Sve više milijardera preispituje Buffettovu filantropsku inicijativu “Giving Pledge”
Marx.ba Inicijativa “Giving Pledge”, koju su prije 15-tak godina pokrenuli Warren Buffett i Bill Gates, dugo je bila simbol novog vala filantropije među najbogatijim ljudima svijeta. Ideja je bila jednostavna, ali ambiciozna: milijarderi se javno obavezuju donirati najmanje polovicu svog bogatstva u dobrotvorne svrhe tokom života ili kroz oporuku. Više od 250 milijardera s različitih kontinenata do danas je pristupilo toj inicijativi, čime je “Giving Pledge” postao jedna od najvidljivijih globalnih kampanja usmjerenih na mobilizaciju privatnog bogatstva za društvene ciljeve. Međutim, petnaest godina nakon pokretanja, sve se češće postavlja pitanje koliko je takav model stvarno učinkovit. Naime, riječ je o dobrovoljnoj obavezi bez pravne snage, što znači da ne postoje mehanizmi koji bi osigurali da potpisnici zaista ispune obećanje. Upravo ta činjenica posljednjih godina sve češće dolazi u fokus kritičara koji tvrde da “Giving Pledge” ima više simboličnu nego stvarnu ekonomsku težinu. Dio skeptika dolazi iz tehnološke i finansijske zajednice, gdje pojedini investitori smatraju da kapital uložen u razvoj kompanija, tehnologija i inovacija može dugoročno generirati veći društveni učinak od tradicionalne filantropije. Među glasnijim kritičarima takvog pristupa ističe se i poznati ulagač Peter Thiel, koji je više puta doveo u pitanje učinkovitost velikih filantropskih fondacija. Istodobno, pojedine analize pokazuju zanimljiv paradoks: mnogi milijarderi koji su potpisali Giving Pledge danas su bogatiji nego u trenutku kada su se obavezali na donacije. Razlog je prije svega snažan rast vrijednosti tehnoloških kompanija, tržišta kapitala i privatnih ulaganja, zbog čega je ukupno bogatstvo najbogatijih raslo brže nego iznosi njihovih filantropskih donacija. To, naravno, ne znači da inicijativa nije potakla značajne donacije. Naprotiv, “Giving Pledge” pomogao je popularizirati ideju velikih filantropskih obaveza među globalnom poslovnom elitom i potaknuo milijarde dolara vrijedne donacije za obrazovanje, zdravstvo i borbu protiv siromaštva.
Bitcoin prešao ključni nivo, optimizam raste
Marx.ba Cijena bitcoina porasla je iznad svog ključnog prosjeka prvi put u dva mjeseca, signalizirajući jačanje bikovskog zamaha. Cijena kriptovalute porasla je za više od 3 postp na 73.700 dolara u 24 sata, premašivši 50-dnevni pomični prosjek, koji je u vrijeme pisanja iznosio 71.125 dolara. Pozitivna kretanje cijena slijedi nakon dana otpornog učinka usred rata u Iranu i globalnih previranja na tržištu dionica, posebno na azijskim tržištima. Takozvani 50-dnevni pomični prosjek jedan je od najčešće praćenih pokazatelja zamaha na tržištu, koji su analitičari nedavno naveli kao jednu od značajnih nivoa otpora koje sprječavaju dobitke. “Ovaj pokazatelj često signalizira srednjoročni trend, a samouvjereni proboj iznad njega bio bi važna prekretnica u nadolazećim danima”, rekao je Alex Kuptsikevich, viši tržišni analitičar u FxProu. Međutim, treba imati na umu da bikovski proboj ne obećava nužno održivi uzlazni trend. Na primjer, prethodni početkom januara praćen je porastom cijene od 8 posto, ali zamah je trajao samo dvije sedmice prije nego što se prodaja nastavila. Prethodni slučajevi također su donijeli mješovite rezultate. Za sada, proboj ukazuje na kontinuirano kretanje prema gore i možda povećanu volatilnost kako se cijene približavaju granici od 75.000 dolara. Ovo je nivo na kojem kreatori tržišta – oni koji osiguravaju nesmetano iskustvo trgovanja pružanjem likvidnosti na burzi – drže neto kratke gama pozicije vrijedne milijarde, kako je CoinDesk primijetio krajem prošle sedmice. Po svemu sudeći, kako cijene rastu prema 75.000 dolara, vjerovatno će kupovati visoko kako bi ponovno uravnotežili svoju neto izloženost u neutralnu. To bi moglo povećati volatilnost tržišta.
