OPEC+ popušta proizvodnju, UAE želi više barela: Za cijenu nafte važno kojim putem stiže do Evrope
Marx.ba Promjene unutar OPEC+ saveza i mogućnost veće proizvodnje Ujedinjenih Arapskih Emirata ponovno otvaraju pitanje koje je za evropsko tržište nafte važnije od same cijene barela: koliko je opskrba stvarno sigurna ako se globalna proizvodnja povećava, ali ključni transportni pravci ostaju izloženi geopolitičkom riziku. Sedam članica OPEC+ saveza, među kojima su Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman, dogovorile su povećanje proizvodnih kvota za juni za oko 188 hiljada barela dnevno. Riječ je o trećem uzastopnom povećanju kvota, ali analitičari ga zasad uglavnom vide kao više simboličan nego tržišno presudan potez, posebno zbog poremećaja u ključnim pomorskim rutama i smanjene mogućnosti izvoza iz dijela Zaljeva. Dodatnu neizvjesnost stvara izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a. UAE je godinama ulagao u povećanje proizvodnih kapaciteta, a izlazak iz formalnih ograničenja mogao bi toj zemlji dugoročno otvoriti prostor za brži rast proizvodnje. Reuters je prenio ocjenu Barclaysa da bi odluka UAE mogla dovesti do bržeg rasta opskrbe iz te zemlje nakon smirivanja trenutne krize, dok je ruska strana poručila da bi izlazak UAE iz OPEC-a u budućnosti mogao povećati globalnu proizvodnju i pritisnuti cijene naniže. Na prvi pogled, veća proizvodnja trebala bi značiti niže cijene nafte. No aktuelni energetski trenutak pokazuje da tržište više ne reagira samo na pitanje koliko barela postoji, nego i na pitanje mogu li ti bareli sigurno stići do kupaca. Ako se proizvodnja UAE poveća, a pomorski pravci ostanu rizični, učinak na cijene mogao bi biti ograničen. Suprotno tome, ako se geopolitičke napetosti smire i izvoz iz Zaljeva normalizira, dodatni bareli iz UAE i labavija disciplina unutar OPEC+ mogli bi pojačati pritisak na pad cijena. Za Evropu, a posebno za zemlje srednje i jugoistočne Evrope, ova razlika nije akademska. Regija je i nakon energetske krize ostala osjetljiva na poremećaje u dobavnim pravcima, premda se opskrbni lanci sve više preusmjeravaju i diversificiraju. U takvom okruženju fizička infrastruktura, terminali, naftovodi i skladišni kapaciteti postaju jednako važni kao i same odluke proizvođača u Rijadu, Abu Dhabiju ili Moskvi.
Bitcoin ponovo iznad 80.000 dolara, ulagači se vraćaju rizičnoj imovini
Marx.ba Bitcoin je u ponedjeljak nakratko premašio nivo od 80.000 dolara, prvi put od jsnuara, poduprt jačim apetitom ulagača za rizičnijom imovinom, rastom azijskih dionica i očekivanjima novih dobitaka u američkom tehnološkom sektoru. Najveća kriptovaluta porasla je do 80.594 dolara, najviše od 31. januara, prije nego što je dio dobitaka izbrisala i nastavila trgovanje nešto ispod tog nivoa. Rast su pratile i druge veće kriptovalute, uključujući ether i solanu, iako su njihovi dobici bili skromniji. Bitcoin je od početka američko-izraelskog rata s Iranom porastao oko 20 posto, što pokazuje da je tržište digitalne imovine zasad izdržalo geopolitički šok i rast cijena nafte koji je sukob izazvao. Dio optimizma dolazi i iz očekivanja da bi u SAD mogao biti postignut dogovor oko ključne odredbe o prinosima na stablecoine, čime bi se otvorio put širem kriptozakonodavnom paketu u Senatu. Raspoloženje na kriptotržištu prati širi oporavak rizične imovine. Azijske dionice približile su se rekordnim nivoima iz februara, potaknute boljim od očekivanih rezultatima tehnoloških kompanija. Tržišta istodobno pokušavaju procijeniti proturječne signale oko Irana i Hormuškog moreuza, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će SAD početi usmjeravati brodove koji nisu uključeni u sukob kroz taj strateški važan prolaz. Ipak, iz Irana stižu upozorenja da bi se svako američko miješanje u Hormuški moreuz moglo smatrati kršenjem primirja, što znači da geopolitički rizik i dalje nije nestao. Unatoč tome, bitcoin se posljednjih mjeseci postupno oporavlja nakon snažnog pada s rekordnih nivoa. Kriptovaluta je u oktobru prošle godine dosegnula historijski vrhunac iznad 126.000 dolara, nakon čega je uslijedio višemjesečni pad do oko 60.000 dolara u februaru. Oporavak je dijelom potaknut jačanjem institucionalne potražnje, a američki bitcoin ETF-ovi u petak su zabilježili 630 miliona dolara neto priliva.
