Tokom prva dva mjeseca godine BiH popravila stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni
Marx.ba U prva dva mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je popravila stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni, jer, iako je došlo do pada izvoza, on ipak daleko manje pada od uvoza, što je pokazatelj blagog oporavka. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uvoz u prva dva mjeseca iznosio je 4,63 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine on bio 4,84 milijarde KM. Ovo znači da je za godinu dana uvoz smanjen za nešto više od 200 miliona KM. Sa druge strane, prema podacima UIO BiH, izvoz je u dva mjeseca ove godine iznosio 2,69 milijardi KM, a u dva mjeseca 2025. godine 2,74 milijarde KM, što znači da je izvoz manji za oko 50 miliona KM. Tako je za dva mjeseca deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni bio nešto manji od dvije milijarde KM, tačnije 1,94 milijarde KM.Kada su u pitanju proizvodi koji su se najviše izvozili u ova dva mjeseca, to su električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode, za oko 292,8 miliona KM. Slijedi izvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 223,7 miliona KM, te proizvodi od željeza i čelika za 179,8 miliona KM.Kada je u pitanju uvoz, tu prednjače mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za 533,8 miliona KM. Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi došli su za 379 miliona KM, te vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovi dijelovi i pribor za 354,2 miliona KM. Najviše proizvoda Bosna i Hercegovina je u dva mjeseca ove godine izvezla u Hrvatsku, i to za 473,5 miliona KM. U Njemačku je otišlo robe za 421,4 miliona KM, a u Austriju za 287,9 miliona KM. BiH je najviše proizvoda u periodu januar – februar uvezla iz Hrvatske za 845,3 miliona KM, pa Srbije za 580,7 miliona KM te Njemačke 392,5 miliona KM.
Utorak donio oštar pad cijena nafte
Marx.ba Cijene nafte pale su u utorak za čak 10 posto prije nego što su smanjile gubitke, dok su investitori procjenjivali komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa o tekućem sukobu na Bliskom istoku i protoku nafte kroz kritični Hormuški moreuz. Brent sirova nafta pala je za oko 4,3% na 94,62 dolara po barelu u ponedjeljak u 23:45 ET. Američka sirova nafta pala je za 3,8% na oko 91 dolar po barelu. Pad dolazi nakon što je nafta u ponedjeljak skočila iznad 100 dolara. Trump, koji je u ponedjeljak signalizirao da bi sukob s Iranom uskoro mogao završiti, što je dovelo do pada cijena nafte, upozorio je kasnije tokom dana da će Teheran biti pogođen “dvadeset puta jače” ako pokuša zaustaviti protok nafte kroz Hormuški moreuz. Smješten između Omana i Irana, moreuz je vitalna tranzitna ruta za globalna energetska tržišta. Otprilike 13 miliona barela prošlo je tim plovnim putem 2025. godine, što čini oko 31% globalnog protoka nafte morem, prema Kpleru. Povezuje glavne proizvođače u Zaljevu, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate, s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.