Kakve mogu biti dugoročne posljedice iranskog sukoba
Marx.ba Možda tržišta u ovome trenutku i podcjenjuju koliko štetan može dugoročno biti iranski rat za globalnu ekonomiju jer poremećaji u opskrbi mogu oblikovati globalne cijene i trgovinu dugo nakon što konflikt završi. Kako ocjenjuju analitičari, štetni učinci bi mogli potrajati duže nego što ulagači trenutno očekuju. “Najgori scenario bi bio ekonomski pad u kombinaciji s rastom kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija. Takva kombinacija može proizvesti pucanje imovinskih mjehura i potencijalno voditi ka novoj dužničkoj krizi sličnoj onoj viđenoj 2008. godine”, ocijenio je za Euronews Frederic Schneider iz think-tanka Middle East Council on Global Affairs. Naravno, većina rizika se koncentrira na Hormuški moreuz jer oko petine globalne opskrbe naftom kao i znatna količina ukapljenog prirodnog plina ide kroz taj prolaz dalje prema Aziji i Evropi. Veći troškovi za gorivo posljedično se prošire na cijelu ekonomiju jer mnoge industrije jako ovise o energiji i transportu. “Najvažniji udar ide preko ugljikovodika, ne samo nafte već i prirodnog plina”, ističe Schneider. On dodaje, da bi se neke od posljedica mogle osjetiti i u manje vidljivim sektorima kao što je helij koji se proizvodi kao nusproizvod vađenja prirodnog plina. Na Katar otpada oko trećine globalne proizvodnje, a taj je plin ključan kod proizvodnje poluvodiča i opreme za medicinska snimanja. Drugim riječima, poremećaji u proizvodnji i transportu energenata mogu utjecati na tehnologiju i zdravstvo daleko izvan okvira Bliskog istoka. I drugi industrijski materijali mogu potpasti pod pritisak potražnje. Primjerice, sumpor, još jedan nusproizvod eksploatacije ugljikovodika, koristi se u obradi bakra i drugim industrijskim aktivnostima. Poljoprivreda može osjetiti posljedice ako iranski sukob poremeti proizvodnju i trgovinu umjetnim gnojivom. Kako je ustvrdio Schneider, vrijeme početka konflikta može se pokazati posebno problematičnim jer je kreće sezona sadnje u mnogim dijelovima svijeta. Još jedan problem izvire iz oštećene energetske infrastrukture za čiji popravak će trebati najmanje nekoliko mjeseci. Sama Zaljevska regija može osjetiti posljedice i u područjima kao što su buduće investicije i turizam, a talentirani i obrazovani ljudi iz drugih dijelova svijeta sada mogu postati oprezniji oko prihvatanja poslova u tom dijelu svijeta. Centralne banke sada se ponovno mogu suočiti s kompliciranom zadaćom borbe protiv inflacije nakon što su i protekle dvije godine provele u borbi da je stave pod nadzor. Štaviše, može ponovno doći do rasta kamatnih stopa. “Produženi konflikt u kombinaciji s višim cijenama energija može stvoriti uvjete za stagflaciju, odnosno rast cijena i slab rast, protiv čega se dosta teško boriti uobičajenim ekonomskim receptima”, poručuje Schneider.
