacijama u komunikacijama. Priznanja simboliziraju napredak u prepoznavanju ključne uloge žena u kreativnim industrijama širom regije. – Naš stručni žiri, sastavljen od pobjednica prošlogodišnjeg takmičenja, ove godine biraće najbolje među 26 izuzetnih kandidatkinja u 11 kategorija. Prijave će biti ocjenjivane na temelju profesionalnih postignuća, doprinosa afirmaciji komunikacijske industrije u regiji, angažmana u aktivnostima WOMAN.COMM CLUB-a, posebno u mentorstvu mladim profesionalcima, te drugih kvaliteta koje odražavaju uspjeh i posvećenost misiji i viziji kluba, poručuju organizatori. Za pobjednicu glavne nagrade Woman.Comm of the Year – Special Star, Publicis Groupe Adriatic dodijelit će ekskluzivno putovanje u Pariz na konferenciju Women’s Forum. Ova posebna nagrada prepoznaje izvanrednu ženu koja ne samo da doprinosi unapređenju komunikacijske industrije, već i nesebično dijeli svoje znanje i energiju s ciljem obogaćivanja struke. Osim glavne nagrade, priznanja će biti dodijeljena u kategorijama: Agency Star, Marketing Star, PR Star, Rising Star, Media Star, Employer Branding Star, Digital Marketing Star, CSR Star, Designer/Creative Star, Regional Ambassador Star. Gala večer će upotpuniti glazbeni nastup izvanredne umjetnice Maye Sar, bosansko-hercegovačke kantautorice i učesnice Eurosonga 2012, koja će svojom izvedbom doprinijeti stvaranju nezaboravne atmosfere ovog posebnog događaja. VEZANO Woman.Comm konferencija: Završen jedan od najvećih komunikacijskih događaja u BiH
Aerodrom Sarajevo prvo javno preduzeće u BiH certificirano u skladu sa zahtjevima ISO 27701
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo ide u korak sa evropskim aerodromima, objavili su iz ovoj javnog preduzeća. – Ispunjenjem zahtjeva i normi propisanih međunarodnim standardom ISO 27701:2019, postali smo prvo javno preduzeće u BiH, koje je svoje poslovanje u potpunosti uskladilo sa ovom međunarodnom normom i EU regulativom vezanom za zaštitu ličnih podataka (GDPR – General Data Protection Regulation). U proteklom periodu na aerodromu su boravili auditori ovlaštene certifikacijske kuće TÜV Nord koji su po završenoj provjeri konstatovali da je audit prošao u najboljem redu te da ne postoji niti jedna neusklađenost niti prepreka za certifikaciju Međunarodnog aerodroma Sarajevo u skladu sa standardom ISO 27701. Implementaciju ovog međunarodnog standarda radio je tim Međunarodnog aerodroma Sarajevo na čelu sa menadžerom informacijske sigurnosti i u koordinaciji sa konsultantskom kućom Consalta, poručili su. Kako je rečeno, kroz implementaciju zahtjeva i pripadajućih kontrola ISO 27701 aerodrom je implementirao sistem upravljanja zaštitom privatnosti, koji osigurava da se lični podaci obrađuju u skladu sa najvišim standardima zaštite. Ovaj proces uključuje identifikaciju rizika, razvoj politika i procedura, kao i obuku zaposlenika o važnosti zaštite privatnosti. – Usljed globalnog porasta svijesti o privatnosti i sigurnosti podataka, ispunjavanje zahtjeva ovog međunarodnog standarda pokazuje posvećenost Međunarodnog aerodroma Sarajevo ka unapređenju kvalitete svojih usluga i odgovornosti prema korisnicima usluga. Ova inicijativa ne samo da poboljšava interne procese, već i jača reputaciju aerodroma kao pouzdane destinacije za putnike i aviokompanije. Usklađenost sa zahtjevima ISO 27701 je izuzetna vrijednost za organizaciju te potvrda nastojanja Međunarodnog aerodroma Sarajevo da uvijek bude u korak sa evropskim i svjetskim trendovima, naglašeno je. VEZANO Wizz Air uspostavio redovnu avioliniju za Rim
Kraš u devet mjeseci povećao prihode i neto dobit