Bitcoin je dosegnuo veliku prekretnicu, a pravo pitanje tek sada dolazi
Marx.ba Bitcoin je ovih dana dosegnuo jedan od najvažnijih trenutaka u svojoj hostoriji. U opticaj je ušlo 20 miliona bitcoina, što znači da je iskopano više od 95 posto ukupne količine koja će ikada postojati. U svijetu koji je navikao na valute koje se mogu štampati, proširivati i prilagođavati političkim i ekonomskim potrebama, ovaj trenutak djeluje gotovo nestvarno. Bitcoin je još jednom pokazao da je njegova najveća snaga upravo predvidljivost. Na papiru, do konačne granice od 21 milion ostaje još milion kovanica. No stvarnost je još zanimljivija. Taj preostali milion neće stići brzo, nego će se zbog ugrađenog mehanizma halvinga iskopavati desetljećima, praktički sve do oko 2140. godine. Drugim riječima, iako brojka od milion zvuči veliko, tempo izdavanja novih bitcoina postao je toliko spor da tržište sve jače osjeća koliko je ta imovina doista ograničena, pišu Kripto teme. Još važnije, ni tih 20 miliona ne znači da je toliko bitcoina stvarno dostupno tržištu. Procjene već godinama govore da je velik dio ponude trajno izgubljen. Zaboravljeni privatni ključevi, uništeni diskovi, rano izgubljeni novčanici i kovanice koje se desetljećima nisu pomakle s adresa stvaraju dojam da je stvarna raspoloživa količina osjetno manja od službene. To znači da je efektivna ponuda bitcoina vjerovatno znatno niža od brojke koja se službeno vodi kao iskopana. Upravo zato ovaj trenutak nije važan samo kao simbolična prekretnica, nego i kao potvrda temeljne bitcoin teze. Bitcoin nije rijedak samo zato što mu je maksimum unaprijed poznat. On postaje još rjeđi zato što dio postojećih kovanica nestaje iz stvarnog ekonomskog života, vjerojatno zauvijek. Naravno, to ne znači da će cijena automatski rasti samo zato što je iskopano 20 miliona bitcoina. Tržište i dalje određuju potražnja, makroekonomija, regulacija, sentiment i likvidnost. Ali ovaj trenutak podsjeća na nešto što se u svakodnevnoj buci često zaboravlja. Bitcoin je sustav u kojem je budućnost ponude poznata unaprijed, dok je buduća potražnja i dalje otvorena priča. Prelazak preko 20 miliona ne bi se trebao gledati samo kao zanimljiv podatak za kripto entuzijaste. To je historijski trenutak za cijelu ideju digitalne oskudice. Službeno gledano, bitcoin još nije došao do svojih konačnih 21 milion, ali u praktičnom smislu, uz milione izgubljenih kovanica i sve sporije izdavanje novih, tržište je možda već danas mnogo bliže svojoj stvarnoj granici nego što većina ljudi misli.
Neum se priprema za sezonu: Objavljene i prve cijene smještaja
Marx.ba Neum se uveliko priprema za novu sezonu, a osim turista iz raznih zemalja svijeta, u jedini bh. grad na moru iz inostranstva će stići i strani radnici. Osim hotelijera, za sezonu se pripremaju i turističke agencije, koje su već objavile cijene hotela i pansiona. Da se Neum priprema za sezonu, potvrdio je Nikola Prkačin, direktor Turističke zajednice opštine Neum, navodeći da se uređuju gradske plaže i šetališta. – Cijeli se grad priprema za sezonu. Već u četvrtom mjesecu se otvaraju hoteli, počinje sezona kongresa, kaže on dodajući da cijene u Neumu ne bi trebalo mnogo da rastu, pišu Nezavisne. Ono čemu se nadaju u Neumu jeste da se situacija u svijetu neće pogoršati dodatno, jer bi to otežalo kako njima, tako i svima koji se bave turizmom. – Posebno čega se bojimo jeste zatvaranja zračnih luka u Saudijskoj Arabiji, jer preko tih zračnih luka dolazi dosta naših turista koji dolaze sa Dalekog istoka, Koreje i slično, kaže Prkačin. Kako dodaje, sve u svemu, hoteli su spremni i s velikom radošću očekuju prve goste. Da se Neum priprema za sezonu, ali i da kuburi sa radnicima, potvrdio je i Dragan Jurković, načelnik Neuma, navodeći da će broj stranih radnika u budućnosti sigurno rasti. Osim što se za sezonu pripremaju hotelijeri, pripreme su počele i u turističkim agencijama koje nude aranžmane za Neum, a koje su već objavile i cijene na svojim sajtovima. Tako cijena noćenja u jednom neumskom hotelu u periodu od 23. juna do 13. jula za jednu osobu iznosi 162 KM, a prema podacima koji su naznačeni na sajtu, soba ima balkon i pogled na more. U tu cijenu uključen je polupansion, dok je za puni pansion u tom hotelu potrebno doplatiti još 33 KM. U samom jeku sezone, odnosno od 14. jula do 24. avgusta, ista soba s pogledom na more košta nešto više, odnosno 185 KM po osobi. Slične su cijene i u drugom hotelu sa četiri zvjezdice, a za koji nude aranžman turističke agencije. Tako je po osobi i danu u periodu od 17. jula do 22. avgusta potrebno izdvojiti 157 KM, dok je doplata za puni pansion 45 KM. Ko bude htio ljetovati van sezone, odnosno od 14. juna do 16. jula ili od 23. avgusta do 12. septembra u ovom hotelu, za koji su izražene ponude, potrebno je da izdvoji 143 KM. Riječ je o sobi s pogledom na more.