Poređenje rasta: OpenAI, Anthropic i DeepMind
Marx.ba Očekuje se da će globalno tržište umjetne inteligencije porasti na 4,8 biliona američkih dolara do 2033. godine, a Anthropic pokazuje potencijal da postane lider u prihodima, pokazuje analiza. Širenje ChatGPT-a potiče brzi rast OpenAI-ja na 700 miliona sedmilnih korisnika, iako kompanija i dalje gubi milijarde dolara godišnje unatoč snažnom rastu prihoda. Anthropic doživljava eksplozivan rast – od gotovo nultih prihoda u 2023. do potencijalnih 9 milijardi dolara do kraja 2025. godine. Oko 70–75% prihoda Anthropica dolazi od API poziva preduzeća, s naglašenim fokusom na B2B segment, za razliku od OpenAI modela usmjerenog na potrošače. Prihode DeepMinda teže je pratiti jer je potpuno integriran u Google/Alphabet. Velik dio njegovih „prihoda“ dolazi od internih Googleovih usluga, a ne od vanjskih kupaca, piše Bug. Općenito se predviđa da će umjetna inteligencija do 2030. godine globalnom BDP-u dodati 15,7 biliona dolara. Također se očekuje da će globalno tržište umjetne inteligencije porasti s 189 milijardi dolara u 2023. na 4,8 biliona dolara do 2033. godine. OpenAI trenutno prednjači po prihodima (procijenjenih 12,7 milijardi dolara za 2025. godinu), ali istodobno troši ogromna sredstva. U 2024. godini potrošeno je 2,5 milijardi dolara na istraživanje i razvoj, dok su troškovi u prvoj polovici 2025. godine porasli na 6,7 milijardi dolara. S druge strane, Anthropic bilježi najbrži rast (5–9 puta u odnosu na prethodnu godinu) i snažno je usmjeren na preduzeća, što bi ga dugoročno moglo učiniti održivijim. Što se tiče profitabilnosti, Anthropic očekuje pozitivan novčani tok do 2028. godine, dok OpenAI i dalje bilježi velike gubitke. Očekuje se da će tržište AI agenata narasti na 52,6 milijardi dolara do 2030. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od oko 45%. Gartner predviđa da će do 2028. godine najmanje 15% radnih odluka donositi autonomni AI agenti, u usporedbi s 0% u 2024. godini.
Central Banking dodijelio nagradu Centralnoj banci BiH za inicijativu u oblasti finansijske stabilnosti
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine dobitnik je prestižne međunarodne nagrade „Central Banking“, medijske i izdavačke agencije sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Ovo izuzetno priznanje dodijeljeno je Centralnoj banci za sveobuhvatan i strateški pristup jačanju otpornosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine.Priznanje je potvrda da je Centralna banka Bosne i Hercegovine tokom 2025. godine uspješno provodila reformske i razvojne aktivnosti koje imaju dugoročan značaj za očuvanje finansijske stabilnosti, unapređenje institucionalne otpornosti i podršku održivom ekonomskom rastu. U obrazloženju nagrade posebno se ističe složenost okruženja u kojem Centralna banka Bosne i Hercegovine djeluje, te njena sposobnost da, kao jedna od istinski snažnih i nezavisnih državnih institucija, svojim kredibilitetom okuplja relevantne aktere i pokreće važne promjene. Među ključnim aktivnostima koje su prepoznate nalaze se završetak regulatornog okvira usklađenog sa standardima Evropske unije u okviru priprema za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), razvoj sistema instant plaćanja kroz projekat TIPS Clone u saradnji s Bankom Italije, kao i jačanje cyber otpornosti finansijskog sektora kroz uspostavljanje mehanizama za razmjenu informacija o cyber rizicima i incidentima. Posebno su istaknuti i iskoraci koje je Centralna banka Bosne i Hercegovine ostvarila u oblasti održivih finansija, prije svega aktivnosti na uključivanju klimatskih rizika u makroprudencijalni okvir, zatim inicijative usmjerene na finansijsku uključenost i rodnu ravnopravnost, kao i reforme u oblasti gotovog novca i unapređenja dizajna novčanica konvertibilne marke. Dodatno, važan segment ukupnog pristupa predstavlja i kontinuiran rad na promociji finansijske edukacije, s ciljem dugoročnog jačanja otpornosti društva i ekonomije. „Pomjeramo granice, i kroz jačanje našeg platnog sistema, cyber otpornosti, rodne inkluzivnosti i drugih strukturnih reformi nastavljamo jačati institucionalnu otpornost i pružati podršku ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine, čak i u složenom operativnom okruženju“, izjavila je povodom dodjele nagrade, guvernerka Jasmina Selimović. Centralna banka Bosne i Hercegovine će i u narednom periodu nastaviti provoditi aktivnosti usmjerene na očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, unapređenje institucionalnih kapaciteta i jačanje povjerenja javnosti u finansijski sistem Bosne i Hercegovine, saopštio je Ured za komunikacije Centralne banke Bosne i Hercegovine.
BHANSA: Pet godina zaredom u plusu unatoč velikim izazovima
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) završila je 2025. godinu s neto dobiti od 11,7 miliona KM, čime je zabilježila petu uzastopnu godinu pozitivnog poslovanja nakon pandemije COVID-19, objavili su iz Agencije. Istovremeno su ostvareni i rekordni prihodi od 94,3 miliona KM, što je najviši rezultat u hidzoriji agencije i više od prethodnog rekorda od 90,4 miliona KM iz 2022. godine. U odnosu na 2024. godinu prihodi su porasli za 19 %, dok su rashodi rasli znatno sporije za 8 %, što potvrđuje stabilno finansijsko upravljanje i kontrolu troškova. “Istovremeno, BHANSA je uspješno odgovorila na povećane zahtjeve evropske zrakoplovne mreže, što je rezultiralo rastom zračnog saobraćaja od 13,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Ovi rezultati još su značajniji jer je 2025. obilježila najteža finansijska kriza u povijesti Agencije. Presuda u predmetu „Viadukt“ dovela je do provedbe ovrhe nad en route sredstvima, čime je BHANSA-i bio blokiran pristup više od 90 % ključnih prihoda. Ipak, u saradnji s domaćim institucijama i međunarodnim partnerima, posebno EUROCONTROL-om, Agencija je brzo reagirala kriznim planovima i osigurala kontinuitet poslovanja. U tom periodu, uz povećane operativne pritiske i sindikalne aktivnosti, uprava BHANSA-e donosila je odluke ključne za očuvanje sigurnosti, zadržavanje stručnog kadra i dugoročnu stabilnost sistema, uz kontinuiran dijalog s uposlenicima i sindikatima. Temelji današnje stabilnosti postavljeni su još u pandemijskoj 2020. godini, kada je BHANSA proaktivnim mjerama očuvala finansijsku održivost i operativne kapacitete, spremno dočekavši oporavak zračnog saobraćaja. Danas BHANSA nastavlja ulagati u ljudske resurse, tehnologiju i operativne kapacitete, uz odgovorno upravljanje finansijama, potvrđujući svoju ulogu pouzdanog partnera u evropskoj i globalnoj mreži zračne plovidbe” poručili su.
BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM
Marx.ba U 2025. godini BH Pošta je ostvarila rekordne poslovne rezultate, potvrđujući stabilnost i kontinuirani rast kompanije. Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su 146,6 miliona KM, dok su rashodi iznosili 137,9 miliona KM, čime smo ostvarili dobit od 8.645.550 KM, što predstavlja najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća, objavili su iz ove kompanije. Za ilustraciju rasta, iskoristili su podatak da je u 2024. godini dobit iznosila je 642.091 KM, što jasno pokazuje koliko je poslovni rezultat unaprijeđen u posljednje dvije godine. Generalni direktor Adis Šehić istakao je da ostvareni rezultati potvrđuju uspješnost strateških mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja, kontrolu troškova i razvoj novih usluga. “Ostvarena dobit od više od 8,6 miliona KM predstavlja najbolji rezultat u posljednjih deset godina, ali i najbolji rezultat od osnivanja BH Pošte. Posebno je važno naglasiti da je ovaj rezultat ostvaren uz kontinuirana ulaganja u razvoj poslovanja, modernizaciju usluga i