Prediktivna tržišta u fokusu: Novi način procjene budućnosti
Marx.ba U svijetu u kojem su informacije dostupnije nego ikad, ali istovremeno često kontradiktorne, potreba za pouzdanim načinima procjene budućih događaja postaje sve izraženija. Hoće li određeni političar pobijediti na izborima? Hoće li inflacija rasti ili padati? Kako će se razvijati tržište kriptovaluta ili kakav će biti ishod velikih sportskih događaja? Upravo u tom prostoru neizvjesnosti sve veću pažnju privlače prediktivna tržišta, digitalne platforme koje omogućuju korisnicima da trguju ishodima budućih događaja. Iako koncept nije nov i postoji desetljećima, tek u posljednjih nekoliko godina prediktivna tržišta doživljavaju snažan rast popularnosti. Razlog tome nije jedan faktor, već kombinacija tehnološkog napretka, promjena u ponašanju korisnika i šireg nepovjerenja u tradicionalne izvore informacija. Ključna vrijednost prediktivnih tržišta leži u njihovoj sposobnosti agregiranja kolektivne inteligencije. Za razliku od klasičnih anketa ili ekspertnih analiza, gdje učesnici često nemaju direktne posljedice za svoje odgovore, ovdje korisnici ulažu vlastiti novac ili kapital. Taj ‘skin in the game’ pristup mijenja dinamiku, učesnici su motivirani temeljno analizirati informacije i donositi racionalne odluke. Kao rezultat toga, cijena određenog ishoda na tržištu često se interpretira kao implicitna vjerojatnost da će se taj događaj ostvariti. U mnogim slučajevima pokazalo se da su takve procjene preciznije od tradicionalnih metoda predviđanja. Veliku ulogu u recentnom uzletu odigrao je i razvoj blockchain tehnologije. Platforme poput Polymarketa i Kalshija omogućile su stvaranje decentraliziranih tržišta koja su globalno dostupna, transparentna i otporna na manipulacije od strane centralnih autoriteta. Pametni ugovori automatiziraju isplatu ovisno o ishodu događaja, čime se uklanja potreba za posrednicima i povećava povjerenje korisnika. Uz to, lorištenje kriptovaluta omogućuje jednostavno učešće bez obzira na geografsku lokaciju ili pristup tradicionalnom finansijskom sistemu. Još jedan važan razlog rasta popularnosti leži u sve većem nepovjerenju prema tradicionalnim izvorima informacija. Ankete, mediji i analitičari često su percipirani kao pristrasni ili nedovoljno tačni, posebno u kontekstu političkih događaja. Prediktivna tržišta nude alternativu: dinamičan, tržišno utemeljen signal koji u realnom vremenu reflektira kolektivno mišljenje učesnika. Drugim riječima, umjesto da vjeruju jednoj instituciji, korisnici promatraju što tržište misli. Paralelno s tim, svjedočimo širem trendu ‘finansializacije svega’. Granice između klasičnog investiranja, klađenja i trgovanja sve su tanje. Ljudi danas aktivno trguju dionicama, kriptovalutama, NFT-evima, pa čak i vlastitom pažnjom i vremenom. U tom kontekstu, prediktivna tržišta predstavljaju logičan nastavak, jer omogućuju monetizaciju informacija i stavova o budućnosti. Za korisnike koji već imaju iskustva s trgovanjem, ulazak u ovaj segment često je prirodan korak, piše Lider. Zanimljivo je i preklapanje s industrijom klađenja, ali uz važnu razliku. Dok je klasično klađenje fokusirano na zabavu i sreću, prediktivna tržišta naglašavaju informaciju i analizu. Upravo zato privlače profil korisnika koji traži nešto više, žele razumjeti kontekst, interpretirati podatke i pronaći tržišne neefikasnosti. U tom smislu, prediktivna tržišta sve više nalikuju finansijskim tržištima, a sve manje tradicionalnim kladionicama. Ne treba zanemariti ni psihološki i društveni aspekt. Učešće u prediktivnim tržištima daje korisnicima osjećaj uključenosti u važne globalne događaje. Bilo da se radi o izborima u SAD, odlukama centralnih banaka ili velikim sportskim takmičenjima, korisnici nisu samo podmatrači, oni aktivno učestvuju u formiranju tržišnog konsenzusa. Taj element interaktivnosti i tskmičenja dodatno povećava njihovu privlačnost, osobito među mlađim generacijama. Naravno, unatoč brojnim prednostima, prediktivna tržišta imaju i svoja ograničenja. Likvidnost na pojedinim tržištima može biti niska, što smanjuje pouzdanost cijena kao indikatora vjerovatnosti. Postoji i rizik manipulacije, posebno na manjim ili manje reguliranim platformama. Regulatorni okvir također ostaje nejasan u mnogim jurisdikcijama, jer se ova tržišta nalaze na granici između finansijskih instrumenata i klađenja. Unatoč tim izazovima, jasno je zašto prediktivna tržišta privlače sve veći broj korisnika. U vremenu obilježenom neizvjesnošću, informacijskim šumom i brzim promjenama, ona nude jedinstven alat za strukturirano promišljanje o budućnosti. Kombinirajući finansijske poticaje, tehnologiju i kolektivno znanje, prediktivna tržišta ne obećavaju savršene odgovore, ali nude možda najbliže što trenutno imamo tržišnom konsenzusu o onome što dolazi.
Evo ko su najveći bh. izvoznici i uvoznici u prva tri mjeseca ove godine
Marx.ba Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), firma koja je tokom prvog kvartala ove godine bila najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine je “DPMetals BH” iz Vareša. Na drugom mjestu je kompanija “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, a na trećem “Aluminij Industrija” iz Mostara. Slijedi “Nova Alumina iz Zvornika, “ASTA Bosnia” iz Ćoralića, te “Miviko” iz Posušja. Sedmi najveći izvoznik iz BiH je u prvom kvartalu bila kompanija “Elektrane Stanari”, osmi SSL iz Lukavca, a deveti “Bimal” iz Brčkog, pišu Nezavisne. Prvih 10 najvećih izvoznika tokom tri mjeseca ove godine zatvara firma FEAL iz Širokog Brijega. S druge strane, firma koja je najviše uvozila proizvoda u BiH bila je “Holdina” iz Sarajeva. “Optima Grupa” iz Banjaluke je na drugom, a “Petrol BH Oil Company” iz Sarajeva na trećem mjestu. “Hercegovina lijek” iz Mostara je četvrti najveći uvoznik u prvom kvartalu ove godine, “Aluminij Industrija” iz Mostara peti, a “TT Kabeli” iz Širokog Brijega šesti. “Porsche” iz Sarajeva je na sedmom mjestu, “Violeta” iz Gruda na osmom, a “Pavgord” iz Foče na devetom mjestu. Posljednje, 10. mjesto je pripalo kompaniji “Bingo” iz Tuzle. Podsjećamo, lider izvoza iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini prvi put postala je kompanija “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, dok je najveći uvoznik bila sarajevska “Holdina.
Cijene plemenitih metala tonu, evo zašto
Marx.ba Novo povećanje geopolitičkih napetosti nije pomoglo cijenama plemenitih metala. Srebro je posebno oštro palo (za više od četiri posto), dok je zlato skliznulo ispod 4.700 dolara po unci od 31,1 grama, ostavljajući ga 16 posto udaljenim od svog januarskog rekorda. Sve upućuje na to da iza toga stoje uglavnom inflacijska očekivanja i posljedični pritisak na više kamatne stope. Naravno, ne zaboravimo da se cijena zlata u posljednjih 10 godina gotovo učetverostručila, s prosječnim godišnjim rastom od nešto manje od 15 posto, što je već puno za dionice, pa ne čudi ostvarivanje profita. Zlato igra sve važniju ulogu u rezervama centralnih banaka širom svijeta, jer već ima 24 posto udjela. Nedavno je čak nadmašilo udio američkih obveznica. U posljednjem tromjesečju 2015. omjer je bio potpuno drugačiji, jer su obveznice činile trećinu rezervi centralnih banaka, dok je zlato samo 9 posto.
Počinje povrat 166 milijardi dolara neustavnih američkih carina: Hoće li profitirati i bh. kompanije
Marx.ba U ponedjeljak, 20. aprila, američka Carinska i granična zaštita pokrenula je online portal putem kojeg više od 330.000 uvoznih kompanija može zatražiti povrat ukupno 166 milijardi dolara carina. Vrhovni sud SAD presudio je, podsjetimo se, u februaru, sa 6 prema 3 glasa, da su ove tarife – koje je predsjednik Donald Trump uveo pozivajući se na Zakon o vanrednim ekonomskim ovlaštenjima (IEEPA) – neustavne i da predsjednik nema zakonsko ovlaštenje da preduzme takav korak. Povrat ne ide potrošačima koji mjesecima plaćaju veće cijene za uvozne proizvode nego kompanijama uvoznicama. Građani koji su podnijeli teret ostaju praznih ruku, a Sjedinjene Države, sasvim je sigurno, već su u fiskalnoj drami koju će biti teško popraviti na srednji rok, odnosno u narednih pet godina. Kad je riječ o BiH carine su iznosile 35 posto, a ostaje da se vidi hoće li ovog puta bh. kompanije profitirati i vratiti dio izgubljene zarade.