Poslodavci traže hitno usvajanje reformskih zakona u Federaciji BiH
Marx.ba Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH poziva zastupnike i delegate Parlamenta Federacije BiH da na predstojećim zasjedanjima podrže i usvoje set ključnih finansijskih i zakona iz oblasti rada i zapošljavanja koji predstavljaju ključne propise iz reformskih paketa u narednom periodu. Napominju kako se na dnevnom redu Zastupničkog doma 11. i 12. marta, između ostalog, nalaze i prijedlozi zakona iz oblasti bankarstva, platnih usluga, elektronskog novca, mikrokreditnog sektora, zaštite korisnika finansijskih usluga i računa za plaćanje, koji su predloženi po hitnom postupku. “Usvajanje seta ovih zakona predstavlja važan korak ka modernizaciji finansijskog sistema Federacije BiH, jačanju sigurnosti i transparentnosti platnog prometa, ubrzanje digitalizacije te dalje usklađivanje sa praksama Evropske unije”, navode iz udruženja poslodavaca FBiH. Napominju kako se na dnevnom redu Zastupničkog doma 11. i 12. marta, između ostalog, nalaze i prijedlozi zakona iz oblasti bankarstva, platnih usluga, elektronskog novca, mikrokreditnog sektora, zaštite korisnika finansijskih usluga i računa za plaćanje, koji su predloženi po hitnom postupku. Poseban značaj ovog paketa ogleda se, dodaju, u činjenici da je on dio reformskog paketa, odnosno preduslov ka integraciji Bosne i Hercegovine u Jedinstveno evropsko platno područje (SEPA). “Pristupanje SEPA-i omogućilo bi jednostavnije, brže i jeftinije prekogranične platne transakcije sa državama Evropske unije, što bi donijelo značajne koristi za privredu kroz smanjenje troškova međunarodnih plaćanja, efikasnije poslovanje kompanija i veću konkurentnost domaće ekonomije na evropskom tržištu. Riječ je o reformama koje direktno utiču na poslovno okruženje, dostupnost finansijskih usluga i povjerenje investitora, jer stabilan, savremen i regulatorno usklađen finansijski sistem predstavlja jedan od temelja održivog ekonomskog rasta”, dodaju. Istovremeno, ova finansijska reforma, sigurno će, smatraju, doprinijeti povjerenju međunarodnih organizacija i institucija prema privrednicima iz Bosne i Hercegovine, a značajno će utjecati i na izbjegavanje uvrštavanja BiH sivu listu Moneyvala, što bi bilo zaista pogubno posebno za vanjskotrgovinsko poslovanje bh. kompanija. “Na sjednici će se raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca te novom Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji imaju poseban značaj u trenutku kada se privreda suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage, zbog čega je unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti tržišta rada ključno za očuvanje investicija, realizaciju ugovorenih poslova i dalji razvoj domaće ekonomije, uz istovremeno očuvanje socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba”, poručili su. Ovi zakoni unaprijedili bi, nastavljaju, proces posredovanja u zapošljavanju, razdvajanje evidencija aktivnih tražilaca posla od osoba koje su na evidencijama zbog zdravstvenog i socijalnog osiguranja, smanjili bi sivo tržište rada i radne snage te omogućili da u legalnim, transparetnim procedurima funkcionira zapošljavanje stranih radnika u situacijama kada na domaćem tržištu nema dovoljno radne snage za obavljanje pojednih poslova. Podsjećaju kako su i oni sami kao Udruženje u više navrata ukazivali na potrebu sistemskih reformi, kako u oblasti finansijskog sektora, tako i tržišta rada. “Usvajanje ovih zakona predstavlja konkretan korak ka stabilnijem poslovnom okruženju, snažnijoj privredi i ubrzanju evropskih integracija dok propuštanje ove prilike predstavlja evidentno odgađanje donošenja ovih zakona na duži i neizvjestan period i stagnaciju tržišta rada i radne snage te nastavak procesa angažiranja naših radnika na tržištu EU i generalno iseljavanja radnika i stanovništva iz Bosne i Hercegovine”, dodaju. Obzirom da su ovi zakoni usaglašenih od strane svih socijalnih partnera, pozivaju zastupnike i delagte da pokažu opredijeljenost za reforme te da podrže usvajanje predloženih zakona u interesu razvoja Federacije BiH, poslovne zajednice i standarda građana.