unapređenje položaja naših zaposlenih”, rekao je Šehić. Naglasio je da su stabilni finansijski rezultati omogućili i konkretna poboljšanja za radnike kompanije. “Tokom 2024. i 2025. godine zaposlenima smo isplatili oko 4 miliona i 100 hiljada konvertibilnih maraka pomoći u skladu s Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Uz pomoći, isplatili smo više od jedan milion i 120 hiljada KM nagrada zaposlenima. Povećani su koeficijenti radnicima u tehnološkom procesu rada, a svim zaposlenima povećana je plata za 10 posto u okviru opšte mjere koja je obuhvatila sve radnike bez iznimke”, naglasio je Šehić. Dodao je da je na ostvarenu dobit značajno uticala i odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o smanjenju stopa poreza i doprinosa, koja je u 2025. godini donijela uštedu od oko 1,6 miliona KM, dok se u 2026. godini očekuju uštede koje bi mogle dostići i 4 miliona KM. “Tokom 2026. godine za povećanje plata zaposlenima izdvojit ćemo više od 7 miliona konvertibilnih maraka, čime nastavljamo politiku ulaganja u ljude koji su temelj uspjeha BH Pošte”, dodao je Šehić. Prema finansijskim pokazateljima, prihodi kompanije kontinuirano rastu već niz godina – sa 88,5 miliona KM u 2016. godini na više od 146 miliona KM u 2025. godini. Rast prihoda prati i razvoj novih usluga, posebno u oblasti logistike, finansijskih servisa i digitalnih rješenja, poručuju. Posebno značajan rast zabilježili smo u segmentu BH PostExpress usluga, gdje su prihodi u posljednjih nekoliko godina višestruko povećani, prije svega zahvaljujući rastu e-commerce tržišta i saradnji sa velikim poslovnim sistemima. Iz BH Pošte kažu da je nastavljen i proces modernizacije poslovanja kroz razvoj digitalnih servisa, uključujući PKI rješenja i kvalifikovani elektronski potpis. “Istovremeno smo ulagali u modernizaciju dostavnog sistema, unapređenje koordinacije dostavljača kroz GPS praćenje, kao i u obnovu voznog parka i edukaciju zaposlenih”, poručuje kompanija. O finansijskim, operativnim i projektima modernizacije i digitalizacije govorili su i izvršni direktori Milan Tomas, Safet Trakić i Sanela Kovačević, koji su u svojim izlaganjima iznijeli detaljne pokazatelje poslovanja, unapređenja procesa, razvoja novih usluga i projekata digitalne transformacije, ističući stabilnost i rast BH Pošte. Kompanija danas zapošljava oko 2.700 radnika, redovno izmiruje sve obaveze prema zaposlenima i nastavlja ulagati u poboljšanje uslova rada i profesionalni razvoj kadrova. U narednom periodu planiraju se i dodatna ulaganja u razvoj logističke infrastrukture, uključujući uvođenje paketomata širom Bosne i Hercegovine, kao i realizaciju projekta Glavnog poštansko-logističkog centra (GPLC) koji će omogućiti automatizirano sortiranje pošiljaka i značajno povećati efikasnost distribucije. “I u narednim godinama nastavit ćemo sa modernizacijom poslovanja, razvojem novih usluga i jačanjem logističkih kapaciteta, s ciljem daljeg rasta i očuvanja vodeće pozicije na tržištu poštanskih i logističkih usluga u Bosni i Hercegovini”, naglasili su.