Tehnološki sektor se oporavio, Intel na vrhu dobitnika
Marx.ba Vodeći berzanski indeksi ostaju blizu rekordnih nivoa, iako još uvijek postoji velika neizvjesnost oko toga hoće li najveće tehnološke kompsnije unovčiti svoju ogromnu potrošnju na umjetnu inteligenciju. Sezona kvartalnih izvještaja je u punom jeku, a pet kompanija iz poridice Magnificent 7 prošle je sedmice objavilo svoje rezultate za period između 1. januara i 31. marta 2026. Meta je premašila očekivanja s dobrih 56 milijardi dolara kvartalnih prihoda (rast od 33% u odnosu na prvi kvartal 2025.), ali je povećala svoju prognozu za ovogodišnje kapitalne izdatke na 145 milijardi dolara zbog dodatnih ulaganja u podatkovne centre. Jesu li planovi preambiciozni i hoće li na kraju od toga biti prave dobiti? Kao rezultat toga, dionice su u četvrtak pale za gotovo deset posto. Ostatak “velikih tehnoloških” kompanija uglavnom je bio u plusu nakon objave rezultata. Rast prihoda od usluga u oblaku Amazona bio je najveći u posljednjih 15 tromjesečja (28% rasta u odnosu na prethodnu godinu), prihodi Microsofta povezani s umjetnom inteligencijom premašili su 37 milijardi dolara na godišnjem nivou (123% rasta u odnosu na isto tromjesečje prošle godine), a ukupni prihodi porasli su za 18% u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Alphabet je također premašio predviđanja zbog rasta usluga u oblaku Googlea (+63%). Apple je također impresionirao u četvrtak: tromjesečni prihodi porasli su za 17%, na 111,2 milijarde dolara. Međutim, dionice su sedmicu završile više nego na početku godine. Zaključak je da vodeće američke kompanije odlično posluju, pa nije toliko čudno da se unatoč neriješenom sukobu s Iranom i izuzetno visokim cijenama nafte (Brent je nakratko dosegao 126 dolara), njujorški (a i evropski i azijski) berzansko indeksi i dalje kreću blizu rekorda. Negativni mart je zaboravljen, trend je u aprilu bio strmo uzlazni, a NASDAQ indeks je prošli mjesec dobio čak 15 posto. Nakon oštrog i jako brzog oporavka krajem marta, rast je uvelike potaknut tehnološkim sektorom, posebno segmentom poluvodiča, koji je u aprilu ostvario rast veći od 30 posto. Nvidia, najveća kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, također je početkom sedmice dosegla novu historijsku vrijednost dionice. Predsjednik SAD Donald Trump također je putem društvenih mreža jasno izrazio zadovoljstvo i optimizam u vezi s kretanjem berzi, hvaleći kompaniju Intel. Podsjetimo se da je američka vlada prošlog avgusta u nju uložila 8,9 milijardi dolara u zamjenu za približno 10% udjela, a vrijednost dionice tada je bila nešto više od 20 dolara. U aprilu je cijena dionice porasla za više od 115 posto i premašila najvišu historijsku vrijednost dosegnutu prije 26 godina. Cijena dionice trenutno se kreće oko 92 dolara, a vrijednost ulaganja američke države s rastom se više nego učetverostručila. Razlog Intelovog strmog rasta su i poslovni rezultati u prvom tromjesečju, koji su bili bolji od svih predviđanja. Prognoze za drugo tromjesečje su također izvrsne.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan 1. maj – Međunarodni praznik rada
Marx.ba Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan 1. maj – Međunarodni praznik rada. Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke proteste održane u Chicagu (SAD) dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Dana 1. maja 1886. u Chicagu je protestovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je onih koji su bili na protestima su uhapšeni, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Tokom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. Ubrzo je, kao dotadašnji znak mučeništva ubijenih u Chicagu, kao simbol radničkog bunta prihvaćen crveni karanfil. Radnici u Sarajevu su 1905. godine od austrougarske vlasti tražili dozvolu za obilježavanje 1. maja. Zahtjev je odbijen, ali uporni radnici su se izborili za prvi radni ugovor u Sarajevu koji je podrazumijevao desetosatno radno vrijeme (do tada je radno vrijeme bilo 12 do 14 sati) i povišicu nadnice. U Sarajevu su u maju 1906. godine radnici stupili u generalni štrajk, koji je zatvorio čaršiju, predstavljajući najsnažniju i najmasovniju radničku akciju pod austrougarskom upravom. Od prvog maja 1907. godine, radnici u Sarajevu i ostatku zemlje su slavili 1. maj – Međunarodni praznik rada. Danas se Prvi maj obilježava kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika ili u slobodnom prevodu dan borbe prava na život dostojan čovjeka.