Marx.ba Kraš grupa je prema nerevidiranim rezultatima poslovanja u prvih devet mjeseci 2024. godine ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 135,96 miliona eura, odnosno 8,7 posto, više od ostvarenih ukupnih prihoda u istom periodu 2023. godine. Ukupni konsolidirani rashodi, u istom periodu, iznose 127,25 miliona eura i veći su od prošlogodišnjih za 8 posto. – Pozitivno gledamo na ostvarene rezultate s obzirom na to da je cijela ova godina, zbog visokih i nestabilnih cijena kakaovca, izrazito izazovna za sve konditorske proizvođače, pa tako i Kraš. Unatoč zadovoljstvu finansijskim pokazateljima, svjesni smo izazova koji nosi završetak godine kada će biti i najvidljiviji negativni utjecaj poskupljenja ključnih sirovina na profitabilnost poslovanja. Odgovornost i obaveze prema našim zaposlenicima i zajednici na prvom su nam mjestu. Ostajemo čvrsto na svom putu s fokusom na prepoznavanje povoljnih prilika u neizvjesnim vremenima, izjavila je Marijana Knežević Tudić, predsjednica Uprave Kraša. Ostvareni volumen prodaje konditorskog asortimana porastao je za pola postotnih poena u odnosu na isti period lani te iznosi 26.993 tona. Na kraju trećeg kvartala 2024. godine Kraš grupa je ostvarila neto dobit u iznosu od 7,16 miliona eura što je za 1,28 milion eura više od neto dobiti ostvarene u istom periodu prethodne godine. Ostvarena je EBITDA u visini od 15,62 miliona eura i veća je za 16,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok EBITDA marža iznosi 12,5 posto i veća je za 0,8 postotnih poena u odnosu na prošlogodišnju ostvarenu EBITDA maržu. U cilju optimizacije poslovanja, i dalje se nastavlja snažan fokus Kraš grupe na optimizaciji internih resursa i racionalizaciji svih elemenata rashoda, piše Seebiz. VEZANO U Sarajevu održana Zdravo! radionica: Prioritet pravilna i izbalansirana ishrana djece
Danas stupaju na snagu nove carine EU za uvoz električnih automobila iz Kine
Marx.ba Uprkos protivljenju Njemačke, Brisel je odlučio da porezu od 10 posto koji je već na snazi, doda i do 35 posto na vozila na baterije kineske proizvodnje, navodi se u tekstu uredbe koju je Komisija objavila na internetu. Ova odluka stupa na snagu danas. Navedeni cilj je da se ponovo uspostave pošteni uslovi konkurencije sa proizvođačima optuženim da imaju koristi od velikih javnih subvencija kineske države. To obuhvata odbranu evropske automobilske industrije i njenih oko 14 miliona radnih mjesta od kineskih praksi koje se smatraju nepravednim. Peking je osudio “nepravedne i nerazumne protekcionističke prakse” pošto su države EU početkom oktobra odobrile dodatnu carinu koju je predložila Evropska komisija. Evropski komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis je do posljednjeg trenutka pregovarao s kineskim ministrom trgovine Vangom Ventaom da bi pokušao da se nađe rješenje, ali dogovora nije bilo. Uprkos svemu, obje strane su se složile da nastave razgovore i doplate bi mogle biti uklonjene ako se postigne dogovor o drugim sredstvima za nadoknadu štete koju je identifikovala evropska istraga. Kina prijeti da će pogoditi evropske interese. Već je reagovala pokretanjem antidampinških istraga uvoza na meso, mliječne proizvode i alkoholna pića na bazi vina iz Evrope, uključujući konjak. Dovoljno da se pojedine članice EU pokolebaju. Njemačka i još četiri zemlje (Mađarska, Slovačka, Slovenija, Malta) glasale su protiv plana Komisije, ali nisu uspjele imati većinu potrebnu da ga odbiju. Komisija “ne smije da izazove trgovinski rat”, upozoreno je iz Njemačke. Najveći automobilski proizvođači Njemačke, čvrsto uspostavljeni na najvećem svjetskom tržištu, u Kini, plaše se da će oni platiti cijenu odluke EU. Uvođenje evropskih carina na kineske električne automobile dolazi u jeku krize u Volkswagenu koji planira desetine hiljada otpuštanja i zatvaranje tri fabrike u Njemačkoj. Taj vodeći evropski proizvođač je početkom oktobra osudio “loš pristup” EU. Njegov sunarodnik BMW je čak govorio o “fatalnom signalu” za evropsku automobilsku industriju. Carine su, međutim, dobile podršku 10 država članica uključujući Francusku, Italiju i Poljsku. Dvanaest je bilo uzdržano, uključujući Španiju i Švedsku. Ali, i