Zlato pada, kako skok cijene nafte može utjecati na kamatne stope
Marx.ba Cijena zlata pala je pod pritiskom jačeg američkog dolara i zabrinutosti zbog viših kamatnih stopa, dok se rat na Bliskom istoku produžio u drugu sedmicu, a cijena nafte skočila je prema 120 dolara po barelu. Cijena zlata je pala za čak 3% na oko 5.015 dolara po unci, nakon prvog tjednog pada u više od mjesec dana, prije nego što je smanjilo neke gubitke. Veliki proizvođači nafte i plina u regiji Perzijskog zaljeva smanjili su proizvodnju jer američko-izraelski rat s Iranom nije pokazivao znakove rješenja, dok je dolar ojačao u odnosu na sve svoje glavne konkurente. Mjerač američke valute skočio je za čak 0,7%. Povlačenje zlata “je inflacijsko čudovište koje savija dolar”, rekao je Hebe Chen, analitičar u Vantage Marketsu u Melbourneu. “Cijena nafte od 100 dolara aktivirala je lanac reakcija: energetski šok, inflacijska očekivanja, jači dolar, slabije zlato.” Zlato je pod pritiskom jer nagli rast cijena sirove nafte potiče strah od inflacije u SAD, povećavajući vjerovatnost da će Federalne rezerve ostaviti kamatne stope nepromijenjenima duže vrijeme ili ih čak i povećati. Viši troškovi zaduživanja, kao i jači dolar, obično su negativni za plemenite metale, koji ne donose kamate. Zlato je također poslužilo kao izvor likvidnosti tokom sve dubljeg pada globalnih dionica. „U periodima geopolitički uvjetovanog tržišnog stresa, investitori ponekad prodaju imovinu poput zlata kako bi prikupili gotovinu. Nakon što ta faza prođe, geopolitička neizvjesnost obično nastavlja podupirati potražnju za sigurnim utočištima tokom padova”, rekao je Christopher Wong, strateg u Oversea-Chinese Banking Corp.
Događaji na Bliskom istoku mogli bi promijeniti planove evropskih aviokompanija
Marx.ba Evropa bi trebala smanjiti svoju ovisnost o velikim avionskim čvorištima na Bliskom istoku, upozorio je izvršni direktor Lufthansa grupacije, Carsten Spohr, ističući kako aktuelne geopolitičke napetosti pokazuju koliko je globalna mreža zračnog prometa ranjiva kada se velik dio interkontinentalnih putovanja oslanja na relativno mali broj tranzitnih tačaka. Spohr smatra da se tokom posljednja dva desetljeća globalna struktura dugolinijskog zračnog prometa snažno pomakla prema aerodromima u Perzijskom zaljevu. Zračni prijevoznici poput Emirates, Qatar Airways i Etihad Airways izgradili su jako snažne mreže letova koje povezuju Evropu, Aziju, Afriku i Australiju preko svojih hubova u Dubaiju, Dohi i Abu Dhabiju.