Centralna banka BiH prenijela 184,4 miliona KM u budžet institucija BiH
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je 30. aprila 2026. godine izvršila prenos 184.420.439,90 KM na račun institucije nadležne za budžet Bosne i Hercegovine, odnosno Ministarstva finansija i trezora BiH. Sredstva su uplaćena po osnovu raspodjele dijela čiste dobiti CBBiH za 2025. godinu. Ova uplata predstavlja jedan od značajnijih pojedinačnih prihoda budžeta institucija Bosne i Hercegovine, čineći približno 12,5% njegovog ukupnog iznosa. CBBiH time potvrđuje da je, uz svoju ključnu ulogu u očuvanju monetarne i finansijske stabilnosti, važan i pouzdan izvor budžetskih prihoda države, poručili su iz CBBiH. – Pozitivni rezultati poslovanja dodatno osnažuju ovu ulogu. U posljednje tri godine, CBBiH je u budžet institucija Bosne i Hercegovine transferisala 493.046.833,44 KM, što je za 56.311.818,58 KM, odnosno 12,89% više nego u svim prethodnim godinama od kada se vrši raspodjela čistog profita. Prenos sredstava u budžet institucija Bosne i Hercegovine vrši se u skladu sa članom 27. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Čisti profit CBBiH u 2025. godini iznosio je 307.367.399,84 KM, kao rezultat stabilnog i odgovornog upravljanja, s posebnim naglaskom na efikasno upravljanje deviznim rezervama. Takav pristup omogućava očuvanje stabilnosti, uz ostvarivanje sigurnih i održivih prinosa. CBBiH će nastaviti provoditi politiku upravljanja deviznim rezervama utemeljenu na principima sigurnosti, likvidnosti i, tek potom, profitabilnosti, u skladu sa zakonom definisanim ciljevima i zadacima, ostajući pouzdan oslonac ukupne makroekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine. Potvrda kredibiliteta i profesionalnog rada CBBiH ogleda se i u činjenici da su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jučer usvojili Godišnji izvještaj CBBiH za 2025. godinu, naglašeno je.
Svjetska banka: Kakav rast očekuje zapadni Balkan i kolika inflacija
Marx.ba Kriza na Bliskom istoku utjecat će i na ekonomije zapadnog Balkana, pa će se zemlje u toj regiji ove i iduće godine suočiti s usporenim ekonomskim rastom i povećanom inflacijom, upozorili su iz Svjetske banke. U redovnoj šestomjesečnoj regionalnoj analizi objavljenoj u Sarajevu stoji kako se očekuje “prigušeni” ekonomski rast tokom 2026. i 2027. godine pod utjecajem prelijevanja posljedica sukoba na Bliskom istoku, tvrdokorne inflacije i povećane neizvjesnosti. Prognoze Svjetske banke za zapadni Balkan pokazuju da će ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 posto u 2026., što je za 0,3 postotna boda ispod prethodnih projekcija. U 2027. očekuje se skromno ubrzanje regionalnog rasta na 3,2 posto. Najviši rast BDP-a od 3,9 posto za ovu godinu projiciran je za Kosovo, a najniži za BiH, gdje bi trebao biti na nivou od 2,5 posto. Kosovo bi i u 2027. trebalo imati najveći rast BDP-a u regiji, na nivou od 3,9 posto, dok je za BiH, Sjevernu Makedoniju i Srbiju predviđen rast od tri posto. Kako bi se zadržao zamah reformi u zemljama regije, koje se suočavaju s manjkom radne snage, od ključne važnosti bit će povećanje udjela aktivnog stanovništva na tržištu rada, naveli su iz Svjetske banke, piše Hina. Stanovništvo zapadnog Balkana, prema ovom izvještaju, stari brže nego bilo gdje u Evropi. Tokom idućeg desetljeća najmanje jedna od pet osoba u regiji bit će starija od 65 godina, radno aktivno stanovništvo odlazi u potrazi za boljim plaćama i perspektivama u inostranstvu, a dok se osjeća nestašica radne snage u ključnim sektorima, mnogo ljudi nije radno aktivno ili je odustalo od traženja posla.