u Francuskoj pristup EU zabrinjava ekonomske krugove. Profesionalno udruženje Konjak (BNIC) požalilo se da su ga vlasti “napustile”, smatrajući da je njegov sektor “žrtvovan” u komercijalnom sukobu koji ga se ipak ne tiče. Ovaj kinesko-evropski okršaj dio je šireg konteksta trgovinskih tenzija između Zapada, na čelu s Vašingtonom, i Kine, optužene za antikonkurentske prakse u nekoliko drugih sektora, kao što su vjetroturbine ili solarni paneli. Evropske mjere čiji je cilj da budu zasnovane na činjenicama i poštujući pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), ipak se razlikuju od kaznenog i više političkog pristupa Amerikanaca. U Sjedinjenim Državama predsjednik Joe Biden najavio je 14. maja povećanje carina na kineska električna vozila na 100 posto, a bila je 25 posto. U Evropi, iznos carine će varirati između proizvođača u zavisnosti od procijenjenog nivoa dobijenih kineskih subvencija. Detaljnije, dodatni porezi će iznositi 7,8 posto za Tesla automobile proizvedene u Šangaju, 17 posto za BID, 18,8 posto za Geeli i 35,3% za SAIC, navodi se u konačnom dokumentu EU poslatom državama članicama 27. septembra. Ostalim grupama proizvođača vozila koje su sarađivale u evropskoj istrazi biće naplaćeno 20,7 posto dodatne carine, a 35,3 odsto grupama koje nisu sarađivale. VEZANO Ova evropska zemlja je ispred konkurencije: Sve pripisuju četverodnevnoj radnoj sedmici
Danas je svjetski dan štednje: Kako je sve počelo
Marx.ba Svjetski dan štednje (engl. World Savings Day) obilježava se svake godine 31. oktobra u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu u historijskom sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde. U Milanu su se tada sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova. Htjeli su pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Većina donesenih rezolucija odnosila se na bolju saradnju među bankama, koju se namjeravalo ostvariti kroz osnivanje Međunarodnog instituta štednih banaka. Uzme li se u obzir nestabilnost perioda u kojem su se navedeni događaji događali, trebalo je vratiti povjerenje štediša u sisteme i dodatno educirati ljude kako bi shvatili važnost štednje. Učestvovalo je 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 miliona štediša. Učesnici kongresa usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju. Profesor Filippo Ravizza, koji je kasnije bio i direktor Instituta za međunarodne štedionice (eng. International Savings Banks Institute), posljednji dan spomenutog kongresa je proglasio Svjetskim danom štednje. Taj dan posvećen je promicanju i jačanju svijesti javnosti o važnosti štednje za savremenu ekonomiju i osobne potrebe svakog pojedinca. Tradicija se zadržala do danas širom svijeta. Tim povodom kreditne institucije najčešće daruju štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe, ili otvaraju svoja vrata najmlađima koji imaju priliku posjetiti banke i saznati nešto o njihovom poslovanju. Štednje je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija. U tom pogledu se do danas nije ništa promijenilo. VEZANO Milatović na Poslovnom forumu: Zajedničkim naporima možemo unaprijediti saradnju
Na putu prema nultoj stopi: JYSK dobio globalno priznanje za postavljene ciljeve održivosti
Marx.ba JYSK je primio odobrenje za svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od međunarodne inicijative “Science Based Targets (SBT)”, koja okuplja više od četiri hiljade kompanija koje su se obavezale da će smanjiti emisije plinova sa efektom staklene bašte u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i najnovijim naučnim saznanjima o klimi. S odobrenim SBT ciljevima usmjerenim na smanjenje emisija u proizvodnji proizvoda, JYSK ima jasan plan za smanjenje svog utjecaja na klimu. – Ponosni smo što smo dobili pečat na odobrenje inicijative Science Based Targets za naše klimatske ciljeve. Održivost je temeljni dio naše posvećenosti kupcima, zaposlenicima i planeti – to je velik zadatak, ali neophodan. Fokusirani smo na smanjenje našeg utjecaja na klimu i želimo pomoći našim dobavljačima da učine isto. Pri tome održivost treba biti pristupačna i povoljna opcija za naše kupce, kaže predsjednik i izvršni direktor JYSKa, Rami Jensen. 