Saradnja KAIP-VBA: Mladi poduzetnici dobili finansijsku podršku
Marx.ba Mladi IT poduzetnici iz Sarajeva Kerim Šabić i Alma Barleci dobili su finansijsku podršku grada Beča i priliku da svoj projekt prezentiraju investitorima na ViennaUp jednom od najvećih startup događaja u Evropi. Riječ je o ciljano kreiranom programu podrške startupima iz Bosne i Hercegovine, razvijenom kao direktan rezultat institucionalne saradnje između Kantonalne agencije za privlačenje investicija i privatizaciju Kantona Sarajevo i Vienna Business Agency, zasnovane na ranije potpisanom sporazumu.Program je ekskluzivno namijenjen startupima iz BiH i predstavlja je jedinstvenu priliku za pristup međunarodnom tržištu, uključujući mogućnost osvajanja novčanih nagrada i učešća na renomiranom ViennaUP Festival u Beču. Dodjela nagrada najboljim održana je sinoć u prostoru Ters House u prisustvu velikog broja predstavnika poslovne zajednice Bosne i Hercegovine i Austrije, uključujući i predstavnike Advantage Austria.Posebnu težinu događaju dali su i zvanični govori i prisustvo zamjenice gradonačelnika grada Beča Barbare Novak, kao i direktora Vienna Business Agency, Dominica Weissa koji su i uručili nagrade pobjednicima. Na program se prijavio značajan broj startupa, od kojih su četiri ušla u uži izbor, dok su dva startupa osvojila glavne nagrade. – Ovaj program predstavlja samo jedan konkretan iskorak u implementaciji saradnje između Sarajeva i Beča u oblasti razvoja startup ekosistema i privlačenja investicija. KAIP je centralna tačka za sve investitore u našem kantonu, što obuhvata i ovu vrlo atraktivnu oblast pronalaska pravih modela podrške razvoju novih tehnologija, odnosno otvaranja, i rasta novih kompanija, izjavio je tim povodom Adnan Jašarević, direktor KAIP.Kroz kreiranje specifičnog paketa podrške za startup zajednicu Bosne i Hercegovine, Vienna Business Agency je, uz koordinaciju KAIP-a, demonstrirala posvećenost jačanju regionalnih inovacijskih kapaciteta i otvaranju novih kanala međunarodne saradnje.
Evropa priprema hitne mjere zbog avionskog goriva
Marx.ba Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Hormuški moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku. Približno 40 posto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Hormuški moreuz. Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdijevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Bloomberg. Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva. Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama. Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva. Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva.
Ova kriptovaluta tiho je nadmašila Bitcoin tokom prošle godine
Marx.ba Bitcoin daleko od jedinog sredstva vrijednog gledanja u kriptovaluti, ali ima tendenciju da privuče najviše pažnje, daleko. Ipak, u posljednjih 12 mjeseci, Ethereum je dobio 48%, dok je Bitcoin pao oko 11%. Taj veliki jaz pojavio se gotovo potpuno izvan svjetla reflektora jer je cijena Ethereuma u trendu pada od katastrofalnog brzog pada 10. oktobra 2025. Za novčić su vjerovatno bolja vremena. Evo zašto je nastavak Ethereumovog boljeg učinka u odnosu na Bitcoin vrlo vjerovatan tokom sljedećih godinu dana. Za razliku od Bitcoina, Ethereumov blockchain često dobiva značajne inkrementalne nadogradnje, a barem od prošle godine tempo je postavljen na dvije takve nadogradnje godišnje. Godine 2025. Pectra ažuriranje pokrenuto je u maju i proširilo je kapacitet protoka podataka za Ethereumove mreže sloja 2 (L2) — blockchaine koji neovisno grupiraju transakcije i zatim ih poravnavaju na glavnoj Ethereum mreži. Također je uveo apstrakciju računa, kritičnu karakteristiku koja omogućuje redovnim novčanicima da privremeno funkcioniraju poput programabilnih novčanika s pametnim ugovorom. Zatim, s lansiranjem ažuriranja Fusake u decembru, lanac sada ima sistem uzorkovanja dostupnosti podataka koji se zove PeerDAS. I Fusaka i Pectra, zajedno s prethodnim poboljšanjima mogućnosti skaliranja mreže, pomogle su u isporuci naknada za plin koje su trenutno 83% niže nego prije samo 12 mjeseci i niže za 98% u odnosu na prije tri godine. Drugim riječima, lanac je materijalno sposobniji nego prije godinu dana, a izgradnja je u toku. Ove godine bit će lansirani Glamsterdam, koji je planiran za prvu polovicu ove godine, i Hegota, koji je predviđen za drugu polovicu. Oba paketa nadogradnje temeljit će se na nedavnim poboljšanjima skaliranja dok će postavljati tehničke temelje za još veća poboljšanja skaliranja u budućnosti, na primjer, putem paralelne obrade transakcija. Sve sofisticiraniji blockchain Ethereuma neće privući mnogo pažnje ako njegovom ekosistemu nije dodijeljen pravi kapital. S te strane, čini se da je slika povoljna i da se poboljšava. Prije dvanaest mjeseci, njegovi protokoli za decentralizirano finansiranje (DeFi) imali su 45 milijardi dolara u ukupnoj zaključanoj vrijednosti (TVL) – što je daleko najveće u kripto sektoru – dok je 14. aprila ove godine TVL iznosio 56 milijardi dolara.
