Spotify ima više od 760 miliona korisnika
Marx.ba Švedska kompanija Spotify dosegla je 761 miliona aktivnih mjesečnih korisnika u prvom tromjesečju, premašivši planove kompanije. Broj pretplatnika koji plaćaju dosegao je 293 miliona i ostaje u skladu s očekivanjima. Prihod u prva tri mjeseca iznosio je 4,5 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Operativna dobit dosegla je 715 miliona eura i znatno se povećala. Kompanija planira nastaviti rast. Do kraja aprila želi povećati broj aktivnih korisnika na 778 miliona, a broj pretplatnika na 299 miliona. “Premašili smo 760 miliona aktivnih korisnika, postigli rast pretplatnika koji smo postavili i vidjeli smo zdrav angažman postojećih korisnika, reaktivacije korisničkih računa i nove korisnike”, rekao je suizvršni direktor Alex Norstrom prilikom objave rezultata. Kompanijom vodi nova upravljačka struktura. Osnivač Daniel Ek predao je mjesto izvršnog direktora Norstromu i Gustavu Soderstromu, dok on ostaje na mjestu izvršnog predsjednika.
Atlantic Grupa zabilježila rast neto dobiti od 77,6 posto u prvom kvartalu 2026.
Marx.ba Atlantic Grupa je u prvom tromesečju 2026. godine zabilježila prihod od prodaje u iznosu od 297,3 miliona eura, što u odnosu na isti period prethodne godine predstavlja rast od 14,4 posto, saopćila je kompanija. Zahvaljujući snažnom rastu prodaje i odgovornom upravljanju troškovima, kompanija je ostvarila značajno unapređenje profitabilnosti, uprkos višim ulaganjima u zaposlene, kao i u ključne projekte. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) veća je u odnosu na prvi kvartal 2025. za 29,0 posto i iznosi 29,7 miliona eura, dok je neto dobit porasla 77,6 posto na 10,8 miliona eura. – U 2026. godinu ušli smo s pojačanom organizacionom strukturom koja podržava ostvarenje profitabilnog rasta, što naši rezultati i potvrđuju. Ostvarili smo i značajan napredak u području upravljanja i jačanja brendova, pa smo kao prva kompanija u Hrvatskoj sa LSEG ESG rezultatom dodatno podigli ljestvicu u području održivosti. Učvrstili smo poziciju jednog od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a istraživanja potvrđuju snažnu tržišnu poziciju i relevantnost naših vodećih brendova u životu potrošača”, istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 19,7 posto ostvaren je u Strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, a slijede Delikatesni namazi s rastom od 11,3 posto i Apotekarsko poslovanje s rastom od 16,5 posto. Kafa je ujedno i najveća pojedinačna kategorija s udjelom od 25,6 posto u ukupnim prihodima od prodaje. Među Strateškim distribucionim područjima (SDP) prednjače Međunarodna tržišta s rastom od 33,4 posto, među kojima se ističu tržišta Njemačke i Austrije, a u regiji prednjače Hrvatska s rastom od 17,9 posto i Sjeverna Makedonija koja je rasla 17,3 posto. Strukturu ukupne prodaje obilježava snažna zastupljenost vlastitih brendova koji čine 64,1 posto prihoda, uz 26,3 posto udjela principalskih brendova i 9,6 posto udjela apotekarskog poslovanja. Prema istraživanju najsnažnijih brendova u sedam država regije istraživačke kompanije Valicon, gotovo svi brendovi Atlantic Grupe uključeni su u 100 najboljih regionalnih brendova, dok se na pojedinačnim nacionalnim tržištima kotiraju među prvih 25 robnih marki.
Novi podaci: Evo kolika je inflacija u BiH
Marx.ba Nivo cijena u martu ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne viši je za 5,1 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH. Kako se navodi u ovim podacima, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,3%, alkoholna pića i duvan za 4,1%, stanovanje i režijski izdaci za 9,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4%, zdravstvo za 6,3%, prevoz za 11,1%, komunikacije za 1,5%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 6,5%, te ostala dobra i usluge za 2,4%. – Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 6,3%, piše u ovim podacima. Kada su u pitanju rezultati za mjesec dana, ni tu nije ništa bolja situacija. Naime, u martu ove godine u odnosu na februar potrošačke cijene su više za 1,7 posto. – Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u martu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,9%, odjeća i obuća za 1,8%, stanovanje i režijski izdaci za 0,8%, zdravstvo za 0,3%, navodi se u ovim podacima. Takođe, više cijene su zabilježene u odjeljku prevoz za 12,6%, rekreacija i kultura za 0,2 posto, obrazovanje za 0,4%, te restorani i hoteli za 0,3%. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u martu ove godine u Federaciji BiH iznosila oko 5,2 posto. Sa druge strane, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je godišnja inflacija u Srpskoj u martu ove godine iznosila 4,9 posto. Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini prikuplja se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2026. godini čini 611 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21.000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija.
Kako će bitcoin reagirati na ključne događaje sljedeće sedmice
Marx.ba Tržište kriptovaluta najviše je pogođeno događajima u ratu između SAD/Izraela i Irana u posljednjih nekoliko mjeseci, ali sljedeća sedmica mogla bi ponuditi drugačiji skup katalizatora. Možda će najznačajniji događaj biti upravo kada bi američke Federalne rezerve trebale održati svoj treći sastanak FOMC-a ove godine. Najznačajniji razvoj događaja ovog vikenda na ratnom frontu dogodio se nakon što je iranska delegacija napustila Pakistan bez da je uopće čekala svoje američke kolege, dok je Trump otkazao putovanje njihovih predstavnika u Islamabad. Očekuje se da će tržišta reagirati na ovu priču, ali dogodio se još jedan događaj vezan uz Trumpa jer je u subotu navečer evakuiran s događaja u Bijeloj kući nakon što se čulo više pucnjeva. U utorak će biti objavljeni podaci o povjerenju potrošača za april, koji vjerovatno neće donijeti volatilnost na kripto tržište. Međutim, očekuje se da će srijeda i četvrtak biti bogatiji događajima. Američki Fed će u srijedu zaključiti svoj treći FOMC sastanak ove godine, dok će Microsoft, Amazon, Meta i Google objaviti svoje rezultate. Ukupno će 20 posto kompanija S&P 500 indeksa objaviti rezultate ove sedmice, piše Lider. Apple će slijediti taj primjer u četvrtak, a tada će biti objavljeni i podaci o BDP-u za prvo tromjesečje 2026. u SAD-u te podaci o inflaciji PCE-a za mart. Početni porast volatilnosti očekuje se uskoro, kao što je gore spomenuto, nakon reakcije ostalih finansijskih tržišta. Historija je pokazala da čak i ako bitcoin ostane trom kada su se ratni događaji odvijali tokom vikenda, on obično prati rizičnu imovinu u nedjelju navečer/ponedjeljak ujutro. Očekuje se da će Fed zadržati kamatne stope nepromijenjenim, ali čak se i to u prošlosti pokazalo kao katalizator fluktuacija cijene bitcoina. Podaci o inflaciji PCE-a u četvrtak i brojke BDP-a za prvo tromjesečje također bi mogle dovesti do veće volatilnosti. Jedina nepoznanica ostaje rat, jer je svaka veća promjena rezultirala nekom vrstom fluktuacija za bitcoin. U trenutku pisanja ovog teksta, situacija ostaje neriješena, a mirovni pregovori nisu ni blizu konačnog rješenja, što bi moglo značiti daljnje probleme za tržišta.
Pegasus Airlines povećava broj letova s Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Pegasus Airlines je prilagodio frekvencije letova tokom tekuće ljetne sezone, pri čemu su zabilježene promjene na linijama iz Istanbul Sabiha Gökçen Airport prema više gradova na Balkanu. Letovi prema Zagrebu, Ljubljani i Prištini bilježe blaga smanjenja u naredna dva mjeseca, dok su Skoplje i Sarajevo planirani za povećanje broja letova. U slučaju Zagreba, broj sedmičnih letova bit će smanjen za jedan, uz tri leta sedmično do 22. juna. Time će u maju broj letova ostati na prošlogodišnjem nivou, dok će juni imati jedan let manje.