93% JYSKovih ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte dolazi od proizvoda, robe i usluga kupljenih od dobavljača. Kao dio odobrenih ciljeva SBT-ija, JYSK će zahtijevati od dobavljača da sami izračunaju svoje emisije i da njihove ciljeve odobri SBT prije kraja 2028. finansijske godine. Kako bi postigao ovaj ambiciozni cilj, JYSK će dodatno uložiti napor u uspostavljanje još bliže saradnje sa svojim dobavljačima u vezi s temama kao što su prava radnika u lancu opskrbe, kroz međunarodnu organizaciju Amfori. – Budući da gotovo sve naše emisije sa efektima staklene bašte dolaze iz proizvodnje proizvoda koji se nalaze na policama naših prodavnica, nužno je utjecati na dobavljače kako bismo ostvarili cilj. Stoga činimo sve kako bismo ih podržali u izradi njihovih planova smanjenja emisija i kako bi u konačnici zajedno ispunili obavezu smanjenja klimatskog otiska,ističe Rami Jensen. Iako JYSKove emisije sa efektom staklene bašte unutar vlastitih operacija pokrivaju manje od 2% ukupnih emisija kompanije, JYSK će također raditi na smanjenju i tog dijela svog utjecaja. S finansijskom godinom 2022. kao početnom godinom, JYSK ima za cilj ostvariti apsolutno smanjenje CO2e od 50,4% do kraja 2032. finansijske godine. – U nadolazećim godinama tražit ćemo rješenja za smanjenje emisija koje uključuju napajanje, grijanje i hlađenje naših prodavnica, distributivnih centara i kancelarija te smanjenje emisija iz vozila u vlasništvu kompanije. Znamo da je to mali postotak našeg ukupnog otiska, ali još uvijek je važan posao koji svakako treba obaviti, zaključuje Rami Jensen. Na lokalnom nivou JYSK je aktivan učesnik po pitanju ekologije s naglaskom na aktivnosti koje su imale pozitivan utjecaj na okoliš i društvo, te nastavlja provoditi inicijative kao što su donacije raznim obrazovnim i sportskim institucijama i udruženjima. VEZANO VTK: Predstavljena studija “Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju”
VTK: Predstavljena studija “Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju”
Marx.ba Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo pokazuju znakove nearshoringa. Direktne strane investicije u tim ekonomijama premašile su očekivane nivoe nakon pandemije, što ukazuje na preseljenje proizvodnih kapaciteta u ovaj region, rezultati su iz studije „Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju“ koja je danas predstavljena u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Albanija i Srbija zabillježile su priliv direktnih stranih ulaganja niži od očekivanog, što ukazuje da su ove ekonomije imale manje koristi od nearshoringa. Crna Gora pokazuje mješovite rezultate, sa početno većim investicijama, ali ispod očekivanja u 2023. godini. Nearshoring, odnosno premještanje poslovnih operacija bliže matičnom tržištu, kako je istaknuto, omogućava kompanijama da smanje troškove, ubrzaju vrijeme isporuke i unaprijede kontrolu kvaliteta. Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je rekao da se radi o drugoj po redu studiji koja je urađena sa Bečkim institutom, a učestvovalo je svih šest komora zapadnog Balkana kroz Komorski investicioni forum. – Nearshoring studija je potrebna poslovnoj zajednici i donosiocima odluka u BiH, kao i kompanijama u EU koje zaista žele da znaju kako je ovdje stanje, šta ih može ovdje očekivati, koji su to prednosti i nedostaci regiona i zapravo gdje oni vide region kada se radi o lanacima snadbijevanja i svemu ostalom, rekao je je Egrlić. Studija, kako je dodao, sadrži preporuke kompanijama da investiraju u zelene tehnologije kako bi smanjili emisije štetnih