Novi podaci: Evo kakvo je stanje inflacije u BiH
Marx.ba Prosječne potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine porasle su za 5,2% u martu na godišnjem nivou, u odnosu na 3,1% u februaru, objavio je Zavod za statitiku Federacije BiH. U martu, u odnosu na prethodni mjesec, cijene su u prosjekuu porasle za 1,9 posto. Posmatrano po odjeljcima Klasifikacije lične/osobne potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: Prijevoz za 13,5%, Alkoholna pića i duhan za 1,0%, Hrana i bezalkoholna pića za 0,4%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti, Obrazovanje i Restorani i hoteli za po 0,3%, Zdravstvo i Rekreacija i kultura za po 0,2% i Komunikacije za 0,1%. Cijene su pale u odjeljku: Odjeća i obuća za 0,8%. U periodu januar.-mart 2026. u odnosu na isti period prošle godine rast cijena bio je 3,9 posto. Indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju čini 611 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se 11013 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta i geografskih lokacija.
Boeing pojačava zapošljavanje u fabrikama: Priprema se za veći tempo proizvodnje i nove modele
Marx.ba Boeing je znatno ubrzao zapošljavanje fabričkih radnika, nastojeći ojačati kapacitete za veći opseg proizvodnje i pripremiti se za nove programe u civilnom i svemirskom segmentu. Prema riječima sindikalnog čelnika Jona Holdena, američki proizvođač aviona sada zapošljava između 100 i 140 radnika sedmično, što je najviši ritam od 2024. godine. Riječ je ponajprije o popunjavanju mjesta koja ostaju prazna zbog odlaska radnika u penziju, ali i o širem jačanju proizvodnje. Broj sindikalno organiziranih Boeingovih tvorničkih radnika na sjeverozapadu SAD sada premašuje 34 hiljade i, prema procjenama sindikata, i dalje raste. Kompanija je potvrdila da bilježi snažan interes kandidata dok širi zapošljavanje u regiji Puget Sound i drugim dijelovima sistema kako bi podržala planirano povećanje proizvodnih stopa. Jedan od važnih razloga za novo zapošljavanje je potreba da se kadrovski ojača četvrta proizvodna linija za Boeingov model 737 MAX u području Seattlea, poznata kao North Line. Uz to, kompanija mora osigurati i dodatne ljude za program širokotrupnog modela 777X, koji još čeka certifikaciju, kao i za čitav niz pratećih funkcija u logistici, skladištenju, alatnici i prijevozu. Boeing istodobno ne širi kapacitete samo u segmentu komercijalnih aviona. Kompanija je objavila i da radi na povećanju proizvodnje satelita te na pokretanju nove satelitske platforme. Za 2026. cilja 26 isporuka satelita, dok ih je u 2025. isporučila svega četiri. Povratak zapošljavanja vidi se i na nivou cijelog sektora u saveznoj državi Washington. Broj radnih mjesta u avionskoj proizvodnji pao je prošlog avgusta na oko 79 hiljada, ali se od tada postupno oporavljao te je u februaru dosegnuo 81.800. Širi vazduhoplovno-svemirski sektor trenutno ponovno traži radnike zbog nekoliko paralelnih trendova: aviokompanije traže štedljivije avione, raste svemirski segment, a povećana geopolitička napetost i ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini guraju i rast odbrambene potrošnje. Ipak, industrija se i dalje suočava s manjkom kvalificirane radne snage, problemom koji je posebno došao do izražaja nakon pandemije. Kako se operacije normaliziraju i proizvodnja vraća na više nivoe, kompanije sve više ovise o programima pripravništva, prekvalifikacijama i radnicima koji dolaze iz drugih sektora. U tom kontekstu Boeing širi i vlastite programe obuke, uključujući specijalizirane vještine poput popravaka kompozitnih materijala. Prema sindikalnim informacijama, kompanijin pripravnički program već raste iznad broja koji je bio predviđen kolektivnim ugovorom iz 2024.