Nikšić i Ahmetlić poručili: Nema mjesta za paniku, ima dovoljno nafte
Marx.ba Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i vlasnik Hifa Oil Izudin Ahmetlić kompanije obratili su se medijima nakon sastanka u Vladi Federacije o cijenama nafte, a prouzrokovane krizom i ratom na Bliskom istoku. Kako je rečeno, distributeri su ukazali na određene probleme s kojima su se i oni susretali. “Dogovorili smo da, zbog hitnosti potrebe za opskrbom tržišta, možemo prihvatiti papire koji će doći za dan-dva, jer je takva situacija na tržištu. Vlada će podržati inicijativu smanjivanja akciza kako bismo sa distributerima podijelili teret snabdijevenosti tržišta, pa da i tu pokažemo odgovornost i spremnost da ponesemo dio tereta”, rekao je Nikšić. Ukazali su, završava, i na mogućnost povećanja cijena robe široke potrošnje. “Ukazali smo na to koliko je važno sprečavanje neopravdanog povećanja cijena, jer kad cijena nafte padne, padne i cijena nafte na našem tržištu, ali se cijene robe široke potrošnje, u pravilu, ne vrate na one prije toga”, zaključio je Nikšić. Ahmetlić je kazao da smatra da su, koliko god izgledalo nevjerovatno, odgovorili zadatku i da FBiH nije ostala bez naftnih derivata, iako nemamo rafineriju i iako nismo dobijali dovoljne količine iz susjednih država od naših primarnih dobavljača. “Naša nesreća je trenutni remont rafinerije Rijeka u Hrvatskoj. Uspjeli smo da iz rezervi u terminalskim kapacitetima interveništemo. Kolege iz drugih kompanija su učinile dodatne napore i konstatovali smo da nema mjesta za paniku, koliko god da je stanje složeno. Procjenjujemo da ne može biti na ovom nivou složenosti u budućnosti”, poručio je Ahmetlić. Kafa se radi o povećanju cijena naftnih derivata Ahmetlić je rekao da je očito da tržište energetike reaguje trenutno. “Apsolutno taj dio formiranja cjenovne politike ne zavisi od nas, naše je da se pokušamo prilagoditi. Kako će se cijene dalje kretati? Nafta je strašljiva roba i ne voli ovakva dešavanja. ukoliko Hormuški tjesnac ostane i dalje zatvoren, moramo se pomiriti da će biti teško iskontrolisati ovo stanje. Ali, otvarat će se novi pravci i kanali, te će se tako tržište ustabiljiviati”, dodao je.
Ostvareni prihodi u FBiH: Naplaćeno preko 1,3 milijarde KM poreza u januaru i februaru
Marx.ba Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-februar 2026. godine uplatili 1.358.946.474 KM javnih prihoda. Kako je objavljeno, na dan 28.2.2026. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.954, a na dan 28.2.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 131.899. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 28.2.2026. godine je 542.080. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 28.2.2026. godine do 35 godina života zaposleno je 163.616, ili 30,18%, a preko 36 godina života zaposleno je 378.464 ili 69,82%. Na dan 28.2.2026. godine u Federaciji BiH zaposleno je 300.160, ili 55,37% muškaraca i 241.920 ili 44,63% žena. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 28.2.2026. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 110.428 fiskalnih uređaja, putem kojih je u februaru 2026. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.540.592.053,64 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 28.2.2026. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 7.264 fiskalnih uređaja. Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2026. godine je Općina Novi Grad Sarajevo, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 446.929.576,66 KM.
S 839 milijardi dolara, Elon Musk ostaje daleko najbogatiji čovjek na svijetu
Marx.ba Elon Musk, većinski dioničar proizvođača automobila Tesla, svemirske kompanije SpaceX, društvene mreže X (X) i kompanije za umjetnu inteligenciju xAI, daleko je najbogatiji čovjek na svijetu, čak i dok broj milijardera nastavlja rasti. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 839 milijardi dolara, u usporedbi s 342 milijarde dolara na popisu objavljenom godinu ranije. To je više nego trostruko bogatstvo druga dva člana prve trojice na popisu – suosnivača Googlea Larryja Pagea (257 milijardi dolara) i Sergeya Brina (237 milijardi dolara). Izvršni direktor Amazona Jeff Bezos je četvrti (224 milijarde dolara), a izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg peti (222 milijarde dolara). Osam mjesta među prvih 10 drže Amerikanci. Izvršni direktor luksuznog diva LVMH, Francuz Bernard Arnault i njegova obitelj nalaze se na sedmom mjestu (171 milijarda dolara), a Španjolac Amancio Ortega, suosnivač Inditexa (Zara), na desetom mjestu (148 milijardi dolara). Inače, Sjedinjene Američke Države imaju najviše milijardera na svijetu (989), ispred Kine isključujući Hong Kong (539) i Indije (229).