gasova i postali privlačni stranim investitorima, zatim da pribave neophodne certifikate za ispunjavanje međunarodnih standarda i integraciju u globalne lance snabdijevanja, te da traže finansijsku i tehničku podršku za dekarbonizaciju i poboljšanje konkurentnosti. Za donosioce odluka preporuka je da se obezbjede finansijski posticaji i tehnička podrška kako bi pomogli lokalnim kompanijama da dekarboniziraju i ispune međunarodne standarde. Također, da se poboljša upravljanje, institucije i infrastruktura kako bi privukli više investicija, kao i da se investira u obnovljive izvore energije. – Sve su to standardi koji se očekuju i od Bosne i Hercegovine. Studija je urađena jer zapadnoevropske zemlje i EU žele da pomjere lance snabdijevanja bliže i da, po mogućnosti, značajan dio toga bude i sa Balkana, naveo je Eglić, napominjući da je potrebno podići kvalitet, konkurentnost i vidljivost, te raditi na ispunjavanju standarda. Studija otkriva snažan potencijal za privlačenje novih investicija ako kompanije na zapadnom Balkanu dekarbonizuju proizvodnju. Lokalne kompanije na zapadnom Balkanu spremne su da ulažu u nove tehnologije za dekarbonizaciju, dok strani investitori imaju za cilj da optimizuju lance snabdijevanja nabavkom od dobavljača sa nižim emisijama ugljenika. Stjepan Kumrić iz kompanije Lukavac Cement d.o.o. je rekao da je njima dekarbonizacija prvenstveni cilj i jedna od glavnih stvari kojom se bave u zadnjih desetak godina. Rezultati studije, među ostalim, pokazuju da bi 68 posto stranih investitora na zapadnom Balkanu povećalo investicije ako bi region značajno poboljšao dekarbonizaciju, a 47 posto anketiranih kompanija na zapadnom Balkanu kaže da im je potrebna finansijska podrška kako bi smanjili svoj ugljični otisak. VEZANO Počelo drugo izdanje Međunarodne konferencije logistike u BiH
Mostar imao skoro duplo više putnika u septembru nego prošle godine
Marx.ba Aerodrom Mostar je u septembru ove godine ostvario 6.064 putnika (3.737 septembar 2023.), i to 3.083 dolaznih i 2.981 odlaznih putnika. Mostar je imao 13 domaćih putnika i 6.051 strana. Ovo je 97,5% putnika iz istog mjeseca 2019. (6.218). Od početka godine Mostar je ostvario 37.263 putnika. U to vrijeme Mostar je imao 76 domaća putnika i 36.187 stranih. To je daleko više nego cijele prošle godine kada je Mostar ostvario 20.525 putnika, piše Zamaaero. Od početka godine najviše operacija Mostar je imao na Dash 8-400 (684) koje lete Croatia Airlines i SkyAlps, pa na Embraeru E190 (154) kojeg leti Air Serbia, a na trećem mjestu je Airbus A320 (42 operacije). Inače, Aerodrom Mostar želi otvoriti svojesvrsni centar za održavanje aviona. Kako je objavljeno, direktor Marko Đuzel je potvrdio da ozbiljno radi na tome da Mostar dobije maintenance na aerodromu. Mostar ima ogromnih potencijala za to, može osigurati hangare na vojnom dijelu koji ispred imaju, a u dogovoru sa vojskom koja ih ne koristi. Aerodrom ima i napuštenu podzemnu avio bazu Buna (građena 1969-1971). Baza ima 300 metara tunela, dva ulaza i mogla je primati 20 aviona, a imala je i velik broj prostorija za život i rad posada. Baza je u jako dobrom stanju i tu bi se uz minimalna ulaganja mogao smjestiti maintenance. Sjeverni ulaz ima i manje mjesto za stajanje ispred. Problem bi mogao biti što je izvan ograde aerodroma i preko magistralne ceste, što bi iziskivalo ozbiljne investicije da se isti stave u funkciju. Stoga bi otvaranje jednog ili nekoliko napuštenih hangara bilo daleko jeftinije i jednostavnije rješenje, piše Zamaaero i najavljuje da rukovostvo Aerodroma Mostar želi dovesti neku veću pilotsku školu u Mostar. Kako kažu, ova dva projekta ne bi samo donijeli novac, nego bi osjetno i povećali broj operacija aviona, a i povećali broj putnika na postojećim linijama pošto bi korisnici mantenancea i škola putovali do Mostara i iz njega. VEZANO Wizz Air uspostavio redovnu avioliniju za Rim