EU donio novi režim kvota i carina za čelik radi zaštite od globalnog viška količina
Marx.ba Vijeće Evropske unije (EU) i Evropski parlament postigli su okvirni sporazum o mjerama vezanim za umanjivanje negativnih učinaka na EU globalnog viška količina na tržištu čelika. Ta nova regulativa cilja zaštititi evropsku industriju čelika od prevelike globalne proizvodnje i preusmjeravanja u trgovini čelikom. Pritom se vodilo računa da mjere budu u skladu s međunarodnim obvezama EU i dovoljno fleksibilne za kompanije. Mjere će zamijeniti trenutan režim koji ističe 30. juna. Nova pravila unose značajno smanjenje uvoznih kvota i veće carine za količine koje prelaze te kvote. “Evropska industrija čelika je strateški sektor koji se tiče naše sigurnosti i zelene tranzicije. Ovaj nam dogovor pruža snažnije i učinkovitije instrumente za suočavanje s globalnim viškom kapaciteta i osigurava fer tržišno natjecanje te dugoročnu otpornost evropskim proizvođačima čelika i lancima vrijednosti”, ustvrdio je ministar energetike, trgovine i industrije Kipra Michael Damianos, zemlje predsjedava EU. Novi režim smanjuje ukupan nivo uvoznih kvota za otprilike 47 posto u odnosu na one iz 2024. godine koja je iznosila 18,3 miliona tona čelika godišnje. Istodobno se carina na uvoz iznad kvote podiže na 50 posto. “Te su mjere osmišljene da obeshrabre pretjerani uvoz, ali i zadrže kontrolirani tržišni pristup tradicionalnim dobavljačima”, navode iz Bruxellesa. Dogovor predviđa da se u prvoj godini primjene neiskorištene uvozne kvote mogu prenijeti iz jednog kvartala u drugi za sve vrste proizvoda kako bi se omogućila fleksibilnost kompanijama i poduprli dobavni lanci. Od druge godine primjene Evropska komisija treba odrediti hoće li takav prijenos biti dopušten za pojedine vrste proizvoda prema specifičnim kriterijima. Kako bi se izbjeglo izbjegavanje kvota i povećala transparentnost dobavnih lanaca regulativa uvodi odredbu prema kojoj će se identificirati u kojoj je zemlji čelik izvorno proizveden u tekućem obliku i onda pretvoren u svoju prvu čvrstu formu. To će biti jedan od faktora za dodjelu kvota trećim zemljama. Nova pravila zadržavaju opseg obuhvaćenih proizvoda iz postojećeg okvira zaštitnih mjera, no u roku od šest mjeseci od stupanja novog režima na snagu Evropska komisija će procijeniti treba li dodati nove proizvode od čelika. Druga revizija bit će obavljena nakon 12 mjeseci, a nakon toga svake dvije godine. U odluci o novim mjerama se ističe i namjera daljnje diverzifikacije uvoza čelika te postupno ukidanje uvoza ruskih čeličnih proizvoda. Sada zemlje članice i Ebropski parlament trebaju i formalno usvojiti novi okvir za čelik da bi on onda stupio na snagu 1. jula ove godine. Čelik je ključan materijal u evropskoj ekonomiji što uključuje sektore kao što su odbrana te proces zelene tranzicije. Industrija čelika u EU je treća najveća na svijetu i zapošljava oko 300.000 ljudi. Povećanje viška količina na globalnom tržištu će, prema procjenama, narasti na 721 milion tona do kraja iduće godine što je pet puta više od godišnje potrošnje čelika u EU. Taj višak u kombinaciji s trgovinskim ograničenjima u trećim zemljama dovodi do toga da tržište EU postaje glavno odredište viška čelika čime se povećava uvoz, smanjuje iskorištenost domaćih kapaciteta, povećavaju troškovi u proizvodnji te umanjuje dugoročna sposobnost ulaganja u dekarbonizaciju. Evropska je industrija čelika od 2007. izgubila gotovo 100 hiljada radnih mjesta i oko 65 miliona tona proizvodnih kapaciteta.