Promjene s korištenjem tahografa u vozilima u EU: Od 1. jula dolaze pravila za novu kategoriju vozila
Marx.ba Od 1. jula 2026., pravila EU nalažu da laka komercijalna vozila (LCV) i kombiji s najvećom dopuštenom težinom (uključujući prikolicu) između 2,5 i 3,5 tona koji se bave međunarodnim prijevozom ili kabotažom moraju ugraditi pametne tahografe (G2V2). Ovi uređaji moraju bilježiti granične prijelaze, mjesta utovara/istovara i aktivnost vozača. Sva laka komercijalna vozila/kombiji (2,5 t – 3,5 t) koji se bave međunarodnim prijevozom ili kabotažom s nagradom moraju biti opremljeni pametnim tahografima druge generacije. Od mjere su izuzeta laka teretna vozila do 3,5 tona koja se uglavnom koriste za prijevoz materijala na gradilišta (i s njih) te za rad na gradilištu. Dakle, ta vozila neće biti podložna zahtjevu, pod pretpostavkom da prometuju u radijusu od 100 kilometara. Izuzeća se i dalje primjenjuju na prijevoz ručno izrađene robe. Daljnja izuzeća primjenjuju se na vozila koja se koriste za nekomercijalne, kućanske aktivnosti gdje vožnja nije primarna uloga vozača.
Cijena nafte Brent premašila je 106 dolara nakon zastoja u mirovnim pregovorima
Marx.ba Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su se planovi za drugi krug mirovnih pregovora između SAD i Irana ponovno raspali. Iranska Revolucionarna garda također se navodno ukrcala na dva teretna broda u blizini Hormuškog moreuza jer su napetosti u strateškom morskom putu i dalje visoke. Međunarodne referentne cijene nafte Brent porasle su za više od 1% na 106,56 dolara po barelu do 00:44 ET. Američka sirova nafta također je dodala 0,9% na 95,25 dolara. Predsjednik SAD Donald Trump u subotu je otkazao planove za slanje američkog izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera u Islamabad u Pakistanu na pregovore s Iranom. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi otputovao je u Islamabad tokom vikenda, ali se prije odlaska sastao samo s pakistanskim dužnosnicima.
Altcoini idu gore, bitcoin na 78 hiljada dolara nakon većih likvidacija
Marx.ba Bitcoin je u aprilu bio u stalnom uzlaznom trendu, s blagim padovima, što je altcoinima omogućilo da nastave svoje dobitke. Meme token pengu predvodio je rast altcoina, porastao je za 12,6 posto u jednom danu, dok su cosmos, aptos i bitcoin zabilježili rast od preko pet posto u posljednja 24 sata. Porast altcoina dolazi dok se bitcoin kreće oko 78 hiljada dolara, što je porast od gotovo dva posto u posljednja 24 sata, prema podacima CoinGecka. Ako se bikovski zamah nastavi, vodeća kriptovaluta mogla bi se ponovno približiti 80 hiljada dolara prvi put u više od dva i po mjeseca, sugeriraju analitičari. – Ono što trenutno vidimo je mješavina rane rotacije i mehanički potaknutog rasta. Postoji određeni pravi kapital koji se kreće duž krivulje rizika kako se bitcoin konsolidira, posebno u altcoine s višim beta faktorom i odabrane narative. Ali brzina kretanja sugerira da pokrivanje kratkih pozicija i finansijska poluga to pojačavaju, rekao je Wenny Cai, osnivač Anchored Financea. Kao rezultat toga, gotovo 418 miliona dolara u pozicijama s polugom je likvidirano, pri čemu više od 286 miliona dolara dolazi od kratkih pozicija, što sugerira da su ti investitori bili zatečeni nespremni, prema podacima CoinGlassa. Raspoloženje investitora se promijenilo, a korisnici na prediktivnim tržištima daju 75 postotnu vjerojatnost da bi sljedeći porast bitcoina mogao dovesti do 84 hiljade dolara. Te su se šanse povećale s otprilike 45 posto 1. aprila, što naglašava rastući optimizam investitora usred tekućeg uzlaznog trenda. Ipak, optimistični izgledi ostaju neizvjesni. S tehničkog stajališta, Schwabov strateg identificirao je 83 hiljade dolara kao ključni nivo otpora, što je prosječna osnovica troškova bitcoin ETF investitora. Iza toga je 87 hiljada dolara, što je 200-dnevni jednostavni pomični prosjek, proboj iznad kojeg obično signalizira promjenu dugoročnog trenda, u korist bikova. Međutim, dok se ove ključne prepreke ne prevladaju, izgledi ostaju neizvjesni. Paralele s bliskoistočnim sukobom su indikativne, baš kao što ta situacija ostaje neriješena, tako je neriješen i put bitcoina iznad 83 hiljade dolara. Iako optimizam oko bitcoina ostaje snažan, investitori ostaju skeptični prema altcoinima, a mnogi korisnici pretpostavljaju samo 22 postotnu vjerovatnost da “altcoin sezona” počne prije jula.
Pale cijene dionica na Wall Streetu, neki ulagači povlače dio zarade
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale jer su neki ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon što su dan prije S&P 500 i Nasdaq indeks dosegli rekordne nivoe. Dow Jones indeks oslabio je 0,36 posto, na 49.310 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,41 posto, na 7.108 bodova, a Nasdaq 0,89 posto, na 24.438 bodova. Posljednjih sedmica cijene su dionica snažno porasle, nadoknadivši sve gubitke od početka rata na Bliskom istoku, jer su se ulagači nadali brzom mirovnom sporazumu. Ipak, nastavak pregovora između SAD i Irana još nije dogovoren, a situacija na Bliskom istoku već se danima ne mijenja značajnije. Iran praktično blokira izvoz nafte s Bliskog istoka kroz Hormuški moreuz, a američka mornarica blokira iranske luke. Zbog toga se cijene nafte kreću na povišenim nivoima, što potiče rast inflacije u mnogim zemljama svijeta. A to, pak, može negativno utjecati na rast ekonomija. – Posljednjih sedmica cijene su dionica snažno porasle, pa sada neki ulagači povlače dio zarade s tržišta. Rat na Bliskom istoku nije loš izgovor za to”, kaže Jay Hatfield, direktor u tvrtki Infrastructure Capital Advisors. S druge strane, podršku tržištu pružaju dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija. Od 128 kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvještaje, njih oko 82 posto ostvarilo je bolje rezultate nego što su analitičari očekivali. Stoga se sada procjenjuje da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 15,6 posto u odnosu na isti lanjski period. I na većini evropskih berzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,19 posto, na 10.457 bodova, a frankfurtski DAX 0,16 posto, na 24.155 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,87 posto, na 8.227 bodova. A zbog status-quoa na Bliskom istoku, cijene su nafte porasle treći dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros ojačala 0,92 posto, na 106,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,63 posto, na 96,45 dolara. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,82 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,64 boda. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 159,50 na 159,70 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na ebropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1680 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1695 dolar.
Prediktivna tržišta u fokusu: Novi način procjene budućnosti
Marx.ba U svijetu u kojem su informacije dostupnije nego ikad, ali istovremeno često kontradiktorne, potreba za pouzdanim načinima procjene budućih događaja postaje sve izraženija. Hoće li određeni političar pobijediti na izborima? Hoće li inflacija rasti ili padati? Kako će se razvijati tržište kriptovaluta ili kakav će biti ishod velikih sportskih događaja? Upravo u tom prostoru neizvjesnosti sve veću pažnju privlače prediktivna tržišta, digitalne platforme koje omogućuju korisnicima da trguju ishodima budućih događaja. Iako koncept nije nov i postoji desetljećima, tek u posljednjih nekoliko godina prediktivna tržišta doživljavaju snažan rast popularnosti. Razlog tome nije jedan faktor, već kombinacija tehnološkog napretka, promjena u ponašanju korisnika i šireg nepovjerenja u tradicionalne izvore informacija. Ključna vrijednost prediktivnih tržišta leži u njihovoj sposobnosti agregiranja kolektivne inteligencije. Za razliku od klasičnih anketa ili ekspertnih analiza, gdje učesnici često nemaju direktne posljedice za svoje odgovore, ovdje korisnici ulažu vlastiti novac ili kapital. Taj ‘skin in the game’ pristup mijenja dinamiku, učesnici su motivirani temeljno analizirati informacije i donositi racionalne odluke. Kao rezultat toga, cijena određenog ishoda na tržištu često se interpretira kao implicitna vjerojatnost da će se taj događaj ostvariti. U mnogim slučajevima pokazalo se da su takve procjene preciznije od tradicionalnih metoda predviđanja. Veliku ulogu u recentnom uzletu odigrao je i razvoj blockchain tehnologije. Platforme poput Polymarketa i Kalshija omogućile su stvaranje decentraliziranih tržišta koja su globalno dostupna, transparentna i otporna na manipulacije od strane centralnih autoriteta. Pametni ugovori automatiziraju isplatu ovisno o ishodu događaja, čime se uklanja potreba za posrednicima i povećava povjerenje korisnika. Uz to, lorištenje kriptovaluta omogućuje jednostavno učešće bez obzira na geografsku lokaciju ili pristup tradicionalnom finansijskom sistemu. Još jedan važan razlog rasta popularnosti leži u sve većem nepovjerenju prema tradicionalnim izvorima informacija. Ankete, mediji i analitičari često su percipirani kao pristrasni ili nedovoljno tačni, posebno u kontekstu političkih događaja. Prediktivna tržišta nude alternativu: dinamičan, tržišno utemeljen signal koji u realnom vremenu reflektira kolektivno mišljenje učesnika. Drugim riječima, umjesto da vjeruju jednoj instituciji, korisnici promatraju što tržište misli. Paralelno s tim, svjedočimo širem trendu ‘finansializacije svega’. Granice između klasičnog investiranja, klađenja i trgovanja sve su tanje. Ljudi danas aktivno trguju dionicama, kriptovalutama, NFT-evima, pa čak i vlastitom pažnjom i vremenom. U tom kontekstu, prediktivna tržišta predstavljaju logičan nastavak, jer omogućuju monetizaciju informacija i stavova o budućnosti. Za korisnike koji već imaju iskustva s trgovanjem, ulazak u ovaj segment često je prirodan korak, piše Lider. Zanimljivo je i preklapanje s industrijom klađenja, ali uz važnu razliku. Dok je klasično klađenje fokusirano na zabavu i sreću, prediktivna tržišta naglašavaju informaciju i analizu. Upravo zato privlače profil korisnika koji traži nešto više, žele razumjeti kontekst, interpretirati podatke i pronaći tržišne neefikasnosti. U tom smislu, prediktivna tržišta sve više nalikuju finansijskim tržištima, a sve manje tradicionalnim kladionicama. Ne treba zanemariti ni psihološki i društveni aspekt. Učešće u prediktivnim tržištima daje korisnicima osjećaj uključenosti u važne globalne događaje. Bilo da se radi o izborima u SAD, odlukama centralnih banaka ili velikim sportskim takmičenjima, korisnici nisu samo podmatrači, oni aktivno učestvuju u formiranju tržišnog konsenzusa. Taj element interaktivnosti i tskmičenja dodatno povećava njihovu privlačnost, osobito među mlađim generacijama. Naravno, unatoč brojnim prednostima, prediktivna tržišta imaju i svoja ograničenja. Likvidnost na pojedinim tržištima može biti niska, što smanjuje pouzdanost cijena kao indikatora vjerovatnosti. Postoji i rizik manipulacije, posebno na manjim ili manje reguliranim platformama. Regulatorni okvir također ostaje nejasan u mnogim jurisdikcijama, jer se ova tržišta nalaze na granici između finansijskih instrumenata i klađenja. Unatoč tim izazovima, jasno je zašto prediktivna tržišta privlače sve veći broj korisnika. U vremenu obilježenom neizvjesnošću, informacijskim šumom i brzim promjenama, ona nude jedinstven alat za strukturirano promišljanje o budućnosti. Kombinirajući finansijske poticaje, tehnologiju i kolektivno znanje, prediktivna tržišta ne obećavaju savršene odgovore, ali nude možda najbliže što trenutno imamo tržišnom konsenzusu o onome što dolazi.