Evropa donosi propis o kvalitetnim radnim mjestima
Marx.ba Evropska komisija pokrenula je prvu fazu konzultacija sa socijalnim partnerima u sklopu inicijative za donošenje Zakona o kvalitetnim radnim mjestima, kojim želi podići standarde rada i potaknuti otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta širom Unije. Statistike pokazuju da gotovo svaki peti radnik u Evropi radi na nekvalitetnim radnim mjestima s niskom plaćom i lošim izgledima. Takva radna mjesta radnicima nisu privlačna, što posljedično smanjuje konkurentnost evropske ekonomije. Ne radi se dovoljno ni na osposobljavanju radnika. Samo 37 posto odraslih učestvovalo je u osposobljavanju 2016. godine i ta se stopa od tada gotovo nije povećala. Kako je najavila predsjednica Ursula von der Leyen, u svom govoru o stanju EU za 2025. i programu rada Komisije za 2026., Komisija će u ovoj godini predložiti Zakon o kvalitetnim radnim mjestima. Novi zakon ažurirat će evropska pravila koja štite radnike, ali će istodobno podržavati produktivnost i konkurentnost. Dok su sindikati već podržali inicijativu, iz industrije privatnih usluga zapošljavanja protive se postavljanju dodatne regulative. Evropska konfederacija sindikata (ETUC) oglasila se i konkretnim prijedlozima za sadržaj novog zakona usmjerenog ka kvalitetnijim radnim mjestima. Za radnike, kvalitetna radna mjesta uključuju elemente poput pravedne plaće, dobrih uvjeta rada, snažne socijalne zaštite te pristupa osposobljavanju i razvoju karijere. Kvalitetna radna mjesta koriste i kompanijama i to povećanjem produktivnosti, kao i privlačenjem i zadržavanjem kvalificiranih radnika, smatraju u ETUC-u. Naglasili su kako je u aktuelnim ekonomskim okolnostima nužno ojačati sistem kolektivnog pregovaranja te radnicima osigurati pravo na osposobljavanje tokom radnog vremena, kao sastavni dio pravednog prijelaza na zelenu i digitalnu ekonomiju. Smatraju da bez sistemske edukacije zaposlenika nema ni uspješne transformacije tržišta rada. Posebno su istakli potrebu jasnijeg i strožeg reguliranja rada podizvođača i posrednika u zapošljavanju, upozorivši na sve raširenije nepravilnosti i zlouporabe. U fokusu njihovih zahtjeva nalazi se i regulacija algoritamskog upravljanja na radnom mjestu, pri čemu naglašavaju načelo da čovjek mora imati konačnu kontrolu nad odlukama koje utječu na njegov radni status i uvjete rada. Kao jedan od ključnih problema izdvojili su rastuću nesigurnost zaposlenja, poručivši kako prekarni oblici rada moraju ustupiti mjesto ugovorima na neodređeno vrijeme i zaposlenju s punim radnim vremenom. Stabilnost radnog odnosa, smatraju, temelj je socijalne sigurnosti i dostojanstvenog rada. Osvrnuli su se i na, kako su naveli, „epidemiju stresa“ među zaposlenima, koju dodatno pogoršava praksa kontaktiranja radnika izvan radnog vremena. U tom kontekstu naglasili su da je dosljedna provedba prava na isključivanje ključna za zaštitu mentalnog zdravlja i uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života. “Nekvalitetna radna mjesta koče našu ekonomiju uzrokujući nedostatak radne snage i jaz u vještinama. Prijedlozi koje smo iznijeli mogli bi osigurati da Evropa u budućnosti ima visokomotiviranu i kvalificiranu radnu snagu, istaknula je Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.
Netflix kupio kompaniju Bena Afflecka koja razvija filmsku AI tehnologiju
Marx.ba Iako se neko vrijeme šuškalo o mogućoj kupnji Warner Bros. Discoveryja ili HBO Maxa, Netflix je iznenadio javnost objavom potpuno drugačije, ali strateški važne akvizicije. Streaming div je preuzeo kompaniju InterPositive, koju je osnovao poznati glumac i redatelj Ben Affleck, a koja je specijalizirana za razvoj alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, namijenjenih filmašima. U službenoj objavi, Netflix je istakao kako je misija kompanije InterPositive, a to je korištenje novih tehnologija za zaštitu i proširenje kreativnog izbora, duboko usklađena s njihovim dugogodišnjim uvjerenjem da inovacije trebaju služiti pripovjedačima i kreativnom procesu. Cijeli tim InterPositivea pridružit će se Netflixu kroz ovu akviziciju, dok će sam Affleck preuzeti ulogu višeg savjetnika, čime se ulaže u inovacije vođene od strane samih kreativaca. Važno je naglasiti da InterPositive ne razvija alate koji bi stvarali filmove na temelju jednostavnih tekstualnih naredbi, slično kako to radi aplikacija Sora za kratke video sadržaje. Umjesto toga, kompanija se fokusira na optimizaciju i olakšavanje pojedinih segmenata produkcijskog i postprodukcijskog procesa, čime se kreativcima omogućuje da se usredotoče na ono što je najvažnije, a to je priča. Iako finansijski uvjeti transakcije nisu objavljeni, očito je da se radi o znatno manjoj akviziciji od one za Warner Bros. o kojoj se nagađalo. Unatoč tome, ova vijest ima potencijal izazvati značajne promjene u filmskoj i TV industriji. Korištenje umjetne inteligencije u produkciji još je u povojima, a ovom kupovinom Netflix jasno pokazuje svoju namjeru da bude na čelu inovacija. Ta inovacija, međutim, vjerovatno će doći po cijenu određenih radnih mjesta unutar Hollywooda.
Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH 2026-2028: Očekuje se rast prihoda i stabilne javne finansije
Marx.ba Vlada FBiH usvojila je Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za period 2026-2028. godina, kojim su definisani srednjoročni makroekonomski i fiskalni okviri. Prema projekcijama iz PER-a, u 2026. godini očekuje se rast ukupnih prihoda od 1,2%, dok su za 2027. i 2028. godinu planirane stabilne godišnje stope rasta od 4,9%. Srednjoročne projekcije prihoda prate makroekonomska očekivanja i kretanje ključnih agregata sa kojima su u značajnoj korelaciji. U istom periodu, od 2026. do 2028. godine, predviđen je prosječni godišnji rast ukupnih rashoda i izdataka od oko 4% čime se, kako je navedeno, nastoji očuvati fiskalna stabilnost i osigurati održivo upravljanje javnim finansijama. Program sadrži sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir te fiskalni okvir, a izrađen je u skladu sa obavezom Federacije BiH da Direkciji za ekonomsko planiranje, kao koordinirajućoj instituciji na nivou Bosne i Hercegovine, dostavi prilog za izradu Programa ekonomskih reformi BiH. Dokument je pripremljen uzimajući u obzir strateške dokumente, uključujući Reformsku agendu u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan 2024-2027., Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade FBiH za period 2026-2028., Strategiju razvoja FBiH 2021-2027., važeće sektorske strategije, kao i prethodni PER za period 2025-2027. U dokumentu je naglašeno da je strateška odrednica Vlade FBiH proces euroatlantskih integracija, s ciljem punopravnog članstva, te da je povećanje privrednog rasta jedan od ključnih izazova. Poseban fokus stavljen je na uklanjanje prepreka razvoju, očuvanje makroekonomske stabilnosti, jačanje fiskalne discipline i provođenje strukturnih reformi, piše e-kapija. Istaknuto je i da će kretanja u zemljama EU27 i dalje značajno utjecati na ekonomiju BiH, zbog čega ostaje izazov očuvanja rasta i stabilnosti sistema javnih prihoda. Efikasno upravljanje javnim finansijama definisano je kao temeljni strateški cilj. Vlada FBiH ostaje opredijeljena za unapređenje funkcionalnosti tržišta rada i stvaranje konkurentnijeg poslovnog okruženja. Uspostava tehnološki naprednijeg sistema fiskalizacije trebala bi doprinijeti smanjenju neformalne ekonomije. Kao odgovor na demografske izazove, nadležna ministarstva rade na izradi strategija i politika usmjerenih na demografsku budućnost Federacije BiH. Takođe je donesena Odluka o izradi Strategije upravljanja javnim finansijama Federacije BiH 2026-2030., s ciljem unapređenja kvaliteta javnih finansija i podsticanja održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta. Poglavlja Programa pripremio je Federalni zavod za programiranje razvoja u koordinaciji sa resornim ministarstvima, u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu PER-a.