Nelt pokrenuo B2B platformu u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori
Marx.ba Logistička kompanija Nelt Grupa saopćila je da je pokrenula svoju digitalnu platformu za poslovanje između preduzeća (B2B) pod nazivom Nelt Market u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Platforma koja je u prethodnom periodu postala sastavni dio rada sa maloprodajom donosi istu brzinu i pouzdanost timovima, kupcima i principalima na dva nova tržišta nakon snažnih rezultata i potvrđene uloge koju ima u svakodnevnom radu prodaje u Africi i Srbiji. Platforma je, kako navode iz Nelta, skalabilna, operativno stabilna i spremna da podrži različita tržišta. „Širenje Nelt Marketa na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru je potvrda da smo razvili platformu koja može da prati realne potrebe tržišta, bez obzira na navike i lokalne specifičnosti. Naš cilj je da timovima na terenu omogućimo alat koji im olakšava rad, principalima značajniju prodaju, a kupcima daje veću kontrolu i pregled poslovanja“, izjavio je Aco Tomašević, izvršni direktor za prodajnu izvrsnost i razvoj distribucije Nelt Grupe. Kako je rečeno, ovo proširenje predstavlja važan korak u daljoj digitalizaciji B2B prodaje u regionu i nastavak jasne strategije razvoja Nelt Marketa kao poslovnog kanala, a ne samo aplikacije.
Amazonovi prihodi porasli 17 posto, AWS bilježi najbrži rast od 2022. godine
Marx.ba Amazon je u prvom tromjesečju snažno povećao prihode, ponajprije zahvaljujući ubrzanju rasta svojeg cloud poslovanja, dok kompanija istodobno troši sve više novca na podatkovne centre i računarsku infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije. Prihodi Amazon Web Servicesa, cloud jedinice koja čini oko petine ukupnih prihoda Amazona i najveći dio njegove operativne dobiti, porasli su u prvom tromjesečju na 37,6 milijardi dolara. To je 28 posto više nego u istom periodu prošle godine i najbrži rast AWS-a od drugog tromjesečja 2022. godine. Snažan rast cloud poslovanja dolazi u trenutku kada najveći AI laboratoriji troše velika sredstva na računarske kapacitete. Amazon je posljednjih mjeseci sklopio velike ugovore s OpenAI-jem i Anthropicom, prema kojima bi obje kompanije u idućim godinama trebale potrošiti najmanje 100 milijardi dolara na AWS usluge. Izvršni direktor Amazona Andy Jassy rekao je analitičarima da AI laboratoriji trenutno troše jako velike iznose na računarsku snagu, a kompanija pokušava iskoristiti svoju poziciju jednog od glavnih graditelja infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Amazon je objavio da su mu troškovi imovine i opreme u 12 mjeseci zaključno s 31. marta dosegli 151 milijardu dolara, što je 57,9 milijardi dolara više nego u istom periodu godinu ranije. Kapitalni izdaci u prvom tromjesečju skočili su 78 posto, na 43,2 milijarde dolara, iznad očekivanja analitičara.
Ekonomski forum: BiH ima historijsku priliku kroz energetsku tranziciju
Marx.ba Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2026, jedan od najznačajnijih događaja iz oblasti ekonomije i javnih politika u zemlji, održava se danas u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Tema ovogodišnjeg foruma je „Energetska tranzicija kao generator rasta i održivog razvoja – putevi za Bosnu i Hercegovinu“. Forum je okupio domaće i međunarodne stručnjake, donosioce odluka te predstavnike industrije, finansijskog sektora i akademske zajednice. Učesnicima su se obratili brojni zvaničnici, među kojima dekanesa Ekonomskog fakulteta UNSA Meliha Bašić, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović, otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel (putem video poruke), stalni predstavnik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, rezidentni predstavnik UNDP u BiH Renaud Meyer te generalni direktor kompanije Heidelberg Materials za Hrvatsku i BiH Branimir Muidža. U fokusu diskusija su izazovi i mogućnosti energetske tranzicije, uključujući razvoj obnovljivih izvora energije, regulatorni okvir i investicioni ambijent. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je ukazao da globalne promjene i sukobi uzrokuju energetske šokove, ali da istovremeno otvaraju prostor za nova rješenja i investicije. – Ratovi koje gledamo proizvode ozbiljne energetske probleme, ali nas motivišu da tražimo nove izvore i zajedno s partnerima pokrećemo projekte koji su važni i za ekonomiju i za geopolitiku Bosne i Hercegovine. Interes stranih investitora za obnovljive izvore energije potvrđuje razvojni potencijal zemlje i mogućnost jačanja strateških partnerstava – rekao je Konaković. Istakao je značaj Južne interkonekcije, kao i razvoja solarnih kapaciteta i energetskih projekata na granici sa Srbijom, naglašavajući da će se o tim pitanjima intenzivno razgovarati u narednom periodu. Rezidentni predstavnik UNDP u BiH Renaud Meyer kazao je da je zelena tranzicija jedno od ključnih pitanja današnjice te da dolazi u pravom trenutku, s obzirom na nedovoljno razumijevanje ove teme u javnosti. Naglasio je da zelena tranzicija nije samo tehničko, nego i političko pitanje koje zahtijeva jasnu viziju i koordinaciju na svim nivoima vlasti. Meyer napominje je da će pojedine regije biti značajno pogođene procesom dekarbonizacije i smanjenjem korištenja uglja, dok će kompanije morati prilagoditi poslovanje kako bi zadržale pristup evropskom tržištu. – Ovo je prilika da pređemo sa izazova na rješenja. Nisu dovoljne samo reforme – potrebni su konkretni projekti – poručio je. Generalni direktor kompanije Heidelberg Materials za Hrvatsku i BiH Branimir Muidža kazao je da Bosna i Hercegovina ima potencijal da u narednoj deceniji napravi značajan razvojni iskorak, posebno kroz korištenje obnovljivih izvora energije. – Bosna i Hercegovina ima priliku da u narednih desetak godina ostvari veći napredak nego u proteklih 50. Obnovljivi izvori energije omogućavaju ekonomsku i energetsku samostalnost, a time i geopolitičku snagu zemlje – rekao je Muidža i napomenuo da potencijali obnovljivih izvora višestruko nadmašuju domaće potrebe, ali da je ključno ubrzati regulatorne procese i donošenje odluka. Kako je naveo, globalne krize i sukobi direktno utiču na rast cijena energenata, što pogađa i građane i privredu, te je korištenje domaćih resursa prilika za stabilnost. – Na svaki šum o krizi cijena goriva poraste pet do 15 posto dnevno, zato imamo priliku da osiguramo stabilnost kroz vlastite izvore energije – dodao je Muidža. Kroz diskusije na visokom nivou učesnici Foruma će razmatrati ključne izazove i mogućnosti energetske tranzicije, razmijeniti iskustva i dati preporuke za unapređenje javnih politika i investicionog okruženja. Program foruma uključuje dva tematska panela, a organizatori ističu da događaj predstavlja važnu platformu za dijalog, saradnju i oblikovanje budućih ekonomskih i razvojnih tokova u Bosni i Hercegovini. Tokom prezentacije o energetskim potencijalima i obnovljivim izvorima Lagumdžija otkrio da se sprema ogromna investicija vrijedna 1,2 milijarde eura i to u Goraždu. Kako je rekao plan je da se u BPK, između Goražda i Ustikoline izgrade četiri solarne i jedna vjetroelektrana. – Ovih pet projekata ima dva do tri puta veći kapacitet nego sve što je do sada instalirano. Meni kada su rekli Goražde, ja sam se smijao. Ali ljudi od tehnike su skontali da glavni vodovi koji spajaju istok i zapad upravo prolaze tuda. I tu kod Goražda imate prostor koji je bogat suncem i vjetrom i desilo se čudo, rekao je.
Cvjeta turizam u Federaciji BiH: Mart donio dvocifreni rast dolazaka
Marx.ba Ukupan broj dolazaka turista u martu 2026. godine u Federaciji BiH iznosio je 73.297 ili 13,4 posto više u odnosu na mart 2025. godine. U odnosu na februar 2026. godine broj turista u martu je viši za 22,6 posto. Učešće domaćih turista je 29,2 posto, a stranih turista 70,8 posto. Ukupan broj noćenja turista u martu 2026. godine u FBiH iznosio je 140.390, što je za 13,9 posto više u odnosu na mart 2025. godine, a u odnosu na februar 2026. godine više za 19,3 posto. Učešće domaćih turista je 27,4 posto, a stranih turista 72,6 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj, sa učešćem od 95,9 posto. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (22,6 posto), Turske (10,3 posto), Srbije (9,2 posto), Italije (5,8 posto) i Njemačke (5,3 posto), što je ukupno 53,2 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 46,8 posto noćenja. Broj raspoloživih kreveta u martu 2026. godine iznosio je 29.799, što je za 2,4 posto manje u odnosu na mart 2025. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 16,8 posto.