Spasi jedno dijete i spasićeš cijeli svijet. Postani Kum.
Marx.ba Svijet koji gledamo svakog dana pun je teških priča i slika koje pojačavaju osjećaj nemoći. Djeca često najviše osjećaju posljedice gubitka, nedostatka sigurnosti i odsustva brige koja im je potrebna da bi bezbrižno odrastala. Ipak, promjena ne mora početi velikim rješenjima. Ona često počinje tamo gdje je najvažnije, a to je u životu jednog djeteta. Jedna odluka može promijeniti cijeli nečiji svijet. Postati Kum znači napraviti mali, ali presudan korak za dijete kojem je podrška najpotrebnija. Kroz kumstvo, SOS Dječija sela u BiH djeci bez roditeljskog staranja obezbjeđuju dom, stabilnost i dugoročnu brigu. Kada se promijeni svijet jednog djeteta, mijenja se i svijet oko njega. Mjesečnu podršku i priliku da postaneš dio te promjene možeš pružiti putem linka https://sos-ds.ba/doniraj-facebook/ Kumstvo je mali lični korak koji nosi veliku snagu. Ono znači da dijete nije samo, da ima podršku dok raste i priliku da se razvija u okruženju punom ljubavi. Kada se promijeni život jednog djeteta, mijenja se i svijet koji ga okružuje – porodica, zajednica i društvo u cjelini. Upravo na tom principu SOS Dječija sela u BiH već decenijama djeluju, mijenjajući živote djece korak po korak. Svako novo kumstvo znači još jednu priliku, još jedan oslonac i još jednu priču sa sretnijim ishodom. Spasiti cijeli svijet možda zvuči nedostižno, ali promijeniti svijet jednog djeteta je moguće. Kada pružimo ruku djetetu, činimo naš zajednički svijet boljim.
Bosna i Hercegovina predstavljena na sajmu ITB Berlin
Marx.ba Na ovogodišnjem međunarodnom sajmu turizma ITB Berlin, jednom od najvažnijih svjetskih događaja u turističkoj industriji, Bosna i Hercegovina predstavila je svoju turističku ponudu kroz promotivne nastupe Turističke zajednice Kantona Sarajevo (Visit Sarajevo) i Turističke zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona. Na zajedničkom promotivnom prostoru predstavljeni su ključni turistički bh. potencijali – od bogate kulturno-historijske baštine i autentične gastronomije do razvoja aktivnog i vinskog turizma, po kojem Hercegovina posljednjih godina postaje sve prepoznatljivija na međunarodnom tržištu. Učešće na sajmu ITB Berlin omogućilo je predstavnicima turističkog sektora Bosne i Hercegovine niz sastanaka s međunarodnim partnerima, turističkim agencijama i touroperatorima, s ciljem jačanja saradnje i kreiranja novih turističkih aranžmana koji će dodatno približiti prirodne ljepote, kulturnu baštinu i autentična iskustva Bosne i Hercegovine globalnom tržištu.
Hoće li “Epski bijes” odlučiti ekonomija: Koliko dnevno košta rat na Biskom istoku
Marx.ba Nakon prvih valova operacije ‘Epic Fury’ (Epski bijes), vojni analitičari i ekonomisti pokušavaju izračunati cijenu kampanje koja je u samo nekoliko dana redefinirala Bliski istok. Ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija i udari na više od 1.250 ciljeva unutar Irana, kako je izvijestila administracija SAD, označili su početak operacije za koju američki predsjednik Donald Trump predviđa da bi mogla trajati do pet sedmica. No finansijska i resursna održivost rata postaje jednako važno pitanje kao i vojni ishod. U rano jutro 28. Februara 2026., dok je većina svijeta još spavala, nebo iznad Teherana i Tel Aviva pretvorilo se u najskuplji zračni prostor na planetu. U nekoliko sekundi, koliko je trebalo izraelskom sustemu Arrow 3 da u hladnom vakuumu egzosfere presretne iransku balističku raketu, izgorjeli su milioni dolara. Ako je devedesetih narativ bio da Iran ‘samo što nije’ postao nuklearna sila, 2026. taj je argument poslužio kao konačno opravdanje za operaciju koja je prešla granicu prikrivenih akcija i kibernetičkih sabotaža. Ostaje pitanje koje nadilazi vojnu strategiju, a to je koliko dugo zapadni saveznici mogu plaćati račun ovakvog rata i ko će ga na kraju stvarno podmiriti. Milijarda dolara po danu: Američki račun Prema prvim procjenama, Sjedinjene Američke Države su samo u prvih 24 sata operacije potrošile nevjerojatnih 779 miliona dolara. Ako se tome pribroji trošak pripreme i repozicioniranja snaga, koji iznosi dodatnih 630 miliona dolara, jasno je da američki porezni obveznici finansiraju operaciju čija dnevna cijena brzo premašuje milijardu dolara. Također, čelični divovi poput nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, koji patroliraju regijom, ne poznaju pojam štednje, a njihov dnevni boravak na moru košta 6,5 miliona dolara, bez ispaljenog metka. Uz sve navedeno, SAD u korist nije išla ni činjenica da su već prvog dana izgubili u ‘prijateljskoj vatri’ iznad Kuvajta, u tri lovca F-15, a samo taj gubitak se mjeri se u stotinama milijuna dolara, piše Lider. Račun Izraelske odbrane Ipak, prava drama se ne odvija u ofanzivi, već u obrani. Tu matematika postaje perverzna, a sam Izrael za svaku dolaznu balističku raketu ispaljuje barem dva presretača kako bi se osigurala vjerovatnost pogotka veća od 90 posto. A kako se Izrael u posljednja četiri dana suočio s kišom iranskih projektila, procjene kažu da je za samo za presretanje potrošeno između 785 miliona i 1,1 milijarde dolara. Paradoks je u tome što Iran napada oružjem koje je, u vojnim okvirima, ‘sitniš’. Dok jedna iranska raketa ili roj dronova Shahed (Shahed‑136 se grubo procjenjuje na 20–50 hiljada dolara), koštaju tek mali djelić onoga što Izrael mora potrošiti da bi ih zaustavio. Naime iranski projektil vrijedi koliko i luksuzna nekretnina, a izraelski presretač Arrow 3 košta nevjerovatnih 3,5 miliona dolara po komadu. To je rat u kojem se deset eura troši da bi se zaustavio jedan euro agresije. Stručnjaci poput Christophera Preblea iz Stimson Centera upozoravaju da se ovdje ne radi samo o novcu. Čak i ako američki odbrambeni budžet nabubri na planiranih 1,5 biliona dolara, problem postaje fizička opipljivost inventara. Sofisticirane rakete poput Patriota ili sistema SM-6 ne silaze s tvorničkih traka poput pametnih telefona. Njihova izrada je mukotrpan proces koji traje mjesecima, a u svijetu u kojem se zalihe troše u sedmicama, a obnavljaju u godinama, ‘Epski bijes’ bi se mogao pretvoriti u opasnu igru iscrpljivanja. Čiji je račun Na kraju, pitanje više nije ima li Iran kapacitet za eskalaciju niti može li Izrael tehnički odbraniti svoj teritorij. Pitanje je ko ima industrijski i fiskalni kapacitet za dugotrajno trošenje. Ako jedan dan operacije stoji više od milijarde dolara, a sofisticirani presretači proizvode se mjesecima, tada rat ulazi u fazu u kojoj pobjedu ne određuje preciznost sistema, nego dubina skladišta i otpornost budžet. Historija pokazuje da velike sile rijetko gube zbog jednog poraza na ratištu, gube kada im matematika postane nepodnošljiva. Upravo zato ‘Epski bijes’ možda neće odlučiti generali, nego ekonomisti i inženjeri proizvodnih linija. A račun, kao i uvijek, na kraju stiže poreznim obveznicima, bez obzira na to na kojoj se strani nalazili.
CBAM nije izvještaj – to je sistem: Industrija pred novim pravilima izvoza u EU
Marx.ba Privredna komora FBiH organizuje Balkan Green Summit, koji će se održati od 20. do 22. maja u Hotelu Borovi u Sjenici. Summit okuplja predstavnike industrije, komunalnih preduzeća, finansijskog sektora, regulatornih tijela, pravnih stručnjaka, eksperata za održivost i međunarodnih organizacija, stvarajući jedinstvenu regionalnu platformu za dijalog, razmjenu iskustava i strateško partnerstvo u zelenoj tranziciji. U okviru Summita, održavamo specijalni panel: PANEL: Izvoz u EU pod CBAM-om – izazovi i rješenja za industriju CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) nije administrativna formalnost niti godišnji izvještaj. To je pravno, finansijsko i organizaciono pitanje opstanka kompanija na EU tržištu. Pogrešna klasifikacija, neažurirana procedura ili nedokumentovana komunikacija to nije administrativna greška, to je regulatorni rizik. Na panelu ćemo obraditi ključna pitanja kada je u pitanju CBAM: CBAM je transformacija poslovnog modela, a ne pitanje nije “da li ćemo platiti”, već “da li imamo sistem”. Ako izvozite u EU – ovo nije tema održivosti. Jedna pogrešna klasifikacija.Jedna neažurirana procedura.Jedna nedokumentovana komunikacija. To nije administrativna greška. To je regulatorni rizik. – Privrednici i izvoznici koji žele zaštititi konkurentnost na EU tržištu ne smiju propustiti ovu priliku za uvid u pravnu odgovornost, revizijsku održivost i sistemsku pripremljenost, poručeno je.
Prihodi od indirektnih poreza veći za 84 miliona KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su jednu milijardu i 885 milion KM i veći su za 84 miliona KM ili 4,66 posto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili jednu milijardu i 801 milion KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Uprava je u prva dva mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 354 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su jednu milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11 posto više u odnosu na 2025. godinu. U februaru 2026. godine prikupljeno je nešto više od jedne milijarde KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine. Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa Jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM – navode iz UIO BiH. Po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 40 miliona KM, Republika Srpska 26 miliona KM i Distrikt Brčko 1,3 milion KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, navodi se u saopćenju.
Mogu li Stablecoini utjecati na količinu kredita dostupnih na tržištu
Marx.ba Širenje stablecoina u eurozoni moglo bi oslabiti učinkovitost monetarne politike, odvući depozite iz banaka i smanjiti kreditiranje realne ekonomije. Za tradicionalne zajmodavce ključni je problem to što rastuća upotreba stablecoina može navesti klijente na premještanje novca iz bankovnih depozita, prisiljavajući zajmodavce na skuplje finansiranje na tržištu. Drugim riječima, mogu smanjiti količinu kredita koje banke pružaju realnoj ekonomiji, navedeno je u istraživanju ekonomista Evropske scentralne banke (ECB). Bankovni depoziti u eurozoni iznose oko 17 biliona eura, dok globalno tržište stabilnih kriptovaluta iznosi otprilike 300 milijardi američkih dolara, što sugerira kako banke još nisu suočene sa značajnijim udarom na depozite. Za ECB je ključni problem to što većina stablecoina kovanica biva izdana u dolarima, valuti koju ne kontrolira. Ako imovina temeljena na dolarima dobije širu upotrebu u Evropi, politički potezi izvan bloka mogli bi utjecati na likvidnost i uvjete potrošnje, smanjujući utjecaj ECB-a. Udarac na banke također bi oslabio ECB, jer se ekonomija eurozone oslanja na zajmodavce kako bi prenijeli promjene kamatnih stopa u realnu ekonomiju. To bi utjecaj političkih poteza učinilo manje predvidljivim. Ovi rizici zahtijevaju smislenu regulaciju stablecoina, kao što su stroži zahtjevi za transparentnost rezervi, robusna gstancija otkupa, adekvatan kapitalni zaštitni sloj za apsorpciju gubitaka. Učinkovit nadzor može smanjiti finansijske rizike, poručili su autori istraživanja.
Cijena zlata raste peti uzastopni dan
Marx.ba Zlato (GC=F) poraslo je peti dan zaredom, jer je eskalacija rata na Bliskom istoku preokrenula globalna tržišta energije i natjerala investitore na sigurniju imovinu. Cijena zlata porasla je za čak 1,1% na 5.380 dolara po unci, što je dodatni dobitak od više od 3% u odnosu na prethodne četiri sesije dok je sukob odjekivao regijom. Predsjednik Donald Trump rekao je da će SAD nastaviti svoju vojnu ofanzivu koliko god bude potrebno, a Izrael je najavio “val udara” usmjerenih na iranske zapovjedne centre. Teheran je napao naftnu i plinsku infrastrukturu i prijetio brodarstvu u strateškom Hormuškom moreuzu. Rezultirajući skok cijena energije potakao je strah od inflacije u SAD, uzrokujući pad vrijednosti državnih obveznica i povećavajući vjerovatnost da će Federalne rezerve ostaviti kamatne stope nepromijenjenim duže vrijeme. Trgovci sada predviđaju smanjenje kamatnih stopa do septembra, kasnije nego što je prethodno procijenjeno. Iako više stope mogu opteretiti zlato jer ne isplaćuje kamate, one također mogu ojačati ulogu zlata kao boljeg čuvara vrijednosti. Čak i prije američko-izraelskih napada na Iran tokom vikenda, bilo je znakova da će inflacija u SAD porasti. Cijene proizvodnih inputa porasle su u februaru najbržim tempom od 2022., prema podacima Instituta za upravljanje opskrbom. Izvršni direktor JPMorgan Chase & Co., Jamie Dimon, upozorio je da bi inflacija mogla postati “tvor na zabavi” za američku ekonomiju. Cijena zlata porasla je za gotovo četvrtinu ove godine, a potražnju podržavaju trajne geopolitičke i trgovinske napetosti, kao i zabrinutost zbog neovisnosti FED-a. Oživljavanje šireg povlačenja iz obveznica i valuta, poznatog kao trgovina devalvacijom, dodalo je novi poticaj višegodišnjem rastu. Postoji “obilni prostor” da zlato izazove rekordan nivo iznad 5.595 dolara po unci koju je dosegnulo krajem januara, ako se sukob na Bliskom istoku produži na nekoliko sedmica, izjavila je švicarska privatna banka Union Bancaire Privee, UBP SA u bilješci. U ponedjeljak je metal zatvorio na najvišem nivou u više od mjesec dana.
Najveća mjesečna neto plata u 2025. u FBiH iznosila 615.062,04 KM
Marx.ba Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, najveća mjesečna neto plata u 2025. iznosila je 615.062,04 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje. Druga najveća mjesečna neto plata u protekloj godini iznosila je 278.227 KM (djelatnost industrije), a treća 275.056,92 KM (djelatnost proizvodnje). Slijede mjesečne neto plate od 226.800,97 KM (djelatnost industrije), 224.888,86 KM (djelatnost proizvodnje), te 199.145,14 KM (djelatnost trgovine). Među 10 najvećih mjesečnih neto plata u 2025. su i 172.397,88 KM (djelatnost bankarstva), 164.922,20 KM (djelatnost industrije), 157.611,94 KM (djelatnost proizvodnje) i 157.100,86 KM (djelatnost proizvodnje). S obzirom na to da su navedeni iznosi isplaćeni za samo jedan mjesec, pretpostavlja se da osim redovne mjesečne plate uključuju i prihode po osnovu bonusa ili drugih koristi koje je ta osoba ostvarila. Na isplaćeni iznos obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi.
Žele stabilizirati tržište: OPEC+ povećava proizvodnju nafte u aprilu
Marx.ba Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEC+) odlučile su da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte na 206.000 barela dnevno za april, što je veći obim nego što se očekivalo, jer rat u Iranu destabilizuje Bliski istok i puteve transporta sirove nafte. Članice grupe „složile su se s prilagođavanjem proizvodnje od 206.000 barela dnevno“, što „će biti sprovedeno u aprilu“, navodi se u saopštenju OPEC+ koja je navela ravnotežu na tržištu bez direktnog pominjanja Irana. To povećanje proizvodnje je veće od 137.000 barela dnevno što su stručnjaci predvidili prije vikenda. Međutim, može se očekivati i nagli rast cijena nafte. „Ako nafta ne može da tranzitira kroz Ormuz, dodatna kvota proizvodnje neće biti dovoljna da zadovolji tržište“, ocijenili su analitičari. Zbog sukoba na Bliskom istoku, ugrožen je pomorski transport kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 20 posto globalne potrošnje nafte. Cijena sirove nafte marke Brent, međunarodne referentne vrijednosti za naftu, već je prije sukoba bila relativno visoka zbog geopolitičkog rizika, sa oko 72 dolara po barelu i mogla bi još naglo da porasti. U stvarnosti, logistički i tranzitni rizik su trenutno važniji od proizvodnih ciljeva, naveli su analitičari. Alternativna infrastruktura na Bliskom istoku može se koristiti za zaobilaženje tokova kroz moreuz, ali neto uticaj ostaje efektivan gubitak od osam do 10 miliona barela sirove nafte dnevno, procijenili su analitičari. OPEC+ čine Saudijska Arabija, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kazahstan, Kuvajt, Irak, Alžir i Oman.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava svakog 